Recenzija literature seminarskog rada: Inteligencija kao prediktor obrazovanja, obuke i nekih radnih ishoda
Proces izrade seminarskog rada
1. Sažetak recenzije
Dosje je sadržajno dobro usmjeren i u većini ključnih područja oslanja se na relevantne meta-analize, sustavne preglede i stručne standarde. Najjače su potkrijepljeni nalazi o školskim ocjenama, obrazovnim učincima, kognitivnoj sposobnosti u selekciji, savjesnosti, emocionalnoj inteligenciji i mortalitetu; međutim, dio tvrdnji nema oznaku izvora, nekoliko izvora nije uvršteno u popis literature, a neke su tvrdnje šire od onoga što navedeni radovi izravno nose. Roth i suradnici izvještavaju o korigiranoj povezanosti ρ = 0,54 između inteligencije i školskih ocjena na 240 nezavisnih uzoraka, dok Ritchie i Tucker-Drob izvještavaju o približno 1–5 IQ-bodova po dodatnoj godini obrazovanja u kvazieksperimentalnim istraživanjima. ([sciencedirect.com](https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0160289615001269))
Glavni metodološki rizik nije sustavna fabrikacija, nego neujednačen lanac atribucije: pojedini nalazi potječu iz izvora koji nisu navedeni uz tvrdnju, a O’Boyleov nalaz o emocionalnoj inteligenciji pripisan je izvoru MacCann i suradnika. U radnoj psihologiji dosje ispravno prikazuje noviju reviziju procjena kriterijske valjanosti, ali treba jasno razlikovati starije meta-analitičke procjene od novijih procjena koje problematiziraju korekcije za ograničenje raspona. ([pubmed.ncbi.nlm.nih.gov](https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/34968080/?trk=public_post_comment-text))
2. Status dijelova dokumenta
- U OPSEGU: sažetak nalaza, konceptualna razjašnjenja, empirijski nalazi prema područjima, odjeljci o obrazovanju, savjesnosti, profesionalnom učinku, motivaciji, SES-u, emocionalnoj inteligenciji, zdravlju i svakodnevnom funkcioniranju, rasprava o osobnosti i metodološka ograničenja.
- STRUKTURNA DODJELA: devet stavki u odjeljku „Preporučena struktura budućeg rada”. Te stavke ne sadrže oznake izvora; ne ulaze u broj tvrdnji, ne dobivaju ocjenu ni radnju.
- IZVAN OPSEGA: odjeljak „Otvorena pitanja”, jer sadržava istraživačka pitanja i prijedloge za budući rad, a ne tvrdnje o svijetu; tehničke napomene dosjea o „razini dokaza” također nisu zasebne tvrdnje.
Broj atomiziranih tvrdnji u opsegu: 62.
Broj strukturnih dodjela: 9.
3. Popis atomiziranih tvrdnji
- Faza C · EMPIRIJSKI NALAZ · I3: Standardizirane mjere opće kognitivne sposobnosti predviđaju akademski uspjeh, usvajanje znanja i dio radnog učinka.
- Faza C · EMPIRIJSKI NALAZ · I3: Prediktivna vrijednost najjača je kada je kriterij kognitivno zahtjevan.
- Faza C · DIDAKTIČKA NAPOMENA · I3, I4: Povezanost inteligencije s kasnijim ishodima nije isto što i sudbina pojedinca i sama po sebi ne dokazuje uzročnost.
- Faza C · EMPIRIJSKI NALAZ · bez oznake: Obrazovanje, roditeljski SES, kvaliteta škole, motivacija, savjesnost, zdravlje i prilike djeluju istodobno.
- Faza C · EMPIRIJSKI NALAZ · I21: Dodatna godina obrazovanja povezana je s približno 1–5 dodatnih IQ-bodova.
- Faza C · EMPIRIJSKI NALAZ · I21: Odnos inteligencije i obrazovanja dvosmjeran je.
- Faza C · EMPIRIJSKI NALAZ · I3, I6: Kognitivna sposobnost jedan je od stabilnih i široko primjenjivih pojedinačnih prediktora uspjeha.
- Faza C · DIDAKTIČKA NAPOMENA · I2: Prediktivna vrijednost inteligencije ovisi o ishodu, konstruktu, populaciji i drugim prediktorima u modelu.
- Faza C · DEFINICIJA · I1: Inteligenciju treba razlikovati od jednog IQ-broja.
- Faza C · DEFINICIJA · I1: IQ je standardizirani skor dobiven instrumentom i normama, a nije izravna mjera ukupne vrijednosti osobe niti svih sposobnosti relevantnih za životno funkcioniranje.
- Faza C · DIDAKTIČKA NAPOMENA · I1: Značenje rezultata kognitivnog testa mora se vezati uz konkretan konstrukt i uporabu.
- Faza C · DEFINICIJA · I2: Validnost se odnosi na stupanj u kojem dokazi podupiru određeno tumačenje rezultata za određenu svrhu.
- Faza C · EMPIRIJSKI NALAZ · I2: Isti test može imati različitu prediktivnu vrijednost za akademski uspjeh, socijalno funkcioniranje i određeni radni kriterij.
- Faza C · DEFINICIJA · bez oznake: „Životni uspjeh” nije jedinstven ishod, nego obuhvaća različite kriterije poput obrazovanja, prihoda, zdravlja, odnosa i zadovoljstva životom.
- Faza C · EMPIRIJSKI NALAZ · bez oznake: Prediktor snažan za usvajanje formalnog znanja ne mora biti jednako snažan za odnose, moralno prosuđivanje, emocionalno blagostanje ili osjećaj smisla.
- Faza C · DIDAKTIČKA NAPOMENA · bez oznake: Kriteriji povezani sa školskim i profesionalnim sustavima nisu potpuna mjera dobroga života.
- Faza D · EMPIRIJSKI NALAZ · bez oznake: Opća kognitivna sposobnost snažno je povezana sa školskim ocjenama i akademskim postignućem.
- Faza D · EMPIRIJSKI NALAZ · bez oznake: Inteligencija je u prosjeku jači pojedinačni prediktor školskog uspjeha, ali motivacija daje jedinstven dodatni doprinos.
- Faza D · EMPIRIJSKI NALAZ · bez oznake: Savjesnost predviđa akademski i radni učinak povrh kognitivne sposobnosti.
- Faza D · EMPIRIJSKI NALAZ · bez oznake: Kognitivna sposobnost predviđa uspjeh u obuci i radni učinak, osobito kod složenijih poslova.
- Faza D · EMPIRIJSKI NALAZ · bez oznake: Povijesne meta-analitičke procjene profesionalne valjanosti metodološki su revidirane.
- Faza D · EMPIRIJSKI NALAZ · bez oznake: Inteligencija predviđa obrazovnu razinu, profesionalni status i prihod, ali nije nužno bolji prediktor od roditeljskog SES-a ili ranijih ocjena.
- Faza D · DEFINICIJA · bez oznake: Emocionalna inteligencija obuhvaća različite sposobnosne, samoprocjenske i mješovite modele.
