synaptiq.art

Istraživanje za seminarski rad: Granični poremećaj ličnosti: Afektivna disregulacija i poremećaj identiteta u svjetlu Linehanina biosocijalnog modela

Proces izrade seminarskog rada

  1. 1. Istraživanje
  2. 2. Recenzija literature
  3. 3. Sinteza istraživanja
  4. 4. Kritička rasprava ×3
  5. 5. Nacrt rada
  6. 6. Recenzija nacrta
  7. 7. Seminarski rad

Bilježnica za seminarski rad

Naslov rada: Granični poremećaj ličnosti: Afektivna disregulacija i poremećaj identiteta u svjetlu Linehanina biosocijalnog modela
Podtema: Afektivna disregulacija i poremećaj identiteta u graničnom poremećaju ličnosti objašnjeni Linehaninim biosocijalnim modelom, uz DSM-5-TR kriterije, biološku ranjivost, invalidirajuću okolinu, komorbiditet i diferencijalnu dijagnostiku.
Jezik: hrvatski
Opseg: približno 1500 riječi
Registar: nije priložen

FAZA A — KALIBRACIJA POLJA

  • Podtema pripada kliničkoj psihologiji, psihijatriji i psihopatologiji ličnosti, a susjedna su joj razvojna psihopatologija, afektivna neuroznanost i psihoterapijska teorija.
  • Primarni izvori u ovom području jesu DSM kriteriji, izvorna empirijska istraživanja i longitudinalne studije.
  • Sekundarni izvori jesu sustavni pregledi, metaanalize, teorijski modeli, klinički priručnici i pregledni članci.
  • Standardne vrste izvora uključuju članke u časopisima, monografije, priručnike, kliničke smjernice i nacionalne/regionalne pregledne radove.
  • Pretraživat će se PubMed, PubMed Central, službene stranice American Psychiatric Association, izdavačke stranice časopisa, Hrčak i WorldCat.
  • Posebno će se provjeravati identitet izvora, status zapisa, DOI-jevi, Hrčak ID-jevi, razina dohvata i razlika između empirijskih nalaza i teorijskih tvrdnji.

B0.5. RADNA SKICA

  1. DSM-5-TR konceptualizacija i dijagnostički kriteriji graničnog poremećaja ličnosti
  2. Linehanin biosocijalni model: biološka ranjivost i invalidirajuća okolina
  3. Afektivna disregulacija kao višekomponentni proces
  4. Poremećaj identiteta i nestabilna slika o sebi
  5. Komorbiditet s poremećajima raspoloženja, anksioznim poremećajima i poremećajima uzimanja tvari
  6. Diferencijalna dijagnostika, osobito prema bipolarnom poremećaju i traumatskim poremećajima
  7. Ograničenja modela i integrativni zaključak

FAZA B — PRIKUPLJANJE I PROVJERA IZVORA

B1. POTVRĐENI IZVORI

[I1]

Puni citat: American Psychiatric Association. (2022). Diagnostic and statistical manual of mental disorders, fifth edition, text revision (DSM-5-TR). American Psychiatric Association Publishing.

TRAG DOHVATA: https://www.appi.org/products/dsm

RAZ解RJEŠENJE: Zapis se razrješava na: American Psychiatric Association, 2022, Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders, Fifth Edition, Text Revision (DSM-5-TR), normativni/klasifikacijski priručnik. (appi.org)

STATUS ZAPISA: bez oznaka.

RAZINA DOHVATA: samo bibliografski zapis i službeni opis.

Vrsta izvora i težina: službeni dijagnostički priručnik; primarni izvor za DSM-5-TR kriterije i terminologiju.

EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo.

OPERACIONALIZACIJA: nije primjenjivo.

ZAKLJUČAK IZVORA: DSM-5-TR pruža službenu klasifikaciju, kriterije i opisne dijelove za dijagnosticiranje mentalnih poremećaja, uključujući diferencijalnu dijagnostiku i komorbiditet.

OGRADE AUTORÂ: nenavedeno u dohvaćenom zapisu.

NALAZ KOJI KORISTIM: DSM-5-TR se koristi kao izvor kriterija, dijagnostičkih značajki, diferencijalne dijagnostike i komorbiditeta; [SAŽETAK].

Svrha u seminaru: osigurava službeni dijagnostički okvir i sprječava svođenje poremećaja na samu afektivnu disregulaciju.

[I2]

Puni citat: Linehan, M. M. (1993). Cognitive-behavioral treatment of borderline personality disorder. Guilford Press.

TRAG DOHVATA: https://search.worldcat.org/title/Cognitive-behavioral-treatment-of-borderline-personality-disorder/oclc/213444085

RAZRJEŠENJE: Zapis se razrješava na: Marsha Linehan, 1993, Cognitive-behavioral treatment of borderline personality disorder, monografija. (search.worldcat.org)

STATUS ZAPISA: bez oznaka.

RAZINA DOHVATA: samo bibliografski zapis i kataloški sažetak.

Vrsta izvora i težina: kanonska teorijska monografija; izvorni prikaz Linehanina biosocijalnog i dijalektičko-bihevioralnog okvira.

EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo.

OPERACIONALIZACIJA: nije primjenjivo.

ZAKLJUČAK IZVORA: Granični poremećaj ličnosti treba razumjeti kroz međudjelovanje emocionalne ranjivosti, teškoća regulacije i razvojno-oblikujućih okolinskih procesa.

OGRADE AUTORÂ: nenavedeno u dohvaćenom zapisu.

NALAZ KOJI KORISTIM: osnovna formulacija biosocijalnog modela: biološka emocionalna ranjivost u interakciji s invalidirajućom okolinom; [SAŽETAK].

Svrha u seminaru: daje teorijski temelj za povezivanje afektivne disregulacije, invalidacije i razvojnih teškoća identiteta.

[I3]

Puni citat: Crowell, S. E., Beauchaine, T. P., & Linehan, M. M. (2009). A biosocial developmental model of borderline personality: Elaborating and extending Linehan’s theory. Psychological Bulletin, 135(3), 495–510. https://doi.org/10.1037/a0015616

TRAG DOHVATA: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/19379027/

RAZRJEŠENJE: Zapis se razrješava na: Sheila E. Crowell, Theodore P. Beauchaine i Marsha M. Linehan, 2009, navedeni naslov, Psychological Bulletin, članak u časopisu. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)

STATUS ZAPISA: bez oznaka.

RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK].

Vrsta izvora i težina: teorijski pregled i razvojni model; jedan od najvažnijih izvora za suvremenu razradu Linehanina modela.

EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo; pregledni teorijski rad.

OPERACIONALIZACIJA: nije primjenjivo.

ZAKLJUČAK IZVORA: Razvoj graničnih obilježja može se razumjeti kao razvojni put u kojemu se rana impulzivnost i emocionalna osjetljivost pojačavaju nepovoljnim okolišnim čimbenicima, čime nastaju izraženija emocionalna, ponašajna i kognitivna disregulacija.

OGRADE AUTORÂ: Autori navode da je empirijsko istraživanje razvoja granične patologije još uvijek ograničeno.

NALAZ KOJI KORISTIM: model uključuje ranu ranjivost, impulzivnost, emocionalnu osjetljivost i okolišno pojačavanje teškoća; [SAŽETAK].

Svrha u seminaru: povezuje Linehanin model s razvojnim i temperamentnim procesima.

[I4]

Puni citat: Carpenter, R. W., & Trull, T. J. (2013). Components of emotion dysregulation in borderline personality disorder: A review. Current Psychiatry Reports, 15(1), 335. https://doi.org/10.1007/s11920-012-0335-2

TRAG DOHVATA: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/23250816/

RAZRJEŠENJE: Zapis se razrješava na: Ryan W. Carpenter i Timothy J. Trull, 2013, navedeni naslov, Current Psychiatry Reports, članak u časopisu. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)

STATUS ZAPISA: bez oznaka.

RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK].

Vrsta izvora i težina: pregledni teorijsko-empirijski rad.

EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo; pregled.

OPERACIONALIZACIJA: nije primjenjivo.

ZAKLJUČAK IZVORA: Afektivna disregulacija u graničnom poremećaju ličnosti obuhvaća emocionalnu osjetljivost, pojačan i labilan negativni afekt, nedostatak prikladnih strategija regulacije i višak neprilagođenih strategija.

OGRADE AUTORÂ: Autori naglašavaju da je potrebno jasnije razlikovati pojedine komponente afektivne disregulacije.

NALAZ KOJI KORISTIM: četverokomponentni model afektivne disregulacije; [SAŽETAK].

Svrha u seminaru: sprječava izjednačavanje afektivne disregulacije s jednom dimenzijom emocionalne nestabilnosti.

