Sinteza istraživanja: Empatijske komponente i operacionalizirana emocionalna manipulacija u psihopatiji
Proces izrade seminarskog rada
Izmijenjeni dokument
Primijenjene su radnje iz recenzije literature v15. Dijelovi dokumenta koje nijedan nalaz ne dodiruje ostaju nepromijenjeni.
FAZA A — KALIBRACIJA POLJA
Podtema pripada kliničkoj i forenzičkoj psihologiji, psihologiji osobnosti i socijalnoj neuroznanosti.
Susjedna područja su emocionalna inteligencija, teorija uma, socijalna kognicija, psihopatija i interpersonalno nasilje.
Primarni su izvori empirijske studije s operacionaliziranim mjerama empatije, prepoznavanja emocija i manipulativnog ponašanja.
Sekundarni su sustavni pregledi, metaanalize, teorijski modeli i metodološke rasprave.
Standardne vrste izvora uključuju članke u časopisima, neuroznanstvene studije, psihometrijske radove i pregledne radove.
Pretraživane su baze PubMed/PMC, Crossref/DOI zapisi, stranice izdavača, PsycINFO-orijentirani zapisi, Scopus-orijentirani repozitoriji, Hrčak i DOISerbia.
B0.5 — RADNA SKICA
- Razlikovanje kognitivne i afektivne empatije.
- Psihopatija kao višedimenzionalni konstrukt.
- Prepoznavanje emocija i empatijska točnost.
- Afektivna perspektiva, dijeljenje afekta i empatija za bol.
- Emocionalna manipulacija kao operacionalizirani oblik interpersonalnog utjecaja.
- Instrumentalna uporaba emocionalnih informacija i interpersonalna manipulacija.
- Granice zaključivanja: gaslighting, triangulacija i pojam „instrumentalne empatije“.
- Metodološka ograničenja i otvorena pitanja.
FAZA B — PRIKUPLJANJE I PROVJERA IZVORA
B1. Potvrđeni izvori
Potvrđena su 24 izvora. Popis je zatvoren nakon početnog pretraživanja i jednog dodatnog kruga za slabo pokrivena poglavlja. Cilj od 25 izvora nije dosegnut jer dodatni kandidati nisu zadovoljili pravilo o potpuno potvrđenom bibliografskom identitetu ili nisu izravno operacionalizirali psihopatiju i emocionalnu manipulaciju.
B1.5 — POSTOJEĆI PREGLEDI I METAANALIZE
- [I1] Hare i Neumann (2008): pregled razvoja kliničkog i empirijskog konstrukta psihopatije; pokriva stanje područja do 2008. godine. (doi.org)
- [I6] Dawel i sur. (2012): metaanaliza prepoznavanja emocija u psihopatiji; obuhvaća 26 studija i 29 eksperimenata s 1376 sudionika. (researchers.mq.edu.au)
- [I11] Brook, Brieman i Kosson (2013): pregled emocionalne obrade u uzorcima procijenjenima Psychopathy Checklist mjerama; pokriva bihevioralne, psihofiziološke i neurološke nalaze do 2013. godine. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)
- [I17] Campos i sur. (2022): metaanaliza odnosa psihopatije, antisocijalnog ponašanja i empatije kroz različite konceptualne okvire. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)
- [I18] Campos, Barbosa Rocha i Barbosa (2023): empirijski rad, ne pregled; važan je za diferenciranje kognitivne i afektivne empatije te ulogu aleksitimije. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)
- [I20] Ferreira-Nascimento, Freire i Prata (2025): pregled psihofiziologije prepoznavanja izraza lica u dimenzijama psihopatije, s posebnim fokusom na oksitocin; ne predstavlja izravan pregled emocionalne manipulacije. (pmc.ncbi.nlm.nih.gov)
- [I21] Eisenbarth i sur. (2025): sustavni pregled i metaanaliza emocionalne responsivnosti u psihopatiji prema vrsti procjene. (pmc.ncbi.nlm.nih.gov)
- [I22] Gavalas i Lindell (2025): sustavni pregled i metaanaliza učinaka psihopatije na prepoznavanje emocija lica. (termedia.pl)
- [I24] Maibom (2018): teorijska rasprava o empatiji, moralnom razumijevanju i psihopatiji; nije sustavni pregled. (hrcak.srce.hr)
B2. DOSJEI POTVRĐENIH IZVORA
Neizmijenjeni dosjei izvora [I1]–[I24] ostaju identični ulazu.
