Istraživanje za seminarski rad: Inteligencija — pojam, teorije i mjerenje

BILJEŽNICA ZA SEMINARSKI RAD

NASLOV RADA: Inteligencija — pojam, teorije i mjerenje
PODTEMA: Usporedba psihometrijskih modela opće inteligencije i hijerarhijskih sposobnosti s Gardnerovom teorijom višestrukih inteligencija i Sternbergovom trijarhijskom teorijom, uz fokus na to što standardizirani IQ testovi mjere.
RAZINA: Treća godina preddiplomskog studija psihologije; približno 1500 riječi
JEZIK: hrvatski
REGISTAR: prazan
PRAVOPISNI PAROVI: opća inteligencija / g-faktor; fluidna i kristalizirana inteligencija; kvocijent inteligencije — IQ; CHC model

FAZA A — KALIBRACIJA POLJA

Podtema pripada diferencijalnoj, kognitivnoj i psihometrijskoj psihologiji, a dodiruje se obrazovne, razvojne i međukulturne psihologije.
Primarni izvori u ovom području jesu izvorni teorijski modeli, konstrukcijski radovi, priručnici testova, validacijske studije i metaanalize.
Sekundarni izvori uključuju pregledne radove, znanstvene monografije, sveučilišne udžbenike i službene standarde mjerenja.
Standardne vrste izvora jesu faktorsko-analitičke studije, testovni priručnici, studije pouzdanosti i konstruktne valjanosti, sustavni pregledi te međukulturne validacijske studije.
Pretraživane baze i repozitoriji: PubMed, APA/PsycNet zapisi, Cambridge Core, ScienceDirect, SAGE, Wiley, JSTOR, ERIC, WorldCat, Hrčak, DOISerbia i službene stranice AERA, NCME i International Test Commission.

FAZA B — PRIKUPLJANJE I PROVJERA IZVORA

B0.5. Radna skica

Uvod: različite definicije inteligencije i problem poistovjećivanja IQ-a s inteligencijom u cjelini
Psihometrijski modeli: Spearmanov g, fluidna i kristalizirana inteligencija te CHC okvir
Razvoj standardiziranog mjerenja: Binetovi i Wechslerovi testovi
Što standardizirani IQ testovi konkretno mjere
Pouzdanost, valjanost i interpretacija rezultata
Gardnerova teorija višestrukih inteligencija i Sternbergova trijarhijska teorija
Kulturna ograničenja te ograničenja povezana s nasljeđem i okolinom
Kritička usporedba modela i zaključak

B1. Kandidati i sastav korpusa

Potvrđeno je 25 izvora. Korpus uključuje:

izvorni teorijski rad o g-faktoru;
rad o fluidnoj i kristaliziranoj inteligenciji;
Carrollov hijerarhijski model i CHC sintezu;
izvorne radove/priručnike povezane s Binetovim i Wechslerovim testovima;
Gardnerovu i Sternbergovu teoriju;
empirijske kritike teorije višestrukih inteligencija;
radove o pouzdanosti, valjanosti i faktorskoj strukturi WAIS-a;
pregledne radove, metaanalize i standarde psihološkog mjerenja;
regionalne izvore s Hrčka i DOISerbia.

Korpus sadrži stvarnu raspravu između psihometrijskih modela i širih teorija inteligencije. Međutim, izvori ne daju jednaku empirijsku potporu tim pristupima: psihometrijski modeli imaju znatno izravniju potporu faktorskim i validacijskim istraživanjima, dok se Gardnerova teorija u odabranim izvorima pojavljuje prvenstveno kao širi teorijski prijedlog i predmet kritike.

B1.5. Postojeći pregledi, sustavni pregledi i metaanalize

Deary (2012) — široki pregled istraživanja inteligencije, uključujući g, kognitivne sposobnosti, razvoj, biologiju i prediktivnu valjanost; pregled obuhvaća stanje područja do približno 2011. godine. (annualreviews.org)
Neisser i sur. (1996) — pregled poznatih nalaza i otvorenih pitanja o inteligenciji, testnim rezultatima, razvoju, okolini i skupnim razlikama; obuhvaća literaturu do sredine 1990-ih. (ets.org)
Nisbett i sur. (2012) — pregled novijih empirijskih i teorijskih nalaza o inteligenciji, uključujući nasljeđe, okolinu, obrazovanje i g; obuhvaća stanje do 2011. godine. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)
Strenze (2007) — metaanalitički pregled longitudinalnih istraživanja povezanosti inteligencije i socioekonomskog uspjeha. (colab.ws)
Ritchie i Tucker-Drob (2018) — metaanaliza kvazieksperimentalnih istraživanja učinka obrazovanja na rezultate testova inteligencije. (journals.sagepub.com)
Zaboski, Kranzler i Gage (2018) — metaanaliza odnosa širokih CHC sposobnosti i školskog postignuća. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)
van de Vijver i Tanzer (2004) — pregled kulturne pristranosti, metodološke pristranosti i razina međukulturne ekvivalencije testova. (sciencedirect.com)
Stankov (2003) — kritički pregled interpretacije g-faktora i problema njegove replikabilnosti u različitim kulturama i testnim baterijama. (hrcak.srce.hr)

B2. DOSJEI POTVRĐENIH IZVORA

[I1] Spearman, 1904

Puni citat: Spearman, C. (1904). “General Intelligence,” Objectively Determined and Measured. The American Journal of Psychology, 15(2), 201–293.
TRAG DOHVATA: https://cir.nii.ac.jp/crid/1362544419989870464
RAZРJEŠENJE: zapis se razrješava na: Charles Spearman, 1904, “General Intelligence,” Objectively Determined and Measured, The American Journal of Psychology, članak u časopisu. (cir.nii.ac.jp)
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: puni tekst.
Vrsta i težina izvora: izvorni teorijsko-empirijski rad; važan jer uvodi Spearmanovu analizu opće inteligencije.
EMPIRIJSKA OSNOVA: skup međusobno povezanih testova sposobnosti i školskih postignuća analiziranih faktorskim postupkom; brojčani opseg nije preuzet jer nije sigurno vidljiv u otvorenom zapisu.
OPERACIONALIZACIJA: korelacije među različitim testovima sposobnosti i njihova faktorska povezanost.
ZAKLJUČAK IZVORA: pozitivne korelacije među različitim kognitivnim zadacima mogu se opisati općim faktorom, uz specifične čimbenike pojedinačnih zadataka.
OGRADE AUTORÂ: nenavedeno u dostupnom zapisu.
NALAZ KOJI KORISTIM: razlikovati g-faktor kao latentnu statističku dimenziju zajedničke varijance od pojedinačnog IQ-rezultata.
Služi u seminaru: temelj za objašnjenje psihometrijskog pojma opće inteligencije.

[I2] Horn i Cattell, 1966

Puni citat: Horn, J. L., & Cattell, R. B. (1966). Refinement and test of the theory of fluid and crystallized general intelligences. Journal of Educational Psychology, 57(5), 253–270. https://doi.org/10.1037/h0023816
TRAG DOHVATA: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/5918295/
RAZРJEŠENJE: zapis se razrješava na: John L. Horn i Raymond B. Cattell, 1966, Refinement and test of the theory of fluid and crystallized general intelligences, Journal of Educational Psychology, članak u časopisu. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK].
Vrsta i težina izvora: izvorni faktorsko-analitički rad.
EMPIRIJSKA OSNOVA: 297 odraslih osoba; analizirani prethodno identificirani primarni faktori sposobnosti.
OPERACIONALIZACIJA: faktorska analiza testova koji predstavljaju različite kognitivne sposobnosti, uključujući fluidne, kristalizirane, vizualizacijske i brzinske funkcije.
ZAKLJUČAK IZVORA: podaci podupiru razlikovanje fluidne i kristalizirane inteligencije unutar šire organizacije kognitivnih sposobnosti.
OGRADE AUTORÂ: puni odjeljak s ograničenjima nije dostupan u sažetku.
NALAZ KOJI KORISTIM: fluidna i kristalizirana inteligencija nisu sinonimi za g; riječ je o različitim širokim sposobnostima unutar hijerarhijske organizacije [SAŽETAK].
Služi u seminaru: objašnjava prijelaz od jedinstvenog g-modela prema hijerarhijskom modelu sposobnosti.

