Recenzija literature seminarskog rada: Odnos inteligencije i osobnosti: interakcija kognitivnih sposobnosti i osobina ličnosti

1. Sažetak recenzije

Dosje je većinom oslonjen na relevantne meta-analize, longitudinalne studije i metodološke preglede. Najčvršće su potkrijepljene tvrdnje o aditivnom doprinosu inteligencije i savjesnosti akademskom uspjehu, o facetalnoj heterogenosti odnosa osobnosti i inteligencije te o razlikovanju ability EI od samoprocijenjenih ili mješovitih mjera. Slabosti se koncentriraju na nekoliko tvrdnji bez bibliografskog zapisa, na preširoke definicije u konceptualnoj tablici, na nedovoljno potvrđene brojke o dodatnom doprinosu emocionalne inteligencije te na zaključke koji prelaze iz korelacijske povezanosti u funkcionalno ili uzročno tumačenje. Meta-analize Anglima i suradnika, Staneka i Ones, Mammadova, Liu i Nesbit te MacCann i suradnika potvrđuju opći smjer dosjea, ali ne opravdavaju sve njegove formulacije u iznesenom opsegu. ([research-repository.uwa.edu.au](https://research-repository.uwa.edu.au/en/publications/personality-and-intelligence-a-meta-analysis/))

2. Status dijelova dokumenta

U OPSEGU

Pregled teme.
Konceptualno razgraničenje konstrukata.
Prikaz odnosa inteligencije i Velikih pet.
Akademski uspjeh.
Motivacija, potreba za kognicijom i samoregulacija.
Emocionalno funkcioniranje.
Profesionalni razvoj i radna izvedba.
Međuljudski odnosi i kvaliteta odnosa.
Mehanizmi, suprotni nalazi i metodološka ograničenja.
Tablica procjene razine dokaza.
Zaključna sinteza.

STRUKTURNA DODJELA

Odjeljak „Preporučena struktura budućeg rada” sadrži devet prijedloga poglavlja. Budući da uz naslove nisu navedene oznake izvora, svih devet stavki dobiva status BEZ DODJELE. Ne ulaze u broj tvrdnji i ne dobivaju ocjenu.

IZVAN OPSEGA

Naslov dosjea.
Popis istraživačkih pitanja u odjeljku 2, jer pitanja sama po sebi ne tvrde nalaz o svijetu.
Operativna podjela poglavlja u odjeljku 15, osim evidentiranja devet stavki strukturne dodjele.
HTML klase i tehničke oznake poput evidence-block i source-list.