B4. ODBIJENI KANDIDATI
- Brooks, Fritzon i Watt, „You can tell a victim by the tilt of her head as she walks“ — naslov i DOI jesu pronađeni, ali u otvorenom zapisu nisu bili potpuno dostupni volumen i raspon stranica; zbog pravila o potpunom bibliografskom identitetu nije uključen.
- „Do psychopathic persons lack empathy?“ (2025) — pronađen je zapis s naslovom, DOI-jem i sažetkom, ali potpuni popis autora nije bio potvrđen u dohvaćenom zapisu; izostavljeno.
- Kandidati o gaslightingu i triangulaciji — nisu uvršteni jer nisu sadržavali izravno empirijsko ispitivanje psihopatije uz jasno operacionalizirane kategorije gaslightinga ili triangulacije.
B5. ZATVARANJE FAZE
- Broj potvrđenih izvora: 24.
- Iz registra: 0.
- Razina dohvata: puni tekst: 9; sažetak: 14; samo bibliografski zapis: 1; zbroj: 24.
- Najmanje 3 izvora iz posljednjih 5 godina: ispunjeno.
- Regionalna literatura: ispunjeno kroz [I23] i [I24].
- Suprotne strane glavne rasprave: ispunjeno u ograničenom obliku.
- Teorijski izvori: ispunjeno kroz [I1], [I2], [I3] i [I24].
- Kanonski priručnik ili monografija: nije potvrđen.
- Sustavni pregledi i metaanalize: uključeni su [I6], [I16], [I20], [I21] i [I22].
FAZA C — MAPA PODRUČJA
1. Od kliničkog opisa prema višedimenzionalnom konstruktu
Suvremena literatura psihopatiju tretira kao višedimenzionalni konstrukt koji uključuje interpersonalne, afektivne, životno-stilske i antisocijalne značajke, pa se pojedinačni nalaz o empatiji ne smije automatski proširiti na cijeli konstrukt psihopatije. [I1] [I2]
Neurokognitivni modeli osobito naglašavaju uloge amigdale i ventromedijalnog prefrontalnog korteksa u obradi emocionalnih posljedica, učenju iz kazne i moralnom odlučivanju. [I3]
2. Razdvajanje komponenti empatije
Jedna od ključnih razvojnih linija jest razlikovanje osjećanja tuđeg afekta, brige za drugoga i kognitivnog razumijevanja tuđeg stanja. [I4]
Empirijski nalazi ne podupiru jednostavnu tvrdnju da su sve komponente empatije jednako narušene, nego upućuju na izraženije teškoće u afektivnom osjećanju i brizi, uz varijabilnije nalaze za kognitivno razumijevanje. [I4] [I23]
3. Prepoznavanje emocija
Stariji modeli naglašavali su posebno prepoznavanje straha i tuge, ali metaanalitički nalazi upućuju na šire i ne uvijek emocionalno specifične teškoće prepoznavanja facijalnih, vokalnih i posturalnih emocija. [I6]
Istodobno, noviji pregledi upozoravaju da rezultat ovisi o vrsti zadatka, uzorku, načinu procjene psihopatije i razlici između samoprocjene i kliničke procjene. [I21] [I22]
4. Afektivna perspektiva i dijeljenje afekta
U fMRI studijama razlikovanje perspektive „ja“ i perspektive „drugi“ pokazuje da osoba može proizvesti neuralni odgovor kada zamišlja vlastitu bol, ali ne i tipičan odgovor kada treba emocionalno reprezentirati tuđu bol. [I9]
Takav nalaz bolje podupire razliku između kontroliranog uzimanja perspektive i afektivnog dijeljenja nego tvrdnju o potpunoj odsutnosti svakog razumijevanja drugih. [I3] [I9]
5. Od emocionalne obrade prema manipulaciji
Emocionalna manipulacija istraživana je kroz samoprocijenjenu sposobnost i spremnost upravljanja tuđim emocijama, a ne kroz opći dojam da je osoba „šarmantna“ ili „uvjerljiva“. [I11] [I12] [I14]
