Stručna recenzija nacrta: Paranoidni poremećaj ličnosti – kliničke značajke, dijagnostika i terapijski pristupi

1. Kontrolna lista iz debate, ispunjena

1. Tvrdnja o MBT-u kod PPL-a pojavljuje se samo u suženom obliku — prošlo. U odjeljku „MBT i psihodinamski pristupi“ stoji: „Dokazi za MBT kod PPL-a znatno su oskudniji nego dokazi za MBT kod BPD-a.“ Ista ograda nije proširena u zaključku.
2. Izbjegavanje pomoći zbog sumnjičavosti nije prikazano kao potvrđeni razlog teškoća regrutacije — prošlo. U odjeljku „Metodološke slabosti“ navode se „mali uzorci i teškoće uključivanja i zadržavanja osoba s PPL-om u istraživanjima“, bez tvrdnje o jednom potvrđenom razlogu.
3. Depresija i anksioznost opisane su bez zaključka o smjeru uzročnosti — nije prošlo. U odjeljku „Komorbiditeti i rizici“ stoji: „Depresija i anksioznost često se razmatraju uz PPL zbog preklapanja u socijalnom funkcioniranju i doživljaju prijetnje, ali navedeni izvori ne omogućuju zaključak o smjeru uzročnosti.“ Međutim, u istom odlomku tekst dodaje: „PTSP može biti istodobno prisutan ili objašnjavati dio hipervigilnosti i nepovjerenja“, što uvodi dodatnu kauzalno-objašnjavajuću formulaciju izvan suženja. Nalaz je vraćen u provjeru literature jer nosi opseg i odnos objašnjenja.
4. Preporuke za terapijski savez označene su kao klinička strategija uz ogradu — prošlo. U odjeljku „Opća načela i terapijski savez“ stoji: „Kao klinička strategija može biti korisno priznati emocionalnu stvarnost straha i nepravde, bez potvrđivanja neprovjerenih zaključaka o tuđim namjerama; dostupni izvori ne potvrđuju specifičan učinak tog postupka kod PPL-a.“
5. Izražena paranoidna ideacija nije prikazana kao samostalna potvrđena indikacija za antipsihotik — prošlo. Odjeljak „Farmakoterapija“ razlikuje čisti PPL od „jasno definiranih simptoma, ozbiljne agitacije ili komorbidnog psihotičnog poremećaja“ i zahtijeva ponovnu diferencijalnodijagnostičku procjenu.
6. Farmakoterapija je vezana uz ciljni simptom, komorbiditet i omjer koristi i štete — prošlo. Ista formulacija pojavljuje se u odlomku o farmakoterapiji, bez automatskog liječenja same dijagnoze.
7. Primjeri svakodnevnog ponašanja predstavljeni su kao moguće ilustracije — prošlo. Odjeljak „Klinička slika“ uvodi ih formulacijom „U svakodnevnom životu to može izgledati kao“, a zatim izrijekom razlikuje pojedinačno ponašanje od dijagnoze PPL-a.
8. Nalazi interpretacijske pristranosti i socijalne kognicije označeni su kao transdijagnostički ili povezani s miješanim uzorcima — prošlo. Tekst navodi da se velik dio literature odnosi na paranoju u različitim dijagnozama ili na miješane uzorke te da ti procesi nisu specifični za PPL.
9. ICD-10 nije prikazan kao već obrađena komponenta rada — prošlo. U članku se ICD-10 pojavljuje samo u odjeljku „Budući smjerovi istraživanja“, kao tema moguće proširene verzije.
10. Naslov završne klasifikacije promijenjen je u „Dobro utemeljeno u klasifikacijama i istraživanjima“ — nije prošlo. U tekstu i dalje stoji naslov: „Empirijski potvrđeno, vjerojatne hipoteze i otvorena pitanja“, a podnaslov glasi: „Empirijski potvrđeno“.
11. Trauma, mentalizacija, privrženost i interpretacijska pristranost nisu predstavljene kao jedinstveni potvrđeni uzrok PPL-a — prošlo. Tekst ih prikazuje kao moguće razvojne ili transdijagnostičke modele, uz ogradu o uzročnosti i specifičnosti.
12. Neurobiološki nalazi nisu predstavljeni kao PPL-specifični biomarkeri ili potvrđeni mehanizmi — prošlo. Ograda je očuvana u odjeljku „Neurobiologija“ i u završnim sažecima.
13. Miješani uzorci i transdijagnostički nalazi nisu predstavljeni kao PPL-specifični rezultati — prošlo. To je dosljedno provedeno u odjeljcima o neuropsihologiji, psihoterapiji i metodološkim ograničenjima.
14. Zaključak ne proširuje sužene tvrdnje iz prethodnih odjeljaka — nije prošlo. Završni popis pod naslovom „Empirijski potvrđeno“ ponovno sadržava tvrdnju: „Izravna baza dokaza za liječenje PPL-a znatno je slabija od baze dokaza za granični poremećaj ličnosti, shizofreniju i PTSP.“ Ta usporedba šira je od zaključane formulacije o maloj i heterogenoj bazi dokaza za Klaster A.
15. U tekst nisu vraćene uklonjene tvrdnje o projekciji, stvarnom kontekstu, mrežnoj uzročnosti ili AI-u kao zamjeni za kliničku procjenu — nije prošlo. U odjeljku „Privrženost, trauma i mentalizacija“ ponovno se pojavljuje projekcija: „‘Projekcija’ i srodni psihodinamski pojmovi mogu pomoći u kliničkoj formulaciji...“ To nije ista uklonjena formulacija, ali vraća uklonjeni sadržaj u slabijem, usputnom obliku. Nalaz je blokirajući i vraća se provjeri literature.
16. Prevalencija od 4,4 % prikazana je kao procjena NESARC-a, a ne kao univerzalna prevalencija — prošlo. U odjeljku „Prevalencija i klinička važnost“ brojka je prikazana kao procjena NESARC-a i uspoređena s meta-analitičkom procjenom od približno 0,97 %.
17. Genetska tvrdnja ograničena je na specifični gen ili klinički uporabljiv poligenski profil — prošlo. Formulacija glasi: „Dostupni izvori ne identificiraju specifičan gen ili poligenski profil koji bi se klinički mogao koristiti za PPL.“
18. Klasifikacijske činjenice razlikovane su od empirijskih nalaza — nije prošlo. Naslov „Empirijski potvrđeno“ i dalje objedinjuje klasifikacijske činjenice s epidemiološkim i obiteljskim nalazima.