3. Popis atomiziranih tvrdnji

1. Inteligencija i osobnost predstavljaju povezane, ali konceptualno različite domene individualnih razlika. Faza C; vrsta DEFINICIJA; izvori I3.
2. Inteligencija više opisuje što osoba može učiniti, a osobnost kako se tipično odnosi prema zadatku, okolini i drugim ljudima. Faza C; vrsta DIDAKTIČKA NAPOMENA; izvor I3.
3. Dokazi su jači za aditivne doprinose inteligencije i osobnosti nego za njihove stvarne interakcije. Faza C; vrsta EMPIRIJSKI NALAZ; izvor I7.
4. Opća kognitivna sposobnost obuhvaća zaključivanje, učenje, rješavanje problema i usvajanje znanja. Faza D; vrsta DEFINICIJA; izvor I3.
5. Velikih pet opisuju relativno stabilne tipične tendencije ponašanja. Faza D; vrsta DEFINICIJA; izvor I3.
6. Motivacija opisuje zašto, koliko i prema kojim ciljevima osoba ulaže napor. Faza D; vrsta DEFINICIJA; izvor nije naveden.
7. Samoregulacija obuhvaća planiranje, praćenje i prilagođavanje ponašanja dugoročnim ciljevima te nije istovjetna savjesnosti. Faza D; vrsta DEFINICIJA; izvor I9.
8. Ability EI i trait odnosno self-report EI predstavljaju različite pristupe emocionalnoj inteligenciji. Faza D; vrsta DEFINICIJA; izvor I10.
9. Ocjene i drugi pokazatelji akademskog uspjeha ne mjere samo znanje nego mogu uključivati ponašanje, radne navike i kontekst procjene. Faza D; vrsta DIDAKTIČKA NAPOMENA; izvor I7.
10. Profesionalni razvoj obuhvaća različite ishode, među kojima su učenje posla, radna izvedba, napredovanje i subjektivni razvoj karijere. Faza D; vrsta DEFINICIJA; izvor nije naveden.
11. Meta-analiza Anglima i suradnika obuhvatila je 272 uzorka i 162.636 sudionika. Faza E; vrsta EMPIRIJSKI NALAZ; izvor I1.
12. Široke domene osobnosti mogu prikriti suprotne ili različite odnose među facetama. Faza E; vrsta DIDAKTIČKA NAPOMENA; izvor I1.
13. Stanek i Ones saželi su 60.690 odnosa između 79 konstrukata osobnosti i 97 konstrukata kognitivnih sposobnosti u 3.543 meta-analize. Faza E; vrsta EMPIRIJSKI NALAZ; izvor I2.
14. Šira sinteza Staneka i Ones obuhvatila je 1.325 studija i više od dva milijuna sudionika. Faza E; vrsta EMPIRIJSKI NALAZ; izvor I2.
15. Otvorenost je među širokim domenama Velikih pet najdosljednije povezana s inteligencijom, a neke njezine facete jače su povezane s kristaliziranom inteligencijom. Faza E; vrsta EMPIRIJSKI NALAZ; izvori I1 i I3.
16. Teorije ulaganja pretpostavljaju da otvorenost usmjerava osobe prema intelektualno stimulativnim okruženjima i aktivnostima. Faza E; vrsta PRIPISANI STAV; izvor I3.
17. Mogući uzajamni razvoj otvorenosti i inteligencije predstavlja teorijski model, a ne dokaz da otvorenost sama uzrokuje višu inteligenciju. Faza E; vrsta DIDAKTIČKA NAPOMENA; izvor I3.
18. U longitudinalnom uzorku od 3.880 njemačkih učenika nisu pronađeni značajni uzajamni učinci otvorenosti i inteligencije na razini promjena unutar pojedinca. Faza E; vrsta EMPIRIJSKI NALAZ; izvor I3.
19. Savjesnost je na razini široke osobine često malo ili nimalo povezana s inteligencijom, dok facete mogu imati različite odnose s kognitivnim sposobnostima. Faza E; vrsta EMPIRIJSKI NALAZ; izvor I1.
20. Savjesnost više opisuje vjerojatnost ulaganja napora i dovršavanja zadataka nego sam kognitivni kapacitet za njihovo rješavanje. Faza E; vrsta PRIPISANI STAV; izvori I3 i I7.
21. Longitudinalno istraživanje nije potvrdilo opći kompenzacijski model prema kojem bi niža inteligencija dovodila do veće savjesnosti. Faza E; vrsta EMPIRIJSKI NALAZ; izvor I3.
22. Neuroticizam može biti povezan s kognitivnim funkcioniranjem preko zabrinutosti, anksioznosti, opterećenja radne memorije i regulacije stresa. Faza E; vrsta EMPIRIJSKI NALAZ; izvor I3.
23. Ekstraverzija i ugodnost uglavnom pokazuju slabe i nestabilne odnose s inteligencijom, ali mogu biti važnije za socijalne i radne kriterije. Faza E; vrsta EMPIRIJSKI NALAZ; izvor I2.
24. Inteligencija predviđa kasniji napredak u čitanju i matematici, dok početno akademsko postignuće može predviđati kasniji rast inteligencije. Faza E; vrsta EMPIRIJSKI NALAZ; izvor I3.
25. Meta-analiza Mammadova obuhvatila je 228 studija, 267 neovisnih uzoraka i 413.074 sudionika, a kombinacija kognitivnih sposobnosti i Velikih pet objasnila je 27,8% varijance akademskog uspjeha. Faza E; vrsta EMPIRIJSKI NALAZ; izvor I5.
26. U Mammadovljevoj sintezi kognitivna sposobnost bila je najvažniji pojedinačni prediktor, a savjesnost je ostala robustan prediktor nakon kontrole kognitivne sposobnosti. Faza E; vrsta EMPIRIJSKI NALAZ; izvor I5.
27. Poropatova meta-analiza pokazala je da je savjesnost povezana s akademskim postignućem kroz različite obrazovne razine i da odnos uglavnom nije objašnjen inteligencijom. Faza E; vrsta EMPIRIJSKI NALAZ; izvor I4.
28. Savjesnost je u kvantitativnoj sintezi Zell i Lesicka snažnije povezana s akademskim nego s radnim uspjehom, dok se odnosi drugih osobina razlikuju prema kriteriju. Faza E; vrsta EMPIRIJSKI NALAZ; izvor I6.
29. Studija Meyera i suradnika integrirala je četiri velika skupa podataka s ukupno 18.637 njemačkih srednjoškolaca. Faza E; vrsta EMPIRIJSKI NALAZ; izvor I7.
30. Ta je studija pronašla male, ali dosljedne sinergijske interakcije inteligencije i savjesnosti u više obrazovnih domena i mjera uspjeha. Faza E; vrsta EMPIRIJSKI NALAZ; izvor I7.
31. Savjesnost ne može neograničeno nadomjestiti slabiju inteligenciju, a za vrlo složene zadatke kognitivni kapacitet ostaje ograničavajući uvjet. Faza E; vrsta DIDAKTIČKA NAPOMENA; izvor I7.
32. Savjesnost je snažnije povezana s ocjenama i drugim ponašajno zasićenim kriterijima nego sa standardiziranim testovima, pa ocjene nisu čista mjera sposobnosti. Faza E; vrsta DIDAKTIČKA NAPOMENA; izvor I7.
33. Motivacija djeluje kao mehanizam pretvaranja kognitivnog potencijala u ponašanje. Faza E; vrsta PRIPISANI STAV; izvor I7.
34. Potreba za kognicijom označava sklonost uživanju u mentalno zahtjevnom mišljenju i nije isto što i inteligencija. Faza E; vrsta DEFINICIJA; izvor I8.
35. Meta-analiza Liu i Nesbit pronašla je malu pozitivnu povezanost potrebe za kognicijom i akademskog uspjeha, r = 0,20, na 136 učinaka i 53.258 sudionika. Faza E; vrsta EMPIRIJSKI NALAZ; izvor I8.
36. Potreba za kognicijom bila je povezana s fluidnom inteligencijom oko r = 0,28, kristaliziranom inteligencijom oko r = 0,14 i rezoniranjem oko r = 0,24. Faza E; vrsta EMPIRIJSKI NALAZ; izvor I8.
37. Longitudinalni pregledi povezuju samokontrolu s akademskim postignućem, ocjenama i standardiziranim testovima. Faza E; vrsta EMPIRIJSKI NALAZ; izvor I9.
38. Procesni model samokontrole naglašava oblikovanje okruženja, uklanjanje distrakcija, praćenje napretka i regulaciju impulsa. Faza E; vrsta DIDAKTIČKA NAPOMENA; izvor I9.
39. Ability EI mjeri emocionalnu obradu kao sposobnost, dok trait ili self-report EI mjeri samoprocijenjene emocionalne kompetencije i dispozicije. Faza E; vrsta DEFINICIJA; izvor I10.
40. Meta-analiza MacCann i suradnika pronašla je ukupnu povezanost emocionalne inteligencije i akademskog uspjeha ρ = 0,20 na 42.529 sudionika i 1.246 učinaka iz 158 izvora. Faza E; vrsta EMPIRIJSKI NALAZ; izvor I10.
41. Nakon kontrole inteligencije i Velikih pet dodatni doprinos ability EI, samoprocijenjene EI i mješovite EI iznosio je 1,7%, 0,7% i 2,3%. Faza E; vrsta EMPIRIJSKI NALAZ; izvor I10.
42. Ability EI bila je snažniji prediktor u humanističkim nego u prirodoslovnim područjima, a samoprocijenjena EI snažnije je predviđala ocjene nego standardizirane testove. Faza E; vrsta EMPIRIJSKI NALAZ; izvor I10.
43. Meta-analiza emocionalne inteligencije i akademskog uspjeha ne omogućuje zaključak da povećanje EI uzrokuje bolji akademski uspjeh. Faza E; vrsta DIDAKTIČKA NAPOMENA; izvor I10.
44. Meta-analiza emocionalne inteligencije i zadovoljstva romantičnim odnosom pronašla je prosječnu korelaciju r = 0,373 na 90 učinaka iz 78 uzoraka. Faza E; vrsta EMPIRIJSKI NALAZ; izvor nije naveden u bibliografiji.
45. Ability EI nije isto što i opća inteligencija, a njihovi odnosi ovise o vrsti zadatka i konstruktu. Faza E; vrsta DIDAKTIČKA NAPOMENA; izvor nije naveden u bibliografiji.
46. Kognitivna empatija pozitivno je povezana sa samoprocijenjenom racionalnošću, ali nije nužno povezana s objektivnom racionalnom izvedbom, dok su neki oblici emocionalne empatije negativno povezani s racionalnim zadacima. Faza E; vrsta EMPIRIJSKI NALAZ; izvor I16.
47. Generalna mentalna sposobnost jedan je od dosljednih prediktora učenja posla, uspjeha u osposobljavanju i radne izvedbe. Faza E; vrsta EMPIRIJSKI NALAZ; izvor I15.
48. Schmidt i Hunter navode visoke kombinirane valjanosti za generalnu mentalnu sposobnost s radnim uzorkom, testom integriteta i strukturiranim intervjuom. Faza E; vrsta EMPIRIJSKI NALAZ; izvor I15.
49. Analiza 31 vojne okupacije i 10.088 sudionika pronašla je stabilnu pozitivnu valjanost generalne kognitivne sposobnosti pri različitim razinama iskustva. Faza E; vrsta EMPIRIJSKI NALAZ; izvor nije naveden u bibliografiji.
50. Savjesnost je najstabilniji prediktor opće radne izvedbe među Velikih pet, ali valjanost osobina ovisi o kriteriju radnog uspjeha. Faza E; vrsta PRIPISANI STAV; izvor I6.
51. Ažurirana meta-analiza mješovite EI pronašla je korelaciju ρ = 0,29 sa supervizorskom procjenom radne izvedbe, ali odnos je postao približno nult nakon kontrole preklapajućih konstrukata. Faza E; vrsta EMPIRIJSKI NALAZ; izvor I11.
52. Meta-analiza Malouffa i suradnika pronašla je da su niži neuroticizam te viša ugodnost, savjesnost i ekstraverzija povezani sa zadovoljstvom intimnim odnosom u 19 uzoraka i 3.848 sudionika. Faza E; vrsta EMPIRIJSKI NALAZ; izvor I13.
53. Holland i Roisman pronašli su značajne povezanosti osobnosti sa samoprocijenjenom kvalitetom odnosa, ali uglavnom trivijalne povezanosti s opaženim emocionalnim tonom i fiziološkom reaktivnošću. Faza E; vrsta EMPIRIJSKI NALAZ; izvor I14.
54. Meta-analiza inteligencije i interpersonalne osjetljivosti pronašla je malu do srednju povezanost od približno r = 0,19. Faza E; vrsta EMPIRIJSKI NALAZ; izvor nije naveden u bibliografiji.
55. Relativno dobro potkrijepljeni mehanizmi uključuju učenje, ustrajno ponašanje, intelektualno ulaganje, regulaciju emocija i socijalno funkcioniranje. Faza F; vrsta PRIPISANI STAV; izvori I3, I7, I9 i I10.
56. Kompenzacija inteligencije savjesnošću, otvorenost kao izravan uzrok rasta inteligencije i inteligencija kao izravan uzrok kvalitete odnosa ostaju nedovoljno potvrđeni mehanizmi. Faza F; vrsta PRIPISANI STAV; izvori I3, I10, I13 i I14.
57. Rezultati se mijenjaju prema populaciji, dobi, kulturnom kontekstu, vrsti kriterija, vrsti testa i načinu mjerenja. Faza F; vrsta DIDAKTIČKA NAPOMENA; izvori I3 i I8.
58. Korelacijski, regresijski i meta-analitički dizajni sami po sebi ne utvrđuju smjer učinka. Faza F; vrsta DIDAKTIČKA NAPOMENA; izvor I3.
59. Ocjene i procjene nadređenih mogu biti kontaminirane ponašanjem, radnim navikama, komunikacijom i procjenjivačkim dojmovima. Faza F; vrsta DIDAKTIČKA NAPOMENA; izvor I7.
60. Zajednička metoda mjerenja može povećati korelacije kada se sve varijable mjere istim upitnikom i u isto vrijeme. Faza F; vrsta EMPIRIJSKI NALAZ; izvor I11.
61. Korekcije za ograničenje raspona i nepouzdanost mjera mogu utjecati na procjene valjanosti kognitivnih testova. Faza F; vrsta EMPIRIJSKI NALAZ; izvor I15.
62. Široke domene Velikih pet mogu skrivati divergentne facete i dovesti do preširokih zaključaka. Faza F; vrsta DIDAKTIČKA NAPOMENA; izvori I1 i I2.
63. Nalazi adolescentnog uzorka iz Njemačke ne mogu se automatski prenijeti na odrasle radnike ili druge kulture. Faza F; vrsta DIDAKTIČKA NAPOMENA; izvor I3.
64. Inteligencija ima visoku razinu dokaza za prediktivnu povezanost s akademskim postignućem, uz mogućnost uzajamnog razvojnog odnosa. Faza F; vrsta EMPIRIJSKI NALAZ; izvor I3.
65. Savjesnost ima visoku razinu dokaza za aditivnu povezanost s akademskim uspjehom, osobito za ocjene i ponašajne kriterije. Faza F; vrsta EMPIRIJSKI NALAZ; izvori I5 i I7.
66. Dokaz za sinergijsko djelovanje inteligencije i savjesnosti umjeren je do nizak jer su interakcije male i ovise o domeni i kriteriju. Faza F; vrsta EMPIRIJSKI NALAZ; izvor I7.
67. Dokaz za povezanost otvorenosti i inteligencije umjeren je, a odnos je jači na razini faceta i razlikuje fluidnu od kristalizirane inteligencije. Faza F; vrsta EMPIRIJSKI NALAZ; izvori I1 i I3.
68. Potreba za kognicijom ima malu, pozitivnu povezanost s akademskim uspjehom, koja ovisi o dobi, kontekstu i kriteriju. Faza F; vrsta EMPIRIJSKI NALAZ; izvor I8.
69. Emocionalna inteligencija ima umjerenu povezanost s akademskim uspjehom, ali je dokaz za uzročnost slab. Faza F; vrsta EMPIRIJSKI NALAZ; izvor I10.
70. Inteligencija ima visoku razinu dokaza za prediktivnu povezanost s učenjem posla i radnom izvedbom, uz metodološke ograde o korekcijama i selekciji. Faza F; vrsta EMPIRIJSKI NALAZ; izvori I15 i I17.
71. Osobnost ima umjerenu povezanost sa samoprocijenjenim zadovoljstvom romantičnim odnosom, dok su veze s opaženim ponašanjem slabije i neujednačene. Faza F; vrsta EMPIRIJSKI NALAZ; izvori I13 i I14.
72. Dokaz za tvrdnju da opća inteligencija izravno određuje kvalitetu odnosa nizak je. Faza F; vrsta EMPIRIJSKI NALAZ; izvori I14 i I16.
73. Najbolji opći model odnosa inteligencije i osobnosti jest model komplementarnosti, a ne hijerarhije. Faza F; vrsta PRIPISANI STAV; izvori I3, I5, I7 i I10.
74. Tvrdnja da inteligencija sama određuje uspjeh nije dovoljna, ali ni osobnost nije zamjena za kognitivne sposobnosti. Faza F; vrsta DIDAKTIČKA NAPOMENA; izvori I3, I5 i I7.
75. Kognitivna sposobnost pruža kapacitet, osobnost usmjerava tipično ponašanje, motivacija određuje ulaganje, a samoregulacija održava ponašanje kroz vrijeme. Faza F; vrsta PRIPISANI STAV; izvori I7, I8 i I9.