Radni kontekst dodatno pokazuje da se manipulativni utjecaj može mjeriti kroz tvrde i meke taktike, pri čemu psihopatija nije povezana sa svim taktikama na jednak način. [I13] [I15]
6. Suvremena faza: heterogenost i metodološki oprez
Noviji radovi naglašavaju da afektivna i kognitivna empatija imaju različite odnose s dimenzijama psihopatije te da aleksitimija, interocepcija, spol, kontekst i način mjerenja mogu mijenjati nalaze. [I17] [I18] [I20] [I21]
U pojedinim mjerama psihopatija je povezana sa smanjenom afektivnom responsivnošću, ali novija metaanaliza nije našla pouzdanu ukupnu povezanost; veličina i smjer odnosa ovise o mjeri, zadatku i uzorku. [I6] [I7] [I21] [I22]
FAZA D — POJMOVNIK
| Pojam | Definicija u literaturi | Termin na hrvatskom | Uobičajena zamka |
|---|---|---|---|
| Cognitive empathy | Razumijevanje tuđih misli, osjećaja ili perspektive bez nužnog emocionalnog dijeljenja tog stanja. [I4] [I9] | kognitivna empatija | Ne izjednačavati je s empatijskom brigom ili emocionalnom rezonancijom. |
| Affective empathy | Afektivni odaziv na emocionalno stanje druge osobe, uključujući emocionalnu rezonanciju ili dijeljenje afekta. [I4] [I8] [I9] | afektivna empatija | Nije isto što i prepoznavanje emocije. |
| Empathic accuracy | Točnost zaključivanja o tome što druga osoba osjeća. [I7] | empatijska točnost | Može biti snižena i kada je opća teorija uma relativno očuvana. |
| Emotion recognition | Prepoznavanje ili imenovanje emocionalnog izraza u licu, glasu ili držanju. [I6] [I10] [I22] | prepoznavanje emocija | Prepoznavanje emocionalnog signala ne dokazuje emocionalnu brigu. |
| Perspective taking | Namjerno zauzimanje perspektive druge osobe. [I3] [I9] | uzimanje perspektive | Ne znači automatski da osoba dijeli afekt druge osobe. |
| Automatic perspective taking | I9 razlikuje brzi afektivni odaziv na tuđe stanje od svjesnog zauzimanja tuđe perspektive; ta se dva procesa ne trebaju tretirati kao ista sposobnost. [I9] | automatsko uzimanje perspektive | Ne treba ga poistovjetiti s kontroliranim razumijevanjem tuđeg stanja. |
| Emotional manipulation | Upravljanje tuđim emocijama radi utjecaja na njihovo ponašanje ili postizanja vlastitog cilja. [I11] [I12] | emocionalna manipulacija | Ne obuhvaća svako uvjeravanje; bitni su emocionalno upravljanje i instrumentalni cilj. |
| Perceived ability to manipulate | Subjektivna procjena vlastite sposobnosti da utječe na tuđe emocije. [I14] | percipirana sposobnost emocionalne manipulacije | Nije isto što i stvarno opaženo manipulativno ponašanje. |
| Willingness to manipulate | Spremnost ili namjera da se tuđe emocije koriste za vlastiti cilj. [I14] [I15] | spremnost na emocionalnu manipulaciju | Ne znači nužno da je manipulacija izvedena. |
| Hard influence tactics | Izravnije, prisilnije ili agresivnije taktike utjecaja, poput prijetnji ili pritiska. [I13] | tvrde taktike utjecaja | Nisu isto što i emocionalna manipulacija u užem smislu. |
| Soft influence tactics | Neizravnije taktike poput komplimenata, logike ili dodvoravanja. [I13] | meke taktike utjecaja | „Meka“ taktika nije nužno prosocijalna ili etična. |
| Alexithymia | Teškoće prepoznavanja i opisivanja vlastitih emocionalnih stanja. [I17] [I18] | aleksitimija | Ne treba je izjednačiti s nedostatkom kognitivne empatije. |
