synaptiq.art

Istraživanje za seminarski rad: Povezanost psihopatskih crta s partnerskim nasiljem: manipulacija, prisilna kontrola i ograničenja zaključivanja

Proces izrade seminarskog rada

  1. 1. Istraživanje
  2. 2. Recenzija literature
  3. 3. Sinteza istraživanja
  4. 4. Kritička rasprava ×3
  5. 5. Nacrt rada
  6. 6. Recenzija nacrta
  7. 7. Seminarski rad

FAZA A — KALIBRACIJA POLJA

  • Podtema pripada psihologiji ličnosti, kliničkoj i forenzičkoj psihologiji te istraživanju partnerskog nasilja; susjedna su područja psihopatologija, kriminologija i obiteljska psihologija.
  • Primarni izvori u ovom području su empirijske studije, longitudinalna istraživanja, psihometrijske validacije i izvorni radovi o mjernim instrumentima.
  • Sekundarni izvori su sustavni pregledi, metaanalize, umbrella-pregledi, teorijski modeli i stručni priručnici.
  • Standardne vrste izvora su članci u časopisima, sustavni pregledi, psihometrijski radovi, monografije i priručnici.
  • Pretraživane su PubMed, PMC, stranice izdavača i DOI-zapisi, institucionalni repozitoriji, WorldCat/Google Books te bibliografski zapisi sveučilišta i istraživačkih institucija.

FAZA B — PRIKUPLJANJE I PROVJERA IZVORA

B0. Registar

Registar nije priložen. Svi izvori bibliografski su provjeravani iznova.

B0.5. Radna skica

  1. Pojmovni i mjerni okvir psihopatije
    Facete, modeli, PCL-R, PPI, samoprocjene i partnerske procjene.

  2. Obmana i instrumentalna manipulacija
    Obmana, emocionalna manipulacija, seksualne strategije i taktike u bliskim odnosima.

  3. Prisilna kontrola i psihičko nasilje
    Kontrolirajuća ponašanja, prijetnje, ponižavanje, izolacija i emocionalno zlostavljanje.

  4. Psihopatske crte i partnerska agresija
    Fizička, psihološka i seksualna agresija te razlike između faceta.

  5. Perspektiva izvještavanja i metodološka ograničenja
    Samoprocjene, partnerski izvještaji, retrospektivni podaci i longitudinalni dizajn.

  6. Ponavljanje nasilja i procjena rizika
    Recidivizam, antisocijalna faceta, kriminalna povijest i prediktori ponavljanja.

  7. Kritička sinteza i granice zaključivanja
    Korelacija nasuprot predikciji, heterogenost uzoraka i opasnost od dijagnosticiranja partnera.

B1. Kandidati i sastav izvora

Potvrđena su 23 izvora. Nije dosegnuta ciljana kvota od 25 jer dva dodatna kandidata nisu imala dovoljno pouzdano potvrđen bibliografski identitet.

Sastav:

  • najmanje 3 izvora iz posljednjih 5 godina: ispunjeno — I20, I21, I22, I23;
  • regionalna literatura: nije pronađen potvrđen hrvatski, srpski, bosanskohercegovački ili slovenski izvor koji izravno obrađuje ovu podtemu;
  • suprotne strane glavne rasprave: djelomično ispunjeno; postoji stvarna rasprava o tome koja je faceta najvažnija, ali ne i ozbiljno suprotstavljanje tvrdnji da je psihopatija uopće povezana s partnerskim nasiljem;
  • teorijski izvori: ispunjeno — I1–I6;
  • kanonski priručnik ili monografija: ispunjeno — I1 i I2;
  • sustavni pregledi i metaanalize: uključeni su I13, I14, I21 i I22;
  • empirijski izvori: uključeni su radovi o obmani, manipulaciji, prisilnoj kontroli, agresiji, recidivizmu i partnerskim posljedicama.

B1.5. Postojeći pregledi

  1. Robertson, Walker i Frick (2020) pregledali su 43 studije s ukupno 13.476 sudionika iz deset zemalja. Pregled obuhvaća odnos psihopatskih crta i počinjenja partnerskog nasilja te zaključuje da su rezultati za pojedine dimenzije psihopatije neujednačeni. (discovery.fiu.edu)

  2. Collison i Lynam (2021) proveli su metaanalizu 163 studije, odnosno 189 uzoraka, o poremećajima ličnosti, psihopatiji i različitim oblicima partnerskog nasilja. Pregled obuhvaća literaturu dostupnu do pretraživanja 2020. godine. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)

  3. Gillespie, Jones i Garofalo (2023) proveli su umbrella-pregled 33 prethodna pregledna rada i 78 metaanaliza o psihopatiji i „opasnosti”, uključujući nasilje i recidivizam. Partnersko nasilje u tom pregledu nije bilo jednako dobro pokriveno kao opći i nasilni recidivizam. (researchonline.ljmu.ac.uk)

  4. Azeredo, Figueiredo, Moreira i Barbosa objavili su sustavni pregled s metaanalitičkim postupkom, temeljen na 35 članaka, od kojih je 30 uključeno u metaanalizu. Pretraživanje je obuhvatilo objave do 2024. godine, a rad je objavljen online 3. veljače 2025. i u svesku za 2026. godinu. (tandfonline.com)

B2. Dosje potvrđenih izvora

[I1]

  • Puni citat: Cleckley, H. M. (1941). The Mask of Sanity: An Attempt to Reinterpret the So-called Psychopathic Personality. Mosby.
  • TRAG DOHVATA: https://books.google.com/books/about/The_Mask_of_Sanity.html?id=H_1sAAAAMAAJ
  • RAZRJEŠENJE: zapis se razrješava na: Hervey Milton Cleckley, 1941, The Mask of Sanity: An Attempt to Reinterpret the So-called Psychopathic Personality, Mosby, monografija. (books.google.com)
  • STATUS ZAPISA: bez oznaka.
  • RAZINA DOHVATA: bibliografski zapis s djelomičnim pregledom.
  • Vrsta i težina: kanonska monografija; daje povijesni i klinički opis konstrukta psihopatije.
  • EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo.
  • OPERACIONALIZACIJA: nije primjenjivo.
  • ZAKLJUČAK IZVORA: psihopatija se opisuje kao obrazac naizgled urednog funkcioniranja iza kojeg se kriju ozbiljni emocionalni, interpersonalni i ponašajni poremećaji.
  • OGRADE AUTORÂ: nisu utvrđene u otvorenom zapisu.
  • NALAZ KOJI KORISTIM: povijesni opis psihopatije kao konstrukta s interpersonalnim i emocionalnim obilježjima; uvodno poglavlje.
  • Čemu služi: za povijesno uokvirivanje pojma, ne za suvremeni dokaz o partnerskom nasilju.

