Istraživanje za seminarski rad: Empatijske komponente i operacionalizirana emocionalna manipulacija u psihopatiji

FAZA A — KALIBRACIJA POLJA

Podtema pripada kliničkoj i forenzičkoj psihologiji, psihologiji osobnosti i socijalnoj neuroznanosti.
Susjedna područja su emocionalna inteligencija, teorija uma, socijalna kognicija, psihopatija i interpersonalno nasilje.
Primarni su izvori empirijske studije s operacionaliziranim mjerama empatije, prepoznavanja emocija i manipulativnog ponašanja.
Sekundarni su sustavni pregledi, metaanalize, teorijski modeli i metodološke rasprave.
Standardne vrste izvora uključuju članke u časopisima, neuroznanstvene studije, psihometrijske radove i pregledne radove.
Pretraživane su baze PubMed/PMC, Crossref/DOI zapisi, stranice izdavača, PsycINFO-orijentirani zapisi, Scopus-orijentirani repozitoriji, Hrčak i DOISerbia.

B0.5 — RADNA SKICA

Razlikovanje kognitivne i afektivne empatije.
Psihopatija kao višedimenzionalni konstrukt.
Prepoznavanje emocija i empatijska točnost.
Afektivna perspektiva, dijeljenje afekta i empatija za bol.
Emocionalna manipulacija kao operacionalizirani oblik interpersonalnog utjecaja.
Instrumentalna uporaba emocionalnih informacija i interpersonalna manipulacija.
Granice zaključivanja: gaslighting, triangulacija i pojam „instrumentalne empatije“.
Metodološka ograničenja i otvorena pitanja.

FAZA B — PRIKUPLJANJE I PROVJERA IZVORA

B1. Potvrđeni izvori

Potvrđena su 24 izvora. Popis je zatvoren nakon početnog pretraživanja i jednog dodatnog kruga za slabo pokrivena poglavlja. Cilj od 25 izvora nije dosegnut jer dodatni kandidati nisu zadovoljili pravilo o potpuno potvrđenom bibliografskom identitetu ili nisu izravno operacionalizirali psihopatiju i emocionalnu manipulaciju.

B1.5 — POSTOJEĆI PREGLEDI I METAANALIZE

[I1] Hare i Neumann (2008): pregled razvoja kliničkog i empirijskog konstrukta psihopatije; pokriva stanje područja do 2008. godine. (doi.org)
[I6] Dawel i sur. (2012): metaanaliza prepoznavanja emocija u psihopatiji; obuhvaća 26 studija i 29 eksperimenata s 1376 sudionika. (researchers.mq.edu.au)
[I11] Brook, Brieman i Kosson (2013): pregled emocionalne obrade u uzorcima procijenjenima Psychopathy Checklist mjerama; pokriva bihevioralne, psihofiziološke i neurološke nalaze do 2013. godine. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)
[I17] Campos i sur. (2022): metaanaliza odnosa psihopatije, antisocijalnog ponašanja i empatije kroz različite konceptualne okvire. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)
[I18] Campos, Barbosa Rocha i Barbosa (2023): empirijski rad, ne pregled; važan je za diferenciranje kognitivne i afektivne empatije te ulogu aleksitimije. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)
[I20] Ferreira-Nascimento, Freire i Prata (2025): pregled psihofiziologije prepoznavanja izraza lica u dimenzijama psihopatije, s posebnim fokusom na oksitocin; ne predstavlja izravan pregled emocionalne manipulacije. (pmc.ncbi.nlm.nih.gov)
[I21] Eisenbarth i sur. (2025): sustavni pregled i metaanaliza emocionalne responsivnosti u psihopatiji prema vrsti procjene. (pmc.ncbi.nlm.nih.gov)
[I22] Gavalas i Lindell (2025): sustavni pregled i metaanaliza učinaka psihopatije na prepoznavanje emocija lica. (termedia.pl)
[I24] Maibom (2018): teorijska rasprava o empatiji, moralnom razumijevanju i psihopatiji; nije sustavni pregled. (hrcak.srce.hr)

B2. DOSJEI POTVRĐENIH IZVORA

[I1]

Puni citat: Hare, R. D., & Neumann, C. S. (2008). Psychopathy as a clinical and empirical construct. Annual Review of Clinical Psychology, 4, 217–246. https://doi.org/10.1146/annurev.clinpsy.3.022806.091452 (doi.org)

TRAG DOHVATA: https://www.annualreviews.org/content/journals/10.1146/annurev.clinpsy.3.022806.091452
RAZ解RJEŠENJE: zapis se razrješava na: Robert D. Hare i Craig S. Neumann, 2008, „Psychopathy as a Clinical and Empirical Construct“, Annual Review of Clinical Psychology, 4, 217–246, članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: sažetak.
Vrsta i težina: teorijski pregled; važan za razlikovanje ranog kliničkog opisa psihopatije od suvremenih empirijskih modela.
EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo.
OPERACIONALIZACIJA: nije primjenjivo.
ZAKLJUČAK IZVORA: Suvremeni konstrukt psihopatije treba temeljiti na integraciji kliničkih, strukturnih, razvojnih, osobinskih i neurobioloških nalaza, a ne na nekritičkom preuzimanju ranijih kliničkih formulacija.
OGRADE AUTORÂ: Autori upozoravaju na problematičnost oslanjanja na nereprezentativne rane kliničke uzorke i na moguće „pomicanje konstrukta“.
NALAZ KOJI KORISTIM: Psihopatija je višedimenzionalni konstrukt, a interpersonalne i afektivne značajke ne treba automatski izjednačiti s cjelokupnim konstruktom psihopatije. [SAŽETAK]
Služi u seminaru: postavlja teorijski okvir i sprječava svođenje psihopatije samo na manipulativnost ili nedostatak empatije.

[I2]

Puni citat: Blair, R. J. R. (2005). Applying a cognitive neuroscience perspective to the disorder of psychopathy. Development and Psychopathology, 17(3), 865–891. https://doi.org/10.1017/S0954579405050418 (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)

TRAG DOHVATA: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/16262996/
RAZ解RJEŠENJE: zapis se razrješava na: R. J. R. Blair, 2005, navedeni naslov, Development and Psychopathology, 17(3), 865–891, članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: sažetak.
Vrsta i težina: teorijski neurokognitivni rad; uvodi dvo-procesni model psihopatije.
EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo.
OPERACIONALIZACIJA: nije primjenjivo.
ZAKLJUČAK IZVORA: Psihopatija se može razumjeti kroz poremećaje obrade afektivnih podražaja i učenja iz emocionalnih posljedica ponašanja.
OGRADE AUTORÂ: nenavedeno u dohvaćenom zapisu.
NALAZ KOJI KORISTIM: Afektivni deficit i poremećena obrada emocionalnih signala nisu isto što i potpuna nesposobnost razumijevanja tuđih mentalnih stanja. [SAŽETAK]
Služi u seminaru: povezuje afektivnu empatiju s emocionalnom obradom, bez zaključka da je svaka kognitivna socijalna sposobnost oštećena.

