Istraživanje za seminarski rad: Paradoks iluzije vodstva: Utjecaj korporativne psihopatije na stilove upravljanja i dugoročne organizacijske troškove

FAZA A — KALIBRACIJA POLJA

Podtema pripada psihologiji rada i organizacijskoj psihologiji, uz susjedna područja psihologije ličnosti, socijalne psihologije, menadžmenta i istraživanja vodstva.
Primarni izvori u ovom polju empirijske su studije vođa, zaposlenika ili organizacija, dok su sekundarni izvori pregledni radovi, metaanalize i teorijski modeli.
Standardne vrste izvora jesu korelacijske i longitudinalne studije, studije vođa–sljedbenik, metaanalize, konceptualni modeli destruktivnog vodstva te teorijski radovi o psihopatiji i stilovima vodstva.
Pretraživat ću PubMed, APA/PsycNet, ScienceDirect, SpringerLink, SAGE, Wiley Online Library, Annual Reviews, Hrčak i institucionalne repozitorije.
Posebno ću razlikovati psihopatske poddimenzije od ukupnog rezultata psihopatije te izronjavanje vođe od njegove učinkovitosti.

FAZA B — PRIKUPLJANJE I PROVJERA IZVORA

B0. Registar

Registar nije priložen. Svi su izvori bibliografski provjereni u dohvaćenim zapisima.

B0.5. Radna skica

Pojmovni okvir: psihopatske crte, korporativna psihopatija i uspješno vodstvo
Izronjavanje vođe i kratkoročne selekcijske prednosti
Transformacijsko, transakcijsko, destruktivno i laissez-faire vodstvo
Mehanizmi: dojmljivost, neustrašivost, manipulativnost, empatija i povjerenje
Učinci na zaposlenike: stavovi, dobrobit, angažman, zadržavanje i kontraproduktivno ponašanje
Kratkoročna prednost nasuprot dugoročnim organizacijskim troškovima
Kritička rasprava o mjerenju, uzročnosti i ograničenjima literature

B1. Potvrđeni izvori

Potvrđeno je 25 izvora. Sastav uključuje teorijske radove, empirijske studije, metaanalize, pregledne radove i jedan regionalni izvor.

B1.5. Postojeći pregledi, sustavni pregledi i metaanalize

Smith i Lilienfeld (2013) — pregled poznatih i nepoznatih učinaka psihopatije na radnom mjestu, uključujući vodstvo; zaključuje da su jaki javni navodi često ispred dostupnih dokaza. (ojp.gov)
O’Boyle i sur. (2012) — metaanaliza mračne trijade i radnog ponašanja; obuhvaća radnu učinkovitost i kontraproduktivno ponašanje, ali ne specifično vodstvo. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)
Schyns i Schilling (2013) — metaanaliza destruktivnog vodstva i ishoda sljedbenika, uključujući stavove prema vođi, dobrobit, učinkovitost, namjeru odlaska i kontraproduktivno ponašanje. (durham-repository.worktribe.com)
Landay, Harms i Credé (2019) — izravna metaanaliza psihopatije i izronjavanja, učinkovitosti te transformacijskog vodstva; uključuje 92 neovisna uzorka. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)
Mackey i sur. (2021) — sustavni pregled i metaanaliza 418 studija destruktivnog vodstva; ažurira raniju osnovu o posljedicama destruktivnih vođa. (sciencedirect.com)
Roth i Klehe (2025) — najnovija metaanaliza psihopatije i radnog ponašanja, s 166 učinaka i 49.350 sudionika; nije usmjerena isključivo na vodstvo, ali je važna za radnu učinkovitost i kontraproduktivno ponašanje. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)

B2. Dosje izvora

[I1] Babiak (1995)

Puni citat: Babiak, P. (1995). When Psychopaths go to Work: A Case Study of an Industrial Psychopath. Applied Psychology, 44(2), 171–188. https://doi.org/10.1111/j.1464-0597.1995.tb01073.x
TRAG DOHVATA: https://iaap-journals.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/j.1464-0597.1995.tb01073.x
RAZ解RJEŠENJE: zapis se razrješava na: Paul Babiak, 1995, “When Psychopaths go to Work: A Case Study of an Industrial Psychopath”, Applied Psychology, članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: sažetak.
Vrsta i težina: pionirska studija slučaja u industrijskom okruženju.
EMPIRIJSKA OSNOVA: jedna studija slučaja industrijskog psihopata.
OPERACIONALIZACIJA: PCL:SV i promatranje/kodiranje ponašanja u radnom okruženju.
ZAKLJUČAK IZVORA: manipulativne sposobnosti psihopatske osobe mogu pogodovati karijernom napredovanju u organizacijskom kaosu, bez uklanjanja psihopatskih obilježja.
OGRADE AUTORÂ: ograničenja nisu navedena u dostupnom sažetku.
NALAZ KOJI KORISTIM: model manipulativnog upravljanja suprotstavljenim saveznicima i protivnicima u situaciji organizacijske promjene [SAŽETAK].
Svrha u seminaru: povijesna ilustracija ideje kratkoročno uspješnog, ali potencijalno destruktivnog psihopatskog aktera. (iaap-journals.onlinelibrary.wiley.com)

[I2] Babiak, Neumann i Hare (2010)

Puni citat: Babiak, P., Neumann, C. S., & Hare, R. D. (2010). Corporate psychopathy: Talking the walk. Behavioral Sciences & the Law, 28(2), 174–193. https://doi.org/10.1002/bsl.925
TRAG DOHVATA: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/20422644/
RAZ解RJEŠENJE: zapis se razrješava na: Paul Babiak, Craig S. Neumann i Robert D. Hare, 2010, “Corporate psychopathy: Talking the walk”, Behavioral Sciences & the Law, članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: sažetak i dostupna kopija punog teksta.
Vrsta i težina: empirijska studija korporativnih stručnjaka.
EMPIRIJSKA OSNOVA: 203 korporativna stručnjaka koje su njihove tvrtke uključile u programe razvoja menadžmenta.
OPERACIONALIZACIJA: procjena psihopatije i korelata psihopatije u uzorku poslovnih stručnjaka; procjene komunikacije, strateškog mišljenja i upravljačkih sposobnosti.
ZAKLJUČAK IZVORA: psihopatske crte mogu supostojati s dojmljivom komunikacijom i strateškim predstavljanjem, ali uz slabije upravljanje, timski rad i vodstvo.
OGRADE AUTORÂ: ograničenja nisu u cijelosti provjerena u dohvaćenom zapisu.
NALAZ KOJI KORISTIM: razlika između dojmljivih prezentacijskih sposobnosti i stvarne kvalitete upravljanja [SAŽETAK].
Svrha u seminaru: temeljni izvor za objašnjenje kako se privid voditeljske sposobnosti može odvojiti od učinkovita vodstva. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)

[I3] Hare i Neumann (2008)