2. Poštivanje zaključanih odluka

Većina zaključanih odluka provedena je u tekstu. Očuvane su sužene formulacije o psihotičnim simptomima, odnosu PPL-a i shizofrenije, shizotipalnom poremećaju, prevalenciji, genetici, AMPD-u, ICD-11, povijesnim atribucijama, neurobiologiji, MBT-u, terapijskoj bazi i farmakoterapiji.

1. Odluke 8, 9, 11, 12, 13, 18, 19, 26, 30, 31, 33, 37, 47, 49, 50, 59, 62, 66, 67, 70, 72 i 73 — poštovane. Sužene formulacije pojavljuju se u pripadajućim odjeljcima bez širenja u drugim dijelovima teksta.
2. Odluke 52, 55, 71 i 74 — nisu u cijelosti poštovane. Tvrdnja o projekciji uklonjena je iz izvornog mjesta, ali se ponovno pojavljuje u odjeljku „Privrženost, trauma i mentalizacija“: „‘Projekcija’ i srodni psihodinamski pojmovi mogu pomoći u kliničkoj formulaciji...“ To je povrat uklonjenog sadržaja u izmijenjenom obliku i mora se vratiti provjeri literature.
3. Odluka o antipsihoticima — poštovana. Tekst više ne prikazuje izraženu paranoidnu ideaciju kao samostalnu potvrđenu indikaciju kod čistog PPL-a.
4. Odluka o naslovu završnog odjeljka — nije poštovana. Zaključani naslov „Dobro utemeljeno u klasifikacijama i istraživanjima“ nije primijenjen; u članku i dalje stoji „Empirijski potvrđeno“.

3. Nalazi

1. Mjesto: odjeljak „Privrženost, trauma i mentalizacija“.

   „‘Projekcija’ i srodni psihodinamski pojmovi mogu pomoći u kliničkoj formulaciji, primjerice kada osoba vlastitu agresivnost ili ranjivost doživljava kao osobinu drugih.“

   Zašto je problem: Zaključana odluka izrijekom je uklonila sadržaj o projekciji jer za njega nije postojao dovoljan izravan trag. Ova rečenica vraća isti sadržaj u slabijoj i usputnoj formulaciji. Budući da tvrdnja nosi teorijski opseg i atribuciju mehanizma, ne daje se zamjenski tekst; nalaz se vraća provjeri literature.

2. Mjesto: odjeljak „Komorbiditeti i rizici“.

   „PTSP može biti istodobno prisutan ili objašnjavati dio hipervigilnosti i nepovjerenja.“

   Zašto je problem: Rečenica o depresiji i anksioznosti prethodno je pravilno sužena na preklapanje bez zaključka o smjeru uzročnosti, ali ova rečenica uvodi PTSP kao moguće objašnjenje dijela simptoma. Time se mijenja modalitet i širi se izvorno ograničena tvrdnja. Nalaz pripada provjeri literature.