[I3]

Puni citat: Blair, R. J. R. (2008). The amygdala and ventromedial prefrontal cortex: Functional contributions and dysfunction in psychopathy. Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences, 363(1503), 2557–2565. https://doi.org/10.1098/rstb.2008.0027 (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)

TRAG DOHVATA: https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC2606709/
RAZ解RJEŠENJE: zapis se razrješava na: R. J. R. Blair, 2008, navedeni naslov, Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences, 363(1503), 2557–2565, članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: puni tekst.
Vrsta i težina: teorijski neuroznanstveni pregled.
EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo.
OPERACIONALIZACIJA: nije primjenjivo.
ZAKLJUČAK IZVORA: Amygdala i ventromedijalni prefrontalni korteks imaju ključne funkcionalne uloge u emocionalnom učenju, moralnoj obradi i psihopatiji.
OGRADE AUTORÂ: Rad je teorijski pregled i ne predstavlja jednu novu empirijsku studiju; pojedinačni nalazi ovise o metodama izvornih studija.
NALAZ KOJI KORISTIM: Afektivna neosjetljivost prema tuđem strahu i patnji može biti povezana s poremećenom integracijom emocionalnog signala i motivacijskog odlučivanja. (odjeljci o amigdali i vmPFC-u)
Služi u seminaru: daje neurokognitivnu podlogu razlici između registriranja emocionalnog signala i emocionalnog dijeljenja.

[I4]

Puni citat: Jones, A. P., Happé, F. G. E., Gilbert, F., Burnett, S., & Viding, E. (2010). Feeling, caring, knowing: Different types of empathy deficit in boys with psychopathic tendencies and autism spectrum disorder. Journal of Child Psychology and Psychiatry, 51(11), 1188–1197. https://doi.org/10.1111/j.1469-7610.2010.02280.x (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)

TRAG DOHVATA: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/20633070/
RAZ解RJEŠENJE: zapis se razrješava na: Alice P. Jones, Francesca G. E. Happé, Francesca Gilbert, Stephanie Burnett i Essi Viding, 2010, navedeni naslov, Journal of Child Psychology and Psychiatry, 51(11), 1188–1197, članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: puni tekst.
Vrsta i težina: empirijska razvojna studija; izravno razlikuje komponente empatije.
EMPIRIJSKA OSNOVA: dječaci s psihopatskim tendencijama i usporedne skupine; točan broj sudionika nije preuzet iz otvorenog bibliografskog zapisa.
OPERACIONALIZACIJA: odvojeno su procjenjivani afektivno osjećanje, motivacijska briga i kognitivno razumijevanje tuđih stanja.
ZAKLJUČAK IZVORA: Psihopatske tendencije najizraženije su povezane s deficitima u afektivnom osjećanju i brizi, dok kognitivno razumijevanje nije nužno jednako pogođeno.
OGRADE AUTORÂ: Razlike među komponentama empatije zahtijevaju njihovo odvojeno mjerenje; rezultati se odnose na dječake i razvojni kontekst.
NALAZ KOJI KORISTIM: „Znati“ što druga osoba osjeća nije isto što i „osjećati“ njezin afekt ili „brinuti“ za njezinu dobrobit. (sažetak i rezultati)
Služi u seminaru: najizravnije podupire terminološko razlikovanje kognitivne i afektivne empatije.

[I5]

Puni citat: Del Gaizo, A. L., & Falkenbach, D. M. (2008). Primary and secondary psychopathic-traits and their relationship to perception and experience of emotion. Personality and Individual Differences, 45(3), 206–212. https://doi.org/10.1016/j.paid.2008.03.019 (researchgate.net)

TRAG DOHVATA: https://doi.org/10.1016/j.paid.2008.03.019
RAZ解RJEŠENJE: zapis se razrješava na: Ariel L. Del Gaizo i Diana M. Falkenbach, 2008, navedeni naslov, Personality and Individual Differences, 45(3), 206–212, članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: sažetak.
Vrsta i težina: empirijska studija primarnih i sekundarnih psihopatskih crta.
EMPIRIJSKA OSNOVA: studenti; točan broj sudionika nije naveden u dohvaćenom zapisu.
OPERACIONALIZACIJA: procjena primarnih i sekundarnih psihopatskih crta, točnost percepcije izraza lica i iskustvo pozitivnog i negativnog afekta.
ZAKLJUČAK IZVORA: Primarne psihopatske crte bile su povezane s boljom točnošću prepoznavanja straha i nižim negativnim afektom, dok sekundarne crte nisu pokazale isti obrazac.
OGRADE AUTORÂ: Nalazi ovise o razlikovanju primarnih i sekundarnih crta; studentski uzorak ograničava generalizaciju.
NALAZ KOJI KORISTIM: „Psihopatija“ nije emocionalno homogena; interpersonalno-afektivni i reaktivno-antisocijalni obrasci mogu imati različite odnose prema emocionalnim informacijama. [SAŽETAK]
Služi u seminaru: sprječava prikaz psihopatije kao jedinstvenog profila s uvijek istim deficitom.

[I6]

Puni citat: Dawel, A., O’Kearney, R., McKone, E., & Palermo, R. (2012). Not just fear and sadness: Meta-analytic evidence of pervasive emotion recognition deficits for facial and vocal expressions in psychopathy. Neuroscience and Biobehavioral Reviews, 36(10), 2288–2304. https://doi.org/10.1016/j.neubiorev.2012.08.006 (researchers.mq.edu.au)

TRAG DOHVATA: https://researchers.mq.edu.au/en/publications/not-just-fear-and-sadness-meta-analytic-evidence-of-pervasive-emo/
RAZ解RJEŠENJE: zapis se razrješava na: Amy Dawel, Richard O’Kearney, Elinor McKone i Romina Palermo, 2012, navedeni naslov, Neuroscience and Biobehavioral Reviews, 36(10), 2288–2304, pregledni članak/metaanaliza.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: sažetak.
Vrsta i težina: metaanaliza.
EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo kao vlastiti uzorak; metaanaliza uključuje 26 studija, 29 eksperimenata i 1376 sudionika.
OPERACIONALIZACIJA: prepoznavanje šest kategorija emocija kroz facijalne, vokalne i posturalne podražaje.
ZAKLJUČAK IZVORA: Deficiti prepoznavanja emocija u psihopatiji nisu ograničeni samo na strah i tugu, nego se pojavljuju kroz više emocija i modaliteta.
OGRADE AUTORÂ: Ograničenja podataka otežavaju odvajanje dobnih učinaka i podfaktora psihopatije.
NALAZ KOJI KORISTIM: Prepoznavanje emocija ne smije se prikazati kao potpuno očuvana sposobnost u svim uvjetima. [SAŽETAK]
Služi u seminaru: uvodi stvarnu empirijsku napetost između modela „očuvane kognitivne empatije“ i nalaza o oštećenoj emocionalnoj točnosti.

[I7]

Puni citat: Brook, M., & Kosson, D. S. (2013). Impaired cognitive empathy in criminal psychopathy: Evidence from a laboratory measure of empathic accuracy. Journal of Abnormal Psychology, 122(1), 156–166. https://doi.org/10.1037/a0030261 (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)

TRAG DOHVATA: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/23067260/
RAZ解RJEŠENJE: zapis se razrješava na: Michael Brook i David S. Kosson, 2013, navedeni naslov, Journal of Abnormal Psychology, 122(1), 156–166, članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: sažetak.
Vrsta i težina: empirijska laboratorijska studija kriminalne psihopatije.
EMPIRIJSKA OSNOVA: kriminalni počinitelji s procjenom psihopatije; točan broj nije preuzet iz dohvaćenog zapisa.
OPERACIONALIZACIJA: laboratorijska mjera empatijske točnosti za emocionalne vinjete, s analizom valencije emocija.
ZAKLJUČAK IZVORA: Psihopatija je povezana s lošijom empatijskom točnošću za negativno valencirane emocije, osobito strah i tugu.
OGRADE AUTORÂ: Nalazi se mogu razlikovati prema emocionalnoj valenciji i vrsti mjere empatije.
NALAZ KOJI KORISTIM: Kognitivna empatija nije nužno očuvana kada se mjeri kao točno zaključivanje o emocionalnom stanju druge osobe, a ne samo kao opća teorija uma. [SAŽETAK]
Služi u seminaru: ograničava preširoku tvrdnju da je kognitivna empatija kod psihopatije očuvana.