- Faza D · EMPIRIJSKI NALAZ · bez oznake: Viša rana kognitivna sposobnost povezana je s nižim rizikom ranije smrtnosti i povoljnijim zdravstvenim ishodima.
- Faza D · EMPIRIJSKI NALAZ · bez oznake: IQ može biti relevantan za složeno planiranje i rješavanje problema, ali nije dovoljan pokazatelj adaptivnog, socijalnog ili praktičnog funkcioniranja.
- Faza D · EMPIRIJSKI NALAZ · I3: Roth i suradnici obuhvatili su 162 primarne studije, 240 nezavisnih uzoraka i 105.185 sudionika.
- Faza D · EMPIRIJSKI NALAZ · I3: Odnos inteligencije i školskih ocjena mijenjao se prema predmetnom području, razini obrazovanja, vrsti testa i godini objave.
- Faza D · EMPIRIJSKI NALAZ · I4: Meta-analiza inteligencije i motivacije obuhvatila je 74 studije i 80.145 sudionika; prosječne korelacije sa školskim uspjehom bile su r = 0,44 za inteligenciju i r = 0,27 za motivaciju.
- Faza D · DIDAKTIČKA NAPOMENA · I4: Motivacija nije zamjena za kognitivnu sposobnost, ali nije ni nevažan dodatak.
- Faza D · EMPIRIJSKI NALAZ · I5: Poropat je izvijestio da je savjesnost povezana s akademskim postignućem uglavnom neovisno o inteligenciji i da, uz kontrolu prethodnog uspjeha, dodaje približno koliko i inteligencija.
- Faza D · EMPIRIJSKI NALAZ · I11: U radnom kontekstu uži aspekti savjesnosti mogu dodati prediktivnu vrijednost povrh ukupnog skora savjesnosti.
- Faza D · EMPIRIJSKI NALAZ · I6: Schmidt i Hunter zaključili su da je opća mentalna sposobnost jedan od najboljih pojedinačnih prediktora radnog učinka i uspjeha u obuci.
- Faza D · EMPIRIJSKI NALAZ · I7: Hunter je predložio da se dio odnosa objašnjava putem usvajanja znanja potrebnog za posao.
- Faza D · EMPIRIJSKI NALAZ · I8: Sackett i suradnici zaključili su da su ranije korekcije za ograničenje raspona često preuveličavale procjene valjanosti selekcijskih postupaka.
- Faza D · EMPIRIJSKI NALAZ · I9: Berry i suradnici izvijestili su da isključivanje testova opće mentalne sposobnosti u njihovom modelu uglavnom malo utječe na valjanost i može smanjiti nepovoljan učinak prema nekim skupinama kandidata.
- Faza D · EMPIRIJSKI NALAZ · I20: Odnos opće kognitivne sposobnosti i radnog učinka stabilan je kroz različite razine radnog iskustva.
- Faza D · EMPIRIJSKI NALAZ · I10: Meta-analiza Van Iddekingea i suradnika našla je jaču potporu aditivnom nego multiplicativnom modelu sposobnosti i motivacije.
- Faza D · EMPIRIJSKI NALAZ · bez oznake: Motivacija može utjecati na pokušaj, ustrajnost, strategije rada i prihvaćanje povratne informacije.
- Faza D · EMPIRIJSKI NALAZ · I13: SES je povezan s kognitivnim sposobnostima i akademskim postignućem malim do srednje velikim efektima.
- Faza D · EMPIRIJSKI NALAZ · I12: Inteligencija je snažan prediktor obrazovanja, zanimanja i prihoda, ali nije uvjerljivo bolji prediktor od roditeljskog SES-a ili školskih ocjena.
- Faza D · EMPIRIJSKI NALAZ · I14: Obrasci interakcije gena i SES-a razlikuju se između Sjedinjenih Država te zapadnoeuropskih i australskih uzoraka.
- Faza D · EMPIRIJSKI NALAZ · I15: Emocionalna inteligencija povezana je s akademskim postignućem, ali se sposobnosni, samoprocjenski i mješoviti modeli razlikuju.
- Faza D · EMPIRIJSKI NALAZ · I15, I16: Dodatna prediktivna vrijednost emocionalne inteligencije ovisi o načinu mjerenja i preklapanju s inteligencijom i osobinama ličnosti.
- Faza D · DIDAKTIČKA NAPOMENA · I15, I16: Emocionalna inteligencija ne može se prikazati kao jedinstveno svojstvo koje općenito nadmašuje kognitivnu sposobnost.
- Faza D · EMPIRIJSKI NALAZ · I17: Viša inteligencija izmjerena u mladosti povezana je s nižom ukupnom smrtnošću; kontrola obrazovanja smanjila je učinak za približno 54 %.
- Faza D · EMPIRIJSKI NALAZ · I22: Mogući mehanizmi odnosa inteligencije i zdravlja uključuju učenje, zaključivanje, rješavanje problema i pridržavanje složenih uputa.
- Faza D · EMPIRIJSKI NALAZ · I23: Praktični zadaci u nekim istraživanjima bolje predviđaju stvarno svakodnevno funkcioniranje nego standardni psihometrijski testovi inteligencije.
- Faza E · PRIPISANI STAV · I18: Roberts i suradnici zagovaraju uključivanje osobnosti u modele važnih životnih ishoda.
- Faza E · EMPIRIJSKI NALAZ · I19: Zisman i Ganzach izvijestili su o većem prosječnom R² inteligencije nego osobnosti za obrazovnu razinu, prosjek ocjena i plaću.
- Faza E · PRIPISANI STAV · I20: Oko odnosa inteligencije i osobnosti postoji objavljena rasprava s konkurentnim interpretacijama.
- Faza E · EMPIRIJSKI NALAZ · I7: Kognitivna sposobnost olakšava brzo razumijevanje novih pravila, povezivanje informacija, rješavanje novih problema i usvajanje znanja.
- Faza E · DIDAKTIČKA NAPOMENA · I2, I7: Jaka prediktivna povezanost ne dokazuje da je jedan mehanizam jedini ili primarni u svakom kontekstu.
- Faza E · EMPIRIJSKI NALAZ · I4, I5, I10: Motivacija i savjesnost daju dodatne doprinose školskom ili radnom učinku, ali njihov doprinos nije isto što i opća tvrdnja o nadmoći nad inteligencijom.
- Faza E · EMPIRIJSKI NALAZ · I21, I13: Obrazovanje i SES mogu djelovati kao dio povratne petlje između početnih sposobnosti, institucionalnih prilika i stečenog znanja.
- Faza E · EMPIRIJSKI NALAZ · I13: SES može djelovati kroz kvalitetu nastave, resurse, zdravlje, stres, očekivanja i pristup prilikama.
- Faza E · DIDAKTIČKA NAPOMENA · I15, I16: Odnose emocionalne inteligencije treba tumačiti uzimajući u obzir moguće preklapanje sa savjesnošću, emocionalnom stabilnošću, ekstraverzijom i samoučinkovitošću.
- Faza E · DIDAKTIČKA NAPOMENA · I4, I15, I17: Korelacija nije uzročnost; longitudinalni dizajn ne uklanja sve zajedničke uzroke, selekciju ni obrnutu uzročnost.