[I3] Carroll, 1993

Puni citat: Carroll, J. B. (1993). Human Cognitive Abilities: A Survey of Factor-Analytic Studies. Cambridge University Press.
TRAG DOHVATA: https://assets.cambridge.org/97805213/82755/frontmatter/9780521382755_frontmatter.pdf
RAZРJEŠENJE: zapis se razrješava na: John B. Carroll, 1993, Human Cognitive Abilities: A Survey of Factor-Analytic Studies, Cambridge University Press, monografija. (assets.cambridge.org)
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: samo bibliografski zapis.
Vrsta i težina izvora: kanonska znanstvena monografija.
EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo kao vlastiti uzorak; monografija sintetizira faktorsko-analitičku literaturu.
OPERACIONALIZACIJA: nije primjenjivo.
ZAKLJUČAK IZVORA: kognitivne sposobnosti mogu se organizirati u hijerarhijski model s općom sposobnošću na vrhu, širokim sposobnostima u sredini i užim sposobnostima na nižoj razini.
OGRADE AUTORÂ: nisu provjerene iz punog teksta.
NALAZ KOJI KORISTIM: razlikovanje Stratum III, Stratum II i Stratum I [SAŽETAK].
Služi u seminaru: glavni izvor za Carrollov model i kasniji CHC okvir.

[I4] McGrew, 2009

Puni citat: McGrew, K. S. (2009). CHC theory and the human cognitive abilities project: Standing on the shoulders of the giants of psychometric intelligence research. Intelligence, 37(1), 1–10. https://doi.org/10.1016/j.intell.2008.08.004
TRAG DOHVATA: https://www.researchgate.net/publication/222567330_CHC_theory_and_the_Human_Cognitive_Abilities_Project_Standing_on_the_shoulders_of_the_giants_of_psychometric_intelligence_research
RAZРJEŠENJE: zapis se razrješava na: Kevin S. McGrew, 2009, CHC theory and the Human Cognitive Abilities Project: Standing on the shoulders of the giants of psychometric intelligence research, Intelligence, članak u časopisu. (researchgate.net)
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK].
Vrsta i težina izvora: teorijski pregled/editorijal.
EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo.
OPERACIONALIZACIJA: nije primjenjivo.
ZAKLJUČAK IZVORA: Cattell–Hornov i Carrollov model snažno se preklapaju, zbog čega se CHC koristi kao integrirani okvir za opis kognitivnih sposobnosti.
OGRADE AUTORÂ: pune ograde nisu dostupne u sažetku.
NALAZ KOJI KORISTIM: CHC je sinteza prethodnih psihometrijskih modela, a ne potpuno nova teorija neovisna o g-faktoru [SAŽETAK].
Služi u seminaru: povezuje Spearmana, Horn–Cattellov model i Carrollovu hijerarhiju.

[I5] Binet i Simon, 1905

Puni citat: Binet, A., & Simon, T. (1905). New Methods for the Diangnosis of the Intellectual Level of Subnormals [sic]. L’Année Psychologique, 12, 191–244.
TRAG DOHVATA: https://psychclassics.yorku.ca/Binet/binet1.htm
RAZРJEŠENJE: zapis se razrješava na: Alfred Binet i Théodore Simon, 1905, New Methods for the Diangnosis of the Intellectual Level of Subnormals, L’Année Psychologique, članak u časopisu. (psychclassics.yorku.ca)
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: puni tekst.
Vrsta i težina izvora: izvorni rad o konstrukciji i primjeni ranog testa inteligencije.
EMPIRIJSKA OSNOVA: djeca kojoj se procjenjivala razina intelektualnog funkcioniranja; precizan broj nije preuzet.
OPERACIONALIZACIJA: zadaci rastuće težine, verbalno i neverbalno rješavanje problema te procjena aktualnog funkcioniranja djeteta.
ZAKLJUČAK IZVORA: inteligenciju treba procjenjivati preko aktualne izvedbe na raznovrsnim zadacima, a ne samo preko etioloških pretpostavki.
OGRADE AUTORÂ: naglašena je potreba opreza pri ispitivanju djece i izbjegavanju sugestivnog postupanja.
NALAZ KOJI KORISTIM: Binetov pristup bio je usmjeren na praktičnu procjenu intelektualne razine djeteta, a ne na konačnu definiciju cijele inteligencije.
Služi u seminaru: daje povijesni temelj standardiziranom testiranju.

[I6] Wechsler, 1939

Puni citat: Wechsler, D. (1939). The Measurement of Adult Intelligence. Baltimore: Williams & Wilkins.
TRAG DOHVATA: https://digitalcommons.rockefeller.edu/jason-brown-library/34/
RAZРJEŠENJE: zapis se razrješava na: David Wechsler, 1939, The Measurement of Adult Intelligence, Williams & Wilkins, monografija. (digitalcommons.rockefeller.edu)
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: samo bibliografski zapis.
Vrsta i težina izvora: kanonska monografija i temeljni priručnički izvor za odrasle testove inteligencije.
EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo za monografiju kao teorijsko-priručnički izvor.
OPERACIONALIZACIJA: nije primjenjivo.
ZAKLJUČAK IZVORA: odraslu inteligenciju treba procjenjivati kombinacijom različitih verbalnih i neverbalnih zadataka, a ne jednim pokazateljem.
OGRADE AUTORÂ: nisu dostupne u zapisu.
NALAZ KOJI KORISTIM: Wechslerovo mjerenje polazi od profila sposobnosti, ali omogućuje i izračun šireg kompozitnog rezultata.
Služi u seminaru: povijesno uvodi Wechslerov pristup i razlikovanje dobnih skupina.

[I7] Wechsler, 2008

Puni citat: Wechsler, D. (2008). WAIS-IV Technical and Interpretive Manual. 4th ed. Pearson.
TRAG DOHVATA: https://search.worldcat.org/title/WAIS-IV-technical-and-interpretive-manual/oclc/855124195
RAZРJEŠENJE: zapis se razrješava na: David Wechsler, 2008, WAIS-IV Technical and Interpretive Manual, četvrto izdanje, Pearson, priručnik/testovni priručnik. (search.worldcat.org)
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: samo bibliografski zapis.
Vrsta i težina izvora: službeni tehnički i interpretativni priručnik instrumenta.
EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo u ovom zapisu.
OPERACIONALIZACIJA: nije primjenjivo u ovom zapisu.
ZAKLJUČAK IZVORA: WAIS-IV je standardizirana individualna procjena kognitivnih sposobnosti odraslih, s kompozitnim i indeksnim rezultatima.
OGRADE AUTORÂ: nisu dostupne u bibliografskom zapisu.
NALAZ KOJI KORISTIM: IQ rezultat treba tumačiti u odnosu na indeksne rezultate i normativni kontekst, a ne kao izravnu, potpunu mjeru svih oblika inteligencije.
Služi u seminaru: primarni je izvor za opis WAIS-IV-a.

[I8] Roid, 2003

Puni citat: Roid, G. H. (2003). Stanford-Binet Intelligence Scales. 5th ed. Riverside Publishing.
TRAG DOHVATA: https://books.google.com/books/about/Stanford_Binet_Intelligence_Scales.html?id=_6gtnAEACAAJ
RAZРJEŠENJE: zapis se razrješava na: Gale H. Roid, 2003, Stanford-Binet Intelligence Scales, peto izdanje, Riverside Publishing, testovni priručnik. (books.google.com)
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: samo bibliografski zapis.
Vrsta i težina izvora: službeni testovni priručnik.
EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo u dostupnom zapisu.
OPERACIONALIZACIJA: nije primjenjivo u dostupnom zapisu.
ZAKLJUČAK IZVORA: Stanford–Binet V organizira procjenu kroz više kognitivnih područja, uključujući fluidno rezoniranje, znanje, kvantitativno rezoniranje, vizuospacijalnu obradu i radno pamćenje.
OGRADE AUTORÂ: nisu dostupne u otvorenom bibliografskom zapisu.
NALAZ KOJI KORISTIM: moderni standardizirani testovi nisu jednodimenzionalni u sadržaju, iako njihov ukupni rezultat može sadržavati snažnu komponentu g-faktora [SAŽETAK].
Služi u seminaru: omogućuje usporedbu Stanford–Binetova i Wechslerova pristupa.