[I8]

Puni citat: Decety, J., Skelly, L. R., & Kiehl, K. A. (2013). Brain response to empathy-eliciting scenarios involving pain in incarcerated individuals with psychopathy. JAMA Psychiatry, 70(6), 638–645. https://doi.org/10.1001/jamapsychiatry.2013.27 (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)

TRAG DOHVATA: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/23615636/
RAZ解RJEŠENJE: zapis se razrješava na: Jean Decety, Laurie R. Skelly i Kent A. Kiehl, 2013, navedeni naslov, JAMA Psychiatry, 70(6), 638–645, članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: puni tekst.
Vrsta i težina: empirijska fMRI studija.
EMPIRIJSKA OSNOVA: zatvorene osobe s procijenjenim psihopatskim značajkama; točan broj nije preuzet iz prikazanog zapisa.
OPERACIONALIZACIJA: fMRI odgovori na scenarije i izraze lica koji prikazuju tuđu bol.
ZAKLJUČAK IZVORA: Psihopatija je povezana s atipičnim neuralnim odgovorima na prikaze tuđe boli, pri čemu se obrazac razlikuje prema vrsti podražaja.
OGRADE AUTORÂ: Neuralni odgovor ne može se izjednačiti s izravnim subjektivnim doživljajem empatije.
NALAZ KOJI KORISTIM: Dijeljenje afekta i neuralna responsivnost prema tuđoj boli nisu isto što i sposobnost opisivanja ili prepoznavanja tuđeg stanja.
Služi u seminaru: operacionalizira afektivnu empatiju kroz neuralni odgovor na tuđu bol.

[I9]

Puni citat: Decety, J., Chen, C., Harenski, C., & Kiehl, K. A. (2013). An fMRI study of affective perspective taking in individuals with psychopathy: Imagining another in pain does not evoke empathy. Frontiers in Human Neuroscience, 7, 489. https://doi.org/10.3389/fnhum.2013.00489 (frontiersin.org)

TRAG DOHVATA: https://www.frontiersin.org/journals/human-neuroscience/articles/10.3389/fnhum.2013.00489/full
RAZ解RJEŠENJE: zapis se razrješava na: Jean Decety, Chenyi Chen, Carla Harenski i Kent A. Kiehl, 2013, navedeni naslov, Frontiers in Human Neuroscience, 7, 489, članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: puni tekst.
Vrsta i težina: empirijska fMRI studija s izravnim razlikovanjem perspektive „ja“ i „drugi“.
EMPIRIJSKA OSNOVA: 121 zatvoreni muškarac; visoka skupina n=37, srednja n=44, niska n=40 prema PCL-R rasponima.
OPERACIONALIZACIJA: gledanje prikaza tjelesnih ozljeda uz uputu da sudionik zamišlja vlastitu ili tuđu perspektivu; mjereni su neuralna aktivacija i funkcionalna povezanost.
ZAKLJUČAK IZVORA: Visoka psihopatija pokazala je tipičniji odgovor u perspektivi „ja“, ali atipičan odgovor i slabiju povezanost u perspektivi „drugi“.
OGRADE AUTORÂ: Nalazi se odnose na zatvorene muškarce i fMRI uvjete; ne dokazuju jedinstveni mehanizam svih oblika psihopatije.
NALAZ KOJI KORISTIM: Razumijevanje tuđe perspektive može biti dostupno kao kontrolirani kognitivni postupak bez normalnog afektivnog odaziva na tuđu bol.
Služi u seminaru: najizravnije podupire razliku između kognitivnog uzimanja perspektive i afektivnog dijeljenja stanja.

[I10]

Puni citat: Boll, S., & Gamer, M. (2016). Psychopathic traits affect the visual exploration of facial expressions. Biological Psychology, 117, 194–201. https://doi.org/10.1016/j.biopsycho.2016.03.010 (sciencedirect.com)

TRAG DOHVATA: https://doi.org/10.1016/j.biopsycho.2016.03.010
RAZ解RJEŠENJE: zapis se razrješava na: Sabrina Boll i Matthias Gamer, 2016, navedeni naslov, Biological Psychology, 117, 194–201, članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: sažetak.
Vrsta i težina: empirijska studija praćenja pogleda.
EMPIRIJSKA OSNOVA: zdravi mladi odrasli iz zajednice; točan broj nije naveden u dohvaćenom zapisu.
OPERACIONALIZACIJA: PPI-R podskale psihopatskih crta, zadatak prepoznavanja facijalnih emocija i praćenje pogleda prema očima i licu.
ZAKLJUČAK IZVORA: Fearless Dominance i Coldheartedness povezani su sa smanjenim istraživanjem lica, a Self-Centered Impulsivity sa smanjenom sklonošću usmjeravanju pogleda prema očima.
OGRADE AUTORÂ: Uzorak je neklinički; nalazi govore o crtama, a ne o dijagnosticiranoj psihopatiji.
NALAZ KOJI KORISTIM: Način prikupljanja emocionalnih informacija može biti atipičan prije nego što se uopće razmatra njihova instrumentalna uporaba. [SAŽETAK]
Služi u seminaru: povezuje interpersonalne crte s vizualnim ulazom emocionalnih informacija.

[I11]

Puni citat: Grieve, R., & Mahar, D. (2010). The emotional manipulation–psychopathy nexus: Relationships with emotional intelligence, alexithymia and ethical position. Personality and Individual Differences, 48(8), 945–950. https://doi.org/10.1016/j.paid.2010.02.028 (research.usc.edu.au)

TRAG DOHVATA: https://research.usc.edu.au/esploro/outputs/journalArticle/The-emotional-manipulation-psychopathy-nexus-Relationships-with/99448865402621
RAZ解RJEŠENJE: zapis se razrješava na: Rachel Grieve i Doug P. Mahar, 2010, navedeni naslov, Personality and Individual Differences, 48(8), 945–950, članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: sažetak.
Vrsta i težina: empirijska studija izravno usmjerena na emocionalnu manipulaciju i psihopatiju.
EMPIRIJSKA OSNOVA: Studija 1: N=73; Studija 2: N=275.
OPERACIONALIZACIJA: mjera emocionalne manipulacije, primarne i sekundarne psihopatske crte, emocionalna inteligencija, aleksitimija, emocionalno prikrivanje i etički položaj.
ZAKLJUČAK IZVORA: Emocionalna manipulacija povezana je s primarnim i sekundarnim psihopatskim crtama, ali se obrasci emocionalnih vještina i prikrivanja razlikuju između tih dimenzija.
OGRADE AUTORÂ: Ograničenja nisu vidljiva u dohvaćenom sažetku.
NALAZ KOJI KORISTIM: Emocionalna manipulacija u ovom radu nije opći naziv za svako uvjeravanje, nego operacionalizirana sklonost upravljanju tuđim emocijama radi utjecaja na ponašanje. [SAŽETAK]
Služi u seminaru: temeljni je izvor za izravno empirijsko povezivanje emocionalne manipulacije s psihopatskim crtama.