| Instrumentalna empatija | U pregledanom dosjeu nije potvrđen rad koji termin instrumentalna empatija operativno definira kao zaseban konstrukt psihopatije. | instrumentalna empatija | [DIDAKTIČKA NAPOMENA] U pregledanom dosjeu termin „instrumentalna empatija“ nije potvrđen kao zasebna empirijska kategorija; treba ga koristiti samo uz izričitu definiciju i zaseban izvor. |
| Gaslighting | Opći pojam psihološkog utjecaja koji može uključivati potkopavanje tuđe procjene stvarnosti. [American Psychological Association. (2023). „gaslight“. APA Dictionary of Psychology. 🔗] | gaslighting | [DIDAKTIČKA NAPOMENA] Među 24 izvora u ovom dosjeu nema izravnog empirijskog rada koji gaslighting operacionalizira kao specifičan mehanizam psihopatije. |
| Triangulation | triangulacija | [DIDAKTIČKA NAPOMENA] Među 24 izvora u ovom dosjeu nema izravnog empirijskog rada koji triangulaciju operacionalizira kao specifičnu taktiku psihopatije. |
Različite operacionalizacije istog pojma
„Kognitivna empatija“ nije ista mjerna varijabla u svim izvorima:
- U [I4] odnosi se na kognitivno razumijevanje tuđeg stanja.
- U [I7] odnosi se na empatijsku točnost prema emocionalnim vinjetama.
- U [I9] operacionalizira se kroz kontrolirano zauzimanje perspektive u fMRI zadatku.
- U [I23] kognitivna responsivnost tretira se kao odvojena latentna varijabla u odnosu na psihopatiju.
Te operacionalizacije nisu međusobno identične. [I4] [I7] [I9] [I23]
FAZA E — GDJE SE LITERATURA NE SLAŽE
Neslaganje 1: Je li kognitivna empatija očuvana?
Strana A: Kontrolirano uzimanje perspektive i određeni oblici teorije uma mogu biti relativno očuvani, dok je problem izraženiji u emocionalnom odazivu i automatskoj responsivnosti. [I2] [I3] [I4] [I9]
Strana B: Kada se kognitivna empatija mjeri empatijskom točnošću ili prepoznavanjem emocionalnih izraza, mogu se pronaći teškoće, osobito za negativne emocije. [I6] [I7] [I22]
Najvjerojatnija razlika: različita operacionalizacija kognitivne empatije, razlika između kliničkih i nekliničkih uzoraka te razlika između kontroliranih i automatskih zadataka. [I16] [I21]
Klasifikacija: EMPIRIJSKI ODLUČIVO.
Neslaganje 2: Jesu li deficiti prepoznavanja emocija specifični za strah i tugu?
Strana A: Klasični modeli posebno naglašavaju strah, tugu i distress-signale. [I2] [I3] [I5]
Strana B: Metaanalitički i noviji pregledni nalazi upućuju na šire deficite kroz više emocija, iako njihov opseg ovisi o zadatku i uzorku. [I6] [I20] [I22]
Najvjerojatnija razlika: različite modalnosti podražaja, intenzitet emocije, usmjeravanje pažnje prema očima i način procjene psihopatije. [I6] [I10] [I21]
Klasifikacija: EMPIRIJSKI ODLUČIVO.
Neslaganje 3: Je li emocionalna inteligencija zaštitna ili može olakšati manipulaciju?
Strana A: Emocionalne sposobnosti mogu biti povezane s emocionalnom manipulacijom kada se koriste za ostvarivanje vlastitog cilja. [I11] [I12] [I15]
Strana B: Povezanost nije jednaka u svim uzorcima, spolovima i kontekstima; psihopatija može biti samo slab ili specifičan prediktor manipulativne spremnosti. [I14] [I15]
Najvjerojatnija razlika: različite definicije emocionalne inteligencije, razlika između percipirane sposobnosti i spremnosti te razlika između radnog i općeg interpersonalnog konteksta. [I12] [I14] [I15]
Klasifikacija: EMPIRIJSKI ODLUČIVO.