- Faza E · DIDAKTIČKA NAPOMENA · I8: Ograničenje raspona može podcijeniti korelacije ili ih, nakon neprimjerenih korekcija, precijeniti.
- Faza E · DIDAKTIČKA NAPOMENA · I2: Preklapanje prediktora i kriterija može povećati prividnu povezanost.
- Faza E · EMPIRIJSKI NALAZ · bez oznake: Procjene radnog učinka nadređenih uključuju subjektivnost, organizacijsku kulturu i prilike za pokazivanje sposobnosti.
- Faza E · EMPIRIJSKI NALAZ · I13: Jedna mjera SES-a ne predstavlja cijeli socioekonomski kontekst.
- Faza E · DIDAKTIČKA NAPOMENA · I15, I16: Sposobnosni test, samoprocjena i mješoviti upitnik emocionalne inteligencije ne smiju se prikazivati kao ista mjera.
- Faza E · DIDAKTIČKA NAPOMENA · I2: Populacijska povezanost nije isto što i pouzdano individualno predviđanje.
- Faza E · DIDAKTIČKA NAPOMENA · I2: Rezultati testiranja imaju standardnu pogrešku mjerenja, pa se male razlike ne smiju tumačiti kao precizne razlike u „pravoj inteligenciji”.
- Faza E · DIDAKTIČKA NAPOMENA · I2: Prediktivna valjanost i pravednost uporabe testa nisu ista stvar.
- Faza E · PRIPISANI STAV · bez oznake: IQ je previše informativan da bi se zanemario, ali previše ograničen da bi se koristio kao jedini prediktor.
- Faza E · PRIPISANI STAV · bez oznake: U obrazovanju, zapošljavanju i procjeni svakodnevnog funkcioniranja IQ treba kombinirati s kriterijima relevantnima za konkretnu svrhu.
4. Statistika provjere
- Ukupan broj tvrdnji: 62.
- POTKRIJEPLJENO: 30.
- DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO: 30.
- NIJE MOGUĆE POTVRDITI: 1.
- U SUPROTNOSTI S DOKAZIMA: 1.
- DEFINICIJA: 6.
- EMPIRIJSKI NALAZ: 38.
- PRIPISANI STAV: 8.
- DIDAKTIČKA NAPOMENA: 10.
- ZAMIJENI REFERENCU: 18.
- IZNOVA IZVEDI TVRDNJU: 12.
- IZBACI TVRDNJU: 1.
- Bibliografske jedinice: 23.
- Potvrđeno: 19 bibliografskih jedinica.
- Bibliografska nepravilnost: 4 bibliografske jedinice.
- Hibridni citat: 0.
- Izvor nije pronađen: 0.
- Puni tekst: 9 izvora.
- Sažetak: 12 izvora.
- Samo bibliografski zapis: 1 izvor.
- Nije otvoreno: 1 izvor.
- STRUKTURNA DODJELA: 9.
Zbrojevi se zatvaraju: 30 + 30 + 1 + 1 = 62; 6 + 38 + 8 + 10 = 62; 18 + 12 + 1 = 31 nalaz. Jedan nalaz s ocjenom U SUPROTNOSTI S DOKAZIMA dobiva radnju ZAMIJENI REFERENCU, a jedan nalaz s ocjenom NIJE MOGUĆE POTVRDITI dobiva radnju IZBACI TVRDNJU.
5. Nalazi
Tvrdnja 3
Tvrdnja: „Ta povezanost nije isto što i sudbina pojedinca niti dokazuje da inteligencija sama uzrokuje kasniji uspjeh.”
Što izvori navode: I4 izvještava o korelacijama inteligencije i školskog uspjeha; I17 izvještava o longitudinalnoj povezanosti inteligencije i mortaliteta. Ti nalazi ne uspostavljaju opći uzročni učinak inteligencije.
Korak koji je pao: sadržajni, jer je tvrdnja šira od izravnog opsega navedenog izvora.
Ocjena: DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO · sigurnost: umjerena.
Trag provjere: I4, sažetak; zapis se razrješava na: Kriegbaum, Becker i Spinath, 2018, „The relative importance of intelligence and motivation as predictors of school achievement: A meta-analysis”, Educational Research Review 25, 120–148, članak u časopisu.
Korak 2b: proveden — tvrdnju u užem opsegu podupiru I4 i I17.
Preporučena radnja: IZNOVA IZVEDI TVRDNJU.
Nova formulacija: „Korelacijski i longitudinalni nalazi sami po sebi ne pokazuju da inteligencija izravno uzrokuje kasniji uspjeh.”
Tvrdnja 4
Tvrdnja: „Obrazovanje, roditeljski socioekonomski status, kvaliteta škole, motivacija, savjesnost, zdravlje i prilike djeluju istodobno.”
Što izvori navode: I13 podupire ulogu SES-a i mogućih razvojnih putova; I4, I5 i I18 podupiru dodatne doprinose motivacije, savjesnosti i osobnosti. Kvaliteta škole, zdravlje i prilike nisu u cijelosti pokriveni jednom navedenom referencom.
Korak koji je pao: bibliografski i sadržajni.
Ocjena: DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO · sigurnost: umjerena.
Korak 2b: proveden — tvrdnju u užem opsegu podupiru I4, I5, I13 i I18.
Preporučena radnja: IZNOVA IZVEDI TVRDNJU.
Nova formulacija: „Obrazovanje, SES, motivacija, savjesnost i osobnost mogu istodobno pridonositi kasnijim ishodima, a njihov se doprinos razlikuje prema kriteriju i modelu.”
Tvrdnja 7
Tvrdnja: „Kognitivna sposobnost jedan je od najstabilnijih i najšire primjenjivih pojedinačnih prediktora uspjeha.”
Što izvori navode: I3, I6 i I7 podupiru široku prediktivnu vrijednost za školu, obuku i radni učinak. Izraz „najstabilniji” nije izravno provjeren u navedenom obliku.
Korak koji je pao: sadržajni.
Ocjena: DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO · sigurnost: umjerena.
Korak 2b: proveden — I3, I6 i I7 podupiru uži opseg.
Preporučena radnja: IZNOVA IZVEDI TVRDNJU.
Nova formulacija: „Kognitivna sposobnost jedan je od važnih pojedinačnih prediktora obrazovnih i nekih radnih ishoda.”
Tvrdnja 9
Tvrdnja: „Inteligencija nije isto što i jedan IQ-broj.”
Što izvori navode: I1 opisuje više konceptualizacija inteligencije i uporabu testova; I2 zahtijeva vezivanje tumačenja uz konstrukt i svrhu.
Korak koji je pao: sadržajni opseg je širi od oznake I1, ali je tvrdnja poduprta korpusom.
Ocjena: DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO · sigurnost: umjerena.
Korak 2b: proveden — tvrdnju podupiru I1 i I2.
Preporučena radnja: ZAMIJENI REFERENCU.
Zamjenski citat: Neisser i sur., 1996, „Intelligence: Knowns and Unknowns”, American Psychologist 51(2), 77–101; Joint Committee, 2014, Standards for Educational and Psychological Testing.