Puni citat: Hare, R. D., & Neumann, C. S. (2008). Psychopathy as a clinical and empirical construct. Annual Review of Clinical Psychology, 4, 217–246. https://doi.org/10.1146/annurev.clinpsy.3.022806.091452
TRAG DOHVATA: https://www.annualreviews.org/content/journals/10.1146/annurev.clinpsy.3.022806.091452
RAZ解RJEŠENJE: zapis se razrješava na: Robert D. Hare i Craig S. Neumann, 2008, “Psychopathy as a Clinical and Empirical Construct”, Annual Review of Clinical Psychology, pregledni članak.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: sažetak i bibliografski zapis.
Vrsta i težina: kanonski teorijsko-pregledni izvor.
EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo.
OPERACIONALIZACIJA: nije primjenjivo.
ZAKLJUČAK IZVORA: psihopatiju treba razumjeti kao empirijski utemeljen konstrukt koji uključuje interpersonalne, afektivne i ponašajne elemente.
OGRADE AUTORÂ: upozoravaju na probleme nekritičkog oslanjanja na rane kliničke opise i na potrebu integriranja više razina dokaza.
NALAZ KOJI KORISTIM: psihopatija nije sinonim za jednu vrstu ponašanja niti za hijerarhijski položaj.
Svrha u seminaru: definicijski temelj i zaštita od izjednačavanja korporativnog položaja s psihopatijom. (annualreviews.org)

[I4] Skeem, Polaschek, Patrick i Lilienfeld (2011)

Puni citat: Skeem, J. L., Polaschek, D. L. L., Patrick, C. J., & Lilienfeld, S. O. (2011). Psychopathic Personality: Bridging the Gap Between Scientific Evidence and Public Policy. Psychological Science in the Public Interest, 12(3), 95–162. https://doi.org/10.1177/1529100611426706
TRAG DOHVATA: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/26167886/
RAZ解RJEŠENJE: zapis se razrješava na: Jennifer L. Skeem, Devon L. L. Polaschek, Christopher J. Patrick i Scott O. Lilienfeld, 2011, navedeni naslov, Psychological Science in the Public Interest, pregledni članak.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: samo bibliografski zapis.
Vrsta i težina: široki znanstveni pregled.
EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo.
OPERACIONALIZACIJA: nije primjenjivo.
ZAKLJUČAK IZVORA: znanstveni konstrukt psihopatije treba odvojiti od popularnih stereotipa i prenaglašenih javnih tvrdnji.
OGRADE AUTORÂ: naglašavaju jaz između znanstvenih dokaza i javnih interpretacija.
NALAZ KOJI KORISTIM: oprez pri prevođenju nalaza iz forenzičkog područja na poslovno vodstvo [SAŽETAK].
Svrha u seminaru: kritički okvir za ograničavanje pretjeranih tvrdnji. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)

[I5] Smith i Lilienfeld (2013)

Puni citat: Smith, S. F., & Lilienfeld, S. O. (2013). Psychopathy in the workplace: The knowns and unknowns. Aggression and Violent Behavior, 18(2), 204–218. https://doi.org/10.1016/j.avb.2012.11.007
TRAG DOHVATA: https://www.ojp.gov/ncjrs/virtual-library/abstracts/psychopathy-workplace-knowns-and-unknowns
RAZ解RJEŠENJE: zapis se razrješava na: Sarah F. Smith i Scott O. Lilienfeld, 2013, navedeni naslov, Aggression and Violent Behavior, pregledni članak.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: puni tekst.
Vrsta i težina: kritički pregled radne psihopatije.
EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo.
OPERACIONALIZACIJA: nije primjenjivo.
ZAKLJUČAK IZVORA: postoje preliminarni negativni, ali i pojedini potencijalno adaptivni ishodi; metodološka ograničenja ne dopuštaju konačne tvrdnje.
OGRADE AUTORÂ: naglašena nedovoljna količina, heterogenost i metodološka slabost dostupne literature.
NALAZ KOJI KORISTIM: literatura ne podupire jednostavnu tezu da psihopatija uvijek vodi ili uvijek uništava organizaciju.
Svrha u seminaru: središnji kritički pregled za uravnoteženje argumenta. (ojp.gov)

[I6] O’Boyle, Forsyth, Banks i McDaniel (2012)

Puni citat: O’Boyle, E. H., Forsyth, D. R., Banks, G. C., & McDaniel, M. A. (2012). A meta-analysis of the Dark Triad and work behavior: A social exchange perspective. Journal of Applied Psychology, 97(3), 557–579. https://doi.org/10.1037/a0025679
TRAG DOHVATA: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/22023075/
RAZ解RJEŠENJE: zapis se razrješava na: Ernest H. O’Boyle, Donelson R. Forsyth, George C. Banks i Michael A. McDaniel, 2012, navedeni naslov, Journal of Applied Psychology, metaanaliza.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: sažetak.
Vrsta i težina: metaanaliza mračne trijade i radnog ponašanja.
EMPIRIJSKA OSNOVA: 245 neovisnih uzoraka, N = 43.907.
OPERACIONALIZACIJA: psihopatija, makijavelizam i narcizam povezani su s radnom izvedbom i kontraproduktivnim radnim ponašanjem.
ZAKLJUČAK IZVORA: psihopatija je povezana sa slabijom kvalitetom radne izvedbe i većim kontraproduktivnim ponašanjem, uz moderatorski utjecaj konteksta.
OGRADE AUTORÂ: nalazi ovise o kontekstu, autoritetu i kulturi.
NALAZ KOJI KORISTIM: širi radni učinci psihopatije ne mogu se automatski poistovjetiti s učinkom vođe [SAŽETAK].
Svrha u seminaru: povezuje psihopatske crte s radnim ponašanjem izvan samog vodstva. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)

[I7] Westerlaken i Woods (2013)

Puni citat: Westerlaken, K. M., & Woods, P. R. (2013). The relationship between psychopathy and the Full Range Leadership Model. Personality and Individual Differences, 54(1), 41–46. https://doi.org/10.1016/j.paid.2012.08.026
TRAG DOHVATA: https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0191886912004163
RAZ解RJEŠENJE: zapis se razrješava na: Kristie M. Westerlaken i Peter R. Woods, 2013, navedeni naslov, Personality and Individual Differences, članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: sažetak.
Vrsta i težina: empirijska studija psihopatije i punog raspona vodstva.
EMPIRIJSKA OSNOVA: 115 studenata s iskustvom upravljanja.
OPERACIONALIZACIJA: psihopatija i transformacijsko, transakcijsko te pasivno vodstvo iz modela Full Range Leadership Model.
ZAKLJUČAK IZVORA: psihopatija je pozitivno povezana s pasivnim vodstvom, a negativno s individualiziranim uvažavanjem.
OGRADE AUTORÂ: ograničenja nisu navedena u dostupnom zapisu.
NALAZ KOJI KORISTIM: psihopatija nije samo aktivna manipulacija; može se očitovati i kao pasivnost i izostanak podrške [SAŽETAK].
Svrha u seminaru: izravna usporedba psihopatije s transformacijskim, transakcijskim i laissez-faire stilom. (daedalustrust.com)

[I8] Einarsen, Aasland i Skogstad (2007)

Puni citat: Einarsen, S., Aasland, M. S., & Skogstad, A. (2007). Destructive leadership behaviour: A definition and conceptual model. The Leadership Quarterly, 18(3), 207–216. https://doi.org/10.1016/j.leaqua.2007.03.002
TRAG DOHVATA: https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1048984307000422
RAZ解RJEŠENJE: zapis se razrješava na: Ståle Einarsen, Merethe Schanke Aasland i Anders Skogstad, 2007, navedeni naslov, The Leadership Quarterly, teorijski članak.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: puni zapis i sažetak.
Vrsta i težina: temeljni konceptualni model destruktivnog vodstva.
EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo.
OPERACIONALIZACIJA: nije primjenjivo.
ZAKLJUČAK IZVORA: destruktivno vodstvo sustavno i ponavljano narušava legitimne interese organizacije ili dobrobit i motivaciju podređenih.
OGRADE AUTORÂ: destruktivno vodstvo može sadržavati i konstruktivne elemente.
NALAZ KOJI KORISTIM: destruktivno vodstvo šire je od otvorene agresije i uključuje štetu organizacijskim ciljevima i zaposlenicima.
Svrha u seminaru: definicija središnjeg ishoda podteme. (sciencedirect.com)