Neslaganje 4: Može li se iz psihopatije izravno zaključiti konkretna taktika manipulacije?
Strana A: Potvrđeni izvori povezuju psihopatiju s općim interpersonalnim manipuliranjem, emocionalnom manipulacijom i nekim tvrdim taktikama utjecaja. [I11] [I13] [I14]
Strana B: U prikupljenoj literaturi nema izravne empirijske potvrde da su gaslighting ili triangulacija specifični mehanizmi psihopatije.
Najvjerojatnija razlika: razlika između širokog konstrukta manipulativnosti i pojedinačnih ponašajnih taktika.
Klasifikacija: KONCEPTUALNO NEODLUČIVO u postojećem dosjeu.
FAZA F — PRIJEDLOG STRUKTURE SEMINARSKOG RADA
Strukturne dodjele i ostali dijelovi faze F ostaju nepromijenjeni.
FAZA G — RUPE
Faza G ostaje nepromijenjena.
Izvršene izmjene
| Br. nalaza | Radnja | Prije | Poslije |
|---|---|---|---|
| 14 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Psihopatske crte često su povezane sa smanjenom afektivnom responsivnošću, dok je kognitivna empatija varijabilna i ovisna o tome mjeri li se teorija uma, empatijska točnost, prepoznavanje emocija ili kontrolirano uzimanje perspektive. [I6] [I7] [I16] [I21] [I22] | U pojedinim mjerama psihopatija je povezana sa smanjenom afektivnom responsivnošću, ali novija metaanaliza nije našla pouzdanu ukupnu povezanost; veličina i smjer odnosa ovise o mjeri, zadatku i uzorku. [I6] [I7] [I21] [I22] |
| 21 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Automatsko uzimanje perspektive jest nenamjerno ili spontano reprezentiranje tuđe perspektive. | I9 razlikuje brzi afektivni odaziv na tuđe stanje od svjesnog zauzimanja tuđe perspektive; ta se dva procesa ne trebaju tretirati kao ista sposobnost. [I9] |
| 28 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Termin nije dovoljno izravno definiran u potvrđenoj literaturi. | U pregledanom dosjeu nije potvrđen rad koji termin instrumentalna empatija operativno definira kao zaseban konstrukt psihopatije. |
| 29 | ZAMIJENI_REFERENCU | Gaslighting je opći pojam psihološkog utjecaja koji može uključivati potkopavanje tuđe procjene stvarnosti. | Gaslighting je opći pojam psihološkog utjecaja koji može uključivati potkopavanje tuđe procjene stvarnosti. [American Psychological Association. (2023). „gaslight“. APA Dictionary of Psychology. 🔗] |
| 30 | IZBACI_TVRDNJU | Triangulacija je opći opis uključivanja treće osobe u interpersonalni sukob ili odnos. | Tvrdnja je uklonjena; redak pojmovnika ostaje bez definicijskog teksta. |
| 43 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | U ovom seminaru termin „instrumentalna empatija“ ne treba koristiti kao potvrđenu psihopatološku kategoriju. | U pregledanom dosjeu termin „instrumentalna empatija“ nije potvrđen kao zasebna empirijska kategorija; treba ga koristiti samo uz izričitu definiciju i zaseban izvor. |
| 44 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Gaslighting nije potvrđen kao specifičan empirijski mehanizam psihopatije u prikupljenom dosjeu. | Među 24 izvora u ovom dosjeu nema izravnog empirijskog rada koji gaslighting operacionalizira kao specifičan mehanizam psihopatije. |
| 45 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Triangulacija nije potvrđena kao specifična taktika psihopatije u prikupljenoj literaturi. | Među 24 izvora u ovom dosjeu nema izravnog empirijskog rada koji triangulaciju operacionalizira kao specifičnu taktiku psihopatije. |