Tvrdnja 10
Tvrdnja: „IQ je standardizirani skor dobiven određenim instrumentom i normama; nije izravna mjera ukupne vrijednosti osobe niti obuhvaća sve sposobnosti relevantne za životno funkcioniranje.”
Što izvori navode: I1 podupire razlikovanje testiranih sposobnosti od šireg pojma inteligencije; I2 podupire kontekstualno tumačenje i ograničenje uporabe rezultata.
Korak koji je pao: sadržajni, jer druga polovica rečenice nije izravno vezana uz jedan izvor.
Ocjena: DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO · sigurnost: umjerena.
Korak 2b: proveden — I1 i I2 podupiru užu formulaciju.
Preporučena radnja: IZNOVA IZVEDI TVRDNJU.
Nova formulacija: „IQ je standardizirani skor dobiven određenim instrumentom i normama; njegovo se tumačenje mora ograničiti na sposobnosti i svrhu za koje postoje dokazi valjanosti.”
Tvrdnja 11
Tvrdnja: „Značenje rezultata mora se vezati uz konkretan konstrukt i uporabu.”
Što izvor navodi: I1 to podupire općenito, ali I2 to izričito formulira kao standard za valjanost tumačenja rezultata.
Korak koji je pao: bibliografski, jer je uz tvrdnju naveden I1 umjesto izravno relevantnog I2.
Ocjena: DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO · sigurnost: visoka.
Korak 2b: proveden — tvrdnju podupire I2, puni tekst.
Preporučena radnja: ZAMIJENI REFERENCU.
Zamjenski citat: Joint Committee on the Standards for Educational and Psychological Testing, 2014, Standards for Educational and Psychological Testing.
Tvrdnje 14–16
Tvrdnje o višestrukim kriterijima životnog uspjeha, ograničenoj relevantnosti IQ-a za dobrobit i nepotpunosti školskih/profesionalnih kriterija nisu popraćene oznakama izvora. I18 i I19 pokrivaju neke različite životne ishode, ali ne podupiru cijeli normativni opseg odjeljka.
Ocjena: DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO · sigurnost: niska do umjerena.
Korak 2b: proveden — I18 i I19 podupiru uži opseg; nijedan otvoreni izvor u korpusu ne podupire tvrdnju da navedeni kriteriji nisu potpuna mjera dobroga života u cijelom iznesenom opsegu.
Preporučena radnja: IZNOVA IZVEDI TVRDNJU.
Nova formulacija: „Pojam životnog uspjeha treba operacionalizirati odvojeno prema obrazovanju, radu, zdravlju, odnosima i subjektivnoj dobrobiti.”
Tvrdnje 17–25
Tablični nalazi o akademskom uspjehu, motivaciji, savjesnosti, profesionalnom učinku, SES-u, emocionalnoj inteligenciji, zdravlju i svakodnevnom funkcioniranju uglavnom su kompatibilni s otvorenim izvorima, ali u tablici nemaju oznake izvora.
Korak koji je pao: bibliografski.
Ocjena: DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO · sigurnost: umjerena.
Korak 2b: proveden — tablične tvrdnje podupiru I3, I4, I5, I8, I9, I13, I15, I16, I17 i I23, svaki u užem predmetnom opsegu.
Preporučena radnja: ZAMIJENI REFERENCU.
Tvrdnja 21
Tvrdnja: „Povijesne meta-analitičke procjene djelomično su osporene zbog korekcija za ograničenje raspona.”
Što izvori navode: I8 izravno kritizira neke ranije postupke korekcije i navodi da su valjanosti mogle biti precijenjene.
Ocjena: DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO · sigurnost: visoka.
Korak 2b: proveden — tvrdnju podupire I8, sažetak.
Preporučena radnja: ZAMIJENI REFERENCU.
Tvrdnja 27
Tvrdnja: „Oko tih zaključaka postoji objavljena rasprava, uključujući kritike izbora mjera inteligencije, kriterija i načina usporedbe prediktora.”
Što izvori navode: I19 izričito navodi da je riječ o replikaciji i suprotstavljanju ranijem zaključku; I20 je bibliografski identificiran, ali njegov puni tekst nije otvoren.
Ocjena: DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO · sigurnost: niska.
Korak 2b: proveden — I19 podupire postojanje rasprave, ali ne i sve navedene vrste kritike.
Preporučena radnja: IZNOVA IZVEDI TVRDNJU.
Nova formulacija: „Oko relativne važnosti inteligencije i osobnosti postoji objavljena rasprava s različitim analizama i interpretacijama.”
Tvrdnja 30
Tvrdnja: „U radnom kontekstu ukupna savjesnost i njezini uži aspekti nisu jednako korisni prediktori.”
Što izvor navodi: I11 podupire dodatnu vrijednost užih aspekata, ali naglašava da ona ovisi o kriteriju učinka i zanimanju.
Ocjena: POTKRIJEPLJENO · sigurnost: umjerena.
Trag provjere: sažetak; zapis se razrješava na: Dudley, Orvis, Lebiecki i Cortina, 2006, „A meta-analytic investigation of conscientiousness in the prediction of job performance: examining the intercorrelations and the incremental validity of narrow traits”, Journal of Applied Psychology 91(1), 40–57, članak u časopisu.
Tvrdnja 37
Tvrdnja: „Motivacija i sposobnost uglavnom su neovisno pridonosile učinku, bez stabilnog dokaza da visoka motivacija dramatično mijenja odnos sposobnosti i učinka.”
Što izvor navodi: I10 izvještava da su učinci aditivni, a ne multiplicativni; to podupire prvi dio, ali izraz „dramatično” nije mjerni rezultat izvora.
Ocjena: POTKRIJEPLJENO · sigurnost: umjerena.
Trag provjere: sažetak; zapis se razrješava na: Van Iddekinge, Aguinis, Mackey i DeOrtentiis, 2018, „A Meta-Analysis of the Interactive, Additive, and Relative Effects of Cognitive Ability and Motivation on Performance”, Journal of Management 44(1), 249–279, članak u časopisu.
Tvrdnja 40
Tvrdnja: „Inteligencija je snažan prediktor obrazovanja, zanimanja i prihoda, ali u cjelini nije uvjerljivo bolji prediktor od roditeljskog SES-a ili školskih ocjena.”
Što izvor navodi: I12 to navodi u sažetku rada, ali u ovom prolazu otvoren je samo bibliografski zapis ETIS-a, ne puni tekst izvora iz dosjea.
Ocjena: DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO · sigurnost: niska.
Korak 2b: proveden — otvoreni zapisi u korpusu potvrđuju relevantnost teme, ali ne potvrđuju sve usporedne zaključke I12.
Preporučena radnja: IZNOVA IZVEDI TVRDNJU.
Nova formulacija: „Strenzeova meta-analiza uspoređivala je inteligenciju s roditeljskim SES-om i školskim ocjenama kao prediktorima socioekonomskih ishoda.”
Tvrdnja 44
Tvrdnja: „O’Boyle i suradnici u meta-analizi radnog učinka pronašli su korigirane korelacije od približno 0,24 do 0,30...”