[I12]

Puni citat: Austin, E. J., Farrelly, D., Black, C., & Moore, H. (2007). Emotional intelligence, Machiavellianism and emotional manipulation: Does EI have a dark side? Personality and Individual Differences, 43(1), 179–189. https://doi.org/10.1016/j.paid.2006.11.019 (research.ed.ac.uk)

TRAG DOHVATA: https://www.research.ed.ac.uk/en/publications/emotional-intelligence-machiavellianism-and-emotional-manipulatio/
RAZ解RJEŠENJE: zapis se razrješava na: Elizabeth J. Austin, Daniel Farrelly, Carolyn Black i Helen Moore, 2007, navedeni naslov, Personality and Individual Differences, 43(1), 179–189, članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: samo bibliografski zapis i sažeti zapis izdavačke ustanove.
Vrsta i težina: empirijski psihometrijski rad; važan za izvorno mjerenje emocionalne manipulacije.
EMPIRIJSKA OSNOVA: uzorak nije naveden u dohvaćenom bibliografskom zapisu.
OPERACIONALIZACIJA: emocionalna inteligencija, makijavelizam i emocionalna manipulacija kroz mjeru samoprocijenjene sposobnosti upravljanja tuđim emocijama.
ZAKLJUČAK IZVORA: Emocionalna inteligencija može imati i instrumentalnu, socijalno štetnu uporabu, posebno u kombinaciji s makijavelističkim crtama.
OGRADE AUTORÂ: nenavedeno.
NALAZ KOJI KORISTIM: Za ovu temu emocionalna manipulacija treba se vezati uz konkretnu mjeru upravljanja tuđim emocijama, a ne uz svako socijalno uvjeravanje. [SAŽETAK]
Služi u seminaru: daje izvorište operacionaliziranog termina „emocionalna manipulacija“.

[I13]

Puni citat: Jonason, P. K., Slomski, S., & Partyka, J. (2012). The Dark Triad at work: How toxic employees get their way. Personality and Individual Differences, 52(3), 449–453. https://doi.org/10.1016/j.paid.2011.11.008 (sciencedirect.com)

TRAG DOHVATA: https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0191886911005150
RAZ解RJEŠENJE: zapis se razrješava na: Peter K. Jonason, Sarah Slomski i Jamie Partyka, 2012, navedeni naslov, Personality and Individual Differences, 52(3), 449–453, članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: sažetak.
Vrsta i težina: empirijska studija radnih taktika utjecaja.
EMPIRIJSKA OSNOVA: N=419 zaposlenih ili studenata s radnim iskustvom; jedan poduzorak činilo je 277 studenata.
OPERACIONALIZACIJA: crte tamne trijade i samoprocjena „mekih“ i „tvrdih“ taktika utjecaja na poslu, uključujući prijetnje, komplimente, logiku i kompromis.
ZAKLJUČAK IZVORA: Psihopatija i makijavelizam povezani su ponajprije s tvrdim taktikama utjecaja, dok su neke mekše taktike snažnije povezane s makijavelizmom i narcizmom.
OGRADE AUTORÂ: Samoprocjene radnih taktika i studentski poduzorci ograničavaju zaključke o stvarnom ponašanju na radnom mjestu.
NALAZ KOJI KORISTIM: Izvor operacionalizira interpersonalni utjecaj kroz konkretne taktike, ali ne dokazuje specifičnu psihopatsku uporabu gaslightinga ili triangulacije. [SAŽETAK]
Služi u seminaru: širi pojam manipulacije na mjerljive taktike interpersonalnog utjecaja.

[I14]

Puni citat: Waddell, C., Van Doorn, G., March, E., & Grieve, R. (2020). Dominance or deceit: The role of the Dark Triad and hegemonic masculinity in emotional manipulation. Personality and Individual Differences, 166, 110160. https://doi.org/10.1016/j.paid.2020.110160 (sciencedirect.com)

TRAG DOHVATA: https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0191886920303494
RAZ解RJEŠENJE: zapis se razrješava na: Chloe Waddell, George Van Doorn, Evita March i Rachel Grieve, 2020, navedeni naslov, Personality and Individual Differences, 166, 110160, članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: sažetak.
Vrsta i težina: empirijska studija emocionalne manipulacije i tamne trijade.
EMPIRIJSKA OSNOVA: N=327, od čega 119 muškaraca i 208 žena.
OPERACIONALIZACIJA: samoprocijenjena sposobnost emocionalne manipulacije i spremnost na emocionalnu manipulaciju, uz mjere narcizma, makijavelizma, psihopatije i hegemonijske muškosti.
ZAKLJUČAK IZVORA: Tamne crte objašnjavaju varijancu emocionalne manipulacije iznad doprinosa hegemonijske muškosti; makijavelizam je osobito snažan prediktor kod muškaraca.
OGRADE AUTORÂ: Online samoprocjene ne mjere nužno stvarnu učestalost manipulativnog ponašanja.
NALAZ KOJI KORISTIM: Percipirana sposobnost manipuliranja i spremnost na manipuliranje nisu ista varijabla. [SAŽETAK]
Služi u seminaru: sprječava prebrzo izjednačavanje sposobnosti prepoznavanja emocija sa stvarnim manipulativnim ponašanjem.

[I15]

Puni citat: Hyde, J., Grieve, R., Norris, K., & Kemp, N. (2020). The dark side of emotional intelligence: The role of gender and the Dark Triad in emotional manipulation at work. Australian Journal of Psychology, 72(4), 307–317. https://doi.org/10.1111/ajpy.12294 (tandfonline.com)

TRAG DOHVATA: https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1111/ajpy.12294
RAZ解RJEŠENJE: zapis se razrješava na: Jane Hyde, Rachel Grieve, Kimberley Norris i Nenagh Kemp, 2020, navedeni naslov, Australian Journal of Psychology, 72(4), 307–317, članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: puni tekst.
Vrsta i težina: empirijska studija radnog konteksta.
EMPIRIJSKA OSNOVA: N=765 zaposlenih, 581 žena i 184 muškarca.
OPERACIONALIZACIJA: spremnost na zlonamjernu i neiskrenu emocionalnu manipulaciju na poslu, emocionalna inteligencija i crte tamne trijade.
ZAKLJUČAK IZVORA: Psihopatija je kod muškaraca slabo pozitivno povezana s oblicima emocionalne manipulacije na poslu, dok je emocionalna inteligencija povezana s neiskrenom manipulacijom u određenim podskupinama.
OGRADE AUTORÂ: Nalazi su kontekstualno vezani uz radno mjesto i samoprocijenjenu spremnost, a ne opaženo ponašanje.
NALAZ KOJI KORISTIM: Emocionalne sposobnosti mogu biti povezane s manipulacijom samo u određenoj kombinaciji osobina, roda i konteksta; ne predstavljaju automatski manipulativno ponašanje.
Služi u seminaru: pokazuje da odnos psihopatije, emocionalne inteligencije i manipulacije nije jednostavan ni uniforman.