| 54 | ZAMIJENI_REFERENCU | Klasični modeli posebno naglašavaju strah, tugu i distress-signale. [I2] [I3] [I5] | Klasični modeli posebno naglašavaju strah, tugu i distress-signale. [I2] [I3] |
| 57 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Emocionalne sposobnosti mogu biti povezane s emocionalnom manipulacijom kada se koriste za ostvarivanje vlastitog cilja. [I11] [I12] [I15] | U nekim uzorcima i kontekstima emocionalna inteligencija ili druge emocionalne sposobnosti povezane su s emocionalnom manipulacijom, ali taj odnos nije stabilan između mjera, spolova i studija. [I11] [I12] [I15] |
| 61 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | U prikupljenoj literaturi nema izravne empirijske potvrde da su gaslighting ili triangulacija specifični mehanizmi psihopatije. | U 24 izvora uključenih u ovaj dosje nema izravnog empirijskog rada koji gaslighting ili triangulaciju operacionalizira kao specifičan mehanizam psihopatije. |
Neizvršeni nalazi
| Br. nalaza | Razlog |
|---|---|
| Nema neizvršenih nalaza. |
ZAKLJUČANE ODLUKE
| Br. nalaza | Radnja | Uklonjeno / promijenjeno | Razlog iz recenzije | Status |
|---|---|---|---|---|
| 14 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Psihopatske crte često su povezane sa smanjenom afektivnom responsivnošću, dok je kognitivna empatija varijabilna i ovisna o tome mjeri li se teorija uma, empatijska točnost, prepoznavanje emocija ili kontrolirano uzimanje perspektive. [I6] [I7] [I16] [I21] [I22] | Novija metaanaliza ograničava širinu izvornog zaključka, ali otvoreni izvori podupiru užu formulaciju. | izvršeno |
| 21 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Automatsko uzimanje perspektive jest nenamjerno ili spontano reprezentiranje tuđe perspektive. | I9 podupire užu razlikovnu tvrdnju, ali ne definira zaseban konstrukt automatskog uzimanja perspektive. | izvršeno |
| 28 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Termin nije dovoljno izravno definiran u potvrđenoj literaturi. | Izvorna formulacija treba se ograničiti na pregledani dosje, a ne na cjelokupnu literaturu. | izvršeno |
| 30 | IZBACI_TVRDNJU | Triangulacija je opći opis uključivanja treće osobe u interpersonalni sukob ili odnos. | U korpusu dosjea nema provjerljivog definicijskog izvora, a izvršiv potpuni zamjenski citat nije zatvoren. | izvršeno |
| 43 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | U ovom seminaru termin „instrumentalna empatija“ ne treba koristiti kao potvrđenu psihopatološku kategoriju. | Napomena može ostati, ali mora biti ograničena na pregledani dosje. | izvršeno |
| 44 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Gaslighting nije potvrđen kao specifičan empirijski mehanizam psihopatije u prikupljenom dosjeu. | Treba ograničiti zaključak na izvore u dosjeu. | izvršeno |
| 45 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Triangulacija nije potvrđena kao specifična taktika psihopatije u prikupljenoj literaturi. | Treba ograničiti zaključak na izvore u dosjeu. | izvršeno |
| 57 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Emocionalne sposobnosti mogu biti povezane s emocionalnom manipulacijom kada se koriste za ostvarivanje vlastitog cilja. | Izvori daju nejednake rezultate; tvrdnju treba učiniti uvjetnom. | izvršeno |