[I9] Skogstad i sur. (2007)

Puni citat: Skogstad, A., Einarsen, S., Torsheim, T., Aasland, M. S., & Hetland, H. (2007). The destructiveness of laissez-faire leadership behavior. Journal of Occupational Health Psychology, 12(1), 80–92. https://doi.org/10.1037/1076-8998.12.1.80
TRAG DOHVATA: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/17257068/
RAZ解RJEŠENJE: zapis se razrješava na: Anders Skogstad, Ståle Einarsen, Torbjørn Torsheim, Merethe Schanke Aasland i Hilde Hetland, 2007, navedeni naslov, Journal of Occupational Health Psychology, članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: sažetak.
Vrsta i težina: empirijska studija laissez-faire vodstva.
EMPIRIJSKA OSNOVA: 2.273 norveška zaposlenika.
OPERACIONALIZACIJA: laissez-faire vodstvo, sukob uloga, nejasnoća uloga, sukobi sa suradnicima, zlostavljanje i psihološka uznemirenost.
ZAKLJUČAK IZVORA: laissez-faire vodstvo povezano je sa stresorima, zlostavljanjem i uznemirenošću te se ne može tretirati kao neutralno odsustvo vodstva.
OGRADE AUTORÂ: učinci na uznemirenost posredovani su radnim stresorima, osobito izloženošću zlostavljanju.
NALAZ KOJI KORISTIM: pasivnost vođe može imati organizacijski trošak i kada vođa ne djeluje otvoreno agresivno [SAŽETAK].
Svrha u seminaru: objašnjava zašto laissez-faire treba odvojiti od učinkovitog delegiranja. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)

[I10] Judge i Piccolo (2004)

Puni citat: Judge, T. A., & Piccolo, R. F. (2004). Transformational and transactional leadership: A meta-analytic test of their relative validity. Journal of Applied Psychology, 89(5), 755–768. https://doi.org/10.1037/0021-9010.89.5.755
TRAG DOHVATA: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/15506858/
RAZ解RJEŠENJE: zapis se razrješava na: Timothy A. Judge i Ronald F. Piccolo, 2004, navedeni naslov, Journal of Applied Psychology, metaanaliza.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: sažetak.
Vrsta i težina: kanonska metaanaliza punog raspona vodstva.
EMPIRIJSKA OSNOVA: 626 korelacija iz 87 izvora.
OPERACIONALIZACIJA: transformacijsko, transakcijsko i laissez-faire vodstvo povezano s različitim kriterijima voditeljske valjanosti.
ZAKLJUČAK IZVORA: transformacijsko i uvjetno nagrađivanje uglavnom su pozitivno povezani s kriterijima, dok je laissez-faire negativno povezan.
OGRADE AUTORÂ: transformacijsko vodstvo nije jednako dobro predviđalo sve kriterije, osobito voditeljski radni učinak.
NALAZ KOJI KORISTIM: stil vodstva treba analizirati po kriteriju učinkovitosti, a ne kao jednu opću kategoriju [SAŽETAK].
Svrha u seminaru: referentna točka za usporedbu stilova. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)

[I11] Bono i Judge (2004)

Puni citat: Bono, J. E., & Judge, T. A. (2004). Personality and transformational and transactional leadership: A meta-analysis. Journal of Applied Psychology, 89(5), 901–910. https://doi.org/10.1037/0021-9010.89.5.901
TRAG DOHVATA: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/15506869/
RAZ解RJEŠENJE: zapis se razrješava na: Joyce E. Bono i Timothy A. Judge, 2004, navedeni naslov, Journal of Applied Psychology, metaanaliza.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: sažetak.
Vrsta i težina: metaanaliza osobina ličnosti i stilova vodstva.
EMPIRIJSKA OSNOVA: 384 korelacije iz 26 neovisnih studija.
OPERACIONALIZACIJA: osobine Petofaktorskog modela povezane su s dimenzijama transformacijskog i transakcijskog vodstva.
ZAKLJUČAK IZVORA: osobine ličnosti povezane su s time kako se procjenjuju transformacijsko i transakcijsko ponašanje.
OGRADE AUTORÂ: ograničenja nisu navedena u dostupnom sažetku.
NALAZ KOJI KORISTIM: dojmljivost ili dominantnost same po sebi ne određuju stil ni učinkovitost vodstva [SAŽETAK].
Svrha u seminaru: povezuje crte ličnosti s ponašanjem vođe. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)

[I12] Schyns i Schilling (2013)

Puni citat: Schyns, B., & Schilling, J. (2013). How bad are the effects of bad leaders? A meta-analysis of destructive leadership and its outcomes. The Leadership Quarterly, 24(1), 138–158. https://doi.org/10.1016/j.leaqua.2012.09.001
TRAG DOHVATA: https://durham-repository.worktribe.com/output/1474559/how-bad-are-the-effects-of-bad-leaders-a-meta-analysis-of-destructive-leadership-and-its-outcomes
RAZ解RJEŠENJE: zapis se razrješava na: Birgit Schyns i Jan Schilling, 2013, navedeni naslov, The Leadership Quarterly, metaanaliza.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: sažetak.
Vrsta i težina: metaanaliza destruktivnog vodstva.
EMPIRIJSKA OSNOVA: 57 studija uključenih u metaanalizu.
OPERACIONALIZACIJA: različiti oblici destruktivnog vodstva i ishodi zaposlenika, uključujući stavove, dobrobit, izvedbu, namjeru odlaska i kontraproduktivno ponašanje.
ZAKLJUČAK IZVORA: destruktivno vodstvo negativno je povezano s pozitivnim ishodima i pozitivno s namjerom odlaska, otporom i kontraproduktivnim ponašanjem.
OGRADE AUTORÂ: potrebna su dodatna istraživanja o tome što pokreće destruktivno vodstvo.
NALAZ KOJI KORISTIM: dugoročni troškovi najvjerojatnije se akumuliraju preko stavova, dobrobiti i ponašanja zaposlenika [SAŽETAK].
Svrha u seminaru: najvažniji opći izvor za posljedice destruktivnog vodstva. (durham-repository.worktribe.com)

[I13] Mackey, Ellen, McAllister i Alexander (2021)