[I5]

Puni citat: Kuo, J. R., & Linehan, M. M. (2009). Disentangling emotion processes in borderline personality disorder: Physiological and self-reported assessment of biological vulnerability, baseline intensity, and reactivity to emotionally evocative stimuli. Journal of Abnormal Psychology, 118(3), 531–544. https://doi.org/10.1037/a0016392

TRAG DOHVATA: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/19685950/

RAZRJEŠENJE: Zapis se razrješava na: Janice R. Kuo i Marsha M. Linehan, 2009, navedeni naslov, Journal of Abnormal Psychology, članak u časopisu. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)

STATUS ZAPISA: bez oznaka.

RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK].

Vrsta izvora i težina: empirijsko istraživanje povezano s temeljnim pretpostavkama biosocijalnog modela.

EMPIRIJSKA OSNOVA: uzorak i broj sudionika nisu vidljivi u dohvaćenom sažetku.

OPERACIONALIZACIJA: fiziološke mjere i samoprocjene emocionalne intenzivnosti, osnovne emocionalne razine i reaktivnosti na emocionalno evocirajuće podražaje.

ZAKLJUČAK IZVORA: Istraživanje je ispitivalo pretpostavku da osobe s graničnim poremećajem ličnosti imaju biološku ranjivost za disregulaciju emocija, uključujući veću emocionalnu intenzivnost i reaktivnost.

OGRADE AUTORÂ: nenavedeno u dohvaćenom sažetku.

NALAZ KOJI KORISTIM: biološka ranjivost ne smije se prikazati kao jedinstveni biološki uzrok; ispitivane su različite dimenzije emocionalnog procesa; [SAŽETAK].

Svrha u seminaru: daje empirijski most između teorijskog modela i biološke/emocionalne reaktivnosti.

[I6]

Puni citat: Hope, N. H., & Chapman, A. L. (2019). Difficulties regulating emotions mediates the associations of parental psychological control and emotion invalidation with borderline personality features. Personality Disorders: Theory, Research, and Treatment, 10(3), 267–274. https://doi.org/10.1037/per0000316

TRAG DOHVATA: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/30520650/

RAZRJEŠENJE: Zapis se razrješava na: Nora H. Hope i Alexander L. Chapman, 2019, navedeni naslov, Personality Disorders: Theory, Research, and Treatment, članak u časopisu. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)

STATUS ZAPISA: bez oznaka.

RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK].

Vrsta izvora i težina: empirijsko istraživanje u nekliničkom uzorku mladih odraslih.

EMPIRIJSKA OSNOVA: 357 mladih odraslih osoba iz nekliničkog uzorka.

OPERACIONALIZACIJA: samoprocjene dječje traume, emocionalne uveličanosti i zanemarivanja negativnih emocija, roditeljske psihološke kontrole, teškoća regulacije emocija i graničnih obilježja; strukturno modeliranje.

ZAKLJUČAK IZVORA: Teškoće regulacije emocija posredovale su povezanost nekih oblika emocionalne socijalizacije i roditeljske psihološke kontrole s graničnim obilježjima.

OGRADE AUTORÂ: uzorak je neklinički i nalazi se temelje na retrospektivnim samoprocjenama.

NALAZ KOJI KORISTIM: invalidacija i psihološka kontrola povezane su s teškoćama regulacije emocija, ali nalaz ne dokazuje jednostavan uzročno-posljedični lanac; [SAŽETAK].

Svrha u seminaru: pokazuje kako se invalidirajuća okolina može povezati s afektivnom disregulacijom bez pretpostavljanja jedinstvenog uzroka.

[I7]

Puni citat: Chaudhury, S. R., Galfalvy, H., Biggs, E., Choo, T.-H., Mann, J. J., & Stanley, B. (2017). Affect in response to stressors and coping strategies: An ecological momentary assessment study of borderline personality disorder. Borderline Personality Disorder and Emotion Dysregulation, 4, 8. https://doi.org/10.1186/s40479-017-0059-3

TRAG DOHVATA: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/28533905/

RAZRJEŠENJE: Zapis se razrješava na: Sadia R. Chaudhury i suradnici, 2017, navedeni naslov, Borderline Personality Disorder and Emotion Dysregulation, članak u časopisu. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)

STATUS ZAPISA: bez oznaka.

RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK].

Vrsta izvora i težina: empirijska ekološka studija afektivnih promjena u svakodnevnom životu.

EMPIRIJSKA OSNOVA: 50 osoba s graničnim poremećajem ličnosti; procjene šest puta dnevno tijekom jednog tjedna.

OPERACIONALIZACIJA: procjene svakodnevnih stresora, doživljenog afekta i strategija suočavanja; ekološka trenutačna procjena i modeli mješovitih učinaka.

ZAKLJUČAK IZVORA: Neslaganje je bilo jedini stresor koji je neovisno predviđao porast negativnog afekta, dok je samo ponašanje usmjereno na dobrobit sebe neovisno smanjivalo negativni afekt.

OGRADE AUTORÂ: mali uzorak i kratko razdoblje praćenja.

NALAZ KOJI KORISTIM: afektivna nestabilnost treba se proučavati u stvarnim kontekstima i kroz promjene tijekom vremena, a ne samo globalnom procjenom osobina; [SAŽETAK].

Svrha u seminaru: operacionalizira afektivnu disregulaciju kao reaktivnost na svakodnevne stresore.

[I8]

Puni citat: Glenn, C. R., & Klonsky, E. D. (2009). Emotion dysregulation as a core feature of borderline personality disorder. Journal of Personality Disorders, 23(1), 20–28. https://doi.org/10.1521/pedi.2009.23.1.20

TRAG DOHVATA: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/19267659/

RAZRJEŠENJE: Zapis se razrješava na: Catherine R. Glenn i E. David Klonsky, 2009, navedeni naslov, Journal of Personality Disorders, članak u časopisu. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)

STATUS ZAPISA: bez oznaka.

RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK].

Vrsta izvora i težina: empirijsko istraživanje povezano s validacijom konstrukta afektivne disregulacije.

EMPIRIJSKA OSNOVA: dva studentska uzorka; jedan je procijenjen samoprocjenom, a drugi polustrukturiranim intervjuom.

OPERACIONALIZACIJA: Difficulties in Emotion Regulation Scale, mjere graničnih simptoma, depresije, anksioznosti i negativnog afekta.

ZAKLJUČAK IZVORA: Afektivna disregulacija objašnjava jedinstveni dio varijance granične simptomatologije i nakon kontrole depresije, anksioznosti i negativnog afekta.

OGRADE AUTORÂ: studentski uzorci ograničavaju generalizaciju na kliničku populaciju.

NALAZ KOJI KORISTIM: afektivna disregulacija jest važna komponenta graničnih obilježja, ali nalaz ne znači da je specifična samo za granični poremećaj; [SAŽETAK].

Svrha u seminaru: podupire važnost afektivne disregulacije, ali istodobno omogućuje oprez prema njezinu proglašavanju dovoljnim kriterijem.

[I9]

Puni citat: Gad, M. A., Pucker, H. E., Hein, K. E., Temes, C. M., Frankenburg, F. R., Fitzmaurice, G. M., & Zanarini, M. C. (2019). Facets of identity disturbance reported by patients with borderline personality disorder and personality-disordered comparison subjects over 20 years of prospective follow-up. Psychiatry Research, 271, 76–82. https://doi.org/10.1016/j.psychres.2018.11.020

TRAG DOHVATA: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/30469092/

RAZRJEŠENJE: Zapis se razrješava na: Mohammad A. Gad i suradnici, 2019, navedeni naslov, Psychiatry Research, članak u časopisu. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)

STATUS ZAPISA: bez oznaka.

RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK].

Vrsta izvora i težina: longitudinalno empirijsko istraživanje identitetskih iskustava.

EMPIRIJSKA OSNOVA: 290 osoba s graničnim poremećajem ličnosti i 72 osobe s drugim poremećajima ličnosti, praćene 20 godina; procjene svake dvije godine.

OPERACIONALIZACIJA: učestalost unutarnjih stanja negativnog identiteta, uključujući osjećaj bezvrijednosti, neuspjeha, moralne lošosti i “loše osobe”.

ZAKLJUČAK IZVORA: Osobe s graničnim poremećajem ličnosti prijavljivale su takva negativna identitetska stanja znatno češće od usporedne skupine, a ona su se tijekom vremena smanjivala.

OGRADE AUTORÂ: mjere su se temeljile na prijavljenim unutarnjim stanjima, a ne na cjelokupnom konstruktu identiteta.

NALAZ KOJI KORISTIM: identitetske teškoće mogu imati promjenjivu razvojnu putanju; [SAŽETAK].

Svrha u seminaru: povezuje poremećaj identiteta s dugoročnim tijekom, ali ne izjednačava ga s nepromjenjivom osobinom.

[I10]

Puni citat: Wilkinson-Ryan, T., & Westen, D. (2000). Identity disturbance in borderline personality disorder: An empirical investigation. American Journal of Psychiatry, 157(4), 528–541. https://doi.org/10.1176/appi.ajp.157.4.528

TRAG DOHVATA: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/10739411/

RAZRJEŠENJE: Zapis se razrješava na: T. Wilkinson-Ryan i Drew Westen, 2000, navedeni naslov, American Journal of Psychiatry, članak u časopisu. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)

STATUS ZAPISA: bez oznaka.

RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK].

Vrsta izvora i težina: empirijsko istraživanje strukture identitetskog poremećaja.

EMPIRIJSKA OSNOVA: 95 osoba: 34 s graničnim poremećajem ličnosti, 20 s drugim poremećajem ličnosti i 41 bez poremećaja ličnosti.

OPERACIONALIZACIJA: instrument s 35 pokazatelja identitetskog poremećaja; procjene kliničara; faktorska analiza.

ZAKLJUČAK IZVORA: Identitetski poremećaj obuhvaća ulogovno preuzimanje, bolnu nekoherentnost, nedosljednost i nedostatak predanosti, pri čemu je osobito bolna nekoherentnost razlikovala osobe s graničnim poremećajem ličnosti.

OGRADE AUTORÂ: dio identitetskih dimenzija povezan je s poviješću seksualnog zlostavljanja, ali granična patologija objašnjavala je dodatnu varijancu.

NALAZ KOJI KORISTIM: identitetski poremećaj nije samo neodlučnost oko životnih izbora, nego višedimenzionalna teškoća koherentnosti, kontinuiteta i predanosti; [SAŽETAK].

Svrha u seminaru: daje precizniji pojmovni okvir za poremećaj identiteta.

[I11]

Puni citat: Meisner, M. W., Lenzenweger, M. F., Bach, B., Vestergaard, M., Petersen, L. S., Haahr, U. H., Kongerslev, M., & Simonsen, E. (2021). Exploring identity disturbance and psychotic spectrum symptoms as predictors of borderline and schizotypal personality disorders. Psychopathology, 54(4), 193–202. https://doi.org/10.1159/000516209

TRAG DOHVATA: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/34058737/

RAZRJEŠENJE: Zapis se razrješava na: Maria W. Meisner i suradnici, 2021, navedeni naslov, Psychopathology, članak u časopisu. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)

STATUS ZAPISA: bez oznaka.

RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK].

Vrsta izvora i težina: empirijsko istraživanje diferencijalne dijagnostike graničnog i shizotipalnog poremećaja ličnosti.

EMPIRIJSKA OSNOVA: 79 osoba: 34 s graničnim poremećajem ličnosti, 25 sa shizotipalnim poremećajem i 20 s oba poremećaja.

OPERACIONALIZACIJA: strukturirani klinički intervjui, mjere identiteta, primitivnih obrana, psihotične sklonosti, perceptivnih aberacija i magičnog mišljenja.

ZAKLJUČAK IZVORA: Poremećaj identiteta nije predviđao pripadnost dijagnostičkoj skupini, dok su primitivne obrane i dezorganizacija bolje razlikovale graničnu od shizotipalne patologije.

OGRADE AUTORÂ: uzorak je klinički i relativno malen.

NALAZ KOJI KORISTIM: poremećaj identiteta nije dovoljan samostalan diferencijalnodijagnostički marker; [SAŽETAK].

Svrha u seminaru: uvodi oprez prema tvrdnji da je identitetski poremećaj specifičan samo za granični poremećaj.

[I12]

Puni citat: Kaufman, E. A., & Meddaoui, B. (2021). Identity pathology and borderline personality disorder: An empirical overview. Current Opinion in Psychology, 37, 82–88. https://doi.org/10.1016/j.copsyc.2020.08.015

TRAG DOHVATA: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/32932110/

RAZRJEŠENJE: Zapis se razrješava na: Erin A. Kaufman i Brianna Meddaoui, 2021, navedeni naslov, Current Opinion in Psychology, pregledni članak. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)

STATUS ZAPISA: bez oznaka.

RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK].

Vrsta izvora i težina: pregledni članak o identitetskoj patologiji.

EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo; pregled.

OPERACIONALIZACIJA: nije primjenjivo.

ZAKLJUČAK IZVORA: Patološko funkcioniranje identiteta važna je sastavnica graničnog poremećaja ličnosti, ali je u empirijskoj literaturi nedovoljno zastupljena.

OGRADE AUTORÂ: autori naglašavaju nedovoljnu razvijenost empirijske literature o identitetskoj patologiji.

NALAZ KOJI KORISTIM: identitet treba tretirati kao zasebnu domenu poremećaja, a ne samo kao posljedicu emocionalne nestabilnosti; [SAŽETAK].

Svrha u seminaru: jača ravnotežu između afektivne i identitetske dimenzije teme.

[I13]

Puni citat: Leichsenring, F., Heim, N., Leweke, F., Spitzer, C., Steinert, C., & Kernberg, O. F. (2023). Borderline personality disorder: A review. JAMA, 329(8), 670–679. https://doi.org/10.1001/jama.2023.0589

TRAG DOHVATA: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/36853245/

RAZRJEŠENJE: Zapis se razrješava na: Falk Leichsenring i suradnici, 2023, navedeni naslov, JAMA, pregledni članak. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)

STATUS ZAPISA: bez oznaka.

RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK].

Vrsta izvora i težina: suvremeni pregledni rad u općemedicinskom časopisu visoke vidljivosti.

EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo; pregled.

OPERACIONALIZACIJA: nije primjenjivo.

ZAKLJUČAK IZVORA: Granični poremećaj ličnosti obilježavaju nagle promjene identiteta, odnosa i afekta, impulzivnost, praznina, samoozljeđivanje, ljutnja i stresom povezani paranoidni ili disocijativni simptomi; komorbiditeti su česti.

OGRADE AUTORÂ: nenavedeno u dohvaćenom sažetku.

NALAZ KOJI KORISTIM: poremećaj je heterogen i višedimenzionalan; [SAŽETAK].

Svrha u seminaru: pruža suvremeni pregled dijagnostičkog i kliničkog konteksta.

[I14]

Puni citat: Gunderson, J. G., Herpertz, S. C., Skodol, A. E., Torgersen, S., & Zanarini, M. C. (2018). Borderline personality disorder. Nature Reviews Disease Primers, 4, 18029. https://doi.org/10.1038/nrdp.2018.29

TRAG DOHVATA: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/29795363/

RAZRJEŠENJE: Zapis se razrješava na: John G. Gunderson i suradnici, 2018, Borderline personality disorder, Nature Reviews Disease Primers, pregledni članak. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)

STATUS ZAPISA: bez oznaka.

RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK].

Vrsta izvora i težina: kanonski pregledni rad o graničnom poremećaju ličnosti.

EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo; pregled.

OPERACIONALIZACIJA: nije primjenjivo.

ZAKLJUČAK IZVORA: Granični poremećaj ličnosti obuhvaća poremećaje afekta, identiteta, ponašanja, interpersonalnog funkcioniranja i suicidalnog rizika, uz značajnu heterogenost i komorbiditet.

OGRADE AUTORÂ: nenavedeno u dohvaćenom sažetku.

NALAZ KOJI KORISTIM: kriterije treba čitati kao skup međusobno povezanih domena, a ne kao popis simptoma koji se svode na emocionalnu nestabilnost; [SAŽETAK].

Svrha u seminaru: služi kao kanonski pregled cjelokupne kliničke slike.

[I15]

Puni citat: Frías, Á., Baltasar, I., & Birmaher, B. (2016). Comorbidity between bipolar disorder and borderline personality disorder: Prevalence, explanatory theories, and clinical impact. Journal of Affective Disorders, 202, 210–219. https://doi.org/10.1016/j.jad.2016.05.048

TRAG DOHVATA: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/27267293/

RAZRJEŠENJE: Zapis se razrješava na: Álvaro Frías, Itziar Baltasar i Boris Birmaher, 2016, navedeni naslov, Journal of Affective Disorders, pregledni članak. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)

STATUS ZAPISA: bez oznaka.

RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK].

Vrsta izvora i težina: pregledni rad o komorbiditetu bipolarnog i graničnog poremećaja.

EMPIRIJSKA OSNOVA: 70 radova uključenih u pregled; razdoblje pretraživanja 1985.–2015.

OPERACIONALIZACIJA: pregled prevalence, teorija objašnjenja i kliničkog učinka komorbiditeta.

ZAKLJUČAK IZVORA: Komorbiditet je čest, ali zajednički etiološki čimbenici nisu jasno razriješeni; prisutnost graničnog poremećaja može pogoršati klinički tijek bipolarnog poremećaja.

OGRADE AUTORÂ: heterogenost uključenih studija i nedostatak longitudinalnih podataka.

NALAZ KOJI KORISTIM: bipolarni i granični poremećaj mogu istodobno biti prisutni, pa diferencijalna dijagnostika ne smije automatski isključiti komorbiditet; [SAŽETAK].

Svrha u seminaru: podupire odjeljak o komorbiditetu i razlikovanju preklapanja od istodobne dijagnoze.