| 61 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | U prikupljenoj literaturi nema izravne empirijske potvrde da su gaslighting ili triangulacija specifični mehanizmi psihopatije. | Tvrdnja mora biti ograničena na korpus dosjea. | izvršeno |
KOLATERALNA ŠTETA
| Odjeljak | Vrsta štete | Opis | Prijedlog |
|---|---|---|---|
| Nema stavki. |
PROVJERENO NA IZVORU
| Oznaka | Razina provjere | Razina dohvata u dosjeu | URL | Stranice na kojima su nalazi lokalizirani | Objavljena verzija | Izostavljeno |
|---|---|---|---|---|---|---|
| I1 | PUNI_TEKST | SAŽETAK | 🔗 | — | objavljena verzija ne postoji | Autori upozoravaju na ograničenja ranih kliničkih uzoraka i raspravljaju o konstruktnom pomaku. |
| I2 | SAŽETAK | SAŽETAK | 🔗 | — | objavljena verzija ne postoji | — |
| I3 | PUNI_TEKST | PUNI_TEKST | 🔗 | — | objavljena verzija ne postoji | Rad je teorijski pregled i pojedinačni nalazi ovise o izvornim studijama. |
| I4 | PUNI_TEKST | PUNI_TEKST | 🔗 | — | objavljena verzija ne postoji | Zaključci su ograničeni na dječake i razvojni kontekst te zahtijevaju odvojeno mjerenje komponenti empatije. |
| I5 | NIJE_OTVORENO | SAŽETAK | 🔗 | — | objavljena verzija ne postoji | — |
| I6 | SAŽETAK | SAŽETAK | 🔗 | — | objavljena verzija ne postoji | — |
| I7 | PUNI_TEKST | SAŽETAK | 🔗 | — | objavljena verzija ne postoji | Nalazi su ograničeni na laboratorijsku mjeru empatijske točnosti i mogu varirati prema valenciji emocija. |
| I8 | PUNI_TEKST | PUNI_TEKST | 🔗 | — | objavljena verzija ne postoji | Neuralni odgovor ne može se izjednačiti s izravnim subjektivnim doživljajem empatije. |
| I9 | PUNI_TEKST | PUNI_TEKST | 🔗 | — | objavljena verzija ne postoji | Nalazi se odnose na zatvorene muškarce i fMRI uvjete. |
| I10 | SAŽETAK | SAŽETAK | 🔗 | — | objavljena verzija ne postoji | — |
| I11 | PUNI_TEKST | SAŽETAK | 🔗 | — | objavljena verzija ne postoji | Puni tekst navodi ograničenja samoprocjena i razlike prema spolu i poddimenzijama. |
| I12 | PUNI_TEKST | SAMO_BIBLIOGRAFSKI_ZAPIS | 🔗 | — | objavljena verzija ne postoji | Puni tekst omogućuje dodavanje ograničenja vezanih uz samoprocjenu emocionalne manipulacije i odnos emocionalne inteligencije prema makijavelizmu. |
| I13 | SAŽETAK | SAŽETAK | 🔗 | — | objavljena verzija ne postoji | — |
| I14 | SAŽETAK | SAŽETAK | 🔗 | — | objavljena verzija ne postoji | — |
| I15 | PUNI_TEKST | PUNI_TEKST | 🔗 | — | objavljena verzija ne postoji | Nalazi su vezani uz radno mjesto i samoprocijenjenu spremnost, a ne opaženo ponašanje. |
| I16 | SAŽETAK | SAŽETAK | 🔗 | — | objavljena verzija ne postoji | Heterogenost konceptualnih okvira otežava jedinstveni zaključak. |
| I17 | PUNI_TEKST | SAŽETAK | 🔗 | — | objavljena verzija ne postoji | Samoprocjene i presječni dizajn ograničavaju zaključivanje o uzročnosti. |
| I18 | PUNI_TEKST | PUNI_TEKST | 🔗 | — | objavljena verzija ne postoji | Presječni dizajn i razlike između zajedničkog i forenzičkog uzorka ograničavaju kauzalne zaključke. |
| I19 | PUNI_TEKST | PUNI_TEKST | 🔗 | — | objavljena verzija ne postoji | Autori navode potrebu za usporedbom forenzičkih i neforenzičkih uzoraka. |