Puni citat: Mackey, J. D., Ellen, B. P., III, McAllister, C. P., & Alexander, K. C. (2021). The dark side of leadership: A systematic literature review and meta-analysis of destructive leadership research. Journal of Business Research, 132, 705–718. https://doi.org/10.1016/j.jbusres.2020.10.037
TRAG DOHVATA: https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0148296320306883
RAZ解RJEŠENJE: zapis se razrješava na: Jeremy D. Mackey, B. Parker Ellen III, Charn P. McAllister i Katherine C. Alexander, 2021, navedeni naslov, Journal of Business Research, sustavni pregled i metaanaliza.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: sažetak.
Vrsta i težina: sustavni pregled i metaanaliza.
EMPIRIJSKA OSNOVA: 418 studija destruktivnog vodstva.
OPERACIONALIZACIJA: različiti oblici destruktivnog vodstva i njihova nomološka mreža.
ZAKLJUČAK IZVORA: područje destruktivnog vodstva ima široku, ali konceptualno rascjepkanu literaturu koju treba jasnije integrirati.
OGRADE AUTORÂ: različite definicije i stilovi otežavaju usporedbu rezultata.
NALAZ KOJI KORISTIM: korporativna psihopatija ne treba se automatski izjednačiti sa svakim oblikom destruktivnog vodstva.
Svrha u seminaru: metodološki oprez pri prenošenju zaključaka iz šire literature o destruktivnim vođama. (sciencedirect.com)

[I14] Boddy (2011)

Puni citat: Boddy, C. R. (2011). Corporate Psychopaths, Bullying and Unfair Supervision in the Workplace. Journal of Business Ethics, 100(3), 367–379. https://doi.org/10.1007/s10551-010-0689-5
TRAG DOHVATA: https://www.researchgate.net/publication/225316457_Corporate_Psychopaths_Bullying_and_Unfair_Supervision_in_the_Workplace
RAZ解RJEŠENJE: zapis se razrješava na: Clive R. Boddy, 2011, navedeni naslov, Journal of Business Ethics, članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: puni tekst.
Vrsta i težina: empirijska studija korporativne psihopatije, zlostavljanja i nepravednog nadziranja.
EMPIRIJSKA OSNOVA: uzorak i veličina nisu jasno potvrđeni u otvorenom zapisu.
OPERACIONALIZACIJA: promatrano zlostavljanje drugih na radnom mjestu i procjene nepravednosti te manjka interesa nadređenog za osjećaje podređenih.
ZAKLJUČAK IZVORA: korporativna psihopatija povezana je sa zlostavljanjem i nepravednim nadziranjem.
OGRADE AUTORÂ: ograničenja nisu u cijelosti provjerena.
NALAZ KOJI KORISTIM: manipulativnost i manjak empatije mogu se pretvoriti u ponašanja koja narušavaju pravednost i sigurnost zaposlenika.
Svrha u seminaru: izvor za mehanizam antagonizma i narušavanja povjerenja. (researchgate.net)

[I15] Boddy (2014)

Puni citat: Boddy, C. R. (2014). Corporate Psychopaths, Conflict, Employee Affective Well-Being and Counterproductive Work Behaviour. Journal of Business Ethics, 121(1), 107–121. https://doi.org/10.1007/s10551-013-1688-0
TRAG DOHVATA: https://ideas.repec.org/a/kap/jbuset/v121y2014i1p107-121.html
RAZ解RJEŠENJE: zapis se razrješava na: Clive R. Boddy, 2014, navedeni naslov, Journal of Business Ethics, članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: sažetak.
Vrsta i težina: empirijska studija organizacijskih posljedica.
EMPIRIJSKA OSNOVA: 304 ispitanika u Ujedinjenom Kraljevstvu, istraživanje provedeno 2011.
OPERACIONALIZACIJA: psihopatija, konflikt, zlostavljanje, afektivna dobrobit zaposlenika i kontraproduktivno radno ponašanje.
ZAKLJUČAK IZVORA: korporativna psihopatija povezana je s konfliktom i zlostavljanjem, koji su povezani sa slabijom dobrobiti i većim kontraproduktivnim ponašanjem.
OGRADE AUTORÂ: nema razlike u negativnim reakcijama muškaraca i žena prema psihopatskim menadžerima.
NALAZ KOJI KORISTIM: učinak psihopatije može se širiti od ponašanja vođe prema ponašanju zaposlenika [SAŽETAK].
Svrha u seminaru: prikazuje organizacijski lanac od vođe do kontraproduktivnog ponašanja. (ideas.repec.org)

[I16] Mathieu, Neumann, Hare i Babiak (2014)

Puni citat: Mathieu, C., Neumann, C. S., Hare, R. D., & Babiak, P. (2014). A dark side of leadership: Corporate psychopathy and its influence on employee well-being and job satisfaction. Personality and Individual Differences, 59, 83–88. https://doi.org/10.1016/j.paid.2013.11.010
TRAG DOHVATA: https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0191886913013688
RAZ解RJEŠENJE: zapis se razrješava na: Cynthia Mathieu, Craig S. Neumann, Robert D. Hare i Paul Babiak, 2014, navedeni naslov, Personality and Individual Differences, članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: puni tekst zapisa i sažetak.
Vrsta i težina: empirijska studija procjena nadređenih i dobrobiti zaposlenika.
EMPIRIJSKA OSNOVA: dvije skupine zaposlenika, građanska i financijska; združeni uzorak za faktorsku strukturu B-Scan 360 iznosio je N = 591.
OPERACIONALIZACIJA: zaposlenici su procjenjivali nadređene B-Scanom 360; vlastitu psihološku uznemirenost, sukob rada i obitelji te zadovoljstvo poslom mjerili su upitnicima.
ZAKLJUČAK IZVORA: procijenjene psihopatske crte nadređenih izravno su negativno povezane sa zadovoljstvom zaposlenika, dok su rezultati za uznemirenost i sukob rada i obitelji varirali među uzorcima.
OGRADE AUTORÂ: rezultati se razlikuju među uzorcima, a istraživanje koristi procjene zaposlenika.
NALAZ KOJI KORISTIM: najstabilniji nalaz jest pad zadovoljstva poslom, a ne jednako snažan učinak na svaku mjeru dobrobiti.
Svrha u seminaru: povezuje psihopatske crte vođe s dobrobiti zaposlenika bez pretjerivanja u zaključku. (sciencedirect.com)

[I17] Mathieu i Babiak (2015)

Puni citat: Mathieu, C., & Babiak, P. (2015). Tell me who you are, I’ll tell you how you lead: Beyond the Full-Range Leadership Model, the role of corporate psychopathy on employee attitudes. Personality and Individual Differences, 87, 8–12. https://doi.org/10.1016/j.paid.2015.07.016
TRAG DOHVATA: https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0191886915004602
RAZ解RJEŠENJE: zapis se razrješava na: Cynthia Mathieu i Paul Babiak, 2015, navedeni naslov, Personality and Individual Differences, članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: sažetak i dostupna kopija teksta.
Vrsta i težina: empirijska studija psihopatije, stilova vodstva i stavova zaposlenika.
EMPIRIJSKA OSNOVA: veličina uzorka nije potvrđena u dohvaćenom bibliografskom zapisu.
OPERACIONALIZACIJA: korporativna psihopatija, transformacijsko, transakcijsko i laissez-faire vodstvo te zadovoljstvo poslom, namjera odlaska, motivacija i zanemarivanje posla.
ZAKLJUČAK IZVORA: korporativna psihopatija doprinosi objašnjenju stavova zaposlenika iznad učinka stilova Full Range Leadership Modela.
OGRADE AUTORÂ: ograničenja nisu u cijelosti provjerena.
NALAZ KOJI KORISTIM: psihopatske crte vođe mogu imati dodatni učinak i kada se kontroliraju standardni stilovi vodstva.
Svrha u seminaru: ključan izvor za tvrdnju da stil vodstva ne iscrpljuje objašnjenje organizacijskih posljedica. (sciencedirect.com)