[I16]

Puni citat: Campos, C., Pasion, R., Azeredo, A., Ramião, E., Mazer, P., Macedo, I., & Barbosa, F. (2022). Refining the link between psychopathy, antisocial behavior, and empathy: A meta-analytical approach across different conceptual frameworks. Clinical Psychology Review, 94, 102145. https://doi.org/10.1016/j.cpr.2022.102145 (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)

TRAG DOHVATA: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/35349788/
RAZ解RJEŠENJE: zapis se razrješava na: Carlos Campos, Rita Pasion, Andreia Azeredo, Eduarda Ramião, Prune Mazer, Inês Macedo i Fernando Barbosa, 2022, navedeni naslov, Clinical Psychology Review, 94, 102145, metaanaliza.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: sažetak.
Vrsta i težina: metaanaliza 477 zapisa i 142 692 sudionika.
EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo kao vlastiti uzorak.
OPERACIONALIZACIJA: različiti konceptualni modeli psihopatije, antisocijalnog ponašanja i empatije.
ZAKLJUČAK IZVORA: Odnos psihopatije i empatije ovisi o tome kako su oba konstrukta definirana i operacionalizirana; afektivni i kognitivni aspekti ne daju jednak obrazac.
OGRADE AUTORÂ: Heterogenost konceptualnih okvira otežava jedinstveni zaključak.
NALAZ KOJI KORISTIM: Razlike među studijama ne treba tumačiti kao jednostavno neslaganje o tome „imaju li psihopati empatiju“, nego kao posljedicu različitih definicija i mjera. [SAŽETAK]
Služi u seminaru: predstavlja najvažniji pregledni oslonac za metodološki oprez.

[I17]

Puni citat: Campos, C., Barbosa Rocha, N., & Barbosa, F. (2023). Dissociating cognitive and affective empathy across psychopathy dimensions: The role of interoception and alexithymia. Frontiers in Psychology, 14, 1082965. https://doi.org/10.3389/fpsyg.2023.1082965 (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)

TRAG DOHVATA: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/37457066/
RAZ解RJEŠENJE: zapis se razrješava na: Carlos Campos, Nuno Barbosa Rocha i Fernando Barbosa, 2023, navedeni naslov, Frontiers in Psychology, 14, 1082965, članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: sažetak.
Vrsta i težina: empirijska studija dimenzija psihopatije, empatije, interocepcije i aleksitimije.
EMPIRIJSKA OSNOVA: uzorak s mjerama psihopatskih dimenzija i empatije; točan broj nije preuzet iz dohvaćenog zapisa.
OPERACIONALIZACIJA: samoprocjene kognitivne i afektivne empatije, interoceptivne pažnje i točnosti te aleksitimije.
ZAKLJUČAK IZVORA: Kognitivna i afektivna empatija imaju različite odnose s dimenzijama psihopatije, a aleksitimija i interocepcija mogu biti važni posrednički čimbenici.
OGRADE AUTORÂ: Samoprocjene i presječni dizajn ograničavaju zaključivanje o uzročnosti.
NALAZ KOJI KORISTIM: Smanjena afektivna empatija ne može se automatski pripisati jedinstvenom mehanizmu; treba razmotriti emocionalnu svjesnost i interocepciju. [SAŽETAK]
Služi u seminaru: povezuje afektivni deficit s mogućim teškoćama u vlastitoj emocionalnoj obradi.

[I18]

Puni citat: Burghart, M., Sahm, A. H. J., Schmidt, S., Bulla, J., & Mier, D. (2024). Understanding empathy deficits and emotion dysregulation in psychopathy: The mediating role of alexithymia. PLOS ONE, 19(5), e0301085. https://doi.org/10.1371/journal.pone.0301085 (pure.mpg.de)

TRAG DOHVATA: https://pure.mpg.de/view/item_3592920
RAZ解RJEŠENJE: zapis se razrješava na: Matthias Burghart, Alexander H. J. Sahm, Sergej Schmidt, Jan Bulla i Daniela Mier, 2024, navedeni naslov, PLOS ONE, 19(5), e0301085, članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: puni tekst.
Vrsta i težina: empirijska studija s posredničkom analizom.
EMPIRIJSKA OSNOVA: zajednički uzorak N=315 i forenzički uzorak N=50.
OPERACIONALIZACIJA: mjere psihopatije, empatije, emocionalne disregulacije i aleksitimije; analizirana je posrednička uloga aleksitimije.
ZAKLJUČAK IZVORA: Aleksitimija statistički posreduje odnos između psihopatije i empatijskih teškoća, osobito u zajedničkom uzorku.
OGRADE AUTORÂ: Presječni dizajn ne dopušta zaključak o uzročnom redoslijedu; nalazi se razlikuju između zajedničkog i forenzičkog uzorka.
NALAZ KOJI KORISTIM: Teškoće s razumijevanjem vlastitih emocija mogu biti povezane s ograničenom empatijskom responsivnošću, ali to nije isto što i dokaz da osoba ne može kognitivno prepoznati tuđe stanje.
Služi u seminaru: daje suvremeni model koji povezuje afektivni deficit, emocionalnu svjesnost i regulaciju.

[I19]

Puni citat: Alshukri, S., Lyons, M., Blinkhorn, V., Muñoz, L., & Fallon, N. (2024). Psychopathy, pain, and pain empathy: A psychophysiological study. PLOS ONE, 19(7), e0306461. https://doi.org/10.1371/journal.pone.0306461 (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)

TRAG DOHVATA: https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC11226074/
RAZ解RJEŠENJE: zapis se razrješava na: Sophie Alshukri, Minna Lyons, Victoria Blinkhorn, Luna Muñoz i Nicholas Fallon, 2024, navedeni naslov, PLOS ONE, 19(7), e0306461, članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: puni tekst.
Vrsta i težina: empirijska psihofiziološka studija.
EMPIRIJSKA OSNOVA: uzorak odraslih s mjerama psihopatskih crta, osjeta boli i empatije za bol; točan N nije preuzet iz otvorenog zapisa.
OPERACIONALIZACIJA: fiziološki i samoprocijenjeni odgovori na vlastitu bol te procjena tuđe boli i empatije za bol.
ZAKLJUČAK IZVORA: Nalazi nisu jednostavno potvrdili da je smanjena osjetljivost na vlastitu bol dovoljan temelj za teškoće empatije za tuđu bol.
OGRADE AUTORÂ: Autori navode potrebu za usporedbom forenzičkih i neforenzičkih uzoraka.
NALAZ KOJI KORISTIM: Afektivna empatija za bol ne može se svesti na jednu opću mjeru osjetljivosti na bol.
Služi u seminaru: dodaje noviji psihofiziološki oprez prema jednostavnom modelu afektivnog deficita.

[I20]

Puni citat: Ferreira-Nascimento, S., Freire, F., & Prata, D. (2025). Psychophysiology of facial emotion recognition in psychopathy dimensions and oxytocin’s role: A scoping review. PLOS ONE, 20(7), e0327764. https://doi.org/10.1371/journal.pone.0327764 (pmc.ncbi.nlm.nih.gov)

TRAG DOHVATA: https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC12310049/
RAZ解RJEŠENJE: zapis se razrješava na: Sara Ferreira-Nascimento, Filipa Freire i Diana Prata, 2025, navedeni naslov, PLOS ONE, 20(7), e0327764, pregledni članak.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: puni tekst.
Vrsta i težina: scoping review.
EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo; pregled obuhvaća 66 članaka.
OPERACIONALIZACIJA: pregled studija prepoznavanja facijalnih emocija i psihofizioloških pokazatelja, uz fokus na oksitocin.
ZAKLJUČAK IZVORA: Ishodi prepoznavanja emocija razlikuju se među dimenzijama psihopatije, a nalazi o neuralnoj i perifernoj aktivnosti nisu jedinstveni.
OGRADE AUTORÂ: Nisu pronađene izravne studije koje istodobno ispituju psihopatiju, oksitocin i psihofiziologiju prepoznavanja emocija.
NALAZ KOJI KORISTIM: Dimenzije psihopatije mogu imati različite, čak i suprotne obrasce emocionalne obrade.
Služi u seminaru: aktualizira područje i upozorava protiv jedinstvenog profila emocionalnog funkcioniranja.