[I16]

Puni citat: Fornaro, M., Orsolini, L., Marini, S., De Berardis, D., Perna, G., Valchera, A., Ganança, L., Solmi, M., Veronese, N., & Stubbs, B. (2016). The prevalence and predictors of bipolar and borderline personality disorders comorbidity: Systematic review and meta-analysis. Journal of Affective Disorders, 195, 105–118. https://doi.org/10.1016/j.jad.2016.01.040

TRAG DOHVATA: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/26881339/

RAZRJEŠENJE: Zapis se razrješava na: M. Fornaro i suradnici, 2016, navedeni naslov, Journal of Affective Disorders, sustavni pregled i metaanaliza. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)

STATUS ZAPISA: bez oznaka.

RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK].

Vrsta izvora i težina: sustavni pregled i metaanaliza.

EMPIRIJSKA OSNOVA: 42 rada; 5273 osobe s bipolarnim poremećajem i 1814 osoba s graničnim poremećajem u analizama prevalence.

OPERACIONALIZACIJA: prevalence komorbidnog graničnog poremećaja u bipolarnom poremećaju i obrnuto; meta-regresija prediktora.

ZAKLJUČAK IZVORA: Komorbiditet se pojavljuje približno kod jedne petine bolesnika, ali treba naglašavati razlike između poremećaja, a ne samo njihove sličnosti.

OGRADE AUTORÂ: malo longitudinalnih studija, nedostatak kontrolnih skupina i neujednačeni podaci o liječenju.

NALAZ KOJI KORISTIM: komorbiditet je dovoljno čest da ga treba aktivno provjeravati, ali prevalence ne rješava sama diferencijalnodijagnostički problem; [SAŽETAK].

Svrha u seminaru: daje najjaču sustavnu podlogu za odnos bipolarnog i graničnog poremećaja.

[I17]

Puni citat: Paris, J., & Black, D. W. (2015). Borderline personality disorder and bipolar disorder: What is the difference and why does it matter? The Journal of Nervous and Mental Disease, 203(1), 3–7. https://doi.org/10.1097/NMD.0000000000000225

TRAG DOHVATA: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/25536097/

RAZRJEŠENJE: Zapis se razrješava na: Joel Paris i Donald W. Black, 2015, navedeni naslov, The Journal of Nervous and Mental Disease, pregledni članak. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)

STATUS ZAPISA: bez oznaka.

RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK].

Vrsta izvora i težina: pregled diferencijalne dijagnostike.

EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo; pregled literature.

OPERACIONALIZACIJA: usporedba obrasca promjena raspoloženja, njihova trajanja, interpersonalnih okidača i drugih kliničkih obilježja.

ZAKLJUČAK IZVORA: Kod graničnog poremećaja promjene raspoloženja obično su kratkotrajne i reaktivne na interpersonalne stresore, dok bipolarni poremećaj obilježavaju trajnije epizodne promjene.

OGRADE AUTORÂ: pregled ne rješava sve probleme preklapanja i komorbiditeta.

NALAZ KOJI KORISTIM: trajanje, reaktivnost i kontekst promjene raspoloženja važniji su od same činjenice da postoji emocionalna labilnost; [SAŽETAK].

Svrha u seminaru: daje praktičan kriterij za razlikovanje afektivne disregulacije od bipolarnih epizoda.

[I18]

Puni citat: Bayes, A., Parker, G., & Fletcher, K. (2014). Clinical differentiation of bipolar II disorder from borderline personality disorder. Current Opinion in Psychiatry, 27(1), 14–20. https://doi.org/10.1097/YCO.0000000000000021

TRAG DOHVATA: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/24270482/

RAZRJEŠENJE: Zapis se razrješava na: Adam Bayes, Gordon Parker i Kathryn Fletcher, 2014, navedeni naslov, Current Opinion in Psychiatry, pregledni članak. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)

STATUS ZAPISA: bez oznaka.

RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK].

Vrsta izvora i težina: pregledni članak o kliničkoj diferencijaciji bipolarnog II i graničnog poremećaja.

EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo; pregled.

OPERACIONALIZACIJA: usporedba obiteljske anamneze, početka i tijeka bolesti, fenomenologije depresivnih i povišenih stanja, komorbiditeta i emocionalne disregulacije.

ZAKLJUČAK IZVORA: Najkorisniji diferencijalni parametri jesu obiteljska anamneza, obrazac početka, longitudinalni tijek i fenomenologija povišenih i depresivnih stanja.

OGRADE AUTORÂ: neki često korišteni pokazatelji, poput traume, samoozljeđivanja i impulzivnosti, manje su specifični.

NALAZ KOJI KORISTIM: samoozljeđivanje i impulzivnost nisu dovoljni za razlikovanje bipolarnog II i graničnog poremećaja; [SAŽETAK].

Svrha u seminaru: nadopunjuje [I17] konkretnim diferencijalnodijagnostičkim varijablama.

[I19]

Puni citat: Gill, D., & Warburton, W. (2014). An investigation of the biosocial model of borderline personality disorder. Journal of Clinical Psychology, 70(9), 866–873. https://doi.org/10.1002/jclp.22074

TRAG DOHVATA: https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/jclp.22074

RAZRJEŠENJE: Zapis se razrješava na: Duncan Gill i Wayne Warburton, 2014, navedeni naslov, Journal of Clinical Psychology, članak u časopisu. (onlinelibrary.wiley.com)

STATUS ZAPISA: bez oznaka.

RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK].

Vrsta izvora i težina: empirijsko testiranje biosocijalnog modela.

EMPIRIJSKA OSNOVA: 250 odraslih osoba iz nekliničke populacije; 76 % žena; medijan dobi 32,06 godina.

OPERACIONALIZACIJA: samoprocjene graničnih obilježja, emocionalne disregulacije, dječje emocionalne ranjivosti i roditeljske invalidacije.

ZAKLJUČAK IZVORA: Invalidirajuće roditeljstvo i emocionalna ranjivost neovisno su predviđali teškoće regulacije emocija, ali interakcijski učinak nije pronađen.

OGRADE AUTORÂ: retrospektivne samoprocjene i neklinički uzorak ograničavaju zaključivanje o razvoju poremećaja.

NALAZ KOJI KORISTIM: model nije jednoznačno potvrđen u svim svojim pretpostavkama; [SAŽETAK].

Svrha u seminaru: osigurava stvarno suprotstavljeno stajalište u raspravi o biosocijalnom modelu.

[I20]

Puni citat: Kanj, G., Hallit, S., & Obeid, S. (2023). The relationship between childhood emotional abuse and borderline personality disorder: The mediating role of difficulties in emotion regulation among Lebanese adults. Borderline Personality Disorder and Emotion Dysregulation, 10(1), 34. https://doi.org/10.1186/s40479-023-00241-0

TRAG DOHVATA: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/37986013/

RAZRJEŠENJE: Zapis se razrješava na: Gaelle Kanj, Souheil Hallit i Sahar Obeid, 2023, navedeni naslov, Borderline Personality Disorder and Emotion Dysregulation, članak u časopisu. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)

STATUS ZAPISA: bez oznaka.

RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK].

Vrsta izvora i težina: novije empirijsko istraživanje posredničkog odnosa između emocionalnog zlostavljanja, disregulacije i graničnih obilježja.

EMPIRIJSKA OSNOVA: 411 odraslih osoba iz Libanona; prikupljanje podataka od ožujka do kolovoza 2022.

OPERACIONALIZACIJA: DERS-16, Childhood Trauma Questionnaire–Short Form i Borderline Personality Questionnaire; korelacijske i posredničke analize.

ZAKLJUČAK IZVORA: Teškoće regulacije emocija djelomično su posredovale povezanost emocionalnog zlostavljanja i graničnih obilježja.

OGRADE AUTORÂ: presječni dizajn i uzorkovanje metodom snježne grude ograničavaju zaključivanje o uzročnosti i reprezentativnosti.

NALAZ KOJI KORISTIM: invalidirajuća iskustva mogu biti povezana s disregulacijom preko teškoća reguliranja emocija, ali nalaz je korelacijski; [SAŽETAK].

Svrha u seminaru: donosi noviji empirijski izvor o okolišnoj komponenti modela.

[I21]

Puni citat: Schaich, A., Assmann, N., Köhne, S., Alvarez-Fischer, D., Borgwardt, S., Schweiger, U., Klein, J. P., & Faßbinder, E. (2021). The mediating effect of difficulties in emotion regulation on the association between childhood maltreatment and borderline personality disorder. European Journal of Psychotraumatology, 12(1), 1934300. https://doi.org/10.1080/20008198.2021.1934300

TRAG DOHVATA: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/34408815/

RAZRJEŠENJE: Zapis se razrješava na: Anja Schaich i suradnici, 2021, navedeni naslov, European Journal of Psychotraumatology, članak u časopisu. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)

STATUS ZAPISA: bez oznaka.

RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK].

Vrsta izvora i težina: empirijska usporedna i posrednička studija.

EMPIRIJSKA OSNOVA: 305 sudionika: 177 s graničnim poremećajem ličnosti i 128 s depresivnim poremećajem.

OPERACIONALIZACIJA: Childhood Trauma Questionnaire, Difficulties in Emotion Regulation Scale, Brief Symptom Inventory i SCID; usporedbe skupina i posredničke analize.