[I9] Gardner, 1983

Puni citat: Gardner, H. (1983). Frames of Mind: The Theory of Multiple Intelligences. Basic Books.
TRAG DOHVATA: https://catalog.library.tamu.edu/Record/in00000395564/Details
RAZРJEŠENJE: zapis se razrješava na: Howard Gardner, 1983, Frames of Mind: The Theory of Multiple Intelligences, Basic Books, monografija. (catalog.library.tamu.edu)
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: samo bibliografski zapis.
Vrsta i težina izvora: izvorna teorijska monografija.
EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo.
OPERACIONALIZACIJA: nije primjenjivo u dostupnom zapisu.
ZAKLJUČAK IZVORA: inteligenciju treba razumjeti kao skup relativno različitih sposobnosti, a ne samo kao jednu opću kognitivnu dimenziju [SAŽETAK].
OGRADE AUTORÂ: nisu dostupne u zapisu.
NALAZ KOJI KORISTIM: Gardnerov model predstavlja teorijski kontrapunkt psihometrijskim modelima, ali se iz ovog zapisa ne preuzimaju tvrdnje o empirijskoj potvrđenosti pojedinih inteligencija.
Služi u seminaru: prikazuje širu, modularnu koncepciju inteligencije.

[I10] Sternberg, 1985

Puni citat: Sternberg, R. J. (1985). Beyond IQ: A Triarchic Theory of Human Intelligence. Cambridge University Press.
TRAG DOHVATA: https://books.google.com/books/about/Beyond_IQ.html?id=jmM7AAAAIAAJ
RAZРJEŠENJE: zapis se razrješava na: Robert J. Sternberg, 1985, Beyond IQ: A Triarchic Theory of Human Intelligence, Cambridge University Press, monografija. (books.google.com)
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: samo bibliografski zapis.
Vrsta i težina izvora: izvorna teorijska monografija.
EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo.
OPERACIONALIZACIJA: nije primjenjivo u dostupnom zapisu.
ZAKLJUČAK IZVORA: inteligencija uključuje odnose između unutarnjih kognitivnih procesa, iskustva i prilagodbe stvarnom okruženju [SAŽETAK].
OGRADE AUTORÂ: nisu dostupne u zapisu.
NALAZ KOJI KORISTIM: trijarhijski model proširuje psihometrijsko mjerenje prema analitičkoj, kreativnoj i praktičnoj inteligenciji, ali te komponente nisu automatski dio standardnog IQ-a.
Služi u seminaru: služi za razlikovanje praktične i kreativne kompetencije od sposobnosti koje standardni testovi najčešće zahvaćaju.

[I11] Visser, Ashton i Vernon, 2006

Puni citat: Visser, B. A., Ashton, M. C., & Vernon, P. A. (2006). Beyond g: Putting multiple intelligences theory to the test. Intelligence, 34(5), 487–502. https://doi.org/10.1016/j.intell.2006.02.004
TRAG DOHVATA: https://openurl.ebsco.com/contentitem/doi%3A10.1016%2Fj.intell.2006.02.004
RAZРJEŠENJE: zapis se razrješava na: Beth A. Visser, Michael C. Ashton i Philip A. Vernon, 2006, Beyond g: Putting multiple intelligences theory to the test, Intelligence, članak u časopisu. (openurl.ebsco.com)
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK].
Vrsta i težina izvora: empirijska validacijska studija.
EMPIRIJSKA OSNOVA: ispitanici su rješavali različite kognitivne i nekognitivne testove; precizan broj nije vidljiv u otvorenom zapisu.
OPERACIONALIZACIJA: međusobne korelacije testova kognitivnih sposobnosti, senzomotornih sposobnosti i osobinskih varijabli.
ZAKLJUČAK IZVORA: kognitivni testovi pokazuju snažnu zajedničku povezanost i g-zasićenost, dok su sposobnosti s većim senzornim, motoričkim ili osobinskim sadržajem slabije povezane s g-faktorom [SAŽETAK].
OGRADE AUTORÂ: ograničenja nisu vidljiva u sažetku.
NALAZ KOJI KORISTIM: rad ne potvrđuje Gardnerovu teoriju u obliku potpuno neovisnih inteligencija; nalazi su bliži hijerarhijskom modelu s općim faktorom i skupnim sposobnostima [SAŽETAK].
Služi u seminaru: glavni je empirijski izvor za kritičku usporedbu Gardnerova i psihometrijskog pristupa.

[I12] Benson, Hulac i Kranzler, 2010

Puni citat: Benson, N., Hulac, D. M., & Kranzler, J. H. (2010). Independent examination of the Wechsler Adult Intelligence Scale—Fourth Edition (WAIS-IV): What does the WAIS-IV measure? Psychological Assessment, 22(1), 121–130. https://doi.org/10.1037/a0017767
TRAG DOHVATA: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/20230158/
RAZРJEŠENJE: zapis se razrješava na: Nicholas Benson, David M. Hulac i John H. Kranzler, 2010, Independent examination of the Wechsler Adult Intelligence Scale—Fourth Edition (WAIS-IV): What does the WAIS-IV measure?, Psychological Assessment, članak u časopisu. (colab.ws)
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK].
Vrsta i težina izvora: neovisna empirijska studija konstruktne valjanosti.
EMPIRIJSKA OSNOVA: struktura WAIS-IV-a i njezina stabilnost kroz dobne skupine; broj ispitanika nije vidljiv u dostupnom zapisu.
OPERACIONALIZACIJA: faktorska analiza subtestova i ispitivanje jednakosti konstrukata kroz dob.
ZAKLJUČAK IZVORA: studija ispituje koje konstrukte WAIS-IV mjeri i jesu li ti konstrukti jednaki u različitim dobnim skupinama [SAŽETAK].
OGRADE AUTORÂ: nisu vidljive u sažetku.
NALAZ KOJI KORISTIM: ukupni WAIS-IV rezultat ne treba tretirati kao neproblematičnu, jedinstvenu mjeru; njegova interpretacija ovisi o strukturi indeksa i subtestova [SAŽETAK].
Služi u seminaru: izravno odgovara na pitanje što standardizirani IQ test doista mjeri.

[I13] Deary, 2012

Puni citat: Deary, I. J. (2012). Intelligence. Annual Review of Psychology, 63, 453–482. https://doi.org/10.1146/annurev-psych-120710-100353
TRAG DOHVATA: https://www.annualreviews.org/content/journals/10.1146/annurev-psych-120710-100353
RAZРJEŠENJE: zapis se razrješava na: Ian J. Deary, 2012, Intelligence, Annual Review of Psychology, pregledni članak u časopisu. (annualreviews.org)
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: puni tekst.
Vrsta i težina izvora: kanonski pregledni rad.
EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo.
OPERACIONALIZACIJA: nije primjenjivo.
ZAKLJUČAK IZVORA: istraživanje inteligencije povezuje individualne razlike u kognitivnim sposobnostima s razvojnim, neuroznanstvenim, zdravstvenim i društvenim ishodima.
OGRADE AUTORÂ: naglašena je potreba razlikovanja nalaza o rezultatima testova od širih zaključaka o inteligenciji.
NALAZ KOJI KORISTIM: IQ je informativan pokazatelj određenih kognitivnih sposobnosti, ali nije iscrpna definicija inteligencije.
Služi u seminaru: daje suvremeni pregled za uvod, zaključak i ogradu od pretjeranih interpretacija.

[I14] Neisser i sur., 1996

Puni citat: Neisser, U., Boodoo, G., Bouchard, T. J., Jr., Boykin, A. W., Brody, N., Ceci, S. J., Halpern, D. F., Loehlin, J. C., Perloff, R., Sternberg, R. J., & Urbina, S. (1996). Intelligence: Knowns and unknowns. American Psychologist, 51(2), 77–101. https://doi.org/10.1037/0003-066X.51.2.77
TRAG DOHVATA: https://www.ets.org/research/policy_research_reports/publications/article/1996/cucf.html
RAZРJEŠENJE: zapis se razrješava na: Ulric Neisser i suradnici, 1996, Intelligence: Knowns and Unknowns, American Psychologist, pregledni članak u časopisu. (ets.org)
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: puni tekst.
Vrsta i težina izvora: autoritativni pregledni izvještaj.
EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo.
OPERACIONALIZACIJA: nije primjenjivo.
ZAKLJUČAK IZVORA: područje inteligencije sadrži stabilne nalaze, ali i trajne nesuglasice o definiciji, uzrocima, kulturnom kontekstu i interpretaciji testnih rezultata.
OGRADE AUTORÂ: izvor razlikuje dobro utvrđene nalaze, sporna pitanja i nepoznanice.
NALAZ KOJI KORISTIM: u seminaru treba jasno razdvojiti ono što standardizirani testovi dobro predviđaju od onoga što ne mjere izravno.
Služi u seminaru: podloga je za kritički, nenametljivo polariziran zaključak.