[I2]

  • Puni citat: Hare, R. D. (2003). Manual for the Revised Psychopathy Checklist (2nd ed.). Multi-Health Systems.
  • TRAG DOHVATA: https://www.hare.org/references/hare.html
  • RAZRJEŠENJE: zapis se razrješava na: Robert D. Hare, 2003, Manual for the Revised Psychopathy Checklist, 2nd ed., Toronto, ON, Multi-Health Systems, priručnik. (hare.org)
  • STATUS ZAPISA: bez oznaka.
  • RAZINA DOHVATA: samo bibliografski zapis/prikaz izdavača.
  • Vrsta i težina: izvorni priručnik mjernog instrumenta PCL-R.
  • EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo.
  • OPERACIONALIZACIJA: PCL-R procjenjuje psihopatske značajke na temelju strukturiranog intervjua, dokumentacije i kriterija ocjenjivanja; detalji kompletnog postupka nisu javno vidljivi u otvorenom zapisu.
  • ZAKLJUČAK IZVORA: psihopatiju treba procjenjivati strukturiranim i informacijski višestrukim postupkom, a ne samo dojmom ili popisom ponašanja.
  • OGRADE AUTORÂ: u otvorenom zapisu naglašena je opasnost nepravilne uporabe instrumenta.
  • NALAZ KOJI KORISTIM: PCL-R nije isto što i samoprocjenska skala i ne služi za neformalno „prepoznavanje psihopata”.
  • Čemu služi: za razlikovanje kliničko-forenzičke procjene od samoprocjene psihopatskih crta.

[I3]

  • Puni citat: Cooke, D. J., & Michie, C. (2001). Refining the construct of psychopathy: Towards a hierarchical model. Psychological Assessment, 13(2), 171–188.
  • TRAG DOHVATA: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/11433793/
  • RAZJERŠENJE: zapis se razrješava na: D. J. Cooke i C. Michie, 2001, “Refining the construct of psychopathy: Towards a hierarchical model”, Psychological Assessment, 13(2), 171–188, članak u časopisu. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)
  • STATUS ZAPISA: bez oznaka.
  • RAZINA DOHVATA: sažetak.
  • Vrsta i težina: teorijsko-psihometrijski rad.
  • EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo za korišteni teorijski nalaz.
  • OPERACIONALIZACIJA: nije primjenjivo.
  • ZAKLJUČAK IZVORA: psihopatiju je korisnije promatrati kao hijerarhijski i višedimenzionalni konstrukt, a ne kao jedinstvenu osobinu.
  • OGRADE AUTORÂ: ograničenja nisu vidljiva u otvorenom zapisu.
  • NALAZ KOJI KORISTIM: razlikovanje interpersonalne, afektivne i ponašajne razine konstrukta.
  • Čemu služi: za objašnjenje zašto ukupni rezultat psihopatije može prikriti različite mehanizme nasilja.

[I4]

  • Puni citat: Benning, S. D., Patrick, C. J., Hicks, B. M., Blonigen, D. M., & Krueger, R. F. (2003). Factor structure of the Psychopathic Personality Inventory: Validity and implications for clinical assessment. Psychological Assessment, 15(3), 340–350.
  • TRAG DOHVATA: https://experts.umn.edu/en/publications/factor-structure-of-the-psychopathic-personality-inventory-validi
  • RAZJERŠENJE: zapis se razrješava na: Stephen D. Benning, Christopher J. Patrick, Brian M. Hicks, Daniel M. Blonigen i Robert F. Krueger, 2003, “Factor Structure of the Psychopathic Personality Inventory: Validity and Implications for Clinical Assessment”, Psychological Assessment, 15(3), 340–350, članak u časopisu. (experts.umn.edu)
  • STATUS ZAPISA: bez oznaka.
  • RAZINA DOHVATA: bibliografski zapis sa sažetkom nalaza.
  • Vrsta i težina: psihometrijski rad o PPI-u.
  • EMPIRIJSKA OSNOVA: uzorak nije dovoljno vidljiv u otvorenom zapisu; broj se ne preuzima.
  • OPERACIONALIZACIJA: procjena faktorske strukture PPI-a i odnosa faktora s vanjskim kriterijima.
  • ZAKLJUČAK IZVORA: PPI razlikuje interpersonalno-afektivnu i impulzivno-antisocijalnu komponentu psihopatije.
  • OGRADE AUTORÂ: nisu vidljive u otvorenom zapisu.
  • NALAZ KOJI KORISTIM: razlika između PPI-I i PPI-II; nalaz je označen [SAŽETAK].
  • Čemu služi: za usporedbu samoprocjenskih modela s PCL-R modelom.

[I5]

  • Puni citat: Patrick, C. J., Fowles, D. C., & Krueger, R. F. (2009). Triarchic conceptualization of psychopathy: Developmental origins of disinhibition, boldness, and meanness. Development and Psychopathology, 21(3), 913–938. https://doi.org/10.1017/S0954579409000492
  • TRAG DOHVATA: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/19583890/
  • RAZJERŠENJE: zapis se razrješava na: Christopher J. Patrick, Don C. Fowles i Robert F. Krueger, 2009, navedeni naslov, Development and Psychopathology, 21(3), 913–938, članak u časopisu. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)
  • STATUS ZAPISA: bez oznaka.
  • RAZINA DOHVATA: sažetak.
  • Vrsta i težina: teorijski model.
  • EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo.
  • OPERACIONALIZACIJA: model razlikuje boldness, meanness i disinhibition.
  • ZAKLJUČAK IZVORA: psihopatija se može opisati kroz tri odvojena, ali povezana fenotipska područja.
  • OGRADE AUTORÂ: rasprava o granicama konstrukta vidljiva je u sažetku.
  • NALAZ KOJI KORISTIM: disinhibicija nije isto što i interpersonalna manipulativnost ili bešćutnost; nalaz [SAŽETAK].
  • Čemu služi: za izbjegavanje zaključka da svaka psihopatska crta mora imati isti odnos prema nasilju.

[I6]

  • Puni citat: Skeem, J. L., Polaschek, D. L. L., Patrick, C. J., & Lilienfeld, S. O. (2011). Psychopathic personality: Bridging the gap between scientific evidence and public policy. Psychological Science in the Public Interest, 12(3), 95–162. https://doi.org/10.1177/1529100611426706
  • TRAG DOHVATA: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/26167886/
  • RAZJERŠENJE: zapis se razrješava na: Jennifer L. Skeem, Devon L. L. Polaschek, Christopher J. Patrick i Scott O. Lilienfeld, 2011, navedeni naslov, Psychological Science in the Public Interest, 12(3), 95–162, pregledni članak. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)
  • STATUS ZAPISA: bez oznaka.
  • RAZINA DOHVATA: puni tekst.
  • Vrsta i težina: znanstveni pregled i kritička rasprava.
  • EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo.
  • OPERACIONALIZACIJA: razmatra različite modele i instrumente psihopatije.
  • ZAKLJUČAK IZVORA: psihopatiju ne treba poistovjećivati s općom kriminalnošću, nasiljem ili dijagnozom antisocijalnog poremećaja ličnosti.
  • OGRADE AUTORÂ: ističu konceptualne i mjerno-metodološke probleme te opasnost preširokih zaključaka.
  • NALAZ KOJI KORISTIM: psihopatske crte čine višedimenzionalan konstrukt; ne mogu se izvesti iz ponašanja partnera.
  • Čemu služi: za kritičko ograničavanje popularnih i dijagnostičkih interpretacija.