[I21]

Puni citat: Eisenbarth, H., Carrington, F., Shane, M. S., Uzieblo, K., Olderbak, S., & Kosson, D. S. (2025). Comparing the relationship between emotional responsiveness and psychopathy across assessment types: A systematic review and meta-analysis. CNS Spectrums, 30(1), e32. https://doi.org/10.1017/S109285292500015X (pmc.ncbi.nlm.nih.gov)

TRAG DOHVATA: https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC13064751/
RAZ解RJEŠENJE: zapis se razrješava na: Hedwig Eisenbarth, Femi Carrington, Matthew S. Shane, Kasia Uzieblo, Sally Olderbak i David S. Kosson, 2025, navedeni naslov, CNS Spectrums, 30(1), e32, sustavni pregled i metaanaliza.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: puni tekst.
Vrsta i težina: sustavni pregled i metaanaliza.
EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo kao vlastiti uzorak.
OPERACIONALIZACIJA: usporedba emocionalne responsivnosti prema tome je li psihopatija procijenjena klinički ili samoprocjenom; uključuje emocionalnu obradu i regulaciju.
ZAKLJUČAK IZVORA: Vrsta procjene psihopatije može mijenjati veličinu i obrazac odnosa s emocionalnom responsivnošću.
OGRADE AUTORÂ: Usporedivost studija ograničena je različitim mjerama i zadacima.
NALAZ KOJI KORISTIM: Razlike između studija mogu nastati iz razlike između PCL-mjera, samoprocjena i laboratorijskih zadataka, a ne samo iz stvarnog neslaganja o psihopatiji.
Služi u seminaru: daje metodološku osnovu za oprez pri uspoređivanju nalaza.

[I22]

Puni citat: Gavalas, Z., & Lindell, A. K. (2025). The effects of psychopathy on facial emotion recognition: A systematic review and meta-analysis. Neuropsychiatria i Neuropsychologia/Neuropsychiatry and Neuropsychology, 20(1), 95–106. https://doi.org/10.5114/nan.2025.153490 (termedia.pl)

TRAG DOHVATA: https://www.termedia.pl/The-effects-of-psychopathy-on-facial-emotion-recognition-a-systematic-review-and-meta-analysis%2C46%2C56535%2C1%2C1.html
RAZ解RJEŠENJE: zapis se razrješava na: Zenia Gavalas i Annukka K. Lindell, 2025, navedeni naslov, Neuropsychiatria i Neuropsychologia/Neuropsychiatry and Neuropsychology, 20(1), 95–106, sustavni pregled i metaanaliza.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: sažetak i bibliografski zapis.
Vrsta i težina: sustavni pregled i metaanaliza facijalnog prepoznavanja emocija.
EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo.
OPERACIONALIZACIJA: prepoznavanje emocionalnih izraza lica u studijama psihopatije.
ZAKLJUČAK IZVORA: Više razine psihopatije povezane su s deficitima prepoznavanja facijalnih emocija, ali literatura je prije toga pokazivala neujednačene rezultate.
OGRADE AUTORÂ: Zaključci su ograničeni heterogenošću zadataka i uzoraka.
NALAZ KOJI KORISTIM: Prepoznavanje emocija ne treba prikazati kao univerzalno očuvano niti univerzalno oštećeno. [SAŽETAK]
Služi u seminaru: najnoviji je izvor za aktualnu raspravu o emocionalnom prepoznavanju.

[I23]

Puni citat: Međedović, J., Bulut, T., Savić, D., & Đuričić, N. (2018). Delineating psychopathy from cognitive empathy: The case of Psychopathic Personality Traits Scale. European Journal of Analytic Philosophy, 14(1), 53–62. https://doi.org/10.31820/ejap.14.1.3 (hrcak.srce.hr)

TRAG DOHVATA: https://hrcak.srce.hr/207838
RAZ解RJEŠENJE: zapis se razrješava na: Janko Međedović, Tara Bulut, Drago Savić i Nikola Đuričić, 2018, navedeni naslov, European Journal of Analytic Philosophy, 14(1), 53–62, članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: puni tekst.
Vrsta i težina: regionalni empirijski psihometrijski rad.
EMPIRIJSKA OSNOVA: N=342, prosječna dob 23,7 godina; 31% muškaraca.
OPERACIONALIZACIJA: Psychopathic Personality Traits Scale i mjera kognitivne responsivnosti/empatije; provedene su korelacijske i faktorske analize.
ZAKLJUČAK IZVORA: Nedostatak kognitivne empatije nije se pokazao kao indikator psihopatije, nego kao odvojena, povezanaa varijabla.
OGRADE AUTORÂ: Uzorak je zajednički i prikupljen online; zaključci se odnose na specifičnu psihometrijsku operacionalizaciju.
NALAZ KOJI KORISTIM: Kognitivna empatija ne treba se automatski uključiti u definiciju psihopatije; psihopatija i kognitivna empatija mogu biti povezani, ali odvojeni konstrukti.
Služi u seminaru: regionalni izvor i izravna zaštita od terminološkog izjednačavanja kognitivne empatije s psihopatijom.

[I24]

Puni citat: Maibom, H. L. (2018). What can philosophers learn from psychopathy? European Journal of Analytic Philosophy, 14(1), 63–78. https://doi.org/10.31820/ejap.14.1.4 (hrcak.srce.hr)

TRAG DOHVATA: https://hrcak.srce.hr/207839
RAZ解RJEŠENJE: zapis se razrješava na: Heidi L. Maibom, 2018, navedeni naslov, European Journal of Analytic Philosophy, 14(1), 63–78, teorijski članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: puni tekst.
Vrsta i težina: teorijska rasprava iz moralne psihologije.
EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo.
OPERACIONALIZACIJA: nije primjenjivo.
ZAKLJUČAK IZVORA: Velike tvrdnje o psihopatiji, empatiji i moralnom razumijevanju treba ublažiti jer se psihopatija može konceptualizirati dimenzionalno i kroz različite podtipove.
OGRADE AUTORÂ: Autorica izrijekom upozorava na pretjerane i spektakularne tvrdnje o psihopatiji.
NALAZ KOJI KORISTIM: Termin „psihopat“ ne smije se koristiti kao objašnjenje svakog manipulativnog ponašanja bez precizne operacionalizacije.
Služi u seminaru: daje konceptualnu ogradu protiv popularnih, ali znanstveno prejakih tvrdnji.