Što izvor stvarno navodi: Nalaz je naveden u radu O’Boylea i suradnika, I16, a ne u radu MacCann i suradnika, I15, koji je naveden na kraju odlomka.
Korak koji je pao: sadržajni lanac atribucije.
Ocjena: U SUPROTNOSTI S DOKAZIMA · sigurnost: visoka.
Korak 2b: proveden — tvrdnju podupire I16, sažetak.
Preporučena radnja: ZAMIJENI REFERENCU.
Zamjenski citat: O’Boyle Jr., Humphrey, Pollack, Hawver i Story, 2011, „The relation between emotional intelligence and job performance: A meta-analysis”, Journal of Organizational Behavior 32, 788–818.
Tvrdnja 51
Tvrdnja: „Stankovljeva analiza izričito prikazuje suprotstavljene interpretacije rezultata Borghansa i suradnika te Zismana i Ganzacha.”
Što izvori navode: I20 je bibliografski identificiran kao rad o toj raspravi, ali njegov sadržaj nije otvoren zbog tehničke zapreke. I19 izravno potvrđuje suprotstavljanje vlastitih rezultata ranijem zaključku Borghansa i suradnika.
Ocjena: DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO · sigurnost: niska.
Korak 2b: proveden — I19 podupire uži opseg, ali ne potvrđuje cijeli opis I20.
Preporučena radnja: IZNOVA IZVEDI TVRDNJU.
Nova formulacija: „Objavljena literatura sadrži suprotstavljene interpretacije usporedne prediktivne vrijednosti inteligencije i osobnosti.”
Tvrdnja 55
Tvrdnja: „Procjene radnog učinka nadređenih uključuju subjektivnost, organizacijsku kulturu i prilike za pokazivanje sposobnosti, a ne samo stvarni učinak.”
Što izvori navode: U otvorenom korpusu nije pronađena izravna potvrda svih triju sastavnica ove tvrdnje. I2 općenito zahtijeva provjeru kriterija i mogućih izvora nerelevantne varijance, ali ne iznosi ovu formulaciju.
Korak 2b: proveden — nijedan otvoreni izvor u korpusu ne podupire tvrdnju u cijelom iznesenom opsegu.
Ocjena: NIJE MOGUĆE POTVRDITI · sigurnost: niska.
Preporučena radnja: IZBACI TVRDNJU.
Tvrdnje 57–60
Tvrdnje o razlikama među modelima emocionalne inteligencije, individualnom predviđanju, standardnoj pogrešci mjerenja i pravednosti uporabe testa poduprte su I2, I15 i I16, ali nekoliko ih u dosjeu nije izravno citirano.
Ocjena: DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO · sigurnost: visoka za I2, umjerena za I15 i I16.
Korak 2b: proveden — tvrdnje podupiru I2, I15 i I16.
Preporučena radnja: ZAMIJENI REFERENCU.
Tvrdnje 61–62
Zaključne preporuke o kompozitnom predviđanju i uporabi IQ-a u obrazovanju, zapošljavanju i procjeni svakodnevnog funkcioniranja metodološki su razborite, ali u dosjeu nisu izravno pripisane jednom izvoru. I2 podupire potrebu za validacijom prema svrsi, kriteriju i posljedicama; I9 podupire kombiniranje više selekcijskih izvora.
Ocjena: DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO · sigurnost: umjerena.
Korak 2b: proveden — tvrdnje u užem opsegu podupiru I2 i I9.
Preporučena radnja: ZAMIJENI REFERENCU.
6. Bibliografska provjera po izvoru
| Oznaka | Bibliografska jedinica | Klasifikacija | Izvor provjere | Razina | Razrješenje |
|---|---|---|---|---|---|
| I1 | Neisser i sur. (1996), Intelligence: Knowns and Unknowns | Potvrđeno | ETS | sažetak | Zapis se razrješava na: Neisser, Boodoo, Bouchard, Boykin i suradnici, 1996, „Intelligence: Knowns and Unknowns”, American Psychologist 51(2), 77–101, članak u časopisu. |
| I2 | Joint Committee (2014), Standards for Educational and Psychological Testing | Potvrđeno | Testing Standards PDF | puni tekst | Zapis se razrješava na: Joint Committee on the Standards for Educational and Psychological Testing, 2014, Standards for Educational and Psychological Testing, AERA/APA/NCME, monografija. |
| I3 | Roth i sur. (2015), Intelligence and school grades: A meta-analysis | Potvrđeno | PDF punog teksta | puni tekst | Zapis se razrješava na: Roth, Becker, Romeyke, Schäfer, Domnick i Spinath, 2015, „Intelligence and school grades: A meta-analysis”, Intelligence 53, 118–137, članak u časopisu. |
| I4 | Kriegbaum, Becker i Spinath (2018) | Potvrđeno | ScienceDirect | sažetak | Zapis se razrješava na: Kriegbaum, Becker i Spinath, 2018, „The relative importance of intelligence and motivation as predictors of school achievement: A meta-analysis”, Educational Research Review 25, 120–148, članak u časopisu. |
| I5 | Poropat (2009) | Potvrđeno | PubMed | sažetak | Zapis se razrješava na: Poropat, 2009, „A meta-analysis of the five-factor model of personality and academic performance”, Psychological Bulletin 135(2), 322–338, članak u časopisu. |
| I6 | Schmidt i Hunter (1998) | Potvrđeno | puni tekst | Zapis se razrješava na: Schmidt i Hunter, 1998, „The validity and utility of selection methods in personnel psychology: Practical and theoretical implications of 85 years of research findings”, Psychological Bulletin 124(2), 262–274, članak u časopisu. | |
| I7 | Hunter (1986) | Potvrđeno | ScienceDirect | sažetak | Zapis se razrješava na: Hunter, 1986, „Cognitive ability, cognitive aptitudes, job knowledge, and job performance”, Journal of Vocational Behavior 29(3), 340–362, članak u časopisu. |
| I8 | Sackett i sur. (2022) | Potvrđeno | PubMed | sažetak | Zapis se razrješava na: Sackett, Zhang, Berry i Lievens, 2022, „Revisiting meta-analytic estimates of validity in personnel selection: Addressing systematic overcorrection for restriction of range”, Journal of Applied Psychology 107(11), 2040–2068, članak u časopisu. |
| I9 | Berry i sur. (2024) | Potvrđeno | PubMed | sažetak | Zapis se razrješava na: Berry, Lievens, Zhang i Sackett, 2024, „Insights from an updated personnel selection meta-analytic matrix: Revisiting general mental ability tests’ role in the validity-diversity trade-off”, Journal of Applied Psychology 109(10), 1611–1634, članak u časopisu. Objavljena je ispravka 2025.; ona nije zasebno navedena u bibliografiji. |
| I10 | Van Iddekinge i sur. (2018) | Potvrđeno | SAGE | sažetak | Zapis se razrješava na: Van Iddekinge, Aguinis, Mackey i DeOrtentiis, 2018, „A Meta-Analysis of the Interactive, Additive, and Relative Effects of Cognitive Ability and Motivation on Performance”, Journal of Management 44(1), 249–279, članak u časopisu. |