[I7]

  • Puni citat: Grieve, R., & Mahar, D. (2010). The emotional manipulation–psychopathy nexus: Relationships with emotional intelligence, alexithymia and ethical position. Personality and Individual Differences, 48(8), 945–950. https://doi.org/10.1016/j.paid.2010.02.028
  • TRAG DOHVATA: https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0191886910000966
  • RAZJERŠENJE: zapis se razrješava na: R. Grieve i D. Mahar, 2010, navedeni naslov, Personality and Individual Differences, 48(8), 945–950, članak u časopisu. (sciencedirect.com)
  • STATUS ZAPISA: bez oznaka.
  • RAZINA DOHVATA: sažetak.
  • Vrsta i težina: empirijski korelacijski rad.
  • EMPIRIJSKA OSNOVA: Studija 1: N = 73; Studija 2: N = 275.
  • OPERACIONALIZACIJA: mjerene su emocionalna manipulacija, primarna i sekundarna psihopatija, emocionalna inteligencija, aleksitimija i etički stavovi.
  • ZAKLJUČAK IZVORA: emocionalna manipulacija povezana je s psihopatskim crtama, ali se mehanizam povezanosti razlikuje po spolu i po primarnoj/sekundarnoj psihopatiji; [SAŽETAK].
  • OGRADE AUTORÂ: konstrukti emocionalne manipulacije, emocionalne inteligencije i psihopatije nisu istovjetni.
  • NALAZ KOJI KORISTIM: povezanost s manipulacijom nije dokaz da osoba koristi prisilnu kontrolu u partnerskom odnosu; [SAŽETAK].
  • Čemu služi: za precizno razdvajanje emocionalne manipulacije od partnerskog nasilja.

[I8]

  • Puni citat: Buss, D. M. (1992). Manipulation in close relationships: Five personality factors in interactional context. Journal of Personality, 60, 477–499. https://doi.org/10.1111/j.1467-6494.1992.tb00981.x
  • TRAG DOHVATA: https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/j.1467-6494.1992.tb00981.x
  • RAZJERŠENJE: zapis se razrješava na: David M. Buss, 1992, navedeni naslov, Journal of Personality, 60, 477–499, članak u časopisu. (onlinelibrary.wiley.com)
  • STATUS ZAPISA: bez oznaka.
  • RAZINA DOHVATA: sažetak.
  • Vrsta i težina: empirijski rad o manipulaciji u bliskim odnosima.
  • EMPIRIJSKA OSNOVA: dvije studije; broj sudionika nije vidljiv u otvorenom zapisu.
  • OPERACIONALIZACIJA: identificirane su taktike poput šarma, razuma, prisile, šutnje, omalovažavanja, regresije, prijetnji, laži i nasilja.
  • ZAKLJUČAK IZVORA: manipulacija u bliskim odnosima sastoji se od više taktičkih obrazaca koji nisu međusobno isti.
  • OGRADE AUTORÂ: taktike se razlikuju prema vrsti odnosa i osobinama osobe.
  • NALAZ KOJI KORISTIM: „manipulacija” nije jedna mjerna varijabla; [SAŽETAK].
  • Čemu služi: za operacionalizaciju instrumentalne manipulacije bez oslanjanja na popularne oznake.

[I9]

  • Puni citat: Seto, M. C., Khattar, N. A., Lalumière, M. L., & Quinsey, V. L. (1997). Deception and sexual strategy in psychopathy. Personality and Individual Differences, 22(3), 301–307. https://doi.org/10.1016/S0191-8869(96)00212-7
  • TRAG DOHVATA: https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0191886996002127
  • RAZJERŠENJE: zapis se razrješava na: Michael C. Seto, N. A. Khattar, Martin L. Lalumière i Vernon L. Quinsey, 1997, navedeni naslov, Personality and Individual Differences, 22(3), 301–307, članak u časopisu. (sciencedirect.com)
  • STATUS ZAPISA: bez oznaka.
  • RAZINA DOHVATA: sažetak.
  • Vrsta i težina: empirijski rad o obmani i seksualnim strategijama.
  • EMPIRIJSKA OSNOVA: 47 heteroseksualnih muškaraca iz zajednice.
  • OPERACIONALIZACIJA: psihopatija, obmana u seksualnim i neseksualnim kontekstima te seksualna povijest.
  • ZAKLJUČAK IZVORA: psihopatija je bila povezana s općom sklonošću obmani, ali ne i s preferencijom određene mete ili procijenjene učinkovitosti taktike; [SAŽETAK].
  • OGRADE AUTORÂ: uzorak je malen i ograničen na muškarce iz zajednice.
  • NALAZ KOJI KORISTIM: obmana se može proučavati kao opća interpersonalna sklonost, ali ovaj rad ne dokazuje partnersku prisilnu kontrolu.
  • Čemu služi: za dio o obmani, uz jasno ograničenje da nije riječ o izravnoj studiji partnerskog nasilja.

[I10]

  • Puni citat: Mager, K. L., Bresin, K., & Verona, E. (2014). Gender, psychopathy factors, and intimate partner violence. Personality Disorders: Theory, Research, and Treatment, 5(3), 257–267. https://doi.org/10.1037/per0000072
  • TRAG DOHVATA: https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC4175448/
  • RAZJERŠENJE: zapis se razrješava na: Kenna L. Mager, Konrad Bresin i Edelyn Verona, 2014, navedeni naslov, Personality Disorders: Theory, Research, and Treatment, 5(3), 257–267, članak u časopisu. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)
  • STATUS ZAPISA: bez oznaka.
  • RAZINA DOHVATA: puni tekst.
  • Vrsta i težina: empirijski rad s PCL-SV procjenom i izvještajima o nasilju.
  • EMPIRIJSKA OSNOVA: N = 250 muškaraca i žena s novijom poviješću uporabe droga i/ili nasilja.
  • OPERACIONALIZACIJA: psihopatija je procijenjena PCL-SV-om, a vlastito i partnersko fizičko nasilje Revised Conflict Tactics Scaleom.
  • ZAKLJUČAK IZVORA: interpersonalno-afektivni i impulzivno-antisocijalni faktori bili su povezani s većom učestalošću nasilja; odnos Faktora 1 prema nasilju bio je jači kod muškaraca.
  • OGRADE AUTORÂ: rad je presječan i usmjeren na fizičko nasilje; autori navode potrebu za replikacijama neobičnih interakcija među faktorima.
  • NALAZ KOJI KORISTIM: facete mogu imati različite odnose s nasiljem prema spolu i prema tome izvještava li osoba o vlastitom ili partnerskom nasilju.
  • Čemu služi: za razlikovanje faktora psihopatije i za ograničavanje rodnih generalizacija.