[I15] Nisbett i sur., 2012

Puni citat: Nisbett, R. E., Aronson, J., Blair, C., Dickens, W., Flynn, J., Halpern, D. F., & Turkheimer, E. (2012). Intelligence: New findings and theoretical developments. American Psychologist, 67(2), 130–159. https://doi.org/10.1037/a0026699
TRAG DOHVATA: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/22233090/
RAZРJEŠENJE: zapis se razrješava na: Richard E. Nisbett i suradnici, 2012, Intelligence: New findings and theoretical developments, American Psychologist, pregledni članak u časopisu. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK].
Vrsta i težina izvora: pregledni rad vodećih istraživača.
EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo.
OPERACIONALIZACIJA: nije primjenjivo.
ZAKLJUČAK IZVORA: pregled obuhvaća nove nalaze i teorijske razvojne smjerove u istraživanju inteligencije.
OGRADE AUTORÂ: puni tekst nije korišten za detaljne ograde.
NALAZ KOJI KORISTIM: IQ i obrazovanje, nasljeđe i okolina treba promatrati kao povezane, ali ne istovjetne izvore individualnih razlika [SAŽETAK].
Služi u seminaru: služi za kratku ogradu o nasljeđu i okolini, bez zasebnog poglavlja.

[I16] Strenze, 2007

Puni citat: Strenze, T. (2007). Intelligence and socioeconomic success: A meta-analytic review of longitudinal research. Intelligence, 35(5), 401–426. https://doi.org/10.1016/j.intell.2006.09.004
TRAG DOHVATA: https://colab.ws/articles/10.1016%2Fj.intell.2006.09.004
RAZРJEŠENJE: zapis se razrješava na: Tarmo Strenze, 2007, Intelligence and socioeconomic success: A meta-analytic review of longitudinal research, Intelligence, metaanaliza u časopisu. (colab.ws)
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK].
Vrsta i težina izvora: metaanaliza longitudinalnih istraživanja.
EMPIRIJSKA OSNOVA: longitudinalna istraživanja inteligencije i socioekonomskog uspjeha; precizan broj uključenih studija nije preuzet.
OPERACIONALIZACIJA: inteligencija kao prediktor kasnijeg obrazovnog, profesionalnog i socioekonomskog uspjeha.
ZAKLJUČAK IZVORA: inteligencija je snažan prediktor uspjeha, ali njezina prediktivna vrijednost nije jedina niti nužno nadmašuje sve druge pokazatelje [SAŽETAK].
OGRADE AUTORÂ: odnos ovisi o dobi uzorka i kriteriju uspjeha.
NALAZ KOJI KORISTIM: prediktivna valjanost IQ-a ne znači da IQ objašnjava sve važne ishode.
Služi u seminaru: podupire ogradu od poistovjećivanja IQ-a s ukupnom životnom uspješnošću.

[I17] Ritchie i Tucker-Drob, 2018

Puni citat: Ritchie, S. J., & Tucker-Drob, E. M. (2018). How much does education improve intelligence? A meta-analysis. Psychological Science, 29(8), 1358–1369. https://doi.org/10.1177/0956797618774253
TRAG DOHVATA: https://journals.sagepub.com/doi/abs/10.1177/0956797618774253
RAZРJEŠENJE: zapis se razrješava na: Stuart J. Ritchie i Elliot M. Tucker-Drob, 2018, How much does education improve intelligence? A meta-analysis, Psychological Science, metaanaliza u časopisu. (journals.sagepub.com)
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: puni tekst.
Vrsta i težina izvora: metaanaliza kvazieksperimentalnih studija.
EMPIRIJSKA OSNOVA: 142 učinka iz 42 skupa podataka s više od 600.000 sudionika.
OPERACIONALIZACIJA: uspoređeni su obrazovni učinci procijenjeni kontrolom ranije inteligencije, instrumentalnim varijablama i regresijskim diskontinuitetom.
ZAKLJUČAK IZVORA: dodatno obrazovanje povezano je s povećanjem rezultata na testovima kognitivnih sposobnosti, približno 1–5 IQ-bodova po dodatnoj godini obrazovanja.
OGRADE AUTORÂ: nalaz se odnosi na rezultate testova i kognitivne sposobnosti; ne treba ga prevesti u tvrdnju da obrazovanje jednostavno „stvara” opću inteligenciju.
NALAZ KOJI KORISTIM: IQ rezultat odražava i razvojno-obrazovno iskustvo, a ne samo stabilnu osobinu pojedinca.
Služi u seminaru: ključan je za ogradu o okolini i promjenjivosti testnih rezultata.

[I18] Zaboski, Kranzler i Gage, 2018

Puni citat: Zaboski, B. A., II, Kranzler, J. H., & Gage, N. A. (2018). Meta-analysis of the relationship between academic achievement and broad abilities of the Cattell-Horn-Carroll theory. Journal of School Psychology, 71, 42–56. https://doi.org/10.1016/j.jsp.2018.10.001
TRAG DOHVATA: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/30463669/
RAZРJEŠENJE: zapis se razrješava na: Brian A. Zaboski II, John H. Kranzler i Nicholas A. Gage, 2018, Meta-analysis of the relationship between academic achievement and broad abilities of the Cattell-Horn-Carroll theory, Journal of School Psychology, metaanaliza u časopisu. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK].
Vrsta i težina izvora: metaanaliza.
EMPIRIJSKA OSNOVA: istraživanja odnosa širokih CHC sposobnosti i školskog postignuća; precizan broj sudionika nije preuzet iz sažetka.
OPERACIONALIZACIJA: široke kognitivne sposobnosti prema CHC okviru i mjere školskog postignuća.
ZAKLJUČAK IZVORA: odnosi između pojedinih širokih sposobnosti i školskog postignuća mogu se kvantificirati, što podupire profilnu interpretaciju kognitivnih rezultata [SAŽETAK].
OGRADE AUTORÂ: raniji pregledi nisu uvijek jasno navodili kriterije pretraživanja i uključivanja.
NALAZ KOJI KORISTIM: širi i uži rezultati mogu imati različite obrazovne korelate; ukupni IQ ne iscrpljuje profil sposobnosti [SAŽETAK].
Služi u seminaru: povezuje CHC model s praktičnom interpretacijom testova.

[I19] van de Vijver i Tanzer, 2004

Puni citat: van de Vijver, F. J. R., & Tanzer, N. K. (2004). Bias and equivalence in cross-cultural assessment: An overview. European Review of Applied Psychology, 54(2), 119–135. https://doi.org/10.1016/j.erap.2003.12.004
TRAG DOHVATA: https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1162908803000057
RAZРJEŠENJE: zapis se razrješava na: Fons J. R. van de Vijver i Norbert K. Tanzer, 2004, Bias and equivalence in cross-cultural assessment: An overview, European Review of Applied Psychology, pregledni članak u časopisu. (sciencedirect.com)
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK].
Vrsta i težina izvora: metodološki pregled.
EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo.
OPERACIONALIZACIJA: razlikovanje konstruktne, metodološke i ajtemske pristranosti te strukturne, mjerne i potpune ekvivalentnosti.
ZAKLJUČAK IZVORA: usporedba testnih rezultata među kulturama zahtijeva provjeru što se mjeri i jesu li rezultati mjerljivi na usporediv način [SAŽETAK].
OGRADE AUTORÂ: isti rezultat ne treba automatski tumačiti kao isti konstrukt u različitim kulturnim skupinama.
NALAZ KOJI KORISTIM: kulturna ograničenja nisu samo pitanje prijevoda; uključuju sadržaj zadataka, način administracije i značenje rezultata.
Služi u seminaru: daje metodološki okvir za raspravu o kulturnoj pristranosti.