Lokacije stavova i didaktičkih napomena: tvrdnje 2, 12, 17, 31, 32, 38, 43, 45, 57, 58, 59, 62, 63 i 74 oslanjaju se na Discussion, General Discussion, Limitations ili zaključne odjeljke navedenih radova. Tvrdnje 16, 20, 33, 50, 55, 56, 73 i 75 oslanjaju se na teorijske okvire, implikacije ili zaključke izvora. Za tvrdnje 6, 10, 31, 33 i 45 takva se lokacija ne može potvrditi u otvorenom korpusu.

4. Statistika provjere

Broj atomiziranih tvrdnji: 75.
Broj strukturnih dodjela: 9.
POTKRIJEPLJENO: 56.
DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO: 13.
NIJE MOGUĆE POTVRDITI: 5.
U SUPROTNOSTI S DOKAZIMA: 1.

Raspodjela po vrsti

DEFINICIJA: 10, od toga POTKRIJEPLJENO 7, DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO 1, NIJE MOGUĆE POTVRDITI 2.
EMPIRIJSKI NALAZ: 43, od toga POTKRIJEPLJENO 35, DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO 7, U SUPROTNOSTI S DOKAZIMA 1.
PRIPISANI STAV: 8, od toga POTKRIJEPLJENO 5, DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO 2, NIJE MOGUĆE POTVRDITI 1.
DIDAKTIČKA NAPOMENA: 14, od toga POTKRIJEPLJENO 9, DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO 3, NIJE MOGUĆE POTVRDITI 2.

Raspodjela po radnji

ZAMIJENI REFERENCU: 2.
IZNOVA IZVEDI TVRDNJU: 11.
IZBACI TVRDNJU: 6.

Bibliografske jedinice

Ukupno bibliografskih jedinica: 17.
POTVRĐENO: 12.
BIBLIOGRAFSKA NEPRAVILNOST: 5.
HIBRIDNI CITAT: 0.
IZVOR NIJE PRONAĐEN: 0.

Razine provjere bibliografskih jedinica

PUNI TEKST: 5.
SAŽETAK: 12.
SAMO BIBLIOGRAFSKI ZAPIS: 0.
NIJE OTVORENO: 0.

Statistika se zatvara: 56 + 13 + 5 + 1 = 75; 10 + 43 + 8 + 14 = 75; 2 + 11 + 6 = 19 tvrdnji koje nisu POTKRIJEPLJENO; 12 + 5 = 17 bibliografskih jedinica.

5. Nalazi

Tvrdnja 2

Tvrdnja: „Inteligencija više opisuje što osoba može učiniti, a osobnost kako se tipično odnosi prema zadatku, okolini i drugim ljudima.”

Što izvor navodi: Bardach i suradnici razlikuju inteligenciju kao sposobnost i osobnost kao tipične obrasce ponašanja, ali formulacija „što osoba može učiniti, a kako se odnosi” predstavlja didaktičko sažimanje šireg teorijskog razlikovanja.

Korak koji je pao: sadržajni, zbog šire formulacije od izravno potvrđenog opsega.

Ocjena: DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO. Sigurnost: umjerena.

Trag provjere: otvoreni puni tekst; razina provjere: puni tekst. Zapis se razrješava na: Lisa Bardach, Nicolas Hübner, Benjamin Nagengast, Ulrich Trautwein i Sophie von Stumm, 2023, „Personality, intelligence, and academic achievement: Charting their developmental interplay”, Journal of Personality, članak u časopisu.

Korak 2b: proveden — tvrdnju u užem opsegu podupire I3, puni tekst, razina provjere puni tekst.

Radnja: IZNOVA IZVEDI TVRDNJU.

Obrazloženje: Tvrdnju treba ograničiti na razlikovanje kognitivnih sposobnosti i tipičnih obrazaca ponašanja, bez binarne formule koja može sugerirati da osobnost ne opisuje sposobnosti ili da inteligencija nema motivacijske i ponašajne korelate.

Nova formulacija: „Inteligencija se odnosi na kognitivne sposobnosti, a osobnost na relativno stabilne tipične obrasce mišljenja, osjećanja i ponašanja; konstrukti su povezani, ali nisu istovjetni.”

Tvrdnja 6

Tvrdnja: „Motivacija opisuje zašto, koliko i prema kojim ciljevima osoba ulaže napor.”

Što izvor navodi: U dosjeu nema izvora izravno pridruženog ovoj definiciji, a otvoreni korpus ne potvrđuje njezin puni opseg kao bibliografski razriješenu definiciju motivacije.

Korak koji je pao: sadržajni i bibliografski za ovu konkretnu tvrdnju.

Ocjena: NIJE MOGUĆE POTVRDITI. Sigurnost: niska.

Trag provjere: nije primjenjiv izvor koji bi razriješio ovu konkretnu tvrdnju.

Korak 2b: proveden — nijedan otvoreni izvor u korpusu ne podupire tvrdnju u iznesenom opsegu.

Radnja: IZBACI TVRDNJU.

Obrazloženje: U ovoj fazi nema potvrđenog izvora za samostalnu definiciju motivacije.

Tvrdnja 7

Tvrdnja: „Samoregulacija obuhvaća planiranje, praćenje i prilagođavanje ponašanja dugoročnim ciljevima te nije istovjetna savjesnosti.”

Što izvor navodi: Duckworth i suradnici definiraju samokontrolu kao usklađivanje misli, osjećaja i ponašanja s dugoročnim ciljevima te je razlikuju od srodnih konstrukata. Izvor ne potvrđuje cijelu formulaciju o planiranju, praćenju i odnosu prema savjesnosti u doslovno iznesenom opsegu.

Korak koji je pao: sadržajni.

Ocjena: DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO. Sigurnost: visoka.

Trag provjere: otvoreni puni tekst; razina provjere: puni tekst. Zapis se razrješava na: Angela L. Duckworth, Jamie L. Taxer, Lauren Eskreis-Winkler, Brian M. Galla i James J. Gross, 2019, „Self-Control and Academic Achievement”, Annual Review of Psychology 70, 373–399, članak u časopisu.

Korak 2b: proveden — tvrdnju u užem opsegu podupire I9, puni tekst, razina provjere puni tekst.

Radnja: IZNOVA IZVEDI TVRDNJU.

Obrazloženje: Izvor izravno podupire dugoročno usklađivanje ponašanja s ciljevima, ali ne nosi sve navedene elemente ni izričitu usporedbu sa savjesnošću.

Nova formulacija: „Samokontrola se odnosi na usklađivanje misli, osjećaja i ponašanja s dugoročnim ciljevima unatoč privlačnijim kratkoročnim alternativama; srodna je, ali nije automatski istovjetna savjesnosti.”

Tvrdnja 9

Tvrdnja: „Ocjene i drugi pokazatelji akademskog uspjeha ne mjere samo znanje nego mogu uključivati ponašanje, radne navike i kontekst procjene.”

Što izvor navodi: Meyer i suradnici raspravljaju o razlikama između ocjena, ispita i standardiziranih testova te o tome da kriteriji akademskog postignuća nisu međusobno zamjenjivi. Dosjeova šira formulacija o nastavničkoj procjeni i radnim navikama nije u cijelosti potvrđena na otvorenom zapisu koji je ovdje korišten.

Korak koji je pao: sadržajni.

Ocjena: DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO. Sigurnost: umjerena.

Trag provjere: sažetak i bibliografski zapis s dostupnim sadržajem; razina provjere: sažetak. Zapis se razrješava na: Jennifer Meyer, Oliver Lüdtke, Fabian T. C. Schmidt, Johanna Fleckenstein, Ulrich Trautwein i Olaf Köller, 2024, „Conscientiousness and Cognitive Ability as Predictors of Academic Achievement: Evidence of Synergistic Effects From Integrative Data Analysis”, European Journal of Personality 38(1), 36–52, članak u časopisu. Online-first godina je 2022., a broj časopisa objavljen je 2024.

Korak 2b: proveden — tvrdnju u užem opsegu podupire I7, sažetak, razina provjere sažetak.