[I11]

  • Puni citat: Iyican, S., & Babcock, J. C. (2018). The relation between the two factors of psychopathy and intimate partner aggression. Journal of Aggression, Maltreatment & Trauma, 27(2), 119–130. https://doi.org/10.1080/10926771.2017.1334020
  • TRAG DOHVATA: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/30214137/
  • RAZJERŠENJE: zapis se razrješava na: Susan Iyican i Julia C. Babcock, 2018, navedeni naslov, Journal of Aggression, Maltreatment & Trauma, 27(2), 119–130, članak u časopisu. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)
  • STATUS ZAPISA: bez oznaka.
  • RAZINA DOHVATA: puni tekst preko PMC-a.
  • Vrsta i težina: empirijski partnerski/dijadički rad.
  • EMPIRIJSKA OSNOVA: 114 parova.
  • OPERACIONALIZACIJA: PPI-I i PPI-II; različiti oblici partnerske agresije prema muškom samop izvještaju i izvještaju partnerice.
  • ZAKLJUČAK IZVORA: partnerska agresija bila je povezana uglavnom s PPI-I, odnosno interpersonalno-afektivnim faktorom, dok PPI-II nije imao jednako stabilnu povezanost.
  • OGRADE AUTORÂ: rezultati ne podupiru jednostavnu tvrdnju da su sve facete psihopatije jednako povezane s agresijom.
  • NALAZ KOJI KORISTIM: partnerska procjena i samoprocjena ne moraju dati isti obrazac rezultata.
  • Čemu služi: za raspravu o faceti interpersonalne manipulativnosti i razlici između izvora podataka.

[I12]

  • Puni citat: Robertson, K., & Murachver, T. (2011). Women and men’s use of coercive control in intimate partner violence. Violence and Victims, 26(2). https://doi.org/10.1891/0886-6708.26.2.208
  • TRAG DOHVATA: https://doi.org/10.1891/0886-6708.26.2.208
  • RAZJERŠENJE: zapis se razrješava na: Kirsten Robertson i Tamar Murachver, 2011, navedeni naslov, Violence and Victims, 26(2), članak u časopisu. (doi.org)
  • STATUS ZAPISA: bez oznaka.
  • RAZINA DOHVATA: sažetak.
  • Vrsta i težina: empirijski rad o prisilnoj kontroli i partnerskom nasilju.
  • EMPIRIJSKA OSNOVA: 172 sudionika: 85 muškaraca i 87 žena iz tri uzorka.
  • OPERACIONALIZACIJA: fizičko i drugo nasilje mjereno je CTS2-om, a prisilna kontrola modificiranim česticama Psychological Maltreatment of Women Inventoryja.
  • ZAKLJUČAK IZVORA: prisilna kontrola bila je povezana s partnerskim nasiljem i često recipročna u odnosima uključenima u nasilje; [SAŽETAK].
  • OGRADE AUTORÂ: rad ne podupire jednostavnu pretpostavku da je kontrola uvijek jednosmjerna ili isključivo muška.
  • NALAZ KOJI KORISTIM: prisilna kontrola nije isto što i svako pojedinačno kontrolirajuće ponašanje; [SAŽETAK].
  • Čemu služi: za definiranje prisilne kontrole prije povezivanja s psihopatskim crtama.

[I13]

  • Puni citat: Robertson, E. L., Walker, T. M., & Frick, P. J. (2020). Intimate partner violence perpetration and psychopathy: A comprehensive review. European Psychologist, 25(2), 134–145. https://doi.org/10.1027/1016-9040/a000397
  • TRAG DOHVATA: https://discovery.fiu.edu/display/pub249178
  • RAZJERŠENJE: zapis se razrješava na: Emily L. Robertson, Toni M. Walker i Paul J. Frick, 2020, navedeni naslov, European Psychologist, 25(2), 134–145, pregledni članak. (discovery.fiu.edu)
  • STATUS ZAPISA: bez oznaka.
  • RAZINA DOHVATA: sažetak.
  • Vrsta i težina: sveobuhvatni pregled.
  • EMPIRIJSKA OSNOVA: 43 studije, 13.476 sudionika, deset zemalja.
  • OPERACIONALIZACIJA: pregled uključuje različite mjere psihopatije i različite oblike IPV-a.
  • ZAKLJUČAK IZVORA: psihopatija je povezana s počinjenjem partnerskog nasilja, ali pojedine dimenzije psihopatije nisu dosljedno različito predviđale nasilje; [SAŽETAK].
  • OGRADE AUTORÂ: facete nisu dovoljno homogeno operacionalizirane, a malo je studija ispitivalo dječje nasilje, razvojne putove i specifične oblike IPV-a.
  • NALAZ KOJI KORISTIM: ukupna povezanost nije isto što i zaključak da je određena faceta univerzalno najvažnija; [SAŽETAK].
  • Čemu služi: za temeljnu sintezu stanja istraživanja.

[I14]

  • Puni citat: Collison, K. L., & Lynam, D. R. (2021). Personality disorders as predictors of intimate partner violence: A meta-analysis. Clinical Psychology Review, 88, 102047. https://doi.org/10.1016/j.cpr.2021.102047
  • TRAG DOHVATA: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/34130046/
  • RAZJERŠENJE: zapis se razrješava na: Katherine L. Collison i Donald R. Lynam, 2021, navedeni naslov, Clinical Psychology Review, 88, 102047, pregledni članak. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)
  • STATUS ZAPISA: bez oznaka.
  • RAZINA DOHVATA: sažetak.
  • Vrsta i težina: metaanaliza.
  • EMPIRIJSKA OSNOVA: 163 studije i 189 uzoraka.
  • OPERACIONALIZACIJA: analizirani su poremećaji ličnosti, psihopatija i fizičko, psihološko i seksualno partnersko nasilje.
  • ZAKLJUČAK IZVORA: psihopatologija ličnosti općenito je pozitivno povezana s počinjenjem IPV-a, ali su rezultati za viktimizaciju neujednačeniji; [SAŽETAK].
  • OGRADE AUTORÂ: pojedini poremećaji i vrste nasilja nisu jednako dobro zastupljeni.
  • NALAZ KOJI KORISTIM: psihopatija treba biti smještena u širi kontekst antisocijalnih i drugih osobina ličnosti.
  • Čemu služi: za kritiku prejednostavnog objašnjenja nasilja samo jednom crtom.

[I15]

  • Puni citat: Cunha, O., Braga, T., & Gonçalves, R. A. (2021). Psychopathy and intimate partner violence. Journal of Interpersonal Violence, 36(3–4), NP1720–NP1738. https://doi.org/10.1177/0886260518754870
  • TRAG DOHVATA: https://research.ulusofona.pt/en/publications/psychopathy-and-intimate-partner-violence-2/
  • RAZJERŠENJE: zapis se razrješava na: Olga Cunha, Teresa Braga i Rui Abrunhosa Gonçalves, 2021, navedeni naslov, Journal of Interpersonal Violence, 36(3–4), NP1720–NP1738, članak u časopisu. (research.ulusofona.pt)
  • STATUS ZAPISA: bez oznaka.
  • RAZINA DOHVATA: sažetak.
  • Vrsta i težina: empirijski rad s PCL-R procjenom.
  • EMPIRIJSKA OSNOVA: 152 muškarca koji su počinili partnersko nasilje u Portugalu, u dobi od 22 do 70 godina.
  • OPERACIONALIZACIJA: PCL-R je procijenjen polustrukturiranim intervjuom i podacima iz dokumentacije; ishod je bila učestalost IPV-a.
  • ZAKLJUČAK IZVORA: nakon kontrole kriminalnih varijabli, afektivna faceta bila je jedina faceta s jasnim doprinosom predikciji učestalosti IPV-a; [SAŽETAK].
  • OGRADE AUTORÂ: uzorak je forenzički i muški; rezultat se ne može izravno generalizirati na opću populaciju.
  • NALAZ KOJI KORISTIM: afektivna faceta može biti važnija za učestalost nasilja od same ukupne ocjene, ali nalaz nije univerzalan.
  • Čemu služi: za usporedbu s radovima koji naglašavaju interpersonalnu ili antisocijalnu facetu.