| I11 | Dudley i sur. (2006) | Bibliografska nepravilnost | PubMed | sažetak | Zapis se razrješava na: Dudley, Orvis, Lebiecki i Cortina, 2006, puni naslov uključuje podnaslov „examining the intercorrelations and the incremental validity of narrow traits”, Journal of Applied Psychology 91(1), 40–57, članak u časopisu. |
| I12 | Strenze (2007) | Potvrđeno | ETIS | samo bibliografski zapis | Zapis se razrješava na: Strenze, 2007, „Intelligence and socioeconomic success: A meta-analytic review of longitudinal research”, Intelligence 35(5), 401–426, članak u časopisu. |
| I13 | Korous i sur. (2022) | Bibliografska nepravilnost | SAGE zapis | sažetak | Zapis se razrješava na: Korous, Causadias, Bradley, Luthar i Levy, 2022, „A Systematic Overview of Meta-Analyses on Socioeconomic Status, Cognitive Ability, and Achievement: The Need to Focus on Specific Pathways”, Psychological Reports 125(1), članak u časopisu. U dosjeu nedostaju volumen i stranice. |
| I14 | Tucker-Drob i Bates (2016) | Bibliografska nepravilnost | puni tekst | Zapis se razrješava na: Tucker-Drob i Bates, 2016, „Large Cross-National Differences in Gene × Socioeconomic Status Interaction on Intelligence”, Psychological Science 27(2), 138–152, članak u časopisu. U dosjeu nedostaju volumen i stranice. | |
| I15 | MacCann i sur. (2020) | Potvrđeno | PubMed | sažetak | Zapis se razrješava na: MacCann, Jiang, Brown, Double, Bucich i Minbashian, 2020, „Emotional intelligence predicts academic performance: A meta-analysis”, Psychological Bulletin 146(2), 150–186, članak u časopisu. |
| I16 | O’Boyle Jr. i sur. (2011) | Potvrđeno | Wiley | sažetak | Zapis se razrješava na: O’Boyle Jr., Humphrey, Pollack, Hawver i Story, 2011, „The relation between emotional intelligence and job performance: A meta-analysis”, Journal of Organizational Behavior 32, 788–818, članak u časopisu. |
| I17 | Calvin i sur. (2011) | Bibliografska nepravilnost | University of Edinburgh | puni tekst / zapis | Zapis se razrješava na: Calvin, Deary, Fenton, Roberts, Der, Leckenby i Batty, 2011, „Intelligence in youth and all-cause-mortality: systematic review with meta-analysis”, International Journal of Epidemiology 40(3), 626–644, članak u časopisu. U dosjeu nedostaju časopis, volumen, broj i stranice. |
| I18 | Roberts i sur. (2007) | Potvrđeno | puni tekst | Zapis se razrješava na: Roberts, Kuncel, Shiner, Caspi i Goldberg, 2007, „The Power of Personality: The Comparative Validity of Personality Traits, Socioeconomic Status, and Cognitive Ability for Predicting Important Life Outcomes”, Perspectives on Psychological Science 2(4), 313–345, članak u časopisu. | |
| I19 | Zisman i Ganzach (2022) | Potvrđeno | puni tekst | Zapis se razrješava na: Zisman i Ganzach, 2022, „The claim that personality is more important than intelligence in predicting important life outcomes has been greatly exaggerated”, Intelligence 92, 101631, članak u časopisu. | |
| I20 | Stankov (2023) | Potvrđeno | PMC zapis | nije otvoreno | Zapis se razrješava na: Stankov, 2023, „Intelligence, Personality, and the Prediction of Life Outcomes: Borghans et al. (2016) vs. Zisman and Ganzach (2022) Debate”, Journal of Intelligence 11(5), 95, članak u časopisu. |
| I21 | Ritchie i Tucker-Drob (2018) | Potvrđeno | PMC | puni tekst | Zapis se razrješava na: Ritchie i Tucker-Drob, 2018, „How Much Does Education Improve Intelligence? A Meta-Analysis”, Psychological Science 29(8), 1358–1369, članak u časopisu. |
| I22 | Gottfredson i Deary (2004) | Potvrđeno | APS | sažetak | Zapis se razrješava na: Gottfredson i Deary, 2004, „Intelligence Predicts Health and Longevity, but Why?”, Current Directions in Psychological Science 13(1), 1–4, članak u časopisu. |
| I23 | Mienaltowski (2011) | Potvrđeno | PMC | puni tekst | Zapis se razrješava na: Mienaltowski, 2011, „Everyday problem solving across the adult life span: solution diversity and efficacy”, Annals of the New York Academy of Sciences 1235, 75–85, članak u časopisu. |
7. Provjera izostavljenog
- I2: Standardi naglašavaju da dobra prediktivna povezanost ne rješava sama po sebi pitanja prikladnosti svrhe, posljedica i pravednosti uporabe testa.
- I3: Roth i suradnici navode da se veličine povezanosti razlikuju među predmetnim područjima i da su intervali pouzdanosti za neka područja preklopljeni; dosje to djelomično sažima, ali ponekad govori općenitije nego što rezultati dopuštaju.
- I6: Schmidt i Hunterove visoke procjene ovise o meta-analitičkim korekcijama, što je važno uz noviju reviziju I8.
- I14: Ukupni meta-analitički učinak interakcije gena i SES-a nije bio značajan u cijelom uzorku, dok se razlike pojavljuju prema zemlji; dosje naglašava nacionalne razlike, ali ne navodi ukupni nalaz.
- I17: Povezanost inteligencije i mortaliteta ostaje i nakon kontrole nekih kovarijata, ali se znatno smanjuje nakon kontrole obrazovanja; to ograničava uzročnu interpretaciju.
- I18: Roberts i suradnici zaključuju o usporedivoj veličini učinaka osobnosti, SES-a i kognitivne sposobnosti za određene ishode, pa dosje treba izbjegavati opći poredak prediktora izvan analiziranih kriterija.
- I19: Zisman i Ganzach izričito ograničavaju svoje zaključke na neke obrazovne i radne ishode te ne uspoređuju sve zdravstvene i subjektivne ishode iz ranijih radova.
- I21: Ritchie i Tucker-Drob navode da meta-analiza procjenjuje učinke obrazovanja na rezultate testova, ali ne pokazuje automatski da dodatni IQ-bodovi sami uzrokuju bolje kasnije ishode.
- I23: Praktični zadaci bolje predviđaju neke pokazatelje svakodnevnog funkcioniranja, ali rad ne opravdava opću tvrdnju da praktična inteligencija nadmašuje standardne testove u svim kontekstima.
8. Tvrdnje bez zapisa u bibliografiji
- Tvrdnje 5 i 6: dosje izravno navodi URL za Ritchie i Tucker-Drob, ali taj rad nije uvršten u popis korištenih izvora.
- Tvrdnja 47: dosje izravno navodi Gottfredson i Deary, ali rad nije uvršten u popis korištenih izvora.
- Tvrdnja 48: dosje izravno navodi Mienaltowskoga, ali rad nije uvršten u popis korištenih izvora.