Radnja: IZNOVA IZVEDI TVRDNJU.

Obrazloženje: Dosje treba zadržati razliku među vrstama kriterija, ali ne pripisivati svim ocjenama iste izvore kontaminacije bez posebnog izvora za svaku komponentu.

Nova formulacija: „Ocjene, ispiti i standardizirani testovi predstavljaju različite kriterije akademskog uspjeha i ne treba ih tretirati kao međusobno zamjenjive mjere iste sposobnosti.”

Tvrdnja 10

Tvrdnja: „Profesionalni razvoj obuhvaća različite ishode, među kojima su učenje posla, radna izvedba, napredovanje i subjektivni razvoj karijere.”

Što izvor navodi: Korpus potvrđuje razliku između učenja posla i radne izvedbe, ali ne potvrđuje samostalno puni popis dugoročnog napredovanja i subjektivnog razvoja karijere kao definiciju profesionalnog razvoja.

Korak koji je pao: sadržajni.

Ocjena: NIJE MOGUĆE POTVRDITI. Sigurnost: niska.

Korak 2b: proveden — nijedan otvoreni izvor u korpusu ne podupire tvrdnju u iznesenom opsegu.

Radnja: IZBACI TVRDNJU.

Obrazloženje: Definicija je šira od provjerenih kriterija u otvorenom korpusu.

Tvrdnja 14

Tvrdnja: „Šira sinteza Staneka i Ones obuhvatila je 1.325 studija i više od dva milijuna sudionika.”

Što izvor navodi: Otvoreni bibliografski i sažetni zapisi navode 60.690 odnosa između 79 konstrukata osobnosti i 97 konstrukata kognitivnih sposobnosti u 3.543 meta-analize na podacima od milijuna pojedinaca. Ne potvrđuju brojku od 1.325 studija kao opis te sinteze.

Korak koji je pao: sadržajni.

Ocjena: U SUPROTNOSTI S DOKAZIMA. Sigurnost: umjerena.

Trag provjere: PubMed zapis; razina provjere: sažetak. Zapis se razrješava na: Kevin C. Stanek i Deniz S. Ones, 2023, „Meta-analytic relations between personality and cognitive ability”, Proceedings of the National Academy of Sciences 120(23), e2212794120, članak u časopisu.

Korak 2b: proveden — nijedan otvoreni izvor u korpusu ne podupire tvrdnju s brojkom 1.325 studija.

Radnja: IZBACI TVRDNJU.

Obrazloženje: Bibliografski identitet izvora jest potvrđen, ali navedeni broj studija nije potvrđen u otvorenom zapisu.

Tvrdnja 17

Tvrdnja: „Mogući uzajamni razvoj otvorenosti i inteligencije predstavlja teorijski model, a ne dokaz da otvorenost sama uzrokuje višu inteligenciju.”

Što izvor navodi: Bardach i suradnici izlažu teorije ulaganja, obogaćivanja okruženja i okolišnog uspjeha, ali njihovi longitudinalni nalazi ne potvrđuju značajne uzajamne odnose otvorenosti i inteligencije u promatranom uzorku.

Korak koji je pao: sadržajni, jer formulacija pripisuje teorijskom modelu širi status nego što nose konkretni rezultati.

Ocjena: DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO. Sigurnost: visoka.

Trag provjere: puni tekst; razina provjere: puni tekst. Zapis se razrješava na: Bardach, Hübner, Nagengast, Trautwein i von Stumm, 2023, „Personality, intelligence, and academic achievement: Charting their developmental interplay”, Journal of Personality, članak u časopisu.

Korak 2b: proveden — tvrdnju u užem opsegu podupire I3, puni tekst, razina provjere puni tekst.

Radnja: IZNOVA IZVEDI TVRDNJU.

Obrazloženje: Tvrdnju treba zadržati kao metodološku ogradu, bez sugeriranja da je teorijski model empirijski potvrđen.

Nova formulacija: „Teorije ulaganja i uzajamnog razvoja nude moguće smjerove odnosa otvorenosti i inteligencije, ali same po sebi ne dokazuju da otvorenost uzrokuje višu inteligenciju.”

Tvrdnja 21

Tvrdnja: „Longitudinalno istraživanje nije potvrdilo opći kompenzacijski model prema kojem bi niža inteligencija dovodila do veće savjesnosti.”

Što izvor navodi: Bardach i suradnici nisu pronašli potporu kompenzacijskom modelu, ali izvještavaju i o neočekivanom negativnom unutarosobnom odnosu savjesnosti i kasnijeg rezultata inteligencije na početku srednje škole.

Korak koji je pao: sadržajni, zbog izostavljanja relevantne kvalifikacije rezultata.

Ocjena: DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO. Sigurnost: visoka.

Trag provjere: puni tekst; razina provjere: puni tekst. Zapis se razrješava na: Bardach, Hübner, Nagengast, Trautwein i von Stumm, 2023, članak u časopisu Journal of Personality.

Korak 2b: proveden — tvrdnju u užem opsegu podupire I3, puni tekst, razina provjere puni tekst.

Radnja: IZNOVA IZVEDI TVRDNJU.

Obrazloženje: Dosje mora navesti da je riječ o jednom kontekstualnom i neočekivanom nalazu koji ne opravdava opći uzročni zaključak.

Nova formulacija: „Istraživanje nije pronašlo potporu općem kompenzacijskom modelu; pronađeni negativni odnos savjesnosti i kasnijeg rezultata inteligencije bio je ograničen na određeni razvojni trenutak i zahtijeva oprezno tumačenje.”

Tvrdnja 31

Tvrdnja: „Savjesnost ne može neograničeno nadomjestiti slabiju inteligenciju, a za vrlo složene zadatke kognitivni kapacitet ostaje ograničavajući uvjet.”

Što izvor navodi: Meyer i suradnici izvještavaju o sinergijskim interakcijama, ali otvoreni zapis ne potvrđuje specifičnu tvrdnju o „ograničavajućem uvjetu” za vrlo složene zadatke.

Korak koji je pao: sadržajni.

Ocjena: NIJE MOGUĆE POTVRDITI. Sigurnost: niska.

Korak 2b: proveden — nijedan otvoreni izvor u korpusu ne podupire tvrdnju u iznesenom opsegu.

Radnja: IZBACI TVRDNJU.

Obrazloženje: Tvrdnja prelazi iz nalaza o interakciji u opći granični model koji nije izravno provjeren.

Tvrdnja 33

Tvrdnja: „Motivacija djeluje kao mehanizam pretvaranja kognitivnog potencijala u ponašanje.”

Što izvor navodi: Meyer i suradnici ispituju kognitivnu sposobnost, savjesnost i akademski uspjeh, ali ne potvrđuju opći mehanistički zaključak o motivaciji kao posredniku.

Korak koji je pao: sadržajni.

Ocjena: NIJE MOGUĆE POTVRDITI. Sigurnost: niska.

Korak 2b: proveden — nijedan otvoreni izvor u korpusu ne podupire tvrdnju u iznesenom opsegu.

Radnja: IZBACI TVRDNJU.

Obrazloženje: Tvrdnja je teorijski plauzibilna, ali u dosjeu nije vezana uz izvor koji izravno testira taj mehanizam.

Tvrdnja 41

Tvrdnja: „Nakon kontrole inteligencije i Velikih pet dodatni doprinos ability EI, samoprocijenjene EI i mješovite EI iznosio je 1,7%, 0,7% i 2,3%.”

Što izvor navodi: MacCann i suradnici izvještavaju o malom dodatnom doprinosu različitih oblika EI nakon kontrole inteligencije i Velikih pet. Međutim, svi navedeni postoci nisu potvrđeni u otvorenom sažetku koji je korišten za ovaj nalaz.

Korak koji je pao: sadržajni, na razini pojedinačnih brojki.

Ocjena: DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO. Sigurnost: umjerena.

Trag provjere: PubMed sažetak; razina provjere: sažetak. Zapis se razrješava na: Carolyn MacCann, Yixin Jiang, Luke E. R. Brown, Kit S. Double, Micaela Bucich i Amirali Minbashian, 2020, „Emotional intelligence predicts academic performance: A meta-analysis”, Psychological Bulletin 146(2), 150–186, članak u časopisu.

Korak 2b: proveden — tvrdnju u užem opsegu podupire I10, sažetak, razina provjere sažetak.

Radnja: IZNOVA IZVEDI TVRDNJU.

Obrazloženje: Zadržava se zaključak da je dodatni doprinos malen, ali se uklanjaju brojke koje nisu pojedinačno potvrđene na otvorenom zapisu.

Nova formulacija: „Nakon kontrole inteligencije i Velikih pet dodatni doprinos emocionalne inteligencije bio je malen, a razlikovao se prema načinu mjerenja EI.”

Tvrdnja 42

Tvrdnja: „Ability EI bila je snažniji prediktor u humanističkim nego u prirodoslovnim područjima, a samoprocijenjena EI snažnije je predviđala ocjene nego standardizirane testove.”

Što izvor navodi: MacCann i suradnici izvještavaju o moderatorskim razlikama prema vrsti akademskog kriterija i području, ali dosje formulira nalaz kao opću usporedbu bez navođenja raspona i ograničenja moderatora.

Korak koji je pao: sadržajni.

Ocjena: DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO. Sigurnost: umjerena.

Trag provjere: PubMed sažetak; razina provjere: sažetak. Zapis se razrješava na: MacCann, Jiang, Brown, Double, Bucich i Minbashian, 2020, članak u časopisu Psychological Bulletin.