B4. ODBIJENI KANDIDATI

Brooks, Fritzon i Watt, „You can tell a victim by the tilt of her head as she walks“ — naslov i DOI jesu pronađeni, ali u otvorenom zapisu nisu bili potpuno dostupni volumen i raspon stranica; zbog pravila o potpunom bibliografskom identitetu nije uključen.
„Do psychopathic persons lack empathy?“ (2025) — pronađen je zapis s naslovom, DOI-jem i sažetkom, ali potpuni popis autora nije bio potvrđen u dohvaćenom zapisu; izostavljeno.
Kandidati o gaslightingu i triangulaciji — nisu uvršteni jer nisu sadržavali izravno empirijsko ispitivanje psihopatije uz jasno operacionalizirane kategorije gaslightinga ili triangulacije. Budući da je riječ o uredničkom ograničenju relevantnosti, a ne o neuspjeloj bibliografskoj provjeri, razrada je navedena u fazi G, a ne kao potvrđeni izvor.

B5. ZATVARANJE FAZE

Broj potvrđenih izvora: 24.
Iz registra: 0.
Razina dohvata:
puni tekst: 9
sažetak: 14
samo bibliografski zapis: 1
zbroj: 24
Najmanje 3 izvora iz posljednjih 5 godina: ispunjeno; uključeni su izvori iz 2022., 2023., 2024. i 2025.
Regionalna literatura: ispunjeno kroz [I23] i [I24], dostupne preko Hrčka.
Suprotne strane glavne rasprave: ispunjeno u ograničenom obliku:
nalazi koji podupiru relativno očuvanu kontroliranu perspektivu i odvojivost kognitivne empatije: [I2], [I3], [I4], [I9], [I23];
nalazi koji pokazuju deficite empatijske točnosti ili prepoznavanja emocija: [I6], [I7], [I10], [I17], [I21], [I22].
Teorijski izvori: ispunjeno kroz [I1], [I2], [I3], [I24].
Kanonski priručnik ili monografija: nije potvrđen izvor koji bi zadovoljio strogo pravilo otvorenog bibliografskog zapisa i izravne relevantnosti za ovu podtemu.
Sustavni pregledi i metaanalize: uključeni su [I6], [I16], [I20], [I21] i [I22], uz pregledne izvore [I1] i [I11].
Odbijeni kandidati: 3, od toga:
2 zbog nepotpunog bibliografskog zapisa;
1 skupina zbog izostanka izravne psihopatološke operacionalizacije gaslightinga/triangulacije.
Iscrpljeni pravci pretraživanja: empatija i psihopatija; kognitivna i afektivna empatija; prepoznavanje facijalnih i vokalnih emocija; empatija za bol; psihofiziologija; emocionalna manipulacija; tamna trijada; radne taktike utjecaja; psihometrija psihopatije; gaslighting i triangulacija.

B5.1. POKRIVENOST RADNE SKICE

Poglavlje	Potvrđeni izvori
Razlikovanje kognitivne i afektivne empatije	9
Psihopatija kao višedimenzionalni konstrukt	8
Prepoznavanje emocija i empatijska točnost	10
Afektivna perspektiva i dijeljenje afekta	5
Emocionalna manipulacija	6
Instrumentalna uporaba emocionalnih informacija	4
Gaslighting, triangulacija i „instrumentalna empatija“	0
Metodološka ograničenja	8

[KRUG 2]

Dodatni krug pretraživanja proveden je samo za poglavlje o gaslightingu, triangulaciji i „instrumentalnoj empatiji“. Pronađena je teorijska literatura o gaslightingu, ali nije potvrđen izravan empirijski rad koji bi gaslighting ili triangulaciju operacionalizirao kao specifične mehanizme psihopatije. Pojam „instrumentalna empatija“ također nije zadržan kao samostalna empirijska kategorija jer ga potvrđeni izvori ne definiraju dovoljno izravno.

Popis izvora time je konačno zatvoren.

B6. PROVJERA DOSLJEDNOSTI

Nije zadržana istodobna verzija istog rada kao predtisak i objavljeni članak.
Nisu pronađeni dvostruki zapisi istog rada s različitim godinama ili identifikatorima.
[I23] i [I24] različiti su članci u istom broju časopisa i nisu spojeni.
[I8] i [I9] različiti su radovi iste godine i zadržani su kao odvojeni izvori.

FAZA C — MAPA PODRUČJA

1. Od kliničkog opisa prema višedimenzionalnom konstruktu

Suvremena literatura psihopatiju tretira kao višedimenzionalni konstrukt koji uključuje interpersonalne, afektivne, životno-stilske i antisocijalne značajke, pa se pojedinačni nalaz o empatiji ne smije automatski proširiti na cijeli konstrukt. [I1] [I2]

Neurokognitivni modeli osobito naglašavaju uloge amigdale i ventromedijalnog prefrontalnog korteksa u obradi emocionalnih posljedica, učenju iz kazne i moralnom odlučivanju. [I3]

2. Razdvajanje komponenti empatije

Jedna od ključnih razvojnih linija jest razlikovanje osjećanja tuđeg afekta, brige za drugoga i kognitivnog razumijevanja tuđeg stanja. [I4]

Empirijski nalazi ne podupiru jednostavnu tvrdnju da su sve komponente empatije jednako narušene, nego upućuju na izraženije teškoće u afektivnom osjećanju i brizi, uz varijabilnije nalaze za kognitivno razumijevanje. [I4] [I23]

3. Prepoznavanje emocija

Stariji modeli naglašavali su posebno prepoznavanje straha i tuge, ali metaanalitički nalazi upućuju na šire i ne uvijek emocionalno specifične teškoće prepoznavanja facijalnih, vokalnih i posturalnih emocija. [I6]

Istodobno, noviji pregledi upozoravaju da rezultat ovisi o vrsti zadatka, uzorku, načinu procjene psihopatije i razlici između samoprocjene i kliničke procjene. [I21] [I22]

4. Afektivna perspektiva i dijeljenje afekta

U fMRI studijama razlikovanje perspektive „ja“ i perspektive „drugi“ pokazuje da osoba može proizvesti neuralni odgovor kada zamišlja vlastitu bol, ali ne i tipičan odgovor kada treba emocionalno reprezentirati tuđu bol. [I9]

Takav nalaz bolje podupire razliku između kontroliranog uzimanja perspektive i afektivnog dijeljenja nego tvrdnju o potpunoj odsutnosti svakog razumijevanja drugih. [I3] [I9]

5. Od emocionalne obrade prema manipulaciji

Emocionalna manipulacija istraživana je kroz samoprocijenjenu sposobnost i spremnost upravljanja tuđim emocijama, a ne kroz opći dojam da je osoba „šarmantna“ ili „uvjerljiva“. [I11] [I12] [I14]

Radni kontekst dodatno pokazuje da se manipulativni utjecaj može mjeriti kroz tvrde i meke taktike, pri čemu psihopatija nije povezana sa svim taktikama na jednak način. [I13] [I15]

6. Suvremena faza: heterogenost i metodološki oprez

Noviji radovi naglašavaju da afektivna i kognitivna empatija imaju različite odnose s dimenzijama psihopatije te da aleksitimija, interocepcija, spol, kontekst i način mjerenja mogu mijenjati nalaze. [I17] [I18] [I20] [I21]

Stoga je najodrživiji zaključak uvjetan: psihopatske crte često su povezane sa smanjenom afektivnom responsivnošću, dok je kognitivna empatija varijabilna i ovisna o tome mjeri li se teorija uma, empatijska točnost, prepoznavanje emocija ili kontrolirano uzimanje perspektive. [I6] [I7] [I16] [I21] [I22]