9. Nedostajuća ili zastarjela literatura
Za ocjenu pojedinačnih tvrdnji nije utvrđen nedostatak izvora koji bi nužno promijenio glavne zaključke. Međutim, rad o aktualiziranoj matrici selekcije Berryja i suradnika ima objavljenu ispravku iz 2025., pa bi konačna bibliografija trebala zasebno navesti ispravku ili jasno naznačiti da je rad korišten zajedno s njom. Za tvrdnju o relativnoj važnosti inteligencije i osobnosti korisno je uz I18–I20 navesti i izvorni rad Borghansa i suradnika koji je predmet rasprave; taj prijedlog nije uvršten kao provjeren citat jer njegov bibliografski zapis nije otvoren u ovom prolazu.
10. Matrica tvrdnji
| Br. | Tvrdnja | Faza | Vrsta | Ocjena | Sigurnost | Radnja | URL |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Mjere opće kognitivne sposobnosti predviđaju akademske i neke radne ishode. | C | EMPIRIJSKI NALAZ | POTKRIJEPLJENO | visoka | — | I3 |
| 2 | Prediktivna vrijednost najjača je za kognitivno zahtjevne kriterije. | C | EMPIRIJSKI NALAZ | POTKRIJEPLJENO | visoka | — | I3 |
| 3 | Korelacija nije sudbina ni dokaz opće uzročnosti. | C | DIDAKTIČKA NAPOMENA | DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO | umjerena | IZNOVA IZVEDI TVRDNJU | I4 |
| 4 | Više čimbenika djeluje istodobno. | C | EMPIRIJSKI NALAZ | DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO | umjerena | IZNOVA IZVEDI TVRDNJU | I13 |
| 5 | Obrazovanje povećava rezultate kognitivnih testova za približno 1–5 bodova po godini. | C | EMPIRIJSKI NALAZ | POTKRIJEPLJENO | visoka | — | I21 |
| 6 | Odnos inteligencije i obrazovanja dvosmjeran je. | C | EMPIRIJSKI NALAZ | POTKRIJEPLJENO | visoka | — | I21 |
| 7 | Kognitivna sposobnost važan je široki pojedinačni prediktor. | C | EMPIRIJSKI NALAZ | DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO | umjerena | IZNOVA IZVEDI TVRDNJU | I3, I6 |
| 8 | Prediktivna vrijednost ovisi o svrsi, konstruktu, populaciji i modelu. | C | DIDAKTIČKA NAPOMENA | POTKRIJEPLJENO | visoka | — | I2 |
| 9 | Inteligencija nije isto što i jedan IQ-broj. | C | DEFINICIJA | DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO | umjerena | ZAMIJENI REFERENCU | I1, I2 |
| 10 | IQ nije mjera ukupne vrijednosti osobe ni svih životnih sposobnosti. | C | DEFINICIJA | DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO | umjerena | IZNOVA IZVEDI TVRDNJU | I1, I2 |
| 11 | Značenje rezultata mora se vezati uz konstrukt i uporabu. | C | DIDAKTIČKA NAPOMENA | DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO | visoka | ZAMIJENI REFERENCU | I2 |
| 12 | Validnost je vezana uz tumačenje rezultata za određenu svrhu. | C | DEFINICIJA | POTKRIJEPLJENO | visoka | — | I2 |
| 13 | Isti test može imati različite validnosti za različite ishode. | C | EMPIRIJSKI NALAZ | POTKRIJEPLJENO | visoka | — | I2 |
| 14 | Životni uspjeh obuhvaća različite kriterije. | C | DEFINICIJA | DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO | niska | IZNOVA IZVEDI TVRDNJU | I18, I19 |
| 15 | Prediktor formalnog znanja nije nužno prediktor dobrobiti i odnosa. | C | EMPIRIJSKI NALAZ | DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO | niska | IZNOVA IZVEDI TVRDNJU | I18, I19 |
| 16 | Školski i profesionalni kriteriji nisu potpuna mjera dobroga života. | C | DIDAKTIČKA NAPOMENA | DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO | niska | IZNOVA IZVEDI TVRDNJU | I18, I19 |
| 17 | Opća kognitivna sposobnost snažno je povezana sa školskim uspjehom. | D | EMPIRIJSKI NALAZ | DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO | umjerena | ZAMIJENI REFERENCU | I3 |
| 18 | Inteligencija je jači pojedinačni prediktor, ali motivacija dodaje doprinos. | D | EMPIRIJSKI NALAZ | DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO | umjerena | ZAMIJENI REFERENCU | I4 |
| 19 | Savjesnost predviđa učinak povrh kognitivne sposobnosti. | D | EMPIRIJSKI NALAZ | DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO | umjerena | ZAMIJENI REFERENCU | I5, I11 |
| 20 | Kognitivna sposobnost predviđa obuku i radni učinak. | D | EMPIRIJSKI NALAZ | DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO | umjerena | ZAMIJENI REFERENCU | I6, I7 |
| 21 | Povijesne procjene profesionalne valjanosti metodološki su revidirane. | D | EMPIRIJSKI NALAZ | DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO | visoka | ZAMIJENI REFERENCU | I8 |
| 22 | Inteligencija predviđa obrazovanje, status i prihod, ali nije uvijek bolja od SES-a ili ocjena. | D | EMPIRIJSKI NALAZ | DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO | niska | IZNOVA IZVEDI TVRDNJU | I12 |
| 23 | Emocionalna inteligencija ima heterogene modele i ishode. | D | DEFINICIJA | DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO | umjerena | ZAMIJENI REFERENCU | I15, I16 |
| 24 | Rana inteligencija povezana je sa zdravljem i mortalitetom. | D | EMPIRIJSKI NALAZ | DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO | umjerena | ZAMIJENI REFERENCU | I17 |
| 25 | IQ je relevantan, ali nedostatan za svakodnevno funkcioniranje. | D | EMPIRIJSKI NALAZ | DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO | umjerena | ZAMIJENI REFERENCU | I23 |
| 26 | Rothova meta-analiza ima 162 studije, 240 uzoraka i 105.185 sudionika. | D | EMPIRIJSKI NALAZ | POTKRIJEPLJENO | visoka | — | I3 |
| 27 | Odnos se mijenja prema predmetu, dobi, testu i godini. | D | EMPIRIJSKI NALAZ | POTKRIJEPLJENO | visoka | — | I3 |
| 28 | Kriegbaumova meta-analiza ima N = 80.145 i r = 0,44 prema 0,27. | D | EMPIRIJSKI NALAZ | POTKRIJEPLJENO | visoka | — | I4 |