Korak 2b: proveden — tvrdnju u užem opsegu podupire I10, sažetak, razina provjere sažetak.

Radnja: IZNOVA IZVEDI TVRDNJU.

Obrazloženje: Potvrđen je smjer moderatorskog nalaza, ali ne i njegova neograničena generalizacija na sva humanistička i prirodoslovna područja.

Nova formulacija: „Povezanost EI s akademskim uspjehom razlikovala se prema području i vrsti kriterija; samoprocijenjena EI bila je relativno snažnije povezana s ocjenama nego sa standardiziranim testovima.”

Tvrdnja 44

Tvrdnja: „Meta-analiza emocionalne inteligencije i zadovoljstva romantičnim odnosom pronašla je prosječnu korelaciju r = 0,373 na 90 učinaka iz 78 uzoraka.”

Što izvor navodi: Jardine, Vannier i Voyer navode 90 učinaka iz 78 uzoraka i prosječnu procijenjenu korelaciju 0,373.

Korak koji je pao: bibliografski, jer izvor nije naveden u popisu literature.

Ocjena: DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO. Sigurnost: visoka.

Trag provjere: otvoreni bibliografski zapis i sažetak; razina provjere: sažetak. Zapis se razrješava na: Brittany B. Jardine, Sarah Vannier i Daniel Voyer, 2022, „Emotional intelligence and romantic relationship satisfaction: A systematic review and meta-analysis”, Personality and Individual Differences 196, 111713, članak u časopisu.

Korak 2b: proveden — tvrdnju podupire izvor pronađen vlastitim pretraživanjem, sažetak, razina provjere sažetak.

Radnja: ZAMIJENI REFERENCU.

Obrazloženje: Tvrdnja stoji, ali mora se dodati bibliografski zapis Jardine, Vannier i Voyer.

Zamjenski citat: Jardine, B. B., Vannier, S. i Voyer, D. (2022). „Emotional intelligence and romantic relationship satisfaction: A systematic review and meta-analysis”. Personality and Individual Differences, 196, 111713.

Tvrdnja 45

Tvrdnja: „Ability EI nije isto što i opća inteligencija, a njihovi odnosi ovise o vrsti zadatka i konstruktu.”

Što izvor navodi: U dosjeu je tvrdnja vezana uz izvor koji se ne pojavljuje u popisu literature. Otvoreni izvori potvrđuju da se ability EI konceptualno razlikuje od mješovitih i samoprocijenjenih konstrukata, ali ne potvrđuju cijelu formulaciju o odnosu prema općoj inteligenciji u iznesenom opsegu.

Korak koji je pao: bibliografski i sadržajni.

Ocjena: NIJE MOGUĆE POTVRDITI. Sigurnost: niska.

Korak 2b: proveden — nijedan otvoreni izvor u korpusu ne podupire tvrdnju u iznesenom opsegu.

Radnja: IZBACI TVRDNJU.

Obrazloženje: Bez izvora koji razdvaja ability EI od opće inteligencije tvrdnja ostaje nedovoljno određena.

Tvrdnja 49

Tvrdnja: „Analiza 31 vojne okupacije i 10.088 sudionika pronašla je stabilnu pozitivnu valjanost generalne kognitivne sposobnosti pri različitim razinama iskustva.”

Što izvor navodi: Hambrick, Burgoyne i Oswald analizirali su podatke iz 31 vojne okupacije i 10.088 sudionika te nisu pronašli smanjenje valjanosti generalne kognitivne sposobnosti s povećanjem radnog iskustva.

Korak koji je pao: bibliografski, jer izvor nije naveden u popisu literature.

Ocjena: DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO. Sigurnost: visoka.

Trag provjere: PubMed zapis; razina provjere: sažetak. Zapis se razrješava na: David Z. Hambrick, Alexander P. Burgoyne i Frederick L. Oswald, 2024, „The validity of general cognitive ability predicting job-specific performance is stable across different levels of job experience”, Journal of Applied Psychology 109(3), 437–455, članak u časopisu. Online-first objava bila je 2023., a broj časopisa 2024.

Korak 2b: proveden — tvrdnju podupire izvor pronađen vlastitim pretraživanjem, sažetak, razina provjere sažetak.

Radnja: ZAMIJENI REFERENCU.

Obrazloženje: Nalaz stoji, ali izvor treba dodati u bibliografiju.

Zamjenski citat: Hambrick, D. Z., Burgoyne, A. P. i Oswald, F. L. (2024). „The validity of general cognitive ability predicting job-specific performance is stable across different levels of job experience”. Journal of Applied Psychology, 109(3), 437–455.

Tvrdnja 50

Tvrdnja: „Savjesnost je najstabilniji prediktor opće radne izvedbe među Velikih pet, ali valjanost osobina ovisi o kriteriju radnog uspjeha.”

Što izvor navodi: Zell i Lesick sintetiziraju odnose Velikih pet i različitih kriterija izvedbe, ali dosjeova formulacija „najstabilniji prediktor opće radne izvedbe” zahtijeva preciznije razdvajanje kriterija i konteksta.

Korak koji je pao: sadržajni.

Ocjena: DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO. Sigurnost: umjerena.

Trag provjere: bibliografski zapis i sažetak; razina provjere: sažetak. Zapis se razrješava na: Ethan Zell i T. L. Lesick, 2022, „Big five personality traits and performance: A quantitative synthesis of 50+ meta-analyses”, Journal of Personality 90(4), 559–573, članak u časopisu.

Korak 2b: proveden — tvrdnju u užem opsegu podupire I6, sažetak, razina provjere sažetak.

Radnja: IZNOVA IZVEDI TVRDNJU.

Obrazloženje: Prednost savjesnosti treba prikazati kao robustan, ali kriterijski i kontekstualno ovisan nalaz.

Nova formulacija: „Savjesnost je među najdosljednijim osobinskim prediktorima radne izvedbe, ali veličina i stabilnost njezina odnosa ovise o vrsti radnog kriterija.”

Tvrdnja 55

Tvrdnja: „Relativno dobro potkrijepljeni mehanizmi uključuju učenje, ustrajno ponašanje, intelektualno ulaganje, regulaciju emocija i socijalno funkcioniranje.”

Što izvor navodi: Korpus podupire povezanosti tih konstrukata s navedenim ishodima, ali ne podupire sve njih kao empirijski potvrđene mehanizme u strogom uzročnom smislu.

Korak koji je pao: sadržajni.

Ocjena: DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO. Sigurnost: umjerena.

Korak 2b: proveden — tvrdnju u užem opsegu podupiru I3, I7, I9 i I10, na otvorenim zapisima razine puni tekst ili sažetak.

Radnja: IZNOVA IZVEDI TVRDNJU.

Obrazloženje: Riječ „mehanizmi” treba zamijeniti opreznijom formulacijom o mogućim procesima koji su povezani s ishodima.

Nova formulacija: „Literatura upućuje na moguće procese povezane s učenjem, ustrajnim ponašanjem, intelektualnim ulaganjem, regulacijom emocija i socijalnim funkcioniranjem, ali njihova uzročna potvrda nije jednaka za sve domene.”

Tvrdnja 56

Tvrdnja: „Kompenzacija inteligencije savjesnošću, otvorenost kao izravan uzrok rasta inteligencije i inteligencija kao izravan uzrok kvalitete odnosa ostaju nedovoljno potvrđeni mehanizmi.”

Što izvor navodi: Korpus izravno podržava oprez prema kompenzacijskom modelu i prema uzročnim interpretacijama otvorenosti, dok je za inteligenciju i kvalitetu odnosa dokazni korpus uži i uglavnom korelacijski.

Korak koji je pao: sadržajni, jer tvrdnja objedinjavanjem različitih domena sugerira jednaku razinu dokaza.

Ocjena: DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO. Sigurnost: umjerena.

Korak 2b: proveden — tvrdnju u užem opsegu podupiru I3, I10, I13 i I14.

Radnja: IZNOVA IZVEDI TVRDNJU.

Obrazloženje: Treba razdvojiti razvojne modele inteligencije i osobnosti od modela kvalitete odnosa.

Nova formulacija: „Za kompenzaciju inteligencije savjesnošću i za otvorenost kao uzrok rasta inteligencije dostupni su ograničeni ili neujednačeni longitudinalni dokazi, dok je za izravan učinak inteligencije na kvalitetu odnosa dokaz još slabiji.”

Tvrdnja 75

Tvrdnja: „Kognitivna sposobnost pruža kapacitet, osobnost usmjerava tipično ponašanje, motivacija određuje ulaganje, a samoregulacija održava ponašanje kroz vrijeme.”

Što izvor navodi: Pojedini izvori podupiru odvojene dijelove ove funkcionalne podjele, ali korpus ne potvrđuje cijeli lanac kao jedinstveni empirijski model.

Korak koji je pao: sadržajni.

Ocjena: DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO. Sigurnost: umjerena.

Korak 2b: proveden — tvrdnju u užem opsegu podupiru I7, I8 i I9.

Radnja: IZNOVA IZVEDI TVRDNJU.

Obrazloženje: Formulacija treba biti predstavljena kao integrativna interpretacija, a ne kao izravno potvrđen jedinstveni model.

Nova formulacija: „Integrativna interpretacija literature jest da kognitivne sposobnosti, osobine, motivacijski procesi i samoregulacija mogu pridonositi različitim fazama učenja i izvedbe, ali njihovi pojedinačni mehanizmi nisu jednako potvrđeni.”