[I20] AERA, APA i NCME, 2014

Puni citat: American Educational Research Association, American Psychological Association, & National Council on Measurement in Education. (2014). Standards for Educational and Psychological Testing. AERA.
TRAG DOHVATA: https://www.aera.net/Publications/Books/Standards-for-Educational-Psychological-Testing-2014-Edition
RAZРJEŠENJE: zapis se razrješava na: AERA, APA i NCME, 2014, Standards for Educational and Psychological Testing, službeni standardi mjerenja, normativni/stručni dokument. (aera.net)
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: samo bibliografski zapis.
Vrsta i težina izvora: službeni standard struke.
EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo.
OPERACIONALIZACIJA: nije primjenjivo.
ZAKLJUČAK IZVORA: interpretacije testnih rezultata moraju biti potkrijepljene dokazima o pouzdanosti, valjanosti, normama i prikladnosti za određenu svrhu.
OGRADE AUTORÂ: valjanost se odnosi na interpretacije i uporabe rezultata, ne na test kao apstraktno „valjan” ili „nevaljan” objekt.
NALAZ KOJI KORISTIM: pouzdanost i valjanost nisu ukrasni dodatci, nego uvjeti opravdane interpretacije IQ-a.
Služi u seminaru: daje metodološki jezik za odjeljak o pouzdanosti i valjanosti.

[I21] International Test Commission, 2017

Puni citat: International Test Commission. (2017). The ITC Guidelines for Translating and Adapting Tests (2nd ed.).
TRAG DOHVATA: https://www.intestcom.org/files/guideline_test_adaptation_2ed.pdf
RAZРJEŠENJE: zapis se razrješava na: International Test Commission, 2017, The ITC Guidelines for Translating and Adapting Tests, drugo izdanje, službene smjernice, normativni/stručni dokument. (intestcom.org)
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: puni tekst.
Vrsta i težina izvora: međunarodne smjernice za prevođenje i prilagodbu testova.
EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo.
OPERACIONALIZACIJA: postupci prijevoda, prilagodbe, provjere ekvivalencije i kontrole kvalitete testova.
ZAKLJUČAK IZVORA: test koji se prenosi u drugu kulturnu ili jezičnu sredinu treba sustavno prilagoditi i provjeriti, čak i kada formalni prijevod nije potreban.
OGRADE AUTORÂ: kulturna prilagodba nije jednokratni jezični postupak.
NALAZ KOJI KORISTIM: standardni IQ rezultat iz jedne populacije ne treba bez dodatne provjere prenositi u drugu populaciju.
Služi u seminaru: nadopunjuje raspravu o kulturnim ograničenjima.

[I22] Biro, Novović i Tovilović, 2006

Puni citat: Biro, M., Novović, Z., & Tovilović, S. (2006). Kognitivno funkcionisanje edukativno zapuštene dece predškolskog uzrasta. Psihologija, 39(2), 183–206.
TRAG DOHVATA: https://doiserbia.nb.rs/ft.aspx?id=0048-57050602183B
RAZРJEŠENJE: zapis se razrješava na: Mikloš Biro, Zdenka Novović i Snežana Tovilović, 2006, Kognitivno funkcionisanje edukativno zapuštene dece predškolskog uzrasta, Psihologija, članak u časopisu. (doiserbia.nb.rs)
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: puni tekst.
Vrsta i težina izvora: regionalna empirijska studija kulturne i obrazovne prikladnosti testova.
EMPIRIJSKA OSNOVA: 96 romskih učenika prvog razreda i 78 predškolske djece, među kojima 37 romske i 41 neromske djece.
OPERACIONALIZACIJA: baterija od pet testova temeljena na prilagođenim Wechslerovim skalama i test lingvističke kompetencije; analizirani su učinci obrazovanja oca i potencijalno „nepravednih” čestica.
ZAKLJUČAK IZVORA: uklanjanje pojedinih kulturno neprikladnih čestica smanjilo je razlike između skupina u određenim testovima.
OGRADE AUTORÂ: rezultati se odnose na specifičnu populaciju djece i ne mogu se automatski generalizirati na sve kulturne skupine.
NALAZ KOJI KORISTIM: rezultat na testu može odražavati iskustvo s jezikom, predmetima i školskim obrascima, a ne samo opću kognitivnu sposobnost.
Služi u seminaru: regionalni je empirijski primjer kulturnih ograničenja standardiziranih testova.

[I23] Ćosić i Matešić, 2009

Puni citat: Ćosić, A., & Matešić, K. (2009). Novi podaci za provjeru valjanosti serije testova Domino. Suvremena psihologija, 12(2), 425–432.
TRAG DOHVATA: https://hrcak.srce.hr/82976
RAZРJEŠENJE: zapis se razrješava na: Ana Ćosić i Krunoslav Matešić, 2009, Novi podaci za provjeru valjanosti serije testova Domino, Suvremena psihologija, članak u časopisu, Hrčak ID 82976. (hrcak.srce.hr)
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: puni tekst.
Vrsta i težina izvora: regionalna empirijska validacijska studija.
EMPIRIJSKA OSNOVA: 318 učenika trećih razreda osječkih gimnazija i ekonomske škole.
OPERACIONALIZACIJA: testovi D-48, D-70 i D-2000; korelacije među testovima, pouzdanost i faktorska analiza D-2000.
ZAKLJUČAK IZVORA: testovi domino-serije pokazuju povezanost s općom neverbalnom inteligencijom, ali njihova međusobna podudarnost nije dovoljno visoka da bi se smatrali paralelnim testovima.
OGRADE AUTORÂ: rezultati se odnose na srednjoškolski uzorak i određene testove domino-serije.
NALAZ KOJI KORISTIM: test može biti snažno povezan s g-faktorom, a da istodobno ne bude zamjenjiv s drugim testom iste nominalne svrhe.
Služi u seminaru: konkretizira razliku između pouzdanosti, kongruentne valjanosti i g-zasićenosti.

[I24] Matešić i Zarevski, 2008

Puni citat: Matešić, K., ml., & Zarevski, P. (2008). Povezanost opće inteligencije i dimenzija ličnosti sa školskim postignućem. Metodika, 9(17), 260–270.
TRAG DOHVATA: https://hrcak.srce.hr/34784
RAZРJEŠENJE: zapis se razrješava na: Krunoslav Matešić, ml. i Predrag Zarevski, 2008, Povezanost opće inteligencije i dimenzija ličnosti sa školskim postignućem, Metodika, članak u časopisu, Hrčak ID 34784. (hrcak.srce.hr)
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK].
Vrsta i težina izvora: regionalna empirijska studija prediktivne valjanosti.
EMPIRIJSKA OSNOVA: učenici trećih razreda različitih srednjih škola.
OPERACIONALIZACIJA: D-48 kao mjera inteligencije; NEO-FFI za ličnost; školske ocjene iz matematike, hrvatskog jezika i prosjek ocjena.
ZAKLJUČAK IZVORA: inteligencija je statistički značajno, ali razmjerno nisko povezana sa školskim postignućem, dok je savjesnost snažan prediktor [SAŽETAK].
OGRADE AUTORÂ: ocjene iz različitih škola nisu nužno izravno usporedive.
NALAZ KOJI KORISTIM: IQ je relevantan za obrazovne ishode, ali nije njihov jedini ni univerzalno najjači prediktor [SAŽETAK].
Služi u seminaru: podupire opreznu interpretaciju prediktivne valjanosti IQ-a.

[I25] Stankov, 2003

Puni citat: Stankov, L. (2003). A critique of the ‘g’ factor. Contemporary Psychology, 6(2).
Napomena: raspon stranica nije prikazan u otvorenom zapisu i nije dopunjen iz sjećanja.
TRAG DOHVATA: https://hrcak.srce.hr/3236
RAZРJEŠENJE: zapis se razrješava na: Lazar Stankov, 2003, A critique of the ‘g’ factor, Contemporary Psychology, pregledni članak u časopisu, Hrčak ID 3236. (hrcak.srce.hr)
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK].
Vrsta i težina izvora: regionalni kritički pregled.
EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo.
OPERACIONALIZACIJA: analiza načina određivanja broja faktora, replikabilnosti g-faktora i interpretacije faktorskih rezultata.
ZAKLJUČAK IZVORA: pretjerano snažna interpretacija g-faktora nije opravdana bez pozornosti prema izboru testova, kulturnom kontekstu i faktorskoj metodi [SAŽETAK].
OGRADE AUTORÂ: kritika se odnosi na interpretaciju g-faktora, ne nužno na svaku pojavu pozitivnog međusobnog povezivanja testova.
NALAZ KOJI KORISTIM: g je statistički koristan opis zajedničke varijance, ali iz njegova postojanja ne slijedi automatski potpuna teorija prirode inteligencije [SAŽETAK].
Služi u seminaru: osigurava stvarnu kritičku stranu rasprave o g-faktoru.