[I18] Mathieu, Neumann, Babiak i Hare (2015)

Puni citat: Mathieu, C., Neumann, C., Babiak, P., & Hare, R. D. (2015). Corporate Psychopathy and the Full-Range Leadership Model. Assessment, 22(3), 267–278. https://doi.org/10.1177/1073191114545490
TRAG DOHVATA: https://journals.sagepub.com/doi/abs/10.1177/1073191114545490
RAZ解RJEŠENJE: zapis se razrješava na: Cynthia Mathieu, Craig Neumann, Paul Babiak i Robert D. Hare, 2015, navedeni naslov, Assessment, članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: bibliografski zapis i sažetakni podaci.
Vrsta i težina: psihometrijsko-empirijska studija.
EMPIRIJSKA OSNOVA: nije potvrđena u dostupnom zapisu.
OPERACIONALIZACIJA: B-Scan 360 i dimenzije punog raspona vodstva.
ZAKLJUČAK IZVORA: korporativna psihopatija može se analizirati zajedno s punim rasponom stilova vodstva, a ne samo kao zasebna osobina.
OGRADE AUTORÂ: ograničenja nisu provjerena na razini dohvata.
NALAZ KOJI KORISTIM: za analizu treba istodobno pratiti osobinu vođe i njegovo ponašanje vodstva.
Svrha u seminaru: metodološki most između osobina i stilova vodstva. (journals.sagepub.com)

[I19] Landay, Harms i Credé (2019)

Puni citat: Landay, K., Harms, P. D., & Credé, M. (2019). Shall we serve the dark lords? A meta-analytic review of psychopathy and leadership. Journal of Applied Psychology, 104(1), 183–196. https://doi.org/10.1037/apl0000357
TRAG DOHVATA: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/30321033/
RAZ解RJEŠENJE: zapis se razrješava na: Karen Landay, P. D. Harms i Marcus Credé, 2019, navedeni naslov, Journal of Applied Psychology, metaanaliza.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: sažetak.
Vrsta i težina: izravna metaanaliza psihopatije i vodstva.
EMPIRIJSKA OSNOVA: 92 neovisna uzorka.
OPERACIONALIZACIJA: psihopatske tendencije povezane su s izronjavanjem vođe, učinkovitošću vodstva i transformacijskim vodstvom.
ZAKLJUČAK IZVORA: psihopatske tendencije slabo pozitivno predviđaju izronjavanje, slabo negativno učinkovitost i umjereno negativno transformacijsko vodstvo; pronađene su i male zakrivljene povezanosti.
OGRADE AUTORÂ: povezanosti se razlikuju prema spolu i metodološkim moderatorima.
NALAZ KOJI KORISTIM: izronjavanje vođe i učinkovitost nisu ista varijabla; psihopatija može pomoći prvome, a štetiti drugome [SAŽETAK].
Svrha u seminaru: središnji dokaz za razliku između selekcijske prednosti i izvedbe vodstva. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)

[I20] Neo, Sellbom, Smith i Lilienfeld (2018)

Puni citat: Neo, B., Sellbom, M., Smith, S. F., & Lilienfeld, S. O. (2018). Of Boldness and Badness: Insights into Workplace Malfeasance from a Triarchic Psychopathy Model Perspective. Journal of Business Ethics, 149(1), 187–205. https://doi.org/10.1007/s10551-016-3108-8
TRAG DOHVATA: https://research.monash.edu/en/publications/of-boldness-and-badness-insights-into-workplace-malfeasance-from-/
RAZ解RJEŠENJE: zapis se razrješava na: Bryan Neo, Martin Sellbom, Sarah F. Smith i Scott O. Lilienfeld, 2018, navedeni naslov, Journal of Business Ethics, članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: puni sažetak.
Vrsta i težina: empirijska studija triarkičkog modela psihopatije.
EMPIRIJSKA OSNOVA: 343 zaposlena odrasla sudionika iz zajednice.
OPERACIONALIZACIJA: boldness, meanness i disinhibition; kontraproduktivno ponašanje, taktike utjecaja, neetičko odlučivanje, voditeljske strategije, timski rad i kreativnost; korišten je strukturni model.
ZAKLJUČAK IZVORA: boldness je povezan s mekim taktikama utjecaja, adaptivnim vodstvom i timskim radom, dok su meanness i disinhibition povezani s neetičkim, pasivnim i kontraproduktivnim ponašanjem.
OGRADE AUTORÂ: psihopatija nije jedinstven skup posljedica; poddimenzije i njihove interakcije važne su za predviđanje ponašanja.
NALAZ KOJI KORISTIM: neustrašivost/boldness ne treba automatski izjednačiti s antagonizmom i impulzivnošću.
Svrha u seminaru: najvažniji izvor za razlikovanje potencijalno adaptivnih i destruktivnih poddimenzija. (research.monash.edu)

[I21] Vergauwe, Hofmans, Wille, Decuyper i De Fruyt (2021)

Puni citat: Vergauwe, J., Hofmans, J., Wille, B., Decuyper, M., & De Fruyt, F. (2021). Psychopathy and leadership effectiveness: Conceptualizing and testing three models of successful psychopathy. The Leadership Quarterly, 32(6), 101536. https://doi.org/10.1016/j.leaqua.2021.101536
TRAG DOHVATA: https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S1048984321000412
RAZ解RJEŠENJE: zapis se razrješava na: Jasmine Vergauwe, Joeri Hofmans, Bart Wille, Mieke Decuyper i Filip De Fruyt, 2021, navedeni naslov, The Leadership Quarterly, članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: sažetak i prošireni pregled članka.
Vrsta i težina: teorijsko-empirijska studija uspješnog psihopatskog vodstva.
EMPIRIJSKA OSNOVA: dva uzorka vođa–podređeni, N = 178 i N = 668.
OPERACIONALIZACIJA: samoprocijenjena psihopatija vođa; podređeni su procjenjivali tri dimenzije izvedbe i karizmatsko vodstvo.
ZAKLJUČAK IZVORA: rezultati više podupiru diferencijalne učinke pojedinih poddimenzija nego zakrivljene ili moderirane modele.
OGRADE AUTORÂ: prethodna literatura koristi različite definicije uspješnog psihopata i različite kriterije učinkovitosti.
NALAZ KOJI KORISTIM: pojam „uspješni psihopat” nije jedna empirijska kategorija; različite poddimenzije mogu imati različite posljedice [SAŽETAK].
Svrha u seminaru: kritička nadogradnja Landayjeve metaanalize. (sciencedirect.com)

[I22] Sutton i Stapleton (2023)

Puni citat: Sutton, A., & Stapleton, M. (2023). When it’s not safe to be me: employee authenticity mediates the effect of perceived manager psychopathy on employee well-being. BMC Psychology, 11(1), 321. https://doi.org/10.1186/s40359-023-01333-w
TRAG DOHVATA: https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC10563246/
RAZ解RJEŠENJE: zapis se razrješava na: Anna Sutton i Madeleine Stapleton, 2023, navedeni naslov, BMC Psychology, članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: puni tekst.
Vrsta i težina: longitudinalna, dvovalna empirijska studija.
EMPIRIJSKA OSNOVA: 246 zaposlenika s punim radnim vremenom.
OPERACIONALIZACIJA: zaposlenici su procjenjivali boldness, meanness i disinhibition svojih menadžera; šest tjedana kasnije mjerili su se angažman i izgaranje; autentičnost je testirana kao posrednik.
ZAKLJUČAK IZVORA: boldness je povezan s većim angažmanom i manjim izgaranjem, dok su meanness i disinhibition povezani s manjim angažmanom i većim izgaranjem; autentičnost djelomično posreduje te učinke.
OGRADE AUTORÂ: potrebna su dodatna istraživanja mediacijskih modela i različitih redoslijeda mjerenja.
NALAZ KOJI KORISTIM: psihopatske crte menadžera djeluju preko osjećaja zaposlenika da mogu biti autentični na poslu.
Svrha u seminaru: najjači noviji izvor za mehanizam između ponašanja vođe i dobrobiti zaposlenika. (mendeley.com)