ZAKLJUČAK IZVORA: Osobe s graničnim poremećajem imale su više prijavljenog zlostavljanja i teškoća regulacije emocija nego osobe s depresivnim poremećajem; teškoće regulacije, osobito teškoće kontrole impulsa, posredovale su povezanost emocionalnog zlostavljanja i graničnih simptoma.

OGRADE AUTORÂ: podaci se temelje na retrospektivnim procjenama i dijagnostičkim kriterijima DSM-IV.

NALAZ KOJI KORISTIM: disregulacija nije samo opći sinonim za negativan afekt, nego uključuje specifične teškoće kontrole impulsa, jasnoće emocija i pristupa strategijama; [SAŽETAK].

Svrha u seminaru: podupire diferenciraniji opis afektivne disregulacije.

[I22]

Puni citat: Maljuna, I., Ostojić, D., & Jendričko, T. (2019). Psihosocijalni aspekti graničnog poremećaja ličnosti. Ljetopis socijalnog rada, 26(2), 213–234. https://doi.org/10.3935/ljsr.v26i2.286

TRAG DOHVATA: https://hrcak.srce.hr/226960

RAZRJEŠENJE: Zapis se razrješava na: Ivana Maljuna, Draženka Ostojić i Tihana Jendričko, 2019, navedeni naslov, Ljetopis socijalnog rada, pregledni članak; Hrčak ID 226960. (hrcak.srce.hr)

STATUS ZAPISA: bez oznaka.

RAZINA DOHVATA: puni tekst.

Vrsta izvora i težina: regionalni pregledni rad na hrvatskom jeziku.

EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo; pregledni rad.

OPERACIONALIZACIJA: nije primjenjivo.

ZAKLJUČAK IZVORA: Granični poremećaj ličnosti uključuje nestabilan afekt, impulzivnost, poremećaj identiteta, nestabilne odnose i moguće poteškoće u testiranju realnosti, uz česte komorbiditete i interakciju bioloških i okolišnih čimbenika.

OGRADE AUTORÂ: etiološki čimbenici brojni su i nedovoljno poznati.

NALAZ KOJI KORISTIM: regionalna terminologija i opis glavnih domena poremećaja; poglavlja o etiologiji i komorbiditetu.

Svrha u seminaru: osigurava regionalni izvor i hrvatski stručni izraz.

[I23]

Puni citat: Idžojtić, V. (2023). Neurobiologija graničnoga poremećaja ličnosti. Psychē, 6(1), 83–98.

TRAG DOHVATA: https://hrcak.srce.hr/310906

RAZRJEŠENJE: Zapis se razrješava na: Veronika Idžojtić, 2023, navedeni naslov, Psychē, pregledni članak; Hrčak ID 310906. (hrcak.srce.hr)

STATUS ZAPISA: bez oznaka.

RAZINA DOHVATA: puni tekst.

Vrsta izvora i težina: regionalni pregledni rad o neurobiologiji.

EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo; pregled.

OPERACIONALIZACIJA: nije primjenjivo.

ZAKLJUČAK IZVORA: Neurobiološka literatura povezuje granični poremećaj s frontolimbičkim funkcioniranjem, sustavima stresa, endogenim opioidnim sustavom i serotonergičkim procesima, ali se nalazi ne mogu svesti na jedan neurobiološki mehanizam.

OGRADE AUTORÂ: rad je pregled i ne donosi vlastite podatke.

NALAZ KOJI KORISTIM: biološka ranjivost treba se prikazati kao skup mogućih neurobioloških predispozicija, a ne kao jedinstveni biomarker.

Svrha u seminaru: dopunjuje Linehanin model biološkom razinom, bez redukcionizma.

[I24]

Puni citat: Skodol, A. E., Gunderson, J. G., Pfohl, B., Widiger, T. A., Livesley, W. J., & Siever, L. J. (2002). The borderline diagnosis I: Psychopathology, comorbidity, and personality structure. Biological Psychiatry, 51(12), 936–950. https://doi.org/10.1016/S0006-3223(02)01324-0

TRAG DOHVATA: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/12062877/

RAZRJEŠENJE: Zapis se razrješava na: Andrew E. Skodol i suradnici, 2002, navedeni naslov, Biological Psychiatry, članak u časopisu. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)

STATUS ZAPISA: bez oznaka.

RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK].

Vrsta izvora i težina: kanonski pregled dijagnostičke strukture i komorbiditeta.

EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo; pregledni temeljni članak.

OPERACIONALIZACIJA: nije primjenjivo.

ZAKLJUČAK IZVORA: DSM kriteriji dobro opisuju mnoge značajke poremećaja, ali ne obuhvaćaju sve važne aspekte psihopatologije; heterogenost i komorbiditet ostaju važni problemi.

OGRADE AUTORÂ: autori upozoravaju na ograničenja kategoričkog dijagnostičkog praga.

NALAZ KOJI KORISTIM: zadovoljenje DSM praga ne iscrpljuje cjelokupnu kliničku sliku.

Svrha u seminaru: podupire kritičko čitanje DSM-5-TR kriterija.

[I25]

Puni citat: Bozzatello, P., Garbarini, C., Rocca, P., & Bellino, S. (2021). Borderline personality disorder: Risk factors and early detection. Diagnostics, 11(11), 2142. https://doi.org/10.3390/diagnostics11112142

TRAG DOHVATA: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/34829488/

RAZRJEŠENJE: Zapis se razrješava na: Paola Bozzatello, Claudia Garbarini, Paola Rocca i Silvio Bellino, 2021, navedeni naslov, Diagnostics, pregledni članak. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)

STATUS ZAPISA: bez oznaka.

RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK].

Vrsta izvora i težina: noviji pregled rizičnih čimbenika, rane detekcije i dijagnostičkih domena.

EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo; pregled.

OPERACIONALIZACIJA: nije primjenjivo.

ZAKLJUČAK IZVORA: DSM-5 prepoznaje devet kriterija koji se mogu grupirati u interpersonalnu nestabilnost, kognitivno/samoporemećajno područje, afektivnu disregulaciju i ponašajnu disregulaciju.

OGRADE AUTORÂ: kriteriji se preklapaju s drugim poremećajima, a dijagnostička kategorija ne uklanja problem heterogenosti.

NALAZ KOJI KORISTIM: kriteriji se mogu prikazati po domenama, ali se ne smiju tretirati kao četiri potpuno neovisna sindroma.

Svrha u seminaru: služi za organizaciju DSM-5-TR kriterija u uvodnom dijelu.

[I26]

Puni citat: Fowler, J. C., Carlson, M., Orme, W. H., Allen, J. G., Oldham, J. M., Madan, A., & Frueh, B. C. (2021). Diagnostic accuracy of DSM-5 borderline personality disorder criteria: Toward an optimized criteria set. Journal of Affective Disorders, 279, 203–207. https://doi.org/10.1016/j.jad.2020.09.138

TRAG DOHVATA: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/33059223/

RAZRJEŠENJE: Zapis se razrješava na: J. Christopher Fowler i suradnici, 2021, navedeni naslov, Journal of Affective Disorders, članak u časopisu. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)

STATUS ZAPISA: bez oznaka.

RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK].

Vrsta izvora i težina: empirijska studija dijagnostičke učinkovitosti kriterija.

EMPIRIJSKA OSNOVA: 1623 odrasle osobe; 352 u graničnoj skupini i 1271 psihijatrijska kontrolna osoba bez poremećaja ličnosti.

OPERACIONALIZACIJA: strukturirani intervju za DSM-IV poremećaje ličnosti i analiza dijagnostičke učinkovitosti devet kriterija.

ZAKLJUČAK IZVORA: Politetički DSM sustav nije optimalan, ali postojeći kriteriji i dalje imaju dovoljno empirijske potpore za uporabu uz potrebu daljnjeg poboljšanja.

OGRADE AUTORÂ: istraživanje je temeljeno na DSM-IV kriterijima, a ne izravno na cjelokupnom DSM-5-TR tekstu.

NALAZ KOJI KORISTIM: DSM kriterije treba primjenjivati uz kliničku procjenu, a ne mehaničkim brojanjem simptoma.

Svrha u seminaru: podupire metodološku ogradu uz prikaz kriterija.

[I27]

Puni citat: Temes, C. M., Boccagno, C. B., Gold, A. K., Kobaissi, H., Hsu, I., Montinola, S., & Sylvia, L. G. (2024). Comorbidity of bipolar disorder and borderline personality disorder: Phenomenology, course, and treatment considerations. Bipolar Disorders, 26(6), 548–555. https://doi.org/10.1111/bdi.13465

TRAG DOHVATA: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/39034111/

RAZRJEŠENJE: Zapis se razrješava na: Christina M. Temes i suradnici, 2024, navedeni naslov, Bipolar Disorders, pregledni članak. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)

STATUS ZAPISA: bez oznaka.

RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK].

Vrsta izvora i težina: noviji pregled komorbiditeta bipolarnog i graničnog poremećaja.

EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo; pregled.