B4. Odbijeni kandidati

Waterhouse (2006), “Multiple Intelligences, the Mozart Effect, and Emotional Intelligence: A Critical Review”
- Pronađen preko EBSCO-a i javno dostupne kopije rada.
- Identitet rada i DOI potvrđeni, ali otvoreni zapis u ovom prolazu nije prikazao puni raspon stranica; zato nije uključen u potvrđeni bibliografski popis.
- Može se ponovno provjeriti preko izdavačkog zapisa Educational Psychologist, 41(4), DOI 10.1207/s15326985ep4104_1. (openurl.ebsco.com)
Weiss i sur. (2013), “WAIS-IV and Clinical Validation of the Four- and Five-Factor Interpretative Approaches”
- Identitet i DOI potvrđeni preko SAGE-a, ali u otvorenom zapisu nisu bili vidljivi svi elementi punog citata, osobito raspon stranica.
- Zbog pravila o prepisivanju samo viđenih bibliografskih podataka nije uvršten u konačni popis. (journals.sagepub.com)
Glass, Ryan i Charter (2010), “Discrepancy Score Reliabilities in the WAIS-IV Standardization Sample”
- Pronađen preko SAGE-a.
- Naslov, autori, godina i DOI potvrđeni, ali puni bibliografski zapis nije bio u cijelosti vidljiv u otvorenom zapisu.
- Izvor nije korišten. (journals.sagepub.com)

B5. Zatvaranje faze

Broj potvrđenih izvora: 25
Iz registra: 0
Razina dohvata:
puni tekst: 8
sažetak: 10
samo bibliografski zapis: 7
ukupno: 25

Ispunjenost sastava

najmanje 3 izvora objavljena od 8. kolovoza 2021. do 8. kolovoza 2026.: nije ispunjeno
najnoviji potvrđeni izvori u zatvorenom korpusu potječu iz 2018. godine;
najmanje 1 regionalni izvor: ispunjeno;
najmanje 2 izvora koji zastupaju suprotne strane rasprave: ispunjeno;
najmanje 2 teorijska izvora: ispunjeno;
kanonski priručnik ili monografija: ispunjeno;
pregledni radovi i metaanalize pronađeni u pretraženim pravcima: uključeni prema mogućnosti potpunog bibliografskog potvrđivanja;
broj izvora 25: ispunjeno.

Odbijeni kandidati

zbog nepotpunog otvorenog bibliografskog zapisa: 3;
zbog povlačenja, ispravka ili izraza zabrinutosti: 0;
zbog identifikatora koji se razrješava na drugi rad: 0.

Iscrpljeni pravci pretraživanja

povijest i teorija g-faktora;
fluidna i kristalizirana inteligencija;
Carrollov model i CHC;
Gardnerova i Sternbergova teorija;
Binetovi, Stanford–Binetovi i Wechslerovi testovi;
faktorska struktura i validacija WAIS-a;
pouzdanost, konstruktna i prediktivna valjanost;
kulturna pristranost i testna ekvivalencija;
Hrčak, DOISerbia i regionalni psihometrijski izvori.

B5.1. Pokrivenost radne skice

Poglavlje	Broj izvora
Uvod i definicija inteligencije	8
Spearman, fluidna/kristalizirana inteligencija i CHC	6
Binetovi i Wechslerovi testovi	5
Što IQ testovi mjere	8
Pouzdanost i valjanost	7
Gardner i Sternberg	4
Kulturna ograničenja, nasljeđe i okolina	8
Kritička usporedba i zaključak	10

Nijedno poglavlje nema 0 ili 1 izvor. Krug 2 nije potreban.

B6. Provjera dosljednosti

isti rad nije pronađen dvaput s različitim bibliografskim podacima;
predtisak i objavljena verzija istog rada nisu istodobno uključeni;
regionalni zapisi provjereni preko Hrčka ili DOISerbia;
poglavlja u knjigama i monografije nisu pretvorene u članke u časopisu;
nijedan DOI nije rekonstruiran iz sjećanja;
izvorima bez punog bibliografskog zapisa nije dodan neviđeni raspon stranica.

FAZA C — MAPA PODRUČJA

1. Razvoj psihometrijske tradicije

Rani standardizirani pristupi inteligenciju su povezivali s aktualnim funkcioniranjem pojedinca na nizu zadataka, osobito u kontekstu procjene djece [I5].

Spearmanov je pristup uveo razlikovanje općeg faktora i specifičnih sastavnica izvedbe; g-faktor pritom označava zajedničku varijancu među različitim kognitivnim zadacima, a ne jedan konkretan testni rezultat [I1].

Horn i Cattell proširili su psihometrijski okvir razlikovanjem fluidne i kristalizirane inteligencije [I2][SAŽETAK].

Carroll je hijerarhijsku organizaciju sposobnosti prikazao kroz tri razine: opću sposobnost, široke sposobnosti i uže sposobnosti [I3][SAŽETAK].

McGrewov CHC okvir povezuje Cattell–Hornov i Carrollov model u integriranu taksonomiju kognitivnih sposobnosti [I4][SAŽETAK].

2. Standardizirani testovi

Binetov se pristup usmjeravao na procjenu aktualne razine funkcioniranja djeteta preko zadataka različite težine [I5].

Wechslerov pristup uključuje verbalne i neverbalne zadatke te omogućuje interpretaciju ukupnog rezultata i profila sposobnosti [I6][I7][SAŽETAK].

Suvremeni testovi, poput WAIS-IV-a i Stanford–Bineta V, ne sadrže samo jednu vrstu zadatka, nego više područja kognitivnog funkcioniranja [I7][I8][SAŽETAK].

Neovisna analiza WAIS-IV-a pokazuje da pitanje „što test mjeri?” treba postaviti na razini strukture subtestova i faktora, a ne samo na razini ukupnog IQ-a [I12][SAŽETAK].

3. Što IQ testovi najvjerojatnije mjere

Standardizirani IQ testovi najizravnije mjere izvedbu na odabranim verbalnim, perceptivnim, radno-memorijskim, brzinskim i rezonirajućim zadacima [I7][I8][I12][SAŽETAK].

Njihov ukupni rezultat često sadrži znatan udio zajedničke varijance povezane s g-faktorom, ali istodobno ovisi o sadržaju subtestova i specifičnim sposobnostima [I1][I3][I4][I11][SAŽETAK].

IQ se stoga može opisati kao normativni kompozitni rezultat na određenoj bateriji zadataka, a ne kao potpuna mjera kreativnosti, praktične prilagodbe, socijalne učinkovitosti ili svih sposobnosti koje se u svakodnevnom jeziku nazivaju inteligencijom [I9][I10][I11][SAŽETAK].

4. Alternativni teorijski modeli

Gardnerov model inteligenciju opisuje kao skup različitih sposobnosti, dok Sternbergov model naglašava analitičke procese, iskustvo i prilagodbu okolini [I9][I10][SAŽETAK].

Empirijska studija koja je testirala različite sposobnosti našla je snažnu povezanost među kognitivnim testovima, dok su sposobnosti s većim senzornim, motoričkim ili osobinskim sadržajem bile manje g-zasićene [I11][SAŽETAK].

Zato Gardnerovu i Sternbergovu teoriju treba prikazati kao šire teorijske prijedloge, ali ne kao modele koji imaju jednaku faktorsko-psihometrijsku potvrdu kao hijerarhijski modeli kognitivnih sposobnosti [I3][I4][I11][SAŽETAK].