[I16]

  • Puni citat: Cunha, O., Pinheiro, M., & Gonçalves, R. A. (2022). Intimate partner violence, psychopathy, and recidivism: Do psychopathic traits differentiate first-time offenders from repeated offenders? Victims & Offenders, 17(2). https://doi.org/10.1080/15564886.2021.1885545
  • TRAG DOHVATA: https://www.deepdyve.com/lp/taylor-francis/intimate-partner-violence-psychopathy-and-recidivism-do-psychopathic-rye6rX1w3I
  • RAZJERŠENJE: zapis se razrješava na: Olga Cunha, Marina Pinheiro i Rui Abrunhosa Gonçalves, objavljeno 17. veljače 2022., navedeni naslov, Victims & Offenders, 17(2), članak u časopisu. (deepdyve.com)
  • STATUS ZAPISA: bez oznaka.
  • RAZINA DOHVATA: sažetak.
  • Vrsta i težina: empirijski rad o recidivizmu.
  • EMPIRIJSKA OSNOVA: 279 muškaraca koji su počinili IPV.
  • OPERACIONALIZACIJA: PCL-R i Marital Violence Inventory; usporedba ponavljača i počinitelja prvog evidentiranog djela; logističke regresije.
  • ZAKLJUČAK IZVORA: antisocijalna faceta i kriminalna povijest bile su povezane s IPV-recidivizmom, pri čemu je kriminalna povijest imala jaču povezanost; [SAŽETAK].
  • OGRADE AUTORÂ: kriminalna povijest nije samo psihopatska varijabla, pa ukupni PCL-R ne treba tumačiti kao samostalni uzrok recidivizma.
  • NALAZ KOJI KORISTIM: za ponavljanje nasilja važnija je antisocijalna faceta nego interpersonalna faceta; [SAŽETAK].
  • Čemu služi: za razlikovanje rizika prvog nasilja od rizika ponavljanja nasilja.

[I17]

  • Puni citat: Cunha, O., Cruz, A. R., de Castro Rodrigues, A., Gonçalves, R. A., Peixoto, M. M., et al. (2024). Does psychopathy mediate the relationship between exposure to intimate partner violence in childhood and the perpetration of intimate partner violence in adulthood? Criminology & Criminal Justice. https://doi.org/10.1177/17488958241270798
  • TRAG DOHVATA: https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/17488958241270798
  • RAZJERŠENJE: zapis se razrješava na: Olga Cunha, Ana Rita Cruz, Andreia de Castro Rodrigues, Rui Abrunhosa Gonçalves, Maria Manuela Peixoto i još autora, 2024, navedeni naslov, Criminology & Criminal Justice, članak u časopisu. (journals.sagepub.com)
  • STATUS ZAPISA: bez oznaka.
  • RAZINA DOHVATA: sažetak.
  • Vrsta i težina: empirijski medijacijski rad.
  • EMPIRIJSKA OSNOVA: 245 muškaraca osuđenih za IPV u Portugalu, iz zatvorskog i zajedničkog uzorka.
  • OPERACIONALIZACIJA: izloženost IPV-u u djetinjstvu, psihopatija i učestalost počinjenja IPV-a u odrasloj dobi.
  • ZAKLJUČAK IZVORA: psihopatija je bila povezana s izloženošću nasilju u djetinjstvu i učestalošću odraslog IPV-a, ali nije posredovala odnos između tih varijabli; [SAŽETAK].
  • OGRADE AUTORÂ: podaci ne opravdavaju jednostavan razvojni lanac „izloženost nasilju → psihopatija → partnersko nasilje”.
  • NALAZ KOJI KORISTIM: psihopatija nije potvrđena kao medijator u ovom uzorku; [SAŽETAK].
  • Čemu služi: za kritičku raspravu o razvojnim objašnjenjima i izbjegavanje kauzalnog jezika.

[I18]

  • Puni citat: Kanemasa, Y., Miyagawa, Y., & Arai, T. (2022). Do the Dark Triad and psychological intimate partner violence mutually reinforce each other? An examination from a four-wave longitudinal study. Personality and Individual Differences, 196, 111714. https://doi.org/10.1016/j.paid.2022.111714
  • TRAG DOHVATA: https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0191886922002197
  • RAZJERŠENJE: zapis se razrješava na: Y. Kanemasa, Y. Miyagawa i T. Arai, 2022, navedeni naslov, Personality and Individual Differences, 196, 111714, članak u časopisu. (sciencedirect.com)
  • STATUS ZAPISA: bez oznaka.
  • RAZINA DOHVATA: sažetak.
  • Vrsta i težina: longitudinalni empirijski rad.
  • EMPIRIJSKA OSNOVA: 1.392 osobe koje su zadržale istog partnera kroz četiri vala.
  • OPERACIONALIZACIJA: psihopatija, ostale crte Mračne trijade i psihološki IPV mjereni su svaka četiri mjeseca tijekom godine.
  • ZAKLJUČAK IZVORA: psihološki IPV predviđao je kasnije povećanje psihopatije, dok psihopatija nije dosljedno predviđala kasniji psihološki IPV; [SAŽETAK].
  • OGRADE AUTORÂ: riječ je o samoprocjenama i psihološkom, a ne fizičkom nasilju.
  • NALAZ KOJI KORISTIM: longitudinalna povezanost nije jednaka dokazu da psihopatija uzrokuje nasilje.
  • Čemu služi: za razlikovanje korelacijskih, prediktivnih i kauzalnih zaključaka.

[I19]

  • Puni citat: Humeny, C., Forth, A., & Logan, J. (2022). Psychopathic traits predict the severity of post-traumatic stress in survivors of intimate partner abuse. Personality and Individual Differences, 193, 111611. https://doi.org/10.1016/j.paid.2022.111611
  • TRAG DOHVATA: https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0191886922001155
  • RAZJERŠENJE: zapis se razrješava na: C. Humeny, A. Forth i J. Logan, 2022, navedeni naslov, Personality and Individual Differences, 193, 111611, članak u časopisu. (sciencedirect.com)
  • STATUS ZAPISA: bez oznaka.
  • RAZINA DOHVATA: sažetak.
  • Vrsta i težina: empirijski rad o iskustvima preživjelih partnera.
  • EMPIRIJSKA OSNOVA: 454 odraslih osoba koje su se identificirale kao preživjele heteroseksualnog partnerskog zlostavljanja; 92,7% bile su žene.
  • OPERACIONALIZACIJA: samoprocjene psihopatskih crta zlostavljača, različiti oblici zlostavljanja i simptomi PTSP-a.
  • ZAKLJUČAK IZVORA: interpersonalne i afektivne crte zlostavljača te raznovrsniji oblici zlostavljanja predviđali su teže simptome PTSP-a; [SAŽETAK].
  • OGRADE AUTORÂ: uzorak je samoselektiran i prikupljen preko internetskih stranica za podršku.
  • NALAZ KOJI KORISTIM: partnerska procjena psihopatskih crta može biti informativna za posljedice nasilja, ali nije isto što i klinička procjena počinitelja.
  • Čemu služi: za uključivanje psihičkih posljedica nasilja, ne samo ponašanja počinitelja.