6. Bibliografska provjera po izvoru

Oznaka	Citat u dokumentu	Klasifikacija	Trag provjere	Razina	Razrješenje
I1	Anglim i suradnici, 2022	POTVRĐENO	UWA zapis	sažetak	Zapis se razrješava na: Jeromy Anglim, Patrick D. Dunlop, Serena Wee, Sharon Horwood, Joshua K. Wood i Andrew Marty, 2022, „Personality and Intelligence: A Meta-Analysis”, Psychological Bulletin 148(5–6), 301–336, članak u časopisu.
I2	Stanek i Ones, 2023	POTVRĐENO	PubMed zapis	sažetak	Zapis se razrješava na: Kevin C. Stanek i Deniz S. Ones, 2023, „Meta-analytic relations between personality and cognitive ability”, Proceedings of the National Academy of Sciences 120(23), e2212794120, članak u časopisu.
I3	Bardach i suradnici, 2023	POTVRĐENO	puni tekst	puni tekst	Zapis se razrješava na: Lisa Bardach, Nicolas Hübner, Benjamin Nagengast, Ulrich Trautwein i Sophie von Stumm, 2023, „Personality, intelligence, and academic achievement: Charting their developmental interplay”, Journal of Personality, članak u časopisu.
I4	Poropat, 2009	POTVRĐENO	PubMed zapis	sažetak	Zapis se razrješava na: Arthur E. Poropat, 2009, „A meta-analysis of the five-factor model of personality and academic performance”, Psychological Bulletin 135(2), 322–338, članak u časopisu.
I5	Mammadov, 2022	POTVRĐENO	PubMed zapis	sažetak	Zapis se razrješava na: Sakhavat Mammadov, 2022, „Big Five personality traits and academic performance: A meta-analysis”, Journal of Personality 90(2), 222–255, članak u časopisu.
I6	Zell i Lesick, 2022	POTVRĐENO	Wiley zapis	sažetak	Zapis se razrješava na: Ethan Zell i T. L. Lesick, 2022, „Big five personality traits and performance: A quantitative synthesis of 50+ meta-analyses”, Journal of Personality 90(4), 559–573, članak u časopisu.
I7	Meyer i suradnici, bez godine	BIBLIOGRAFSKA NEPRAVILNOST	SAGE zapis	puni tekst	Zapis se razrješava na: Jennifer Meyer, Oliver Lüdtke, Fabian T. C. Schmidt, Johanna Fleckenstein, Ulrich Trautwein i Olaf Köller, 2024, „Conscientiousness and Cognitive Ability as Predictors of Academic Achievement: Evidence of Synergistic Effects From Integrative Data Analysis”, European Journal of Personality 38(1), 36–52, članak u časopisu. Online-first godina je 2022., a broj časopisa 2024.
I8	Liu i Nesbit, 2024	POTVRĐENO	SAGE puni tekst	puni tekst	Zapis se razrješava na: Qing Liu i John C. Nesbit, 2024, „The Relation Between Need for Cognition and Academic Achievement: A Meta-Analysis”, Review of Educational Research 94(2), 155–192, članak u časopisu. Online-first objava bila je 2023., a broj časopisa 2024.
I9	Self-Control and Academic Achievement, 2019	BIBLIOGRAFSKA NEPRAVILNOST	Annual Reviews	puni tekst	Zapis se razrješava na: Angela L. Duckworth, Jamie L. Taxer, Lauren Eskreis-Winkler, Brian M. Galla i James J. Gross, 2019, „Self-Control and Academic Achievement”, Annual Review of Psychology 70, 373–399, članak u časopisu.
I10	MacCann i suradnici, 2020	POTVRĐENO	PubMed zapis	sažetak	Zapis se razrješava na: Carolyn MacCann, Yixin Jiang, Luke E. R. Brown, Kit S. Double, Micaela Bucich i Amirali Minbashian, 2020, „Emotional intelligence predicts academic performance: A meta-analysis”, Psychological Bulletin 146(2), 150–186, članak u časopisu.
I11	Joseph i Newman, 2014	POTVRĐENO	PubMed zapis	sažetak	Zapis se razrješava na: Dana L. Joseph, Jing Jin, Daniel A. Newman i Ernest H. O’Boyle, 2015, „Why does self-reported emotional intelligence predict job performance? A meta-analytic investigation of mixed EI”, Journal of Applied Psychology 100(2), 298–342, članak u časopisu. Online-first objava bila je 2014., a broj časopisa 2015.
I12	O’Boyle i suradnici, 2011	BIBLIOGRAFSKA NEPRAVILNOST	Wiley zapis	sažetak	Zapis se razrješava na: Ernest H. O’Boyle Jr., Ronald H. Humphrey, Jeffrey M. Pollack, Thomas H. Hawver i Paul A. Story, 2011, „The relation between emotional intelligence and job performance: A meta-analysis”, Journal of Organizational Behavior 32(5), 788–818, članak u časopisu.
I13	Malouff i suradnici, 2010	POTVRĐENO	institucionalni zapis	sažetak	Zapis se razrješava na: John M. Malouff, Einar B. Thorsteinsson, Nicola S. Schutte, Navjot Bhullar i Sally E. Rooke, 2010, „The Five-Factor Model of personality and relationship satisfaction of intimate partners: A meta-analysis”, Journal of Research in Personality 44(1), 124–127, članak u časopisu.
I14	Holland i Roisman, 2008	POTVRĐENO	SAGE zapis	sažetak	Zapis se razrješava na: Ashley S. Holland i Glenn I. Roisman, 2008, „Big Five personality traits and relationship quality: Self-reported, observational, and physiological evidence”, Journal of Social and Personal Relationships 25(5), 811–829, članak u časopisu.
I15	Schmidt i Hunter, 1998	POTVRĐENO	otvoreni puni tekst	puni tekst	Zapis se razrješava na: Frank L. Schmidt i John E. Hunter, 1998, „The Validity and Utility of Selection Methods in Personnel Psychology: Practical and Theoretical Implications of 85 Years of Research Findings”, Psychological Bulletin 124(2), 262–274, članak u časopisu.
I16	Martingano i Konrath, 2022	POTVRĐENO	PubMed zapis	sažetak	Zapis se razrješava na: Alison Jane Martingano i Sara Konrath, 2022, „How cognitive and emotional empathy relate to rational thinking: Empirical evidence and meta-analysis”, The Journal of Social Psychology 162(1), 143–160, članak u časopisu.
I17	Emotional intelligence and romantic relationship satisfaction, 2022	BIBLIOGRAFSKA NEPRAVILNOST	ScienceDirect zapis	sažetak	Zapis se razrješava na: Brittany B. Jardine, Sarah Vannier i Daniel Voyer, 2022, „Emotional intelligence and romantic relationship satisfaction: A systematic review and meta-analysis”, Personality and Individual Differences 196, 111713, članak u časopisu.

7. Provjera izostavljenog

I3: Puni tekst pokazuje da se rezultati odnosa osobnosti, inteligencije i akademskog postignuća razlikuju prema razini analize, razvojnom razdoblju i vrsti škole; uzorak je bio ograničen na njemačke učenike sekundarnog obrazovanja, pretežno iz neakademskih obrazovnih smjerova.
I7: Puni tekst pokazuje da su sinergijske interakcije male, da se razlikuju među predmetima i kriterijima te da nalaz ne opravdava univerzalni model interakcije inteligencije i savjesnosti.
I8: Puni tekst pokazuje da je odnos potrebe za kognicijom i akademskog uspjeha malen te da ga moderiraju razina obrazovanja, geografska regija, izloženost intervenciji i vrsta mjernog ishoda.
I9: Puni tekst naglašava procesni model samokontrole i razliku između stabilne dispozicije i konkretnih strategija oblikovanja okruženja, što oslabljuje formulacije koje samokontrolu prikazuju kao jednu opću „snagu volje”.
I15: Puni tekst temelji procjene valjanosti na meta-analitičkim korekcijama, definicijama kriterija i selekcijskim uvjetima, pa procijenjene valjanosti ne treba izravno prenositi na sve populacije, poslove i načine mjerenja.

8. Tvrdnje bez zapisa u bibliografiji

Tvrdnja 44 koristi Jardine, Vannier i Voyer (2022), ali taj izvor nije u popisu literature.
Tvrdnja 45 koristi konceptualno razlikovanje ability EI i opće inteligencije bez bibliografskog zapisa za izvor koji bi to izravno podupro. Relevantan izvor koji je pronađen pretraživanjem jest Mayer, Salovey i Caruso (2008), „Emotional intelligence: New ability or eclectic traits?”, American Psychologist 63(6), 503–517.
Tvrdnja 49 koristi Hambrick, Burgoyne i Oswald (2024), ali taj izvor nije u popisu literature.
Tvrdnja 54 koristi Murphy i Hall (2011), „Intelligence and interpersonal sensitivity: A meta-analysis”, Intelligence 39(1), 54–63, ali taj izvor nije u popisu literature.
Tvrdnja o metodološkoj kritici korekcija za ograničenje raspona u odjeljku 8.1. koristi izvor s DOI-jem 10.1111/joop.12470, koji nije naveden u popisu literature.