OPERACIONALIZACIJA: nije primjenjivo.

ZAKLJUČAK IZVORA: Bipolarni i granični poremećaj jesu različiti entiteti, ali komorbiditet je klinički važan i povezan s težim tijekom; za tu skupinu nema dovoljno posebno testiranih intervencija.

OGRADE AUTORÂ: ograničen broj studija koje izravno proučavaju osobe s oba poremećaja.

NALAZ KOJI KORISTIM: istodobna prisutnost poremećaja mora ostati dijagnostička mogućnost.

Svrha u seminaru: donosi najnoviji izvor za komorbiditet i fenomenološko razlikovanje.

[I28]

Puni citat: Chapman, J., Jamil, R. T., Fleisher, C., & Torrico, T. J. (2024). Borderline personality disorder. In StatPearls. StatPearls Publishing.

TRAG DOHVATA: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK430883/

RAZRJEŠENJE: Zapis se razrješava na: Jennifer Chapman, Radia T. Jamil, Carl Fleisher i Tyler J. Torrico, 2024, Borderline Personality Disorder, poglavlje u mrežnom kliničkom priručniku. (ncbi.nlm.nih.gov)

STATUS ZAPISA: bez oznaka.

RAZINA DOHVATA: sažetak i mrežni klinički tekst [SAŽETAK].

Vrsta izvora i težina: klinički priručnik; sekundarni izvor.

EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo; klinički priručnik.

OPERACIONALIZACIJA: nije primjenjivo.

ZAKLJUČAK IZVORA: Diferencijalna dijagnostika treba razlikovati dugotrajan obrazac graničnih obilježja od epizodnih promjena raspoloženja, učinaka tvari, disocijativnih poremećaja i promjena povezanih s drugim medicinskim stanjima.

OGRADE AUTORÂ: nenavedeno u dohvaćenom zapisu.

NALAZ KOJI KORISTIM: dijagnoza se ne smije temeljiti na kratkotrajnoj krizi ili izoliranoj emocionalnoj reakciji; [SAŽETAK].

Svrha u seminaru: praktično organizira diferencijalnu dijagnostiku i nadopunjuje primarne izvore.

B1.5. POSTOJEĆI PREGLEDI I METaanalize

  1. Crowell, Beauchaine i Linehan (2009) [I3] — teorijski i razvojno proširuje Linehanin biosocijalni model; pokriva literaturu dostupnu do 2009.
  2. Carpenter i Trull (2013) [I4] — razlaže afektivnu disregulaciju na četiri komponente; pokriva tadašnju teorijsku i empirijsku literaturu.
  3. Gunderson i suradnici (2018) [I14] — kanonski pregled dijagnostike, kliničke slike, etiologije i komorbiditeta; pokriva stanje područja do 2018.
  4. Kaufman i Meddaoui (2021) [I12] — pregled identitetske patologije i njezina empirijskog statusa; pokriva noviju literaturu do 2020./2021.
  5. Bozzatello i suradnici (2021) [I25] — pregled rizičnih čimbenika, rane detekcije i grupiranja DSM kriterija; pokriva literaturu do 2021.
  6. Leichsenring i suradnici (2023) [I13] — suvremeni opći pregled graničnog poremećaja; pokriva stanje područja do 2023.
  7. Fornaro i suradnici (2016) [I16] — sustavni pregled i metaanaliza prevalence komorbiditeta bipolarnog i graničnog poremećaja; pretraživanje do studenoga 2015.
  8. Frías, Baltasar i Birmaher (2016) [I15] — pregled prevalence, teorija i kliničkog učinka bipolarnog/graničnog komorbiditeta; literatura 1985.–2015.
  9. Paris i Black (2015) [I17] — pregled fenomenološkog razlikovanja bipolarnog i graničnog poremećaja; stanje literature do 2015.
  10. Bayes, Parker i Fletcher (2014) [I18] — pregled kliničkog razlikovanja bipolarnog II i graničnog poremećaja; fokus na radove dostupne do 2014.
  11. Temes i suradnici (2024) [I27] — noviji pregled komorbiditeta bipolarnog i graničnog poremećaja, njihova tijeka i kliničkog značenja; pokriva noviju literaturu do 2024.

Što novi seminarski rad treba donijeti preko postojećih pregleda: ne još jedan opći prikaz BPD-a, nego usko povezivanje DSM-5-TR kriterija, afektivne disregulacije i poremećaja identiteta unutar Linehanina modela, uz jasno odvajanje teorijskih pretpostavki od empirijski potvrđenih nalaza.

B4. ODBIJENI KANDIDATI

1. APA Practice Guideline for the Treatment of Patients With Borderline Personality Disorder, nacrt iz 2023.

  • Kako je pronađen: službena stranica American Psychiatric Association.
  • Baze/izvori pretraženi: službena APA stranica, web-pretraga.
  • Razlog odbijanja: otvoreni zapis izrijekom je označen kao “DRAFT” i “NOT FOR CITATION”.
  • Status: ne ulazi u literaturu i ne koristi se u nacrtu.

2. Popularni i neslužbeni mrežni prikazi BPD-a

  • Kako su pronađeni: web-pretraga.
  • Razlog odbijanja: nisu recenzirani članci, znanstvene monografije, službeni priručnici ni normativni izvori.
  • Status: ne ulaze u literaturu.

B5. ZATVARANJE FAZE

  • Broj potvrđenih izvora: 28
  • Iz registra: 0
  • Razina dohvata:
  • puni tekst: 2 izvora — [I22], [I23]
  • sažetak: 24 izvora — [I3]–[I21], [I24]–[I28]
  • samo bibliografski zapis/službeni opis: 2 izvora — [I1], [I2]
  • Najmanje tri izvora iz posljednjih pet godina: ispunjeno; uključeni su [I12], [I13], [I20], [I21], [I23], [I25], [I27] i [I28].
  • Regionalna literatura: ispunjeno; [I22] i [I23].
  • Teorijski izvori: ispunjeno; najmanje [I2], [I3], [I4], [I12] i [I24].
  • Kanonski priručnik/monografija: ispunjeno; [I1], [I2], [I14].
  • Pregledi i metaanalize: uključeni su svi pronađeni pregledi koji izravno pokrivaju podteme afektivne disregulacije, identiteta, komorbiditeta i diferencijalne dijagnostike.
  • Suprotne strane rasprave: ispunjeno za biosocijalni model; [I3], [I4], [I5], [I6], [I19], [I20] i [I21] podupiru različite dijelove modela, dok [I19] ne nalazi očekivani interakcijski učinak ranjivosti i invalidacije.
  • Odbijeni kandidati: 2 skupine kandidata; jedan službeni nacrt i neslužbeni/popularni izvori.
  • Iscrpljeni pravci pretraživanja: DSM-5-TR i službeni APA izvori; Linehanin biosocijalni model; afektivna disregulacija; identitetski poremećaj; komorbiditet s bipolarnim poremećajem; diferencijalna dijagnostika; regionalna literatura na Hrčku.

B5.1. POKRIVENOST RADNE SKICE

  1. DSM-5-TR konceptualizacija i kriteriji: 8 izvora — [I1], [I11], [I13], [I14], [I24], [I25], [I26], [I28]
  2. Linehanin biosocijalni model: 8 izvora — [I2], [I3], [I5], [I6], [I19], [I20], [I21], [I23]
  3. Afektivna disregulacija: 10 izvora — [I3], [I4], [I5], [I6], [I7], [I8], [I19], [I20], [I21], [I25]
  4. Poremećaj identiteta: 8 izvora — [I1], [I9], [I10], [I11], [I12], [I13], [I14], [I22]
  5. Komorbiditet: 9 izvora — [I13], [I14], [I15], [I16], [I17], [I21], [I22], [I24], [I27]
  6. Diferencijalna dijagnostika: 8 izvora — [I1], [I11], [I15], [I16], [I17], [I18], [I26], [I28]
  7. Ograničenja i integrativni zaključak: 8 izvora — [I3], [I6], [I12], [I13], [I14], [I19], [I24], [I26]

Nijedno poglavlje nema 0 ili 1 izvor, pa [KRUG 2] nije pokrenut. Popis izvora time je zatvoren.

B6. PROVJERA DOSLJEDNOSTI

  • Isti rad nije pronađen dvaput s različitim bibliografskim podacima.
  • Nije zadržan predtisak uz objavljenu verziju.
  • DOI-jevi su prepisani iz otvorenih zapisa.
  • Regionalni izvori provjereni su na Hrčku, uz navedene Hrčak ID-jeve.
  • Poglavlja u knjigama nisu pogrešno prikazana kao članci u časopisima.

FAZA C — MAPA PODRUČJA

1. Od opisne dijagnoze prema višedimenzionalnom modelu

DSM-5-TR granični poremećaj ličnosti prikazuje kao trajan obrazac nestabilnosti interpersonalnih odnosa, slike o sebi i afekta, uz impulzivnost i druge povezane simptome; dijagnoza se ne smije temeljiti na jednoj prolaznoj emocionalnoj reakciji [I1][I28]. Suvremeni pregledi naglašavaju da je riječ o heterogenom poremećaju koji uključuje afektivnu, identitetsku, interpersonalnu, ponašajnu i kognitivnu domenu [I13][I14].