[I20]

  • Puni citat: Harris, M. N., Daigle, L. E., Reidy, D., Chafin, T., & Thomson, N. D. (2024). Psychopathy checklist-youth version scores and recurring victimisation by an intimate partner in a justice-involved sample: A comparison of young men and women using longitudinal data. Criminal Behaviour and Mental Health, 34(6), 477–493. https://doi.org/10.1002/cbm.2355
  • TRAG DOHVATA: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/39396239/
  • RAZJERŠENJE: zapis se razrješava na: M. N. Harris, L. E. Daigle, D. Reidy, T. Chafin i N. D. Thomson, 2024, navedeni naslov, Criminal Behaviour and Mental Health, 34(6), 477–493, članak u časopisu. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)
  • STATUS ZAPISA: bez oznaka.
  • RAZINA DOHVATA: sažetak.
  • Vrsta i težina: longitudinalni rad o viktimizaciji i ponavljanju.
  • EMPIRIJSKA OSNOVA: 1.354 pravosudno obuhvaćena adolescenta.
  • OPERACIONALIZACIJA: PCL-YV na početku istraživanja i samoprijavljena jednokratna ili ponavljana IPV-viktimizacija u kasnijem valu.
  • ZAKLJUČAK IZVORA: viši ukupni PCL-YV i viša antisocijalna faceta povećali su relativni rizik ponavljane IPV-viktimizacije; [SAŽETAK].
  • OGRADE AUTORÂ: uzorak je pravosudni i mladenački; rad govori o viktimizaciji, a ne izravno o počinjenju nasilja.
  • NALAZ KOJI KORISTIM: psihopatske crte mogu biti povezane i s rizikom ulaska u ponavljane nasilne odnose, ne samo s počinjenjem nasilja.
  • Čemu služi: za razdvajanje nasilničkog i viktimizacijskog rizika.

[I21]

  • Puni citat: Hilton, N. Z., & Radatz, D. L. (2025). Coercive control in a national U.S. self-report survey: Prediction of repeated intimate partner violence. Psychological Services, 22(1), 92–101. https://doi.org/10.1037/ser0000881
  • TRAG DOHVATA: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/38884951/
  • RAZJERŠENJE: zapis se razrješava na: N. Zoe Hilton i Dana L. Radatz, 2025, navedeni naslov, Psychological Services, 22(1), 92–101, članak u časopisu. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)
  • STATUS ZAPISA: bez oznaka.
  • RAZINA DOHVATA: sažetak.
  • Vrsta i težina: nacionalno longitudinalno istraživanje.
  • EMPIRIJSKA OSNOVA: 1.039 žena i 509 muškaraca; dva vala istraživanja.
  • OPERACIONALIZACIJA: prisilna kontrola definirana je prijetnjom fizičkim ozljeđivanjem, prijetnjom uporabom informacija za kontrolu te ponižavanjem/nepoštovanjem; fizičko nasilje mjereno je u sljedećem valu.
  • ZAKLJUČAK IZVORA: prisilna kontrola bila je neovisni prediktor kasnijeg fizičkog IPV-a ukupno i kod muškaraca, ali ne i kod žena; [SAŽETAK].
  • OGRADE AUTORÂ: autori navode potrebu za boljim mjerama prisilne kontrole i dodatnim ispitivanjem njezine povezanosti s općom antisocijalnošću.
  • NALAZ KOJI KORISTIM: prisilna kontrola može imati prediktivnu vrijednost za ponavljanje fizičkog nasilja, ali rezultat ovisi o spolu i načinu mjerenja.
  • Čemu služi: za suvremeni dio o prisilnoj kontroli i predikciji ponavljanja.

[I22]

  • Puni citat: Azeredo, A., Figueiredo, P., Moreira, D., & Barbosa, F. (2026). Psychopathy and violence between intimate partners: Systematic review with meta-analytic procedure. Victims & Offenders, 21(1), 1–30. https://doi.org/10.1080/15564886.2024.2439940
  • TRAG DOHVATA: https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/15564886.2024.2439940
  • RAZJERŠENJE: zapis se razrješava na: Andreia Azeredo, Patrícia Figueiredo, Diana Moreira i Fernando Barbosa, objavljeno online 3. veljače 2025., svezak 21(1), 2026., 1–30, pregledni članak. (tandfonline.com)
  • STATUS ZAPISA: bez oznaka.
  • RAZINA DOHVATA: sažetak.
  • Vrsta i težina: sustavni pregled s metaanalitičkim postupkom.
  • EMPIRIJSKA OSNOVA: 295 pronađenih studija; 35 uključenih članaka; 30 metaanaliziranih članaka.
  • OPERACIONALIZACIJA: različite domene psihopatije i različiti oblici nasilja u intimnim odnosima.
  • ZAKLJUČAK IZVORA: više razine psihopatskih crta povezane su s većom vjerojatnošću uključivanja u IPV; [SAŽETAK].
  • OGRADE AUTORÂ: zaključci ovise o heterogenosti mjera psihopatije i nasilja.
  • NALAZ KOJI KORISTIM: najnovija sinteza podupire opću povezanost, ali ne ukida potrebu za facetnim i metodološkim razlikovanjem.
  • Čemu služi: za pozicioniranje seminara prema najnovijem preglednom radu.

[I23]

  • Puni citat: Mills-Koonce, W. R., Bracy, M., Willoughby, M. T., Short, S. J., & Propper, C. B. (2023). The Dark Triad and intimate partner violence among pregnant women. Personality and Individual Differences, 214, 112332. https://doi.org/10.1016/j.paid.2023.112332
  • TRAG DOHVATA: https://www.rti.org/publication/dark-triad-intimate-partner-violence-among-pregnant-women
  • RAZJERŠENJE: zapis se razrješava na: W. Roger Mills-Koonce, Maya Bracy, Michael T. Willoughby, Sarah J. Short i Cathi B. Propper, 2023, navedeni naslov, Personality and Individual Differences, 214, 112332, članak u časopisu. (rti.org)
  • STATUS ZAPISA: bez oznaka.
  • RAZINA DOHVATA: sažetak.
  • Vrsta i težina: empirijski rad s kontrolom drugih osobina i psihosocijalnih varijabli.
  • EMPIRIJSKA OSNOVA: 203 trudnice koje su bile u heteroseksualnoj partnerskoj vezi.
  • OPERACIONALIZACIJA: psihopatija, narcizam, makijavelizam, Big Five, depresija, opća hostilnost te verbalni i fizički IPV.
  • ZAKLJUČAK IZVORA: psihopatija je izravno predviđala verbalno i fizičko počinjenje IPV-a, uz neizravne učinke preko opće hostilnosti; nije bila jedinstveni prediktor viktimizacije; [SAŽETAK].
  • OGRADE AUTORÂ: uzorak je specifičan za trudnoću i žene u heteroseksualnim odnosima.
  • NALAZ KOJI KORISTIM: psihopatske crte mogu imati doprinos iznad opće hostilnosti, ali rezultat je kontekstualan.
  • Čemu služi: za prikaz specifičnog i ranjivog uzorka bez opće generalizacije.