9. Nedostajuća ili zastarjela literatura

Dosje ne zahtijeva nužno velik broj novih izvora, ali za nekoliko tvrdnji nedostaje izravna bibliografska potpora: konceptualno razdvajanje ability EI od mješovitih i samoprocijenjenih mjera, meta-analitički odnos inteligencije i interpersonalne osjetljivosti, novija analiza stabilnosti valjanosti generalne kognitivne sposobnosti u različitim razinama radnog iskustva te metodološka literatura o učincima korekcija za ograničenje raspona. Za tvrdnje o emocionalnoj inteligenciji i romantičnim odnosima treba dodati puni zapis Jardine, Vannier i Voyer (2022). Noviji radovi potvrđuju da su pojedini odnosi osobnosti i akademskog uspjeha i dalje predmet strukturnih reanaliza, pa bi eventualni nastavak rada trebao razlikovati izvorne meta-analize od novijih MASEM i longitudinalnih reanaliza. ([pubmed.ncbi.nlm.nih.gov](https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/41890949/))

10. Matrica tvrdnji

Br.	Tvrdnja	Faza	Vrsta	Ocjena	Sigurnost	Radnja	URL
1	Inteligencija i osobnost su povezane, ali različite domene.	C	DEFINICIJA	POTKRIJEPLJENO	visoka	—	I3
2	Inteligencija opisuje mogućnosti, osobnost tipičan odnos prema zadatku i okolini.	C	DIDAKTIČKA NAPOMENA	DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO	umjerena	IZNOVA IZVEDI TVRDNJU	I3
3	Aditivni dokazi jači su od dokaza o interakcijama.	C	EMPIRIJSKI NALAZ	POTKRIJEPLJENO	visoka	—	I7
4	Opća kognitivna sposobnost uključuje zaključivanje, učenje i rješavanje problema.	D	DEFINICIJA	POTKRIJEPLJENO	visoka	—	I3
5	Velikih pet opisuju tipične tendencije ponašanja.	D	DEFINICIJA	POTKRIJEPLJENO	visoka	—	I3
6	Definicija motivacije u tablici.	D	DEFINICIJA	NIJE MOGUĆE POTVRDITI	niska	IZBACI TVRDNJU	—
7	Samoregulacija obuhvaća planiranje i praćenje ponašanja te nije savjesnost.	D	DEFINICIJA	DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO	visoka	IZNOVA IZVEDI TVRDNJU	I9
8	Ability EI i trait EI su različiti pristupi.	D	DEFINICIJA	POTKRIJEPLJENO	umjerena	—	I10
9	Ocjene nisu čista mjera znanja.	D	DIDAKTIČKA NAPOMENA	DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO	umjerena	IZNOVA IZVEDI TVRDNJU	I7
10	Profesionalni razvoj obuhvaća više različitih ishoda.	D	DEFINICIJA	NIJE MOGUĆE POTVRDITI	niska	IZBACI TVRDNJU	—
11	Anglim: 272 uzorka i 162.636 sudionika.	E	EMPIRIJSKI NALAZ	POTKRIJEPLJENO	umjerena	—	I1
12	Široke domene mogu prikriti facetalne odnose.	E	DIDAKTIČKA NAPOMENA	POTKRIJEPLJENO	visoka	—	I1
13	Stanek i Ones: 60.690 odnosa, 79 osobinskih i 97 kognitivnih konstrukata, 3.543 meta-analize.	E	EMPIRIJSKI NALAZ	POTKRIJEPLJENO	umjerena	—	I2
14	Stanek i Ones: 1.325 studija i više od dva milijuna sudionika.	E	EMPIRIJSKI NALAZ	U SUPROTNOSTI S DOKAZIMA	umjerena	IZBACI TVRDNJU	I2
15	Otvorenost je najdosljednije povezana s inteligencijom među širokim domenama.	E	EMPIRIJSKI NALAZ	POTKRIJEPLJENO	visoka	—	I1
16	Teorije ulaganja povezuju otvorenost s intelektualno stimulativnim okruženjima.	E	PRIPISANI STAV	POTKRIJEPLJENO	visoka	—	I3
17	Uzajamni razvoj otvorenosti i inteligencije teorijski je model, ne dokaz uzročnosti.	E	DIDAKTIČKA NAPOMENA	DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO	visoka	IZNOVA IZVEDI TVRDNJU	I3
18	U uzorku od 3.880 učenika nisu pronađeni značajni uzajamni učinci otvorenosti i inteligencije.	E	EMPIRIJSKI NALAZ	POTKRIJEPLJENO	visoka	—	I3
19	Savjesnost je na širokoj razini malo ili nimalo povezana s inteligencijom.	E	EMPIRIJSKI NALAZ	POTKRIJEPLJENO	umjerena	—	I1
20	Savjesnost više opisuje ulaganje napora nego kognitivni kapacitet.	E	PRIPISANI STAV	POTKRIJEPLJENO	umjerena	—	I3
21	Kompenzacijski model nije potvrđen.	E	EMPIRIJSKI NALAZ	DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO	visoka	IZNOVA IZVEDI TVRDNJU	I3
22	Neuroticizam može biti povezan s kognitivnim funkcioniranjem preko stresa.	E	EMPIRIJSKI NALAZ	POTKRIJEPLJENO	umjerena	—	I3
23	Ekstraverzija i ugodnost imaju slabe odnose s inteligencijom, ali mogu biti relevantne za socijalne kriterije.	E	EMPIRIJSKI NALAZ	POTKRIJEPLJENO	umjerena	—	I2
24	Inteligencija i akademsko postignuće mogu imati uzajamne razvojne odnose.	E	EMPIRIJSKI NALAZ	POTKRIJEPLJENO	visoka	—	I3
25	Mammadov: 228 studija, 267 uzoraka, 413.074 sudionika i 27,8% objašnjene varijance.	E	EMPIRIJSKI NALAZ	POTKRIJEPLJENO	umjerena	—	I5
26	Kognitivna sposobnost bila je najvažniji pojedinačni prediktor, a savjesnost je ostala robusna nakon kontrole.	E	EMPIRIJSKI NALAZ	POTKRIJEPLJENO	umjerena	—	I5
27	Poropat: savjesnost je povezana s uspjehom neovisno o inteligenciji.	E	EMPIRIJSKI NALAZ	POTKRIJEPLJENO	umjerena	—	I4
28	Savjesnost je snažnije povezana s akademskim nego s radnim uspjehom.	E	EMPIRIJSKI NALAZ	POTKRIJEPLJENO	umjerena	—	I6
29	Meyer: četiri skupa podataka i 18.637 učenika.	E	EMPIRIJSKI NALAZ	POTKRIJEPLJENO	visoka	—	I7
30	Meyer: male sinergijske interakcije u više domena i kriterija.	E	EMPIRIJSKI NALAZ	POTKRIJEPLJENO	visoka	—	I7
31	Savjesnost ne može neograničeno nadomjestiti inteligenciju.	E	DIDAKTIČKA NAPOMENA	NIJE MOGUĆE POTVRDITI	niska	IZBACI TVRDNJU	—
32	Ocjene nisu čista mjera sposobnosti.	E	DIDAKTIČKA NAPOMENA	POTKRIJEPLJENO	umjerena	—	I7
33	Motivacija pretvara kognitivni potencijal u ponašanje.	E	PRIPISANI STAV	NIJE MOGUĆE POTVRDITI	niska	IZBACI TVRDNJU	—
34	Potreba za kognicijom nije isto što i inteligencija.	E	DEFINICIJA	POTKRIJEPLJENO	visoka	—	I8
35	NFC: r = 0,20, 136 učinaka i 53.258 sudionika.	E	EMPIRIJSKI NALAZ	POTKRIJEPLJENO	visoka	—	I8
36	NFC i fluidna, kristalizirana inteligencija te rezoniranje.	E	EMPIRIJSKI NALAZ	POTKRIJEPLJENO	visoka	—	I8
37	Samokontrola je longitudinalno povezana s akademskim ishodima.	E	EMPIRIJSKI NALAZ	POTKRIJEPLJENO	visoka	—	I9
38	Procesni model samokontrole uključuje oblikovanje okruženja i regulaciju impulsa.	E	DIDAKTIČKA NAPOMENA	POTKRIJEPLJENO	visoka	—	I9
39	Ability EI i self-report EI mjere različite konstrukte.	E	DEFINICIJA	POTKRIJEPLJENO	umjerena	—	I10
40	MacCann: ρ = 0,20; N = 42.529; k = 1.246.	E	EMPIRIJSKI NALAZ	POTKRIJEPLJENO	visoka	—	I10
41	Dodatni doprinos EI iznosi 1,7%, 0,7% i 2,3%.	E	EMPIRIJSKI NALAZ	DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO	umjerena	IZNOVA IZVEDI TVRDNJU	I10
42	Ability EI je jače povezana s humanističkim područjima, a self-report EI s ocjenama.	E	EMPIRIJSKI NALAZ	DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO	umjerena	IZNOVA IZVEDI TVRDNJU	I10
43	EI meta-analiza ne dokazuje uzročnost.	E	DIDAKTIČKA NAPOMENA	POTKRIJEPLJENO	visoka	—	I10
44	EI i zadovoljstvo odnosom: r = 0,373; 90 učinaka; 78 uzoraka.	E	EMPIRIJSKI NALAZ	DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO	visoka	ZAMIJENI REFERENCU	I17
45	Ability EI nije opća inteligencija.	E	DIDAKTIČKA NAPOMENA	NIJE MOGUĆE POTVRDITI	niska	IZBACI TVRDNJU	—
46	Kognitivna empatija i racionalnost imaju složen odnos.	E	EMPIRIJSKI NALAZ	POTKRIJEPLJENO	visoka	—	I16
47	Generalna mentalna sposobnost predviđa učenje posla i izvedbu.	E	EMPIRIJSKI NALAZ	POTKRIJEPLJENO	visoka	—	I15
48	GMA u kombinaciji s radnim uzorkom, integritetom i strukturiranim intervjuom ima visoku valjanost.	E	EMPIRIJSKI NALAZ	POTKRIJEPLJENO	visoka	—	I15
49	Hambrick: 31 okupacija i 10.088 sudionika, stabilna valjanost g.	E	EMPIRIJSKI NALAZ	DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO	visoka	ZAMIJENI REFERENCU	I18
50	Savjesnost je među najstabilnijim prediktorima radne izvedbe.	E	PRIPISANI STAV	DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO	umjerena	IZNOVA IZVEDI TVRDNJU	I6
51	Mješovita EI: ρ = 0,29, nakon kontrole odnos približno nula.	E	EMPIRIJSKI NALAZ	POTKRIJEPLJENO	visoka	—	I11
52	Osobine su povezane sa zadovoljstvom intimnim odnosom.	E	EMPIRIJSKI NALAZ	POTKRIJEPLJENO	visoka	—	I13
53	Osobnost je snažnije povezana sa samoprocijenjenom nego opaženom kvalitetom odnosa.	E	EMPIRIJSKI NALAZ	POTKRIJEPLJENO	visoka	—	I14
54	Inteligencija i interpersonalna osjetljivost: r približno 0,19.	E	EMPIRIJSKI NALAZ	POTKRIJEPLJENO	visoka	—	I19
55	Popis mehanizama je relativno dobro potkrijepljen.	F	PRIPISANI STAV	DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO	umjerena	IZNOVA IZVEDI TVRDNJU	I3
56	Kompenzacijski i izravni uzročni mehanizmi ostaju nedovoljno potvrđeni.	F	PRIPISANI STAV	DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO	umjerena	IZNOVA IZVEDI TVRDNJU	I3
57	Rezultati ovise o populaciji, dobi, kontekstu, kriteriju i mjerenju.	F	DIDAKTIČKA NAPOMENA	POTKRIJEPLJENO	visoka	—	I8
58	Korelacijski dizajni ne utvrđuju smjer učinka.	F	DIDAKTIČKA NAPOMENA	POTKRIJEPLJENO	visoka	—	I3
59	Ocjene i procjene nadređenih mogu biti kriterijski kontaminirane.	F	DIDAKTIČKA NAPOMENA	POTKRIJEPLJENO	umjerena	—	I7
60	Zajednička metoda mjerenja može povećati korelacije.	F	EMPIRIJSKI NALAZ	POTKRIJEPLJENO	umjerena	—	I11
61	Korekcije za raspon i nepouzdanost utječu na procjene valjanosti.	F	EMPIRIJSKI NALAZ	POTKRIJEPLJENO	visoka	—	I15
62	Široke domene mogu skrivati divergentne facete.	F	DIDAKTIČKA NAPOMENA	POTKRIJEPLJENO	visoka	—	I1
63	Njemački adolescentni uzorak nije automatski prenosiv na druge populacije.	F	DIDAKTIČKA NAPOMENA	POTKRIJEPLJENO	visoka	—	I3
64	Inteligencija ima visoku razinu dokaza za akademsku prediktivnu povezanost.	F	EMPIRIJSKI NALAZ	POTKRIJEPLJENO	visoka	—	I3
65	Savjesnost ima visoku razinu dokaza za aditivnu akademsku povezanost.	F	EMPIRIJSKI NALAZ	POTKRIJEPLJENO	visoka	—	I5
66	Dokaz za sinergiju inteligencije i savjesnosti je umjeren do nizak.	F	EMPIRIJSKI NALAZ	POTKRIJEPLJENO	visoka	—	I7
67	Otvorenost je umjereno povezana s inteligencijom i facetalno heterogena.	F	EMPIRIJSKI NALAZ	POTKRIJEPLJENO	visoka	—	I1
68	NFC ima malu pozitivnu povezanost s akademskim uspjehom.	F	EMPIRIJSKI NALAZ	POTKRIJEPLJENO	visoka	—	I8
69	EI je umjereno povezana s akademskim uspjehom, ali uzročnost je slabo potvrđena.	F	EMPIRIJSKI NALAZ	POTKRIJEPLJENO	visoka	—	I10
70	Inteligencija ima visoku prediktivnu povezanost s učenjem posla i izvedbom.	F	EMPIRIJSKI NALAZ	POTKRIJEPLJENO	visoka	—	I15
71	Osobnost je povezana sa samoprocijenjenim zadovoljstvom, manje s opaženim ponašanjem.	F	EMPIRIJSKI NALAZ	POTKRIJEPLJENO	visoka	—	I14
72	Dokaz za izravno određivanje kvalitete odnosa općom inteligencijom je nizak.	F	EMPIRIJSKI NALAZ	POTKRIJEPLJENO	umjerena	—	I19
73	Najbolji model je komplementarnost inteligencije i osobnosti.	F	PRIPISANI STAV	POTKRIJEPLJENO	umjerena	—	I7
74	Inteligencija sama ne određuje uspjeh, a osobnost nije njezina zamjena.	F	DIDAKTIČKA NAPOMENA	POTKRIJEPLJENO	visoka	—	I5
75	Kapacitet, tipično ponašanje, ulaganje i samoregulacija čine komplementarni model.	F	PRIPISANI STAV	DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO	umjerena	IZNOVA IZVEDI TVRDNJU	I9