3. Mjesto: odjeljak „Empirijski potvrđeno, vjerojatne hipoteze i otvorena pitanja“.

   „Empirijski potvrđeno“

   Zašto je problem: Pod naslovom se zajedno nalaze klasifikacijske činjenice, epidemiološke procjene, obiteljski nalazi i tvrdnje o terapijskoj bazi. Naslov zato daje preširok i terminološki neujednačen okvir.

   Kako ispraviti: Naslov odjeljka treba glasiti „Dobro utemeljeno u klasifikacijama i istraživanjima“, a podnaslov „Empirijski potvrđeno“ treba ukloniti ili zamijeniti istim nazivom.

4. Mjesto: odjeljak „Empirijski potvrđeno, vjerojatne hipoteze i otvorena pitanja“.

   „Izravna baza dokaza za liječenje PPL-a znatno je slabija od baze dokaza za granični poremećaj ličnosti, shizofreniju i PTSP.“

   Zašto je problem: Zaključana odluka 73 suzila je ovu usporedbu na tvrdnju da je baza dokaza za Klaster A, uključujući PPL, mala i znatno manje razvijena nego za neke bolje proučene poremećaje. Završna formulacija ponovno uvodi izravnu usporedbu s tri navedena poremećaja.

   Kako tvrdnja nosi opseg dokaza i usporedni modalitet, ne daje se zamjenski tekst; nalaz se vraća provjeri literature.

5. Mjesto: odjeljak „Genetika i obiteljska opterećenost“.

   „Longitudinalna istraživanja blizanaca upućuju na zajedničke genetske i okolišne čimbenike među obilježjima Klastera A...“

   Zašto je problem: U istom tekstu ranije se govori o „obilježjima Klastera A“, a kasnije o „poremećajima Klastera A“. Pojam se koristi za različite razine analize: crte, simptome i dijagnostičke poremećaje.

   Kako ispraviti: U cijelom tekstu treba dosljedno razlikovati „obilježja Klastera A“, „simptome ili crte“ i „poremećaje Klastera A“, ovisno o predmetu istraživanja.

6. Mjesto: odjeljak „Diferencijalna dijagnostika“, redak o shizotipalnom poremećaju.

   „Shizotipalni poremećaj“

   Zašto je problem: U ostatku teksta koristi se puni naziv „shizotipalni poremećaj ličnosti“, dok se u tablici naziv skraćuje. Time se miješaju puni i skraćeni nazivi srodnih dijagnostičkih kategorija.

   Kako ispraviti: Preporučeni naziv u tablici jest „Shizotipalni poremećaj ličnosti“.

7. Mjesto: odjeljak „Diferencijalna dijagnostika“, redak o antisocijalnom poremećaju ličnosti.

   „Antisocijalni poremećaj“

   Zašto je problem: Naslov retka skraćuje naziv, dok se u tekstu dosljedno koristi „antisocijalni poremećaj ličnosti“. U istoj tablici druge su kategorije navedene punim nazivom.

   Kako ispraviti: Preporučeni naziv jest „Antisocijalni poremećaj ličnosti“.

8. Mjesto: odjeljci „Kognitivno-bihevioralna terapija“, „MBT i psihodinamski pristupi“ i „Komorbiditeti i rizici“.

   „CBT može ciljati...“; „MBT može biti relevantna...“; „...dokazi za MBT kod BPD-a.“

   Zašto je problem: Kratice CBT, MBT i BPD pojavljuju se bez punog naziva na prvom mjestu uporabe. Osobito BPD nije uveden punim hrvatskim ili engleskim nazivom.

   Kako ispraviti: Pri prvom spominjanju treba navesti puni naziv, a zatim dosljedno rabiti kraticu. Preporučeni oblici jesu „kognitivno-bihevioralna terapija (CBT)“, „terapija utemeljena na mentalizaciji (MBT)“ i „granični poremećaj ličnosti (BPD)“.

9. Mjesto: odjeljak „Neurobiologija“.

   „Transdijagnostička fMRI-studija paranoje...“

   Zašto je problem: Kratica fMRI pojavljuje se bez punog naziva pri prvom spominjanju.

   Kako ispraviti: Preporučeni oblik jest „studija funkcionalne magnetske rezonancije (fMRI)“.