| I20 | PUNI_TEKST | PUNI_TEKST | 🔗 | — | objavljena verzija ne postoji | Pregled navodi da nema izravnih studija koje istodobno ispituju psihopatiju, oksitocin i psihofiziologiju prepoznavanja emocija. |
| I21 | PUNI_TEKST | PUNI_TEKST | 🔗 | — | objavljena verzija ne postoji | Usporedivost studija ograničena je različitim mjerama i zadacima. |
| I22 | SAŽETAK | SAŽETAK | 🔗 | — | objavljena verzija ne postoji | Zaključci su ograničeni heterogenošću zadataka i uzoraka. |
| I23 | PUNI_TEKST | PUNI_TEKST | 🔗 | — | objavljena verzija ne postoji | Zaključci su ograničeni na specifičnu psihometrijsku operacionalizaciju i online uzorak. |
| I24 | PUNI_TEKST | PUNI_TEKST | 🔗 | — | objavljena verzija ne postoji | Autorica upozorava protiv spektakularnih i prejakih tvrdnji o psihopatiji. |
PRENESENI SIGNALI
| Signal | Izvor u recenziji |
|---|---|
| signali_za_nacrt: PREGLED_BEZ_POZICIONIRANJA — I1 — Pregled se koristi za teorijski okvir, ali dokument ne objašnjava kako se prema njemu pozicionira. | A14 |
| signali_za_nacrt: PREGLED_BEZ_POZICIONIRANJA — I6 — Metaanaliza se koristi za tvrdnje o prepoznavanju emocija, ali njezino mjesto u odnosu na novije preglede nije eksplicitno određeno. | A14 |
| signali_za_nacrt: PREGLED_BEZ_POZICIONIRANJA — I16 — Metaanaliza se koristi kao metodološka ograda, ali dokument ne navodi što preuzima, a što joj dodaje. | A14 |
| signali_za_nacrt: PREGLED_BEZ_POZICIONIRANJA — I20 — Scoping review se koristi za aktualizaciju područja bez izričitog pozicioniranja prema njegovu opsegu. | A14 |
| signali_za_nacrt: PREGLED_BEZ_POZICIONIRANJA — I21 — Novija metaanaliza je ključna za ogradu glavnog zaključka, ali dokument to ne ističe dovoljno jasno. | A14 |
| signali_za_nacrt: PREGLED_BEZ_POZICIONIRANJA — I22 — Najnovija metaanaliza facijalnog prepoznavanja emocija nije izrijekom uspoređena s I6 i I21. | A14 |
| razvrstavanje neslaganja po tvrdnji: 51, 52, 53, 54, 55, 56, 57, 58 i 59 — EMPIRIJSKI_ODLUČIVO; 60, 61 i 62 — KONCEPTUALNO_NEODLUČIVO | A9, faza E dosjea |
| poglavlja s oznakom samo_sazetak: true | B5 |
| nema stavki za poglavlja s oznakom samo_sazetak: true | B5 |
NALAZI O DOSJEU
| Br. | Vrsta | Predmet | Opis |
|---|---|---|---|
| D1 | NEUSKLAĐENOST_B1_5 | I11 | B1.5 pod oznakom I11 navodi Brook, Brieman i Kosson (2013), dok je stvarni I11 Grieve i Mahar (2010). |
| D2 | POGREŠNA_OZNAKA_IZVORA | I16-I18 | B1.5 zamjenjuje oznake za Campos i sur. 2022. te Campos, Barbosa Rocha i Barbosa 2023. |
| D3 | RAZLAZ_RAZINE_DOHVATA | B5 | Dosje navodi 9 punih tekstova, 14 sažetaka i 1 bibliografski zapis, dok vlastita provjera daje 16 punih tekstova, 7 sažetaka i 1 neotvoren zapis. |
| D4 | RAZLAZ_RAZINE_DOHVATA | I1,I7,I11,I12,I17 | Za navedene izvore dosje navodi nižu razinu dohvata od stvarno otvorene razine. |
| D5 | NEOTVOREN_SADRŽAJ | I5 | I5 je u dosjeu označen kao sažetak, ali sažetak nije neovisno otvoren u ovom prolazu. |
| D6 | RAZLAZ_OGRADA_AUTORA | I11,I18,I20 | Puni tekstovi navode ograničenja koja su u dosjeu označena kao nenavedena ili su previše sažeta. |
| D7 | RAZLAZ_POKRIVENOSTI | B5.1/F | Brojevi u B5.1 ne odgovaraju broju jedinstvenih izvora u fazi F, a osmo poglavlje iz B5.1 nema zasebnu stavku u F. |
KANDIDATI ZA UKLANJANJE
| Izvor | Razlog | Status |
|---|---|---|
| Nema stavki. |