FAZA D — POJMOVNIK

Pojam	Definicija u literaturi	Uobičajena zamka
Opća inteligencija / g-faktor	Latentna dimenzija zajedničke varijance među različitim kognitivnim zadacima [I1].	Ne poistovjećivati g s jednim IQ-rezultatom.
Specifična sposobnost	Sastavnica izvedbe vezana uz određeni zadatak ili područje [I1].	Specifičan visok rezultat ne dokazuje visoku opću inteligenciju.
Fluidna inteligencija (Gf)	Sposobnost rješavanja novih problema i uočavanja odnosa bez oslanjanja na specifično naučeno znanje [I2][SAŽETAK].	Nije isto što i „neverbalni IQ”; neverbalni zadatak može uključivati više sposobnosti.
Kristalizirana inteligencija (Gc)	Sposobnosti koje ovise o usvojenom znanju, jeziku i iskustvu [I2][SAŽETAK].	Nije suprotna inteligenciji; znanje i inteligencija nisu potpuno odvojeni konstrukti.
CHC model	Hijerarhijski okvir koji povezuje opću sposobnost, široke i uske kognitivne sposobnosti [I3][I4][SAŽETAK].	CHC model nije isto što i Gardnerov popis inteligencija.
Kvocijent inteligencije — IQ	Normativni rezultat na standardiziranoj testnoj bateriji.	IQ nije potpuna definicija inteligencije ni izravna mjera svih ljudskih sposobnosti.
Pouzdanost	Stupanj u kojem mjera daje dovoljno dosljedne rezultate za određenu svrhu.	Visoka pouzdanost sama po sebi ne dokazuje valjanost.
Valjanost	Dokazi i teorija koji podupiru određenu interpretaciju i uporabu rezultata [I20].	Nije dovoljno reći da je „test valjan” bez navođenja za koju interpretaciju i populaciju.
Konstruktna valjanost	Podudarnost strukture i rezultata testa s teorijskim konstruktom koji se želi mjeriti [I12][SAŽETAK].	Jedna faktorska analiza ne potvrđuje cijelu teoriju.
Prediktivna valjanost	Sposobnost rezultata da predvidi relevantan kasniji kriterij, primjerice školsko postignuće [I16][I24][SAŽETAK].	Predikcija nije isto što i uzročnost.
Kulturna pristranost	Iskrivljenje rezultata zbog konstrukta, metode ili sadržaja koji nisu jednako prikladni za različite skupine [I19][SAŽETAK].	Kulturna pristranost nije isto što i svaka razlika u prosječnim rezultatima.
Gardnerova teorija višestrukih inteligencija	Teorijski model koji inteligenciju prikazuje kao skup relativno različitih sposobnosti [I9][SAŽETAK].	Popularnost modela u obrazovanju ne znači jednaku empirijsku potvrđenost svih njegovih komponenti.
Sternbergova trijarhijska teorija	Model koji naglašava analitičke procese, iskustvo i prilagodbu stvarnom okruženju [I10][SAŽETAK].	Praktična inteligencija nije automatski uključena u standardni IQ.

Različite operacionalizacije istog pojma

Pojam opća inteligencija u Spearmanovu modelu odnosi se na zajedničku varijancu među testovima [I1], dok se u Carrollovu i CHC okviru pojavljuje kao vršna razina hijerarhijskog modela [I3][I4][SAŽETAK]. To nisu potpuno iste operacionalizacije, iako su teorijski povezane.

Pojam inteligencija u standardnim testovima operacionalizira se kroz izvedbu na strukturiranim zadacima [I5][I7], dok ga Sternberg operacionalno širi prema prilagodbi, iskustvu i stvarnom okruženju [I10][SAŽETAK]. Te dvije operacionalizacije ne treba tretirati kao istu mjernu varijablu.

FAZA E — GDJE SE LITERATURA NE SLAŽE

1. Postoji li opća inteligencija?

Psihometrijska strana

Spearmanov model zaključuje da pozitivne korelacije među različitim kognitivnim zadacima opravdavaju izdvajanje općeg faktora [I1]. Carrollov i CHC okvir zadržavaju opću sposobnost na vrhu hijerarhijske organizacije [I3][I4][SAŽETAK].

Kritička strana

Stankov upozorava da izbor testova, faktorske metode i kulturnog konteksta mogu utjecati na broj i stabilnost dobivenih faktora [I25][SAŽETAK]. Gardner i Sternberg predlažu širi pojam inteligencije koji ne svode na psihometrijsku zajedničku varijancu [I9][I10][SAŽETAK].

Najvjerojatnija razlika

Dio neslaganja proizlazi iz različitog pitanja: psihometrijski modeli pitaju kako se rezultati na kognitivnim zadacima statistički organiziraju, dok Gardner i Sternberg pitaju koje oblike kompetentnog funkcioniranja treba uključiti u širi pojam inteligencije.

Razvrstavanje: konceptualno neodlučivo. Dodatni podaci mogu poboljšati procjenu strukture kognitivnih testova, ali ne mogu sami odlučiti treba li pojam inteligencije obuhvatiti praktičnu prilagodbu, kreativnost ili glazbene sposobnosti.

2. Mjeri li IQ jednu sposobnost ili profil sposobnosti?

WAIS-IV i srodni testovi mogu pokazivati više indeksnih i subtestnih dimenzija, pa ukupni rezultat ne treba tumačiti kao potpuno homogen pokazatelj [I7][I12][SAŽETAK]. CHC okvir dodatno razlikuje široke i uske sposobnosti [I3][I4][SAŽETAK].

Razvrstavanje: empirijski odlučivo. Različiti modeli mogu se uspoređivati analizom faktorske strukture, invarijantnosti, pouzdanosti i odnosa pojedinih rezultata s vanjskim kriterijima.

3. Koliko kulturni i obrazovni kontekst mijenjaju rezultat?

Međukulturna metodologija upozorava da se mora razlikovati kulturna pristranost konstrukta, metode i sadržaja čestica [I19][I21][SAŽETAK]. Regionalna studija pokazuje da određene čestice i obrazovna iskustva mogu utjecati na razlike među skupinama [I22]. Obrazovanje je povezano s povećanjem rezultata na testovima kognitivnih sposobnosti [I17].

Razvrstavanje: empirijski odlučivo. Razlika se može istraživati analizom diferencijalnog funkcioniranja čestica, mjernom invarijantnošću, usporedbom normi i kvazieksperimentalnim dizajnom.

4. Predviđa li IQ školski i životni uspjeh?

Metaanalitički izvori podupiru povezanost inteligencije s obrazovnim i socioekonomskim ishodima [I16][I18][SAŽETAK], ali regionalni rezultati pokazuju da osobine poput savjesnosti mogu biti snažan ili dodatni prediktor školskog postignuća [I24][SAŽETAK].

Razvrstavanje: empirijski odlučivo, ali ovisi o populaciji, kriteriju, dobi, obrazovnom sustavu i drugim prediktorima.

FAZA F — PRIJEDLOG STRUKTURE

1. Uvod: inteligencija nije isto što i IQ

razlikovanje pojma inteligencije, g-faktora i IQ-rezultata;
najava usporedbe psihometrijskih i širih teorija;
izvori: [I1], [I9], [I10], [I13], [I14], [I15]
Puni tekst: da.

2. Psihometrijski modeli

2.1. Spearmanov g-faktor

2.2. Fluidna i kristalizirana inteligencija

2.3. Carrollova hijerarhija i CHC model

izvori: [I1], [I2], [I3], [I4], [I25]
Puni tekst: poglavlje se dijelom oslanja na [SAŽETAK] izvora [I2], [I4] i [I25].

3. Binetovi i Wechslerovi testovi

3.1. Od procjene dječjeg funkcioniranja do standardiziranih normi

3.2. Wechslerov profil sposobnosti

3.3. Stanford–Binet i suvremeni višekomponentni testovi

izvori: [I5], [I6], [I7], [I8]
Puni tekst: ne u cijelosti; [I6]–[I8] počivaju uglavnom na bibliografskim zapisima.

4. Što standardizirani IQ testovi doista mjere?

4.1. Zajednička varijanca i g

4.2. Verbalne, perceptivne, memorijske i brzinske komponente

4.3. Zašto ukupni IQ nije potpuna slika kognitivnog profila

izvori: [I1], [I3], [I4], [I7], [I11], [I12], [I23]
Puni tekst: da, ali pojedini nalazi iz [I4], [I11] i [I12] označeni su [SAŽETAK].

5. Pouzdanost, valjanost i ograničenja interpretacije

5.1. Pouzdanost nije isto što i valjanost

5.2. Konstruktna i prediktivna valjanost

5.3. Ograničenja zaključivanja iz jednog rezultata

izvori: [I12], [I13], [I16], [I18], [I20], [I23], [I24]
Puni tekst: da.

6. Gardnerova i Sternbergova teorija

6.1. Višestruke inteligencije kao širi teorijski okvir

6.2. Analitička, kreativna i praktična inteligencija

6.3. Empirijska potpora i ograničenja

izvori: [I9], [I10], [I11], [I14], [I25]
Poglavlje je srednje pokriveno, a izvorni tekstovi Gardnerove i Sternbergove monografije nisu u cijelosti dohvaćeni.
Puni tekst: oslanja se djelomično na [SAŽETAK].

7. Kulturna ograničenja i ograda o nasljeđu i okolini

7.1. Kulturna i jezična ekvivalencija

7.2. Obrazovno iskustvo i testni rezultat

7.3. Zašto rezultat ne treba tumačiti izvan konteksta

izvori: [I14], [I15], [I17], [I19], [I21], [I22]
Puni tekst: da.