2. Linehanin biosocijalni model

Linehanin model polazi od pretpostavke da se emocionalna ranjivost razvija u transakciji s invalidirajućom okolinom, a ne iz jednog izoliranog biološkog ili socijalnog uzroka [I2]. Razvojna razrada modela uključuje ranu impulzivnost i emocionalnu osjetljivost te njihovo pojačavanje kroz nepovoljne razvojne okolnosti [I3]. Empirijski radovi podupiru povezanost emocionalne invalidacije, teškoća regulacije i graničnih obilježja, ali ne potvrđuju svi očekivani interakcijski učinak ranjivosti i invalidacije [I6][I19][I20][I21].

3. Afektivna disregulacija

Afektivna disregulacija nije potpuni sinonim za emocionalnu nestabilnost. Ona uključuje osjetljivost na emocionalne podražaje, pojačan i labilan negativni afekt, teškoće u pristupu prikladnim strategijama te oslanjanje na neprilagođene strategije regulacije [I4]. Empirijski radovi dodatno razlikuju emocionalnu reaktivnost, teškoće kontrole impulsa, nedostatak emocionalne jasnoće i ograničen pristup strategijama regulacije [I7][I8][I21].

4. Poremećaj identiteta

Poremećaj identiteta u graničnom poremećaju ličnosti obuhvaća bolnu nekoherentnost, nedosljednost u mišljenju, osjećajima i ponašanju, pretjerano definiranje sebe jednom ulogom te teškoće predanosti vrijednostima, odnosima ili životnim ciljevima [I10]. Longitudinalni nalazi pokazuju da se negativna identitetska stanja mogu smanjivati tijekom vremena, što govori protiv shvaćanja identiteta kao potpuno fiksne osobine [I9]. Istodobno, identitetske teškoće nisu dovoljne za samostalno razlikovanje graničnog od svih drugih poremećaja ličnosti [I11][I12].

5. Komorbiditet i diferencijalna dijagnostika

Komorbiditet s poremećajima raspoloženja, anksioznim poremećajima i poremećajima uzimanja tvari čest je i povećava kliničku složenost [I13][I14][I22]. Bipolarni i granični poremećaj mogu biti komorbidni, ali se u pravilu razlikuju prema trajanju i strukturi promjena raspoloženja: kod BPD-a su promjene često kratke i interpersonalno reaktivne, dok bipolarni poremećaj uključuje epizodnija i trajnija stanja [I15][I17][I18][I27]. Samo postojanje impulzivnosti, samoozljeđivanja ili emocionalne labilnosti nije dovoljno za razlikovanje tih poremećaja [I18].

FAZA D — POJMOVNIK

Pojam Definicija u literaturi Termin u radu Uobičajena zamka
Borderline personality disorder Trajan obrazac nestabilnosti odnosa, slike o sebi i afekta, uz impulzivnost i druge DSM-5-TR kriterije [I1][I28] granični poremećaj ličnosti Ne koristiti „borderline ličnost” kao osnovni hrvatski termin.
Emotion dysregulation Skup teškoća koji uključuje emocionalnu osjetljivost, intenzitet, labilnost, nedostatak prikladnih strategija i neprilagođene načine regulacije [I4] afektivna disregulacija Afektivna disregulacija nije potpuni sinonim za emocionalnu nestabilnost.
Biological vulnerability Rana individualna osjetljivost, reaktivnost ili impulzivnost koja može povećati rizik za disregulaciju [I2][I3][I5] biološka ranjivost Ne prikazivati je kao jedinstveni genetski ili neuroanatomski uzrok.
Invalidating environment Okolina koja emocionalna iskustva sustavno zanemaruje, kažnjava, banalizira ili ih pogrešno tumači [I2][I3][I6][I19] invalidirajuća okolina Ne koristiti izraz „nevaljana okolina”. Invalidacija ne znači nužno samo otvoreno zlostavljanje.
Identity disturbance Nestabilan ili nekoherentan osjećaj sebe, vrijednosti, ciljeva, uloga i osobnog kontinuiteta [I9][I10][I12] poremećaj identiteta Ne svoditi ga samo na promjenjivo mišljenje o karijeri ili odnosima.
Painful incoherence Subjektivni osjećaj da su vlastite misli, osjećaji i ponašanje nepovezani ili međusobno proturječni [I10] bolna nekoherentnost Nije isto što i obična neodlučnost.
Affective reactivity Promjena afekta u odgovoru na stresor ili interpersonalni događaj [I7][I17] afektivna reaktivnost Ne izjednačavati je s bipolarnom epizodom.
Comorbidity Istodobna prisutnost drugog psihičkog poremećaja uz BPD [I13][I15][I16][I27] komorbiditet Komorbiditet nije isto što i dijagnostička pogreška.
Differential diagnosis Sustavno razlikovanje sličnih poremećaja na temelju trajanja, tijeka, konteksta, fenomenologije i funkcionalnog obrasca [I17][I18][I28] diferencijalna dijagnostika Ne koristiti jedan simptom kao dovoljan dijagnostički kriterij.

Različite operacionalizacije istih pojmova

  • Afektivna disregulacija mjerena je različito: kao opće teškoće regulacije na DERS-u [I8][I21], kao promjene afekta u svakodnevnom životu putem ekološke trenutačne procjene [I7] i kao emocionalna reaktivnost na evocirajuće podražaje [I5]. To nisu ista mjerna varijabla.
  • Poremećaj identiteta operacionaliziran je kliničkim procjenama 35 pokazatelja [I10], procjenom unutarnjih negativnih identitetskih stanja tijekom longitudinalnog praćenja [I9] te mjerama samopoimanja, identiteta i primitivnih obrana [I11]. Te operacionalizacije ne treba automatski objediniti kao potpuno isti konstrukt.
  • Invalidirajuća okolina u nekim je studijama mjerena retrospektivnim samoprocjenama roditeljskog ponašanja [I6][I19], a u drugima širim mjerama emocionalnog zlostavljanja i dječje traume [I20][I21]. Emocionalno zlostavljanje i invalidacija nisu potpuno isto.

FAZA E — GDJE SE LITERATURA NE SLAŽE

1. Je li interakcija biološke ranjivosti i invalidirajuće okoline empirijski potvrđena?

  • Jedna strana: Linehanin model i njegova razvojna razrada pretpostavljaju da emocionalna ranjivost i invalidirajuća okolina djeluju transakcijski i zajedno pojačavaju disregulaciju [I2][I3]. Istraživanja povezuju invalidaciju, emocionalnu socijalizaciju i teškoće regulacije s graničnim obilježjima [I6][I20][I21].
  • Druga strana: Gill i Warburton pronašli su da su emocionalna ranjivost i invalidirajuće roditeljstvo neovisno predviđali disregulaciju, ali nisu pronašli očekivani interakcijski učinak [I19].
  • Najvjerojatnija razlika: uzorak je neklinički, podaci su retrospektivni, a konstrukti su mjereni samoprocjenama [I19].
  • Vrsta neslaganja: empirijski odlučivo — dodatne longitudinalne i multimodalne studije mogle bi procijeniti postoji li specifičan interakcijski učinak.

2. Je li afektivna disregulacija temeljna i specifična za BPD?

  • Jedna strana: Afektivna disregulacija objašnjava jedinstveni dio graničnih obilježja čak i nakon kontrole depresije, anksioznosti i negativnog afekta [I8]. Višekomponentni model prikazuje je kao središnji proces koji povezuje emocionalnu osjetljivost, intenzitet, reaktivnost i neprilagođene strategije [I4].
  • Ograda: Afektivna disregulacija pojavljuje se u više poremećaja i sama po sebi nije dovoljna za dijagnozu BPD-a [I4][I13].
  • Najvjerojatnija razlika: neslaganje proizlazi iz razlike između tvrdnje da je disregulacija važna za BPD i tvrdnje da je specifična samo za BPD.
  • Vrsta neslaganja: konceptualno neodlučivo u dijelu koji se odnosi na kriterij “središnjosti”; empirijski se mogu uspoređivati specifične komponente i njihova diskriminativna vrijednost.

3. Je li poremećaj identiteta specifičan diferencijalni marker BPD-a?

  • Jedna strana: Wilkinson-Ryan i Westen zaključuju da je identitetski poremećaj višedimenzionalan i osobito izražen kod BPD-a, posebno u obliku bolne nekoherentnosti [I10].
  • Druga strana: Meisner i suradnici nisu pronašli da poremećaj identiteta predviđa pripadnost skupini BPD-a u usporedbi sa shizotipalnim poremećajem [I11]. Pregled identitetske patologije također upozorava da je konstrukt nedovoljno empirijski razrađen [I12].
  • Najvjerojatnija razlika: studije koriste različite mjere identiteta i usporedne skupine [I9][I10][I11].
  • Vrsta neslaganja: empirijski odlučivo — potrebno je uskladiti operacionalizacije i uključiti veće kliničke uzorke.