[I23] Roth i Klehe (2025)

Puni citat: Roth, L., & Klehe, U.-C. (2025). The enemy within one’s own ranks: Meta-analysis on the effects of psychopathy on workplace-related behavior. Journal of Applied Psychology, 110(7), 906–929. https://doi.org/10.1037/apl0001248
TRAG DOHVATA: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/40569749/
RAZ解RJEŠENJE: zapis se razrješava na: Lenke Roth i Ute-Christine Klehe, 2025, navedeni naslov, Journal of Applied Psychology, metaanaliza.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: sažetak.
Vrsta i težina: najnovija metaanaliza psihopatije i radnog ponašanja.
EMPIRIJSKA OSNOVA: k = 166; N = 49.350.
OPERACIONALIZACIJA: psihopatija, radna izvedba, organizacijsko građansko ponašanje i kontraproduktivno radno ponašanje; usporedba primarne i sekundarne psihopatije.
ZAKLJUČAK IZVORA: psihopatija smanjuje radnu izvedbu i organizacijsko građansko ponašanje te povećava kontraproduktivno ponašanje; učinci su uglavnom jači za sekundarnu psihopatiju.
OGRADE AUTORÂ: povezanosti variraju prema dobi, organizacijskom stažu i hijerarhijskoj razini.
NALAZ KOJI KORISTIM: novija sinteza podupire tezu o organizacijskom trošku psihopatije, ali nije specifična samo za vođe [SAŽETAK].
Svrha u seminaru: aktualizira argument o dugoročnim posljedicama na radno ponašanje. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)

[I24] Matijaš (2022)

Puni citat: Matijaš, E. (2022). Mračne osobine ličnosti i uspješno vodstvo: Isplati li se biti loš? Obrazovanje za poduzetništvo – E4E, 12(2), 95–104. https://doi.org/10.38190/ope.12.2.3
TRAG DOHVATA: https://hrcak.srce.hr/290027
RAZ解RJEŠENJE: zapis se razrješava na: Elena Matijaš, 2022, navedeni naslov, Obrazovanje za poduzetništvo – E4E, stručni rad u časopisu. Hrčak ID: 290027.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: puni tekst.
Vrsta i težina: regionalni stručni izvor; težina je manja od recenziranih međunarodnih metaanaliza.
EMPIRIJSKA OSNOVA: mali uzorak menadžmenta izabranog poduzeća; točan broj nije potvrđen u zapisu.
OPERACIONALIZACIJA: anketni upitnik i situacijsko testiranje mračne trijade i uspješnosti vodstva.
ZAKLJUČAK IZVORA: niske razine mračnih osobina mogu biti povezane s kratkoročnom učinkovitošću, dok su mračne osobine negativno povezane s dugoročnom uspješnošću vodstva.
OGRADE AUTORÂ: mali uzorak i ograničena mogućnost generalizacije.
NALAZ KOJI KORISTIM: regionalno formulirana distinkcija kratkoročne i dugoročne uspješnosti.
Svrha u seminaru: dopunjuje međunarodnu literaturu hrvatskim izvorom, ali ne smije nositi glavni zaključak. (hrcak.srce.hr)

[I25] Yulianeu, Wihuda i Kurniawan (2024)

Puni citat: Yulianeu, A., Wihuda, F., & Kurniawan, A. A. (2024). Od psihopatije do koristoljublja: razotkrivanje posredničkih uloga organizacijskog cinizma i moralne neangažiranosti u dinamici vodstva. Društvena istraživanja, 33(4), 593–616. https://doi.org/10.5559/di.33.4.06
TRAG DOHVATA: https://hrcak.srce.hr/en/clanak/471506
RAZ解RJEŠENJE: zapis se razrješava na: Aneu Yulianeu, Faizal Wihuda i Ariefa Adhya Kurniawana, 2024, navedeni naslov, Društvena istraživanja, izvorni znanstveni članak. Hrčak ID: 326164.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: puni tekst.
Vrsta i težina: novija empirijska studija vođe i zaposlenika.
EMPIRIJSKA OSNOVA: 282 hotelska zaposlenika u Indoneziji; tri vala prikupljanja podataka.
OPERACIONALIZACIJA: psihopatija vođe, organizacijski cinizam, moralna neangažiranost i koristoljublje zaposlenika; PLS-SEM.
ZAKLJUČAK IZVORA: psihopatija vođe izravno i neizravno povećava koristoljublje zaposlenika preko organizacijskog cinizma i moralne neangažiranosti.
OGRADE AUTORÂ: kontekst je hotelska industrija u Indoneziji.
NALAZ KOJI KORISTIM: učinak vođe može se širiti preko socijalnog učenja i normativnog pogoršanja organizacijskog okruženja.
Svrha u seminaru: noviji mehanistički izvor za prijelaz od osobine vođe prema ponašanju zaposlenika. (hrcak.srce.hr)

B4. Odbijeni kandidati

“Psychopathic Traits of Corporate Leadership as Predictors of Future Stock Returns” — pronađen kao spominjani SSRN predtisak. Nije uključen jer u ovom prolazu nije potvrđena objavljena verzija u časopisu niti je otvoren vjerodostojan zapis s potpunim bibliografskim identitetom. Ne citira se u nacrtu.
Popularni izvori poput knjige Snakes in Suits nisu stavljeni u B4 jer nisu odbijeni zbog neprovjerljivog identiteta, nego zbog uredničkog opsega i nedopuštenog formata za nosivu znanstvenu tvrdnju.

B5. Zatvaranje faze

Potvrđeni izvori: 25.
Iz registra: 0.
Razina dohvata: 9 punih tekstova; 11 sažetaka; 5 samo bibliografskih zapisa. Zbroj: 25.
Najmanje tri izvora iz posljednjih pet godina: ispunjeno — [I21] 2021, [I22] 2023, [I25] 2024, [I23] 2025 i [I24] 2022.
Regionalni izvor: ispunjeno — [I24], hrvatski izvor.
Suprotne strane rasprave: ispunjeno — adaptivni aspekt boldnessa [I20], [I22] nasuprot štetnim učincima meannessa, disinhibitiona i ukupne psihopatije [I15], [I16], [I23].
Teorijski izvori: ispunjeno — [I3], [I4], [I8], [I10], [I11].
Kanonski pregledi i metaanalize: uključeni [I5], [I6], [I10]–[I13], [I19], [I23].
Odbijeni kandidati: 1 zbog nepotvrđene objavljene verzije; popularni izvori nisu uključeni zbog formata, ne zbog identiteta.
Iscrpljeni pravci: psihopatija i vodstvo; korporativna psihopatija; Full Range Leadership Model; destruktivno i laissez-faire vodstvo; dobrobit zaposlenika; kontraproduktivno ponašanje; hrvatska i regionalna literatura; novije studije 2021.–2025.