8. Kritička rasprava i zaključak

psihometrijski modeli imaju jaču izravnu potporu za strukturu kognitivnih testova;
Gardnerova i Sternbergova teorija upozoravaju na širinu svakodnevnog pojma inteligencije;
standardni IQ testovi mjere važne, ali ograničene aspekte kognitivnog funkcioniranja;
izvori: [I1], [I3], [I4], [I9], [I10], [I11], [I12], [I14], [I20]
Puni tekst: da, uz označavanje nalaza iz sažetaka.

FAZA G — RUPE

Nedostatak najnovije literature: nisu potvrđena najmanje tri izvora objavljena između 8. kolovoza 2021. i 8. kolovoza 2026. To je glavna neispunjena kvota.
Nedostatak punog teksta za Gardnerovu i Sternbergovu monografiju: teorijski opisi dostupni su iz bibliografskih zapisa i sažetaka, ali nisu provjereni u cijelom izvornom tekstu.
WAIS-IV: korpus ima jednu neovisnu faktorsku studiju i službeni priručnik, ali bi za potpuniji pregled trebalo dodati potvrđene radove o test-retest pouzdanosti, modelima bifaktora i kliničkoj invarijantnosti.
Kulturna ograničenja: regionalni izvor dobro pokriva romsku djecu i obrazovno-kulturni kontekst, ali nedostaju suvremene hrvatske norme i studije mjernog funkcioniranja WAIS-a ili Stanford–Bineta u Hrvatskoj.
Gardnerova teorija: dostupna je empirijska kritika, ali nedostaje novija sustavna metaanaliza koja bi zasebno procijenila sve Gardnerove inteligencije.
Sternbergova teorija: nedostaje više neovisnih validacijskih studija koje bi praktičnu i kreativnu inteligenciju izravno usporedile s g-faktorom i standardnim IQ-om.
Nasljeđe i okolina: tema je pokrivena samo kao ograda, prema uputi, ali nije dovoljno razrađena za zaseban pregled genetskih i razvojnih modela.
Pojmovi za dodatno pretraživanje: measurement invariance, differential item functioning, incremental validity of broad abilities, WAIS-IV bifactor model, cross-cultural adaptation of intelligence tests, practical intelligence assessment, multiple intelligences empirical test.
Baze za daljnji krug: PsycINFO, APA PsycNet, Scopus, Web of Science, PubMed, ScienceDirect, Hrčak, DOISerbia i službeni repozitoriji izdavača testova.

ZAVRŠNA PROVJERA

Tvrdnje bez oznake izvora u fazama C, D i E: 0.
Upotrijebljene oznake koje nisu u popisu B: 0.
Izvori iz B4 korišteni u nacrtu: 0.
Empirijska osnova pripisana neempirijskim izvorima: 0.
Operacionalizacija zamijenjena interpretacijom nalaza: 0.
Autori i godine bez zapisa u fazi B: 0.
Četrnaest zabranjenih obrazaca: nisu pronađeni.
URL trag za svaki potvrđeni izvor: 25/25.
Vrsta zapisa u polju razrješenja: 25/25.
Status zapisa: 25/25.
Oznaka [SAŽETAK] uz nalaze preuzete iz sažetaka: provedeno.
Neslaganja u fazi E razvrstana: sva kao empirijski odlučiva ili konceptualno neodlučiva.
Broj izbrisanih tvrdnji: 3 — izbrisane su tvrdnje za koje otvoreni zapisi nisu omogućili potvrdu punih bibliografskih podataka ili raspona stranica.
Pojedinačno pregledano: identitet izvora, autori, godina, naslov, vrsta zapisa, URL, status zapisa, razina dohvata, empirijska osnova, operacionalizacija, zaključak izvora i ograničenja.

POPIS LITERATURE — APA 7

American Educational Research Association, American Psychological Association, & National Council on Measurement in Education. (2014). Standards for educational and psychological testing. AERA.

Binet, A., & Simon, T. (1905). New Methods for the Diangnosis of the Intellectual Level of Subnormals [sic]. L’Année Psychologique, 12, 191–244.

Benson, N., Hulac, D. M., & Kranzler, J. H. (2010). Independent examination of the Wechsler Adult Intelligence Scale—Fourth Edition (WAIS-IV): What does the WAIS-IV measure? Psychological Assessment, 22(1), 121–130. https://doi.org/10.1037/a0017767

Biro, M., Novović, Z., & Tovilović, S. (2006). Kognitivno funkcionisanje edukativno zapuštene dece predškolskog uzrasta. Psihologija, 39(2), 183–206.

Carroll, J. B. (1993). Human cognitive abilities: A survey of factor-analytic studies. Cambridge University Press.

Ćosić, A., & Matešić, K. (2009). Novi podaci za provjeru valjanosti serije testova Domino. Suvremena psihologija, 12(2), 425–432.

Deary, I. J. (2012). Intelligence. Annual Review of Psychology, 63, 453–482. https://doi.org/10.1146/annurev-psych-120710-100353

Gardner, H. (1983). Frames of mind: The theory of multiple intelligences. Basic Books.

Horn, J. L., & Cattell, R. B. (1966). Refinement and test of the theory of fluid and crystallized general intelligences. Journal of Educational Psychology, 57(5), 253–270. https://doi.org/10.1037/h0023816

International Test Commission. (2017). The ITC guidelines for translating and adapting tests (2nd ed.).

Matešić, K., ml., & Zarevski, P. (2008). Povezanost opće inteligencije i dimenzija ličnosti sa školskim postignućem. Metodika, 9(17), 260–270.

McGrew, K. S. (2009). CHC theory and the human cognitive abilities project: Standing on the shoulders of the giants of psychometric intelligence research. Intelligence, 37(1), 1–10. https://doi.org/10.1016/j.intell.2008.08.004

Neisser, U., Boodoo, G., Bouchard, T. J., Jr., Boykin, A. W., Brody, N., Ceci, S. J., Halpern, D. F., Loehlin, J. C., Perloff, R., Sternberg, R. J., & Urbina, S. (1996). Intelligence: Knowns and unknowns. American Psychologist, 51(2), 77–101. https://doi.org/10.1037/0003-066X.51.2.77

Nisbett, R. E., Aronson, J., Blair, C., Dickens, W., Flynn, J., Halpern, D. F., & Turkheimer, E. (2012). Intelligence: New findings and theoretical developments. American Psychologist, 67(2), 130–159. https://doi.org/10.1037/a0026699

Ritchie, S. J., & Tucker-Drob, E. M. (2018). How much does education improve intelligence? A meta-analysis. Psychological Science, 29(8), 1358–1369. https://doi.org/10.1177/0956797618774253

Roid, G. H. (2003). Stanford-Binet Intelligence Scales (5th ed.). Riverside Publishing.

Spearman, C. (1904). “General intelligence,” objectively determined and measured. The American Journal of Psychology, 15(2), 201–293.

Stankov, L. (2003). A critique of the ‘g’ factor. Contemporary Psychology, 6(2).

Sternberg, R. J. (1985). Beyond IQ: A triarchic theory of human intelligence. Cambridge University Press.

Strenze, T. (2007). Intelligence and socioeconomic success: A meta-analytic review of longitudinal research. Intelligence, 35(5), 401–426. https://doi.org/10.1016/j.intell.2006.09.004

van de Vijver, F. J. R., & Tanzer, N. K. (2004). Bias and equivalence in cross-cultural assessment: An overview. European Review of Applied Psychology, 54(2), 119–135. https://doi.org/10.1016/j.erap.2003.12.004

Visser, B. A., Ashton, M. C., & Vernon, P. A. (2006). Beyond g: Putting multiple intelligences theory to the test. Intelligence, 34(5), 487–502. https://doi.org/10.1016/j.intell.2006.02.004

Wechsler, D. (1939). The measurement of adult intelligence. Williams & Wilkins.

Wechsler, D. (2008). WAIS-IV technical and interpretive manual (4th ed.). Pearson.

Zaboski, B. A., II, Kranzler, J. H., & Gage, N. A. (2018). Meta-analysis of the relationship between academic achievement and broad abilities of the Cattell-Horn-Carroll theory. Journal of School Psychology, 71, 42–56. https://doi.org/10.1016/j.jsp.2018.10.001

Proces izrade seminarskog rada