10. Mjesto: odjeljci „Neurobiologija“ i „Budući smjerovi istraživanja“.

    „salience networku“; „NLP-a“

    Zašto je problem: Engleski stručni izraz i kratica nisu uvedeni potpuno dosljedno. Tekst kombinira hrvatski opis „obrada prirodnog jezika“ s kasnijom kraticom NLP, a „salience network“ ostaje bez hrvatskog naziva.

    Kako ispraviti: Preporučeni oblici jesu „mreža istaknutosti (engl. salience network)“ te „obrada prirodnog jezika (NLP)“ pri prvom spominjanju.

11. Mjesto: odjeljci „Schema Therapy“ i „Ukupna psihoterapijska baza“.

    „Schema Therapy“; „schema terapije“

    Zašto je problem: Isti se pristup označava engleskim nazivom i kroatiziranim oblikom.

    Kako ispraviti: Preporučuje se jedan naziv kroz cijeli tekst, primjerice „schema-terapija“, uz eventualno navođenje engleskog naziva samo pri prvom spominjanju.

12. Mjesto: treći odlomak odjeljka „Uvod i položaj u klasifikacijama“.

    „...a ti mehanizmi nisu jednako potvrđeni za PPL.“

    Zašto je problem: U rečenici se „trauma, interpersonalni stres i interpretacijska pristranost“ zajednički nazivaju „mehanizmima“, iako tekst drugdje razlikuje razvojne čimbenike, stresore i kognitivne procese. To slabi terminološku preciznost.

    Kako ispraviti: Preporučuje se dosljedno razlikovati „čimbenike“, „kontekstualne utjecaje“, „procese“ i „modele“, umjesto da se svi objedinjuju pod nazivom „mehanizmi“.

13. Mjesto: cijeli završni dio rada.

    „Dobro utemeljeno u klasifikacijama i istraživanjima“ nije prisutno kao naslov.

    Zašto je problem: Zaključana odluka o naslovu nije provedena, a radna kontrolna lista iz debate izrijekom zahtijeva tu promjenu.

    Kako ispraviti: Zamijeniti završni naslov prema zaključanoj odluci. Ovaj je nalaz blokirajući jer je riječ o neprošloj stavci kontrolne liste.

14. Mjesto: odjeljak „Prevalencija i klinička važnost“.

    „...prema izvornom radu Grant i suradnika iz 2004.“

    Zašto je problem: Grant i suradnici navedeni su kao autorstvo i godina u prozi, ali zapis tog rada ne postoji u popisu literature. Time završna kontrola artefakta nije prošla: autor u prozi računa se kao citat, a svaki takav citat mora imati odgovarajući zapis.

    Tvrdnja nosi broj i atribuciju, pa se ne daje zamjenski tekst. Potrebno je vratiti mjesto provjeri literature ili ukloniti atribuciju u skladu s prethodno provjerenim tragom.

4. SPOR

U ovoj recenziji nema dodatnih sporova koji bi se mogli riješiti samo uredničkom usporedbom teksta.

Nalazi koji se odnose na povrat projekcije, objašnjavajuću ulogu PTSP-a za hipervigilnost i nepovjerenje te izravnu usporedbu terapijskih baza vraćeni su provjeri literature jer uključuju opseg tvrdnje, atribuciju ili modalitet dokaza. Ne rješavaju se preoblikovanjem u ovoj fazi.

5. Nedostajuća literatura

Nema novih područja koja bi ova urednička recenzija mogla pouzdano identificirati bez ponovnog otvaranja izvora. Konkretni problem s nedostajućim zapisom za „Grant i suradnika iz 2004.“ prijavljen je u nalazima i vraća se provjeri literature.

6. Odluka i popis blokirajućih nalaza

Odluka: nije spreman.

Blokirajući nalazi:

1. 1.3 — u odjeljku „Komorbiditeti i rizici“ ponovno se uvodi objašnjavajuća uloga PTSP-a za hipervigilnost i nepovjerenje, izvan zaključanog suženja o komorbidnom preklapanju.
2. 1.10 — naslov „Empirijski potvrđeno“ nije zamijenjen zaključanim naslovom.
3. 1.14 — zaključak ponovno širi terapijsku usporedbu izvan zaključane formulacije.
4. 1.15 — uklonjeni sadržaj o projekciji vraćen je u izmijenjenom obliku.
5. 1.18 — završna podjela i dalje miješa klasifikacijske činjenice s empirijskim nalazima pod naslovom „Empirijski potvrđeno“.
6. 3.13 — autorstvo „Grant i suradnika iz 2004.“ nema odgovarajući zapis u popisu literature.

Ostali nalazi uredničke su preporuke: dosljednije uvođenje kratica, ujednačavanje naziva poremećaja i terapijskih pristupa te jasnije razlikovanje konstrukata, čimbenika i mehanizama.