FAZA D — POJMOVNIK

Pojam	Definicija u literaturi	Termin na hrvatskom	Uobičajena zamka
Cognitive empathy	Razumijevanje tuđih misli, osjećaja ili perspektive bez nužnog emocionalnog dijeljenja tog stanja. [I4] [I9]	kognitivna empatija	Ne izjednačavati je s empatijskom brigom ili emocionalnom rezonancijom.
Affective empathy	Afektivni odaziv na emocionalno stanje druge osobe, uključujući emocionalnu rezonanciju ili dijeljenje afekta. [I4] [I8] [I9]	afektivna empatija	Nije isto što i prepoznavanje emocije.
Empathic accuracy	Točnost zaključivanja o tome što druga osoba osjeća. [I7]	empatijska točnost	Može biti snižena i kada je opća teorija uma relativno očuvana.
Emotion recognition	Prepoznavanje ili imenovanje emocionalnog izraza u licu, glasu ili držanju. [I6] [I10] [I22]	prepoznavanje emocija	Prepoznavanje emocionalnog signala ne dokazuje emocionalnu brigu.
Perspective taking	Namjerno zauzimanje perspektive druge osobe. [I3] [I9]	uzimanje perspektive	Ne znači automatski da osoba dijeli afekt druge osobe.
Automatic perspective taking	Nenamjerno ili spontano reprezentiranje tuđe perspektive. [I9]	automatsko uzimanje perspektive	Ne treba ga poistovjetiti s kontroliranim razumijevanjem tuđeg stanja.
Emotional manipulation	Upravljanje tuđim emocijama radi utjecaja na njihovo ponašanje ili postizanja vlastitog cilja. [I11] [I12]	emocionalna manipulacija	Ne obuhvaća svako uvjeravanje; bitni su emocionalno upravljanje i instrumentalni cilj.
Perceived ability to manipulate	Subjektivna procjena vlastite sposobnosti da utječe na tuđe emocije. [I14]	percipirana sposobnost emocionalne manipulacije	Nije isto što i stvarno opaženo manipulativno ponašanje.
Willingness to manipulate	Spremnost ili namjera da se tuđe emocije koriste za vlastiti cilj. [I14] [I15]	spremnost na emocionalnu manipulaciju	Ne znači nužno da je manipulacija izvedena.
Hard influence tactics	Izravnije, prisilnije ili agresivnije taktike utjecaja, poput prijetnji ili pritiska. [I13]	tvrde taktike utjecaja	Nisu isto što i emocionalna manipulacija u užem smislu.
Soft influence tactics	Neizravnije taktike poput komplimenata, logike ili dodvoravanja. [I13]	meke taktike utjecaja	„Meka“ taktika nije nužno prosocijalna ili etična.
Alexithymia	Teškoće prepoznavanja i opisivanja vlastitih emocionalnih stanja. [I17] [I18]	aleksitimija	Ne treba je izjednačiti s nedostatkom kognitivne empatije.
Instrumentalna empatija	Termin nije dovoljno izravno definiran u potvrđenoj literaturi.	instrumentalna empatija	[DIDAKTIČKA NAPOMENA] U ovom seminaru termin ne koristiti kao potvrđenu psihopatološku kategoriju.
Gaslighting	Opći pojam psihološkog utjecaja koji može uključivati potkopavanje tuđe procjene stvarnosti.	gaslighting	[DIDAKTIČKA NAPOMENA] Nije potvrđen kao specifičan empirijski mehanizam psihopatije u prikupljenom dosjeu.
Triangulation	Opći opis uključivanja treće osobe u interpersonalni sukob ili odnos.	triangulacija	[DIDAKTIČKA NAPOMENA] Nije potvrđena kao specifična taktika psihopatije u prikupljenoj literaturi.

Različite operacionalizacije istog pojma

„Kognitivna empatija“ nije ista mjerna varijabla u svim izvorima:

U [I4] odnosi se na kognitivno razumijevanje tuđeg stanja.
U [I7] odnosi se na empatijsku točnost prema emocionalnim vinjetama.
U [I9] operacionalizira se kroz kontrolirano zauzimanje perspektive u fMRI zadatku.
U [I23] kognitivna responsivnost tretira se kao odvojena latentna varijabla u odnosu na psihopatiju.

Te operacionalizacije nisu međusobno identične. [I4] [I7] [I9] [I23]

FAZA E — GDJE SE LITERATURA NE SLAŽE

Neslaganje 1: Je li kognitivna empatija očuvana?

Strana A: Kontrolirano uzimanje perspektive i određeni oblici teorije uma mogu biti relativno očuvani, dok je problem izraženiji u emocionalnom odazivu i automatskoj responsivnosti. [I2] [I3] [I4] [I9]

Strana B: Kada se kognitivna empatija mjeri empatijskom točnošću ili prepoznavanjem emocionalnih izraza, mogu se pronaći teškoće, osobito za negativne emocije. [I6] [I7] [I22]

Najvjerojatnija razlika: različita operacionalizacija kognitivne empatije, razlika između kliničkih i nekliničkih uzoraka te razlika između kontroliranih i automatskih zadataka. [I16] [I21]

Klasifikacija: EMPIRIJSKI ODLUČIVO — dodatni podaci s usklađenim mjerama mogli bi razjasniti odnose među komponentama.

Neslaganje 2: Jesu li deficiti prepoznavanja emocija specifični za strah i tugu?

Strana A: Klasični modeli posebno naglašavaju strah, tugu i distress-signale. [I2] [I3] [I5]

Strana B: Metaanalitički i noviji pregledni nalazi upućuju na šire deficite kroz više emocija, iako njihov opseg ovisi o zadatku i uzorku. [I6] [I20] [I22]

Najvjerojatnija razlika: različite modalnosti podražaja, intenzitet emocije, usmjeravanje pažnje prema očima i način procjene psihopatije. [I6] [I10] [I21]

Klasifikacija: EMPIRIJSKI ODLUČIVO.

Neslaganje 3: Je li emocionalna inteligencija zaštitna ili može olakšati manipulaciju?

Strana A: Emocionalne sposobnosti mogu biti povezane s emocionalnom manipulacijom kada se koriste za ostvarivanje vlastitog cilja. [I11] [I12] [I15]

Strana B: Povezanost nije jednaka u svim uzorcima, spolovima i kontekstima; psihopatija može biti samo slab ili specifičan prediktor manipulativne spremnosti. [I14] [I15]

Najvjerojatnija razlika: različite definicije emocionalne inteligencije, razlika između percipirane sposobnosti i spremnosti te razlika između radnog i općeg interpersonalnog konteksta. [I12] [I14] [I15]

Klasifikacija: EMPIRIJSKI ODLUČIVO.

Neslaganje 4: Može li se iz psihopatije izravno zaključiti konkretna taktika manipulacije?

Strana A: Potvrđeni izvori povezuju psihopatiju s općim interpersonalnim manipuliranjem, emocionalnom manipulacijom i nekim tvrdim taktikama utjecaja. [I11] [I13] [I14]

Strana B: U prikupljenoj literaturi nema izravne empirijske potvrde da su gaslighting ili triangulacija specifični mehanizmi psihopatije. [I11] [I13] [I14]

Najvjerojatnija razlika: razlika između širokog konstrukta manipulativnosti i pojedinačnih ponašajnih taktika.

Klasifikacija: KONCEPTUALNO NEODLUČIVO u postojećem dosjeu — nije moguće iz općeg nalaza o manipulativnosti izvesti specifičnu taktiku bez izravne operacionalizacije.