11. Pokrivenost poglavlja

Primijenjene su sve preporučene radnje na tekst tvrdnji. Budući da odjeljak 15 ne dodjeljuje oznake izvora uz naslove poglavlja, ne može se procijeniti znanstvena pokrivenost izvora po poglavlju. Svih devet stavki dobiva oznaku BEZ DODJELE; nijedna se ne ubraja u broj tvrdnji.

Poglavlje	Izvori nakon radnji	Oznaka
Uvod	—	BEZ DODJELE
Teorijski okvir	—	BEZ DODJELE
Empirijski odnos inteligencije i Velikih pet	—	BEZ DODJELE
Akademski uspjeh	—	BEZ DODJELE
Motivacija i samoregulacija	—	BEZ DODJELE
Profesionalni razvoj	—	BEZ DODJELE
Emocionalno funkcioniranje i odnosi	—	BEZ DODJELE
Metodološka rasprava	—	BEZ DODJELE
Zaključak	—	BEZ DODJELE

12. Kontrolna lista prije predaje

Ima li svaki nalaz redak Korak 2b? Da.
Je li ZAMIJENI REFERENCU jednako nuli? Ne. Korpusna provjera provedena je za tvrdnje 44 i 49.
Je li razina provjere navedena u bibliografiji i nalazima? Da.
Je li ijedan URL osobna stranica, profil ili popis publikacija? Ne.
Nosi li svaki nalaz točno jednu radnju? Da.
Jesu li kombinacije ocjene i radnje dopuštene? Da.
Jesu li lokacije stavova navedene za pripisane stavove i didaktičke napomene? Da, ondje gdje su provjerljive; za neprovjerene tvrdnje navedeno je da lokacija nije potvrđena.
Je li za svaku radnju višeg prioriteta provjereno da vrijedi? Da.
Imaju li tvrdnje s brojkama, postocima i nazivima odjeljaka otvoreni trag? Da, ili su označene kao nepotvrđene.
Je li za svaku U SUPROTNOSTI S DOKAZIMA provjereno da nije riječ samo o bibliografskom padu uz sadržajno točnu tvrdnju? Da.
Je li za svaku ZAMIJENI REFERENCU potvrđeno da stvarni izvor podupire sadržaj? Da.
Je li numeracija neprekinuta? Da, od 1 do 75.
Ima li matrica jedan redak po tvrdnji? Da.
Zatvaraju li se svi zbrojevi? Da.
Je li ijedna STRUKTURNA DODJELA ušla u broj tvrdnji? Ne.
Je li napisana rečenica iz A8 za svaki puni tekst? Da.
Ima li više od 90% nalaza istu razinu sigurnosti? Ne.
Je li provjereno tvrdo pravilo za svaki predloženi citat? Da.
Dolaze li enumerirane vrijednosti iz zatvorenih skupova? Da.

Proces izrade seminarskog rada

1. Sažetak recenzije

2. Status dijelova dokumenta

U OPSEGU

STRUKTURNA DODJELA

IZVAN OPSEGA

3. Popis atomiziranih tvrdnji

4. Statistika provjere

Raspodjela po vrsti

Raspodjela po radnji

Bibliografske jedinice

Razine provjere bibliografskih jedinica

5. Nalazi

Tvrdnja 2

Tvrdnja 6

Tvrdnja 7

Tvrdnja 9

Tvrdnja 10

Tvrdnja 14

Tvrdnja 17

Tvrdnja 21

Tvrdnja 31

Tvrdnja 33

Tvrdnja 41

Tvrdnja 42

Tvrdnja 44

Tvrdnja 45

Tvrdnja 49

Tvrdnja 50

Tvrdnja 55

Tvrdnja 56

Tvrdnja 75

6. Bibliografska provjera po izvoru

7. Provjera izostavljenog

8. Tvrdnje bez zapisa u bibliografiji

9. Nedostajuća ili zastarjela literatura

10. Matrica tvrdnji

11. Pokrivenost poglavlja

12. Kontrolna lista prije predaje