| 29 | Motivacija nije zamjena za sposobnost, ali daje dodatni doprinos. | D | DIDAKTIČKA NAPOMENA | DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO | umjerena | IZNOVA IZVEDI TVRDNJU | I4 |
| 30 | Poropat podupire neovisni doprinos savjesnosti. | D | EMPIRIJSKI NALAZ | POTKRIJEPLJENO | umjerena | — | I5 |
| 31 | Uži aspekti savjesnosti mogu dodati vrijednost. | D | EMPIRIJSKI NALAZ | POTKRIJEPLJENO | umjerena | — | I11 |
| 32 | GMA je važan prediktor radnog učinka i obuke. | D | EMPIRIJSKI NALAZ | POTKRIJEPLJENO | visoka | — | I6 |
| 33 | Znanje je dio mehanizma odnosa sposobnosti i učinka. | D | EMPIRIJSKI NALAZ | POTKRIJEPLJENO | visoka | — | I7 |
| 34 | Ranije korekcije za raspon mogle su precijeniti valjanost. | D | EMPIRIJSKI NALAZ | POTKRIJEPLJENO | visoka | — | I8 |
| 35 | Isključivanje GMA testova može malo smanjiti valjanost i nepovoljan učinak. | D | EMPIRIJSKI NALAZ | POTKRIJEPLJENO | umjerena | — | I9 |
| 36 | Odnos GMA i učinka stabilan je kroz iskustvo. | D | EMPIRIJSKI NALAZ | POTKRIJEPLJENO | umjerena | — | I20 |
| 37 | Model sposobnosti i motivacije pretežno je aditivan. | D | EMPIRIJSKI NALAZ | POTKRIJEPLJENO | umjerena | — | I10 |
| 38 | Motivacija utječe na pokušaj, ustrajnost i strategije. | D | EMPIRIJSKI NALAZ | DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO | niska | IZNOVA IZVEDI TVRDNJU | I4, I10 |
| 39 | SES je povezan s kognitivnim sposobnostima i postignućem. | D | EMPIRIJSKI NALAZ | POTKRIJEPLJENO | umjerena | — | I13 |
| 40 | Inteligencija nije uvjerljivo bolja od SES-a ili ocjena. | D | EMPIRIJSKI NALAZ | DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO | niska | IZNOVA IZVEDI TVRDNJU | I12 |
| 41 | Gene × SES obrasci razlikuju se među zemljama. | D | EMPIRIJSKI NALAZ | POTKRIJEPLJENO | visoka | — | I14 |
| 42 | EI ima različite modele mjerenja. | D | DEFINICIJA | DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO | umjerena | ZAMIJENI REFERENCU | I15, I16 |
| 43 | EI je povezana s akademskim učinkom. | D | EMPIRIJSKI NALAZ | POTKRIJEPLJENO | umjerena | — | I15 |
| 44 | O’Boyleov rad izvještava korelacije 0,24–0,30. | D | EMPIRIJSKI NALAZ | U SUPROTNOSTI S DOKAZIMA | visoka | ZAMIJENI REFERENCU | I16 |
| 45 | EI ne nadmašuje općenito kognitivnu sposobnost. | D | PRIPISANI STAV | DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO | umjerena | IZNOVA IZVEDI TVRDNJU | I15, I16 |
| 46 | Inteligencija u mladosti povezana je s nižom smrtnošću. | D | EMPIRIJSKI NALAZ | POTKRIJEPLJENO | visoka | — | I17 |
| 47 | Mogući zdravstveni mehanizmi uključuju učenje i pridržavanje uputa. | D | EMPIRIJSKI NALAZ | POTKRIJEPLJENO | umjerena | — | I22 |
| 48 | Praktični zadaci ponekad bolje predviđaju svakodnevno funkcioniranje. | D | EMPIRIJSKI NALAZ | POTKRIJEPLJENO | visoka | — | I23 |
| 49 | Roberts i suradnici zagovaraju uključivanje osobnosti. | E | PRIPISANI STAV | POTKRIJEPLJENO | visoka | — | I18 |
| 50 | Zisman i Ganzach izvještavaju veći R² inteligencije za tri ishoda. | E | EMPIRIJSKI NALAZ | POTKRIJEPLJENO | visoka | — | I19 |
| 51 | Postoji objavljena rasprava o relativnoj važnosti inteligencije i osobnosti. | E | PRIPISANI STAV | DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO | niska | IZNOVA IZVEDI TVRDNJU | I19 |
| 52 | Jaka povezanost ne dokazuje jedini mehanizam. | E | DIDAKTIČKA NAPOMENA | DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO | umjerena | IZNOVA IZVEDI TVRDNJU | I2, I7 |
| 53 | Motivacija i savjesnost daju dodatne doprinose. | E | EMPIRIJSKI NALAZ | POTKRIJEPLJENO | umjerena | — | I4, I5, I10 |
| 54 | Obrazovanje i SES mogu tvoriti povratnu petlju prilika i sposobnosti. | E | EMPIRIJSKI NALAZ | DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO | umjerena | IZNOVA IZVEDI TVRDNJU | I13, I21 |
| 55 | Procjene nadređenih uključuju subjektivnost i kontekst. | E | EMPIRIJSKI NALAZ | NIJE MOGUĆE POTVRDITI | niska | IZBACI TVRDNJU | — |
| 56 | Jedna mjera SES-a ne predstavlja cijeli kontekst. | E | EMPIRIJSKI NALAZ | DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO | umjerena | ZAMIJENI REFERENCU | I13 |
| 57 | Različiti EI modeli nisu ista mjera. | E | DIDAKTIČKA NAPOMENA | POTKRIJEPLJENO | umjerena | — | I15, I16 |
| 58 | Populacijska povezanost nije individualno predviđanje. | E | DIDAKTIČKA NAPOMENA | DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO | umjerena | ZAMIJENI REFERENCU | I2 |
| 59 | Rezultati imaju standardnu pogrešku mjerenja. | E | DIDAKTIČKA NAPOMENA | POTKRIJEPLJENO | visoka | — | I2 |
| 60 | Prediktivna valjanost i pravednost nisu ista stvar. | E | DIDAKTIČKA NAPOMENA | POTKRIJEPLJENO | visoka | — | I2 |
| 61 | IQ je važan, ali nije dovoljan kao jedini prediktor. | E | PRIPISANI STAV | DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO | umjerena | ZAMIJENI REFERENCU | I2, I9 |
| 62 | IQ treba kombinirati s kriterijima relevantnima za konkretnu svrhu. | E | PRIPISANI STAV | DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO | umjerena | ZAMIJENI REFERENCU | I2, I9 |
11. Pokrivenost poglavlja
Svih devet stavki preporučene strukture imaju status BEZ DODJELE, jer prijedlog strukture ne navodi nijednu oznaku izvora uz naslov ili opis poglavlja. To nije isto što i NENAPISIVO: izostanak oznaka u strukturi ne dokazuje da je poglavlje tematski nepokriveno.
| Poglavlje | Izvori nakon radnji | Oznaka |
|---|---|---|
| Uvod | — | BEZ DODJELE |
| Prediktivna logika | — | BEZ DODJELE |
| Obrazovanje | — | BEZ DODJELE |
| Karijera | — | BEZ DODJELE |
| Socioekonomski status | — | BEZ DODJELE |
| Emocionalna inteligencija | — | BEZ DODJELE |
| Svakodnevno funkcioniranje | — | BEZ DODJELE |
| Ograničenja IQ-a | — | BEZ DODJELE |
| Sinteza | — | BEZ DODJELE |