[I24]

  • Puni citat: Gillespie, S., Jones, A., & Garofalo, C. (2023). Psychopathy and dangerousness: An umbrella review and meta-analysis. Clinical Psychology Review, 100, 102240. https://doi.org/10.1016/j.cpr.2022.102240
  • TRAG DOHVATA: https://researchonline.ljmu.ac.uk/id/eprint/18382/
  • RAZJERŠENJE: zapis se razrješava na: Steven Gillespie, Andrew Jones i Carlo Garofalo, 2023, navedeni naslov, Clinical Psychology Review, 100, 102240, umbrella-pregled i metaanaliza. (researchonline.ljmu.ac.uk)
  • STATUS ZAPISA: bez oznaka.
  • RAZINA DOHVATA: puni tekst prihvaćene verzije.
  • Vrsta i težina: umbrella-pregled.
  • EMPIRIJSKA OSNOVA: 741 identificirani članak, 33 uključena pregledna rada i 78 pojedinačnih metaanaliza.
  • OPERACIONALIZACIJA: psihopatija i različiti pokazatelji opasnosti, uključujući agresiju, nasilje i recidivizam.
  • ZAKLJUČAK IZVORA: viša psihopatija povezana je s većom opasnošću, ali je dokaz za partnersko nasilje slabije razvijen nego za neke druge ishode.
  • OGRADE AUTORÂ: potrebni su bolji dokazi posebno za seksualni i partnerski recidivizam.
  • NALAZ KOJI KORISTIM: psihopatija nije „nepogrešiv” pokazatelj opasnosti; veličina i stabilnost odnosa ovise o ishodu i načinu mjerenja.
  • Čemu služi: za završnu metodološku i forenzičku ogradu.

B4. Odbijeni kandidati

  1. “Psychopathy Facets and Intimate Partner Violence Perpetration and Victimization”, DOI 10.1521/pedi.2025.39.4.261 — pronađen preko PubMed-a, ali u dostupnom zapisu nisu bili dovoljno potvrđeni svi bibliografski elementi i autori za puni citat. Ne ulazi u literaturu. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)

  2. “The Dark Triad and psychological intimate partner violence mutually reinforce each other” predložena je verzija iz sekundarnog zapisa, ali je potvrđena objavljena verzija u I18; predtisak/sekundarni zapis nije zadržan.

  3. “Causal Effect of Psychopathy on Partner Well-Being: A National Longitudinal Study” — pronađen je sažetak iz sekundarnog repozitorija, ali puni bibliografski identitet i izdavački zapis nisu potvrđeni. (ifp.nyu.edu)

  4. “Coercive control in intimate partner violence” — pregledni rad je pronađen na stranici izdavača, ali puni bibliografski zapis nije bio dovoljno vidljiv za siguran prijepis svih polja. (sciencedirect.com)

  5. “The role of psychopathy in intimate partner violence: A systematic review” — pronađen je novi pregled, ali zapis nije bio dovoljno bibliografski stabilan za uključivanje u potvrđeni popis. (revistacugc.es)

  6. I17 iz početne radne verzije nije uklonjen zbog sadržaja, nego je zadržan samo uz napomenu da otvoreni zapis prikazuje pet autora i oznaku „+2”; puni popis autora nije bio vidljiv. Za završnu APA-literaturu treba ponovno otvoriti puni izdavački zapis.

B5. Zatvaranje faze

  • Potvrđeni izvori: 24 ako se I17 računa kao bibliografski potvrđen uz skraćeni zapis; strogo za puni APA-popis: 23.
  • Iz registra: 0.
  • Razina dohvata:
  • puni tekst: 7;
  • sažetak: 14;
  • samo bibliografski zapis ili djelomični pregled: 3.
  • Najmanje tri izvora iz posljednjih pet godina: ispunjeno.
  • Regionalna literatura: nije ispunjeno; potvrđeni izvori iz Portugala postoje, ali nisu regionalna literatura u smislu hrvatskog, srpskog, bosanskohercegovačkog ili slovenskog prostora.
  • Suprotne strane rasprave: djelomično ispunjeno; postoji neslaganje o faceti koja je najvažnija, ali ne i stvarno suprotstavljanje općoj povezanosti psihopatije s IPV-om.
  • Teorijski izvori: ispunjeno.
  • Kanonski priručnik/monografija: ispunjeno.
  • Odbijeni kandidati: 6.
  • Iscrpljeni pravci: psychopathy + IPV; psychopathy facets + IPV; psychopathy + recidivism; psychopathy + coercive control; psychopathy + manipulation/deception; partner-report/self-report; dark triad + psychological IPV; survivor outcomes; PCL-R/PPI/PCL-YV.

B5.1. Pokrivenost skice

  1. Pojmovni i mjerni okvir: 8 izvora.
  2. Obmana i instrumentalna manipulacija: 4 izvora.
  3. Prisilna kontrola i psihičko nasilje: 4 izvora.
  4. Psihopatske crte i partnerska agresija: 10 izvora.
  5. Samoprocjene, partnerske procjene i metodologija: 7 izvora.
  6. Ponavljanje nasilja i procjena rizika: 7 izvora.
  7. Kritička sinteza i granice zaključivanja: 9 izvora.

Nijedno poglavlje nije ostalo bez izvora; dodatni [KRUG 2] nije bio potreban. Popularne oznake love-bombing i idealizacija–devalvacija nisu uključene jer u potvrđenom korpusu nisu izravno i dovoljno precizno operacionalizirane.

B6. Provjera dosljednosti

  • Isti rad nije zadržan dvaput pod različitim bibliografskim identitetom.
  • Objavljena verzija I18 zadržana je umjesto sekundarnih/prerepozitorijskih zapisa.
  • Nije pronađen potvrđeni slučaj da bi predtisak bio citiran umjesto objavljene verzije.
  • I17 treba prije predaje rada ponovno provjeriti zbog nepotpunog prikaza svih autora.

FAZA C — MAPA PODRUČJA

Psihopatija se u starijoj kliničkoj literaturi prikazuje kao obrazac površinski urednog funkcioniranja povezan s emocionalnim, interpersonalnim i ponašajnim teškoćama [I1].

Suvremeni pristupi psihopatiju ne tretiraju kao jednu homogenu osobinu, nego razlikuju interpersonalne, afektivne, ponašajne i antisocijalne komponente [I3][I4][I5][I6].

U PCL-R pristupu interpersonalno-afektivni sadržaj uključuje manipulativnost, manjak empatije i nedostatak kajanja, dok ponašajno-antisocijalni sadržaj uključuje impulzivnost, neodgovornost i antisocijalno ponašanje [I2][I3][I6].

Empirijska literatura o partnerskom nasilju pokazuje opću pozitivnu povezanost psihopatskih crta i počinjenja IPV-a, ali pojedine facete nisu dosljedno povezane s istim ishodom [I13][I14][I22].

Interpersonalno-afektivne crte u nekim su istraživanjima snažnije povezane s partnerskom agresijom ili učestalošću nasilja [I10][I11][I15].

U istraživanjima ponavljanja nasilja antisocijalna faceta i kriminalna povijest imaju stabilniju ulogu od interpersonalne facete [I16][I20].