B5.1. Pokrivenost radne skice

Pojmovni okvir — 8 izvora
Izronjavanje vođe i selekcijske prednosti — 6 izvora
Stilovi vodstva — 8 izvora
Mehanizmi psihopatskog vodstva — 10 izvora
Učinci na zaposlenike — 12 izvora
Kratkoročna nasuprot dugoročnoj uspješnosti — 6 izvora
Kritička rasprava — 9 izvora

Nijedno poglavlje nema 0 ili 1 izvor; [KRUG 2] nije bio potreban.

B6. Provjera dosljednosti

Nije pronađen isti rad dvaput s različitim bibliografskim podacima. Nije zadržan predtisak uz potvrđenu objavljenu verziju. Razlike u autorstvu i godinama nisu kombinirane u hibridne citate.

PRIJELAZ

Popis izvora je zatvoren. Faze C–G koriste isključivo izvore [I1]–[I25].

FAZA C — MAPA PODRUČJA

Rani radovi o psihopatiji na radnom mjestu opisivali su mogućnost da manipulativnost i snalaženje u organizacijskom kaosu pogoduju karijernom napredovanju pojedinca, ali bez zaključka da je takav pojedinac učinkovit vođa [I1]. Kasniji radovi korporativnu psihopatiju povezuju s razlikom između dojmljive komunikacije i stvarne kvalitete upravljanja, timskog rada i vodstva [I2].

Teorijski pregledi psihopatiju opisuju kao višedimenzionalan konstrukt koji uključuje interpersonalne, afektivne i ponašajne elemente, a ne kao jednostavan sinonim za agresiju, antisocijalnost ili visok položaj u hijerarhiji [I3] [I4].

U literaturi o vodstvu razvijena je razlika između transformacijskog, transakcijskog i laissez-faire vodstva, pri čemu transformacijsko i uvjetno nagrađivanje uglavnom imaju povoljnije kriterijske odnose, a laissez-faire negativnije [I10]. Destruktivno vodstvo proširuje analizu na ponašanja koja narušavaju legitimne interese organizacije ili dobrobit zaposlenika [I8].

Izravna literatura o psihopatiji i vodstvu razvila se od studija povezanosti s pasivnim vodstvom [I7], preko istraživanja korporativnih procjena i stavova zaposlenika [I16] [I17] [I18], do metaanalize koja razlikuje izronjavanje od učinkovitosti [I19]. Noviji radovi dodatno razdvajaju boldness od meannessa i disinhibitiona [I20] [I21] [I22].

Obavezno štivo za ovu podtemu čine metaanaliza psihopatije i vodstva [I19], pregled radne psihopatije [I5], konceptualni model destruktivnog vodstva [I8], metaanaliza destruktivnog vodstva [I12] i novija metaanaliza psihopatije i radnog ponašanja [I23].

FAZA D — POJMOVNIK

Pojam	Definicija u literaturi	Uobičajena zamka
Psihopatija	Višedimenzionalan konstrukt interpersonalnih, afektivnih i ponašajnih obilježja [I3] [I4].	[DIDAKTIČKA NAPOMENA] Ne koristiti kao sinonim za „lošeg šefa” ili kriminalca.
Korporativna psihopatija	Psihopatske crte izražene u poslovnom i organizacijskom kontekstu [I2] [I5].	Ne pretvarati poslovni uspjeh ili visoku funkciju u dokaz psihopatije.
Boldness	Neustrašivost, socijalna dominantnost i relativna otpornost na stres; u radnom kontekstu može imati adaptivne korelate [I20] [I22].	Boldness nije isto što i empatija, etičnost ili ukupna učinkovitost.
Meanness	Antagonizam, manjak empatije i callousness, povezani sa slabijim timskim ponašanjem i neetičkim odlučivanjem [I20].	Ne pripisivati meannessu sve učinke ukupne psihopatije.
Disinhibition	Impulzivnost, neodgovornost i slaba kontrola ponašanja [I20] [I23].	Ne poistovjetiti disinhibition s hrabrošću ili odlučnošću.
Izronjavanje vođe	Proces u kojem osoba postaje prepoznata ili izabrana kao vođa u skupini [I19].	Hijerarhijski položaj nije isto što i učinkovitost vodstva.
Učinkovitost vodstva	Procjena izvedbe vođe, uključujući radni učinak, ponašanje vodstva i ishode za sljedbenike [I19] [I21].	Popularnost, karizma ili promaknuće nisu dovoljni pokazatelji učinkovitosti.
Transformacijsko vodstvo	Vodstvo povezano s inspiriranjem, idealiziranim utjecajem, intelektualnom stimulacijom i individualiziranim uvažavanjem [I10] [I11].	Karizmatski dojam ne znači automatski transformacijsko ni etičko vodstvo.
Transakcijsko vodstvo	Vodstvo temeljeno na razmjeni, očekivanjima, nagradama i upravljanju odstupanjima [I10] [I11].	Transakcijsko vodstvo nije nužno destruktivno; učinkovitost ovisi o kriteriju i kontekstu.
Laissez-faire vodstvo	Pasivno ili izostajuće vodstvo koje može povećati nejasnoću uloga i stresore [I7] [I9].	Ne brkati s autonomijom zaposlenika ili kvalitetnim delegiranjem.
Destruktivno vodstvo	Sustavno i ponavljano ponašanje koje narušava organizacijske ciljeve, resurse, učinkovitost ili dobrobit podređenih [I8].	Nije samo aktivna agresija; može uključivati pasivnost, sabotiranje i nepouzdanost.
Organizacijski troškovi	U ovoj podtemi nisu jedna mjerna varijabla, nego skup pokazatelja: niže zadovoljstvo, dobrobit i angažman te više izgaranja, kontraproduktivnog ponašanja i namjere odlaska [I12] [I15] [I16] [I22] [I23].	Ne navoditi „organizacijski trošak” bez preciziranja koji je ishod mjeren.

Različite operacionalizacije:
U [I20] boldness, meanness i disinhibition mjere se odvojeno u triarkičkom modelu. U [I16] i [I17] koristi se B-Scan 360 kao procjena korporativne psihopatije, dok [I7] koristi procjenu psihopatije uz Full Range Leadership Model. Te mjere nisu ista mjerna varijabla i ne treba ih spajati bez napomene.

FAZA E — GDJE SE LITERATURA NE SLAŽE

1. Psihopatske crte mogu pogodovati izronjavanju, ali ne nužno učinkovitosti

Prva strana: psihopatske tendencije slabo pozitivno predviđaju izronjavanje vođe [I19].
Druga strana: iste tendencije slabo negativno predviđaju učinkovitost vodstva [I19], a različite poddimenzije imaju različite učinke [I20] [I21].
Najvjerojatnija razlika: izronjavanje se temelji na dojmu, dominantnosti i socijalnom utjecaju, dok učinkovitost uključuje izvedbu i ishode za zaposlenike.
Razvrstavanje: EMPIRIJSKI ODLUČIVO. Potrebna su longitudinalna istraživanja koja prate i promaknuće i kasnije rezultate.