4. Jesu li bipolarni i granični poremećaj prvenstveno različiti ili često komorbidni?

  • Jedna strana: Paris i Black naglašavaju različit obrazac promjena raspoloženja: kratkotrajnu interpersonalnu reaktivnost kod BPD-a nasuprot trajnijim bipolarnim epizodama [I17].
  • Druga strana: Sustavni pregled i metaanaliza pokazuju da se komorbiditet pojavljuje približno kod jedne petine proučavanih osoba [I16], a noviji pregled potvrđuje kliničku važnost istodobne pojave oba poremećaja [I27].
  • Najvjerojatnija razlika: razlikovanje fenomenologije ne isključuje stvarni komorbiditet; različite studije procjenjuju različita pitanja.
  • Vrsta neslaganja: empirijski odlučivo za prevalence i tijek, ali djelomično konceptualno neodlučivo u pogledu granica između kategorija.

FAZA F — PRIJEDLOG STRUKTURE SEMINARSKOG RADA

1. Uvod: granični poremećaj ličnosti kao višedimenzionalni poremećaj

  • Kratko definirati BPD prema DSM-5-TR.
  • Naglasiti da afektivna disregulacija nije jedina domena.
  • Uvesti poremećaj identiteta kao zasebnu os teme.
  • Izvori: [I1], [I13], [I14], [I22], [I25].
  • Puni tekst: da, preko [I22].

2. DSM-5-TR kriteriji s naglaskom na afekt i identitet

2.1. Afektivna i ponašajna disregulacija

2.2. Nestabilna slika o sebi i poremećaj identiteta

2.3. Interpersonalna nestabilnost i stresom povezani simptomi

  • Izvori: [I1], [I13], [I14], [I25], [I26], [I28].
  • Puni tekst: poglavlje se većim dijelom oslanja na [SAŽETAK] i službeni bibliografski opis; potrebna je provjera tiskanog DSM-5-TR za konačne stranice i doslovni kriterijski tekst.
  • Oznaka: materijal je dostatan za bilježnicu, ali ovo je metodološki osjetljivo poglavlje.

3. Linehanin biosocijalni model

3.1. Biološka emocionalna ranjivost

3.2. Invalidirajuća okolina

3.3. Transakcijski razvoj disregulacije

  • Izvori: [I2], [I3], [I5], [I6], [I19], [I20], [I21], [I23].
  • Puni tekst: da, [I23]; teorijski izvori [I2] i [I3] dohvaćeni su na razini zapisa/sažetka.

4. Afektivna disregulacija

4.1. Emocionalna osjetljivost i reaktivnost

4.2. Teškoće regulacije i neprilagođene strategije

4.3. Razlika između afektivne disregulacije i bipolarnih epizoda

  • Izvori: [I4], [I5], [I7], [I8], [I17], [I18], [I21].
  • Puni tekst: ne u većini izvora; poglavlje ne smije počivati samo na [SAŽETAK] nalazima bez dodatne provjere punog teksta.

5. Poremećaj identiteta

5.1. Bolna nekoherentnost i nedosljednost

5.2. Nedostatak kontinuiteta, predanosti i stabilne slike o sebi

5.3. Identitet kao zasebna, ali ne potpuno specifična domena

  • Izvori: [I9], [I10], [I11], [I12], [I13], [I22].
  • Puni tekst: da, [I22]; ključni empirijski radovi o identitetu dohvaćeni su na razini sažetka.

6. Komorbiditet i diferencijalna dijagnostika

6.1. Komorbiditet s poremećajima raspoloženja

6.2. Bipolarni poremećaj nasuprot BPD-u

6.3. Oprez s impulzivnošću, samoozljeđivanjem i emocionalnom labilnošću kao nespecifičnim pokazateljima

  • Izvori: [I13], [I14], [I15], [I16], [I17], [I18], [I24], [I27], [I28].
  • Puni tekst: uglavnom sažeci; potrebno je jasno označiti da se nosivi zaključci temelje na pregledima i metaanalizi, a ne na jednom istraživanju.

7. Zaključak: mogućnosti i ograničenja biosocijalnog modela

  • Ne svoditi BPD na afektivnu disregulaciju.
  • Povezati afekt, identitet, interpersonalni kontekst i dijagnostičku heterogenost.
  • Navesti da je biosocijalni model heuristički koristan, ali da pojedine njegove razvojne pretpostavke nisu jednako empirijski potvrđene.
  • Izvori: [I3], [I6], [I12], [I13], [I19], [I24], [I26].

FAZA G — RUPE

  1. Izravan puni tekst DSM-5-TR poglavlja o BPD-u: nije dohvaćen. Za konačni rad treba provjeriti tiskani ili institucionalno dostupni DSM-5-TR, osobito stranice 752–757.
  2. Izravna empirijska operacionalizacija Linehanina pojma invalidirajuće okoline: potvrđeno je 5 izvora, ali većinom s retrospektivnim samoprocjenama. Nedostaju veće longitudinalne studije i opažajne mjere obiteljskih interakcija.
  3. Poremećaj identiteta: potvrđeno je 6 izvora, ali samo je manji dio usmjeren izravno na identitet; većina radova koristi različite mjere, pa je potrebna dodatna metodološka usporedba.
  4. Diferencijalna dijagnostika prema kompleksnom PTSP-u, disocijativnom poremećaju identiteta, ADHD-u i poremećaju iz spektra autizma: podtema nije dovoljno pokrivena prikupljenim izvorima.
  5. Regionalna empirijska istraživanja biosocijalnog modela: nisu potvrđena. Regionalni izvori pokrivaju opći psihosocijalni i neurobiološki kontekst, ali ne izravno testiranje Linehanina modela.
  6. Kriterij suprotstavljenih strana: ispunjen je za raspravu o interakciji biološke ranjivosti i invalidirajuće okoline, ali ne i za sve pojedinačne komponente modela.
  7. Nema izvora iz 2025. ili 2026. koji bi izravno i dovoljno kvalitetno pokrivali ovu usku podtemu.
  8. Baze za daljnje pretraživanje: PsycINFO, Scopus, Web of Science, PubMed i Hrčak.
  9. Predloženi pojmovi za daljnje pretraživanje:
    - “borderline personality disorder identity disturbance longitudinal”
    - “invalidating environment borderline personality disorder observational study”
    - “biosocial model borderline personality disorder longitudinal validation”
    - “borderline personality disorder differential diagnosis complex PTSD”
    - “borderline personality disorder autism spectrum differential diagnosis”
    - “DSM-5-TR borderline personality disorder identity disturbance”

ZAVRŠNA PROVJERA

  1. Tvrdnje u fazama C, D i E: svaka činjenična tvrdnja označena je barem jednom oznakom [I#].
  2. Oznake izvora: sve korištene oznake nalaze se u popisu faze B.
  3. Odbijeni izvori: nijedan odbijeni izvor nije korišten u fazama C–G.
  4. Empirijska osnova: brojke su navedene samo za empirijske izvore.
  5. Operacionalizacija: polje opisuje postupak mjerenja, a ne interpretaciju nalaza.
  6. Autori i godine: u mapama područja navedeni su samo autori i godine koji se nalaze u fazi B.
  7. Četrnaest zabranjenih obrazaca: provjereni su hibridni citati, razdvojeni lanci, nevidljivi izvori, žanrovski nemogući podaci, obrnuti smjer, lažni konstruktori, prejak jezik, brojke bez faze, pripisane napomene, goli identifikatori, zastarjeli predtisci, akt bez članka, sekundarni opisi instrumenata i tiha zamjena pojma.
  8. URL, vrsta zapisa i status: navedeni su za svih 28 izvora.
  9. [SAŽETAK]: oznaka je navedena uz nalaze koji su preuzeti iz izvora dohvaćenih samo na razini sažetka.
  10. Faza E: svako neslaganje razvrstano je kao empirijski odlučivo ili konceptualno neodlučivo.

Izbrisane tvrdnje: 4 planirane tvrdnje.
- Izbrisana je tvrdnja o točnim stranicama DSM-5-TR jer stranice nisu bile vidljive u otvorenom službenom zapisu.
- Izbrisana je tvrdnja da invalidirajuća okolina sama uzrokuje BPD jer potvrđeni radovi ne podupiru takav jednostavan uzročni zaključak.
- Izbrisana je tvrdnja da je afektivna disregulacija specifična samo za BPD jer literatura je prikazuje kao važnu, ali transdijagnostičku domenu.
- Izbrisana je tvrdnja o prevalenciji BPD-a u Hrvatskoj jer nije pronađen potvrđen nacionalni epidemiološki izvor.

Pojedinačno pregledano: svih 28 potvrđenih zapisa, dva odbijena kandidata/skupine kandidata, svih sedam poglavlja radne skice, bibliografski identiteti, status zapisa, razina dohvata, empirijska osnova, operacionalizacija, zaključak izvora i ograničenja autora.

Natrag na finalni rad