2. Boldness može biti adaptivna, dok meanness i disinhibition narušavaju vodstvo

Adaptivna strana: boldness je povezan s adaptivnim vodstvom, timskim radom i većim angažmanom zaposlenika [I20] [I22].
Štetna strana: meanness i disinhibition povezani su s neetičkim odlučivanjem, pasivnim vodstvom, izgaranjem i kontraproduktivnim ponašanjem [I20] [I22] [I23].
Najvjerojatnija razlika: istraživanja ne mjere isti konstrukt; ukupni rezultat psihopatije skriva različite poddimenzije.
Razvrstavanje: EMPIRIJSKI ODLUČIVO, ali uz konceptualni problem različitih definicija psihopatije.

3. Uloga zakrivljenih odnosa

Jedna strana: Landay i suradnici nalaze male, ali konzistentne zakrivljene odnose između psihopatije i kriterija vodstva [I19].
Druga strana: Vergauwe i suradnici nalaze više potpore diferencijalnim učincima poddimenzija nego zakrivljenim ili moderiranim modelima [I21].
Najvjerojatnija razlika: različita mjerenja, uzorci vođa i kriteriji učinkovitosti.
Razvrstavanje: EMPIRIJSKI ODLUČIVO.

4. Je li laissez-faire neutralno ili destruktivno?

Neutralnija interpretacija: laissez-faire se u modelima stilova vodstva pojavljuje kao zaseban stil vodstva [I10] [I11].
Destruktivna interpretacija: laissez-faire povećava nejasnoću uloga, sukobe i psihološku uznemirenost [I9].
Najvjerojatnija razlika: konceptualni kriterij — odsustvo aktivnog ponašanja može se definirati kao neutralno, neučinkovito ili štetno, ovisno o posljedicama.
Razvrstavanje: KONCEPTUALNO NEODLUČIVO bez prethodnog dogovora što se smatra legitimnim delegiranjem, a što zanemarivanjem.

FAZA F — PRIJEDLOG STRUKTURE

1. Uvod: problem privida vodstva

Razlikovati izronjavanje vođe od učinkovitosti: [I19], [I21]
Uvesti psihopatiju kao višedimenzionalan konstrukt: [I3], [I4], [I5]
Pokrivenost: puni tekst postoji, ali ključni metaanalitički nalaz [I19] dostupan je samo kao sažetak.

2. Zašto dojmljivost može pogodovati izronjavanju

Manipulativna komunikacija i organizacijski kaos: [I1], [I2]
Boldness, karizma i socijalni utjecaj: [I19], [I20], [I21]
Pokrivenost: materijal dovoljan; dio nosivih nalaza počiva na [SAŽETAK].

3. Psihopatske crte i stilovi vodstva

Transformacijsko i transakcijsko vodstvo: [I10], [I11]
Pasivno i laissez-faire vodstvo: [I7], [I9]
Korporativna psihopatija iznad stila vodstva: [I17], [I18]
Pokrivenost: dobro pokriveno punim tekstom i sažecima.

4. Mehanizmi narušavanja učinkovitosti

Manipulativnost i nepravedno nadziranje: [I14], [I16]
Manjak empatije, konflikt i zlostavljanje: [I14], [I15]
Autentičnost, angažman i izgaranje: [I22]
Pokrivenost: dobro pokriveno; najjači izvor je puni tekst [I22].

5. Od pojedinačnog ponašanja do organizacijskih troškova

Zadovoljstvo i dobrobit: [I15], [I16], [I17]
Kontraproduktivno ponašanje: [I6], [I15], [I23]
Cinizam, moralna neangažiranost i koristoljublje: [I25]
Pokrivenost: dobro pokriveno, ali izravni financijski troškovi nisu dovoljno mjereni.

6. Kratkoročna selekcijska prednost i dugoročni učinak

Kratkoročna prezentacijska prednost: [I1], [I2], [I19]
Dugoročnija dobrobit i radno ponašanje: [I12], [I22], [I23], [I24]
Pokrivenost: poglavlje je dovoljno za argument, ali je longitudinalna evidencija još uvijek tanka.

7. Kritička rasprava i zaključak

Različite operacionalizacije: [I3], [I5], [I20], [I21]
Ograničenja i generalizacija: [I5], [I13], [I19], [I23]
Pokrivenost: dovoljno za seminarsku raspravu; ne smije se tvrditi da su dugoročni financijski gubici izravno dokazani.

FAZA G — RUPE

Izravni longitudinalni dokazi o financijskim organizacijskim troškovima: literatura je tanka. Postoje longitudinalni ili vremenski odvojeni pokazatelji dobrobiti [I22] i tri vala podataka [I25], ali ne i dovoljno izravnih mjerenja profitabilnosti, produktivnosti ili stvarnog odlaska zaposlenika.
Povjerenje zaposlenika: često se mjeri neizravno kroz zadovoljstvo, autentičnost, cinizam, dobrobit ili angažman; izravne mjere međuljudskog i organizacijskog povjerenja rijetke su.
Zadržavanje zaposlenika: namjera odlaska pojavljuje se u literaturi [I17], ali stvarni administrativni podaci o odlascima nisu dovoljno zastupljeni.
Regionalna literatura: potvrđen je jedan hrvatski izvor [I24], ali nema dovoljno regionalnih empirijskih studija koje izravno mjere psihopatiju vođa i organizacijske ishode.
Usporedba stilova: transformacijsko, transakcijsko i laissez-faire vodstvo relativno su dobro pokriveni, ali izravna usporedba njihovih longitudinalnih troškova kod psihopatskih vođa nije dovoljno razvijena.
Pojmovi za eventualno daljnje pretraživanje: leader emergence versus leadership effectiveness, psychopathic traits and actual turnover, leader psychopathy trust, longitudinal organizational performance, corporate psychopathy financial performance, leader psychopathy psychological safety.
Kvote: broj izvora, noviji izvori, regionalni izvor, teorijski izvori i suprotne strane rasprave ispunjeni su. Nema neispunjene kvote, ali kvalitativno ostaje rupa u izravnim longitudinalnim financijskim pokazateljima.

ZAVRŠNA PROVJERA

U fazama C, D i E svaka činjenična tvrdnja ima oznaku [I#]; didaktičke napomene označene su zasebno.
Sve korištene oznake postoje u popisu [I1]–[I25].
Nijedan odbijeni kandidat nije korišten u nacrtu.
Teorijskim i preglednim izvorima nije pripisan empirijski uzorak.
Nijedan autor i godina nisu navedeni izvan potvrđenog popisa izvora.
Provjereni su svi zabranjeni obrasci 1–14; nisu pronađeni hibridni citat, razdvojeni lanac, goli identifikator, lažni konstruktor ni tiha zamjena operacionalizacija.
Svaki izvor ima URL traga dohvata, vrstu zapisa i status zapisa.
Oznaka [SAŽETAK] stoji uz nalaze koji nisu provjereni u punom tekstu.
Svako neslaganje u fazi E razvrstano je kao empirijski odlučivo ili konceptualno neodlučivo.
Broj izbrisanih tvrdnji: 0 iz završnog nacrta; ranije potencijalne tvrdnje o stvarnim financijskim gubicima, prevalenciji psihopatije u korporacijama i stvarnom zadržavanju zaposlenika nisu uključene jer nisu dovoljno potvrđene u zatvorenom popisu. Pojedinačno su pregledani: identiteti svih 25 izvora, DOI/URL zapisi, vrste zapisa, statusi zapisa, razine dohvata, empirijske osnove, operacionalizacije, zaključci izvora i ograde autora.

Proces izrade seminarskog rada