Longitudinalni nalazi pokazuju da odnos između psihopatije i psihološkog IPV-a nije jednostavno jednosmjeran; u jednom istraživanju psihološki IPV predviđao je kasnije psihopatske crte, ali obrnuti put nije bio dosljedan [I18].

Suvremeni pregledi zato preporučuju dimenzionalnu procjenu, razlikovanje vrste nasilja i odvajanje kliničke procjene od samoprocjene ili partnerskog dojma [I6][I13][I24].

FAZA D — POJMOVNIK

Psihopatske crte

Definicija: višedimenzionalne interpersonalne, afektivne, ponašajne i antisocijalne osobine; ne znače automatski kliničku dijagnozu [I3][I5][I6].

Termin: psihopatske crte / psychopathic traits.

Uobičajena zamka: ne izjednačavati psihopatske crte s dijagnozom antisocijalnog poremećaja ličnosti, kriminalnošću ili „psihopatom” kao svakodnevnom oznakom [DIDAKTIČKA NAPOMENA].

Interpersonalna faceta

Definicija: manipulativnost, površinski šarm, grandioznost, obmana i iskorištavanje drugih [I2][I3][I6].

Termin: interpersonalna faceta / interpersonal facet.

Zamka: interpersonalna faceta nije isto što i prisilna kontrola. Prva je osobinska dimenzija, a druga obrazac ponašanja u odnosu [DIDAKTIČKA NAPOMENA].

Afektivna faceta

Definicija: manjak empatije, krivnje, kajanja i emocionalne dubine [I3][I5][I15].

Termin: afektivna faceta / affective facet.

Zamka: nalaz da je afektivna faceta povezana s nasiljem u jednom uzorku ne znači da je ona univerzalni prediktor svakog oblika IPV-a [I13][I15].

Antisocijalna faceta

Definicija: povijest antisocijalnog ponašanja, kršenje normi, kriminalna svestranost i problemi kontrole ponašanja [I2][I3][I16].

Termin: antisocijalna faceta / antisocial facet.

Zamka: antisocijalna faceta može predviđati recidivizam dijelom zato što je povezana s ranijom kriminalnom poviješću; ne treba je tumačiti kao izolirani uzrok [I16].

Instrumentalna manipulacija

Definicija: uporaba taktika poput šarma, pritiska, prijetnji, laži, šutnje ili omalovažavanja radi postizanja cilja u odnosu [I7][I8].

Termin: instrumentalna manipulacija / instrumental manipulation.

Zamka: emocionalna manipulacija, obmana i prisilna kontrola nisu sinonimi. Različite studije koriste različite mjerne varijable [I7][I8].

Prisilna kontrola

Definicija: obrazac kontrolirajućih i prisilnih ponašanja koji može uključivati prijetnje, ponižavanje, ograničavanje slobode i uporabu informacija za kontrolu partnera [I12][I21].

Termin: prisilna kontrola / coercive control.

Zamka: pojedinačno kontrolirajuće ponašanje samo po sebi ne dokazuje obrazac prisilne kontrole [DIDAKTIČKA NAPOMENA].

Partnersko nasilje

Definicija: fizičko, psihološko ili seksualno nasilje u sadašnjem ili bivšem intimnom odnosu [I13][I14][I15].

Termin: partnersko nasilje / intimate partner violence, IPV.

Zamka: rezultat za fizičko nasilje ne smije se automatski prenijeti na psihološko, seksualno ili ekonomsko nasilje [I10][I18][I23].

Samoprocjena i partnerska procjena

Definicija: samoprocjena koristi izvještaj osobe o vlastitim crtama ili ponašanju, dok partnerska procjena koristi izvještaj druge osobe o odnosu ili ponašanju partnera [I10][I11][I19].

Termin: samoprocjena / self-report; partnerska ili informantska procjena / partner or informant report.

Zamka: neslaganje između izvora nije automatski pogreška; može odražavati različitu vidljivost ponašanja, obrambenost ili različite ishode mjerenja [I10][I11].

FAZA E — GDJE SE LITERATURA NE SLAŽE

1. Koja je faceta najvažnija za partnersko nasilje?

  • Strana A: interpersonalno-afektivne crte povezane su s partnerskom agresijom, osobito PPI-I u istraživanju parova i Faktor 1 u istraživanju muškaraca i žena [I10][I11].
  • Strana B: afektivna faceta bila je jedina faceta s jasnim doprinosom učestalosti IPV-a nakon kontrole kriminalnih varijabli [I15].
  • Strana C: antisocijalna faceta bolje je povezana s ponavljanjem IPV-a i općim recidivizmom [I16][I20].
  • Najvjerojatnija razlika: uzorak, vrsta nasilja, mjera psihopatije, spol, vremenski dizajn i kontrola kriminalne povijesti [I13][I14].
  • Klasifikacija: EMPIRIJSKI ODLUČIVO. Razlika se može razriješiti boljim longitudinalnim i facetno specifičnim istraživanjima.

2. Je li prisilna kontrola uglavnom jednosmjerna ili recipročna?

  • Strana A: prisilna kontrola u istraživanju Robertson i Murachver bila je često recipročna i povezana s nasilnim odnosom neovisno o spolu [I12].
  • Strana B: Hilton i Radatz pronašli su da prisilna kontrola predviđa kasnije fizičko nasilje osobito kod muškaraca [I21].
  • Najvjerojatnija razlika: različite definicije prisilne kontrole, vremenski dizajn i razlika između istodobne povezanosti i predikcije [I12][I21].
  • Klasifikacija: EMPIRIJSKI ODLUČIVO.

3. Je li psihopatija uzrok partnerskog nasilja?

  • Longitudinalni nalazi ne daju jednostavnu potvrdu jednosmjernog uzročnog odnosa; psihološki IPV u jednom je radu predviđao kasnije psihopatske crte, dok psihopatija nije dosljedno predviđala kasniji IPV [I18].
  • Pregledni i metaanalitički radovi potvrđuju povezanost, ali ne opravdavaju tvrdnju da psihopatija sama uzrokuje nasilje [I13][I14][I22].
  • Klasifikacija: KONCEPTUALNO NEODLUČIVO kada se „uzrok” koristi bez preciziranja modela; pojedini prediktivni putevi mogu se dodatno testirati, ali korelacijski nalazi sami ne rješavaju kauzalno pitanje.

FAZA F — PRIJEDLOG STRUKTURE

1. Uvod: psihopatske crte i partnersko nasilje

  • Definicija psihopatije i IPV-a: [I3][I6][I13][I14]
  • Ograničenje: psihopatske crte nisu automatska dijagnoza.
  • Pokrivenost punim tekstom: da.

2. Facete psihopatije i načini mjerenja

  • PCL-R, PPI i triarchic model: [I2][I3][I4][I5][I6]
  • Samoprocjene, partnerske procjene i PCL-YV: [I10][I11][I20]
  • Pokrivenost punim tekstom: da.

3. Obmana i instrumentalna manipulacija

  • Obmana u psihopatiji: [I9] [SAŽETAK]
  • Emocionalna manipulacija: [I7] [SAŽETAK]
  • Taktike manipulacije u bliskim odnosima: [I8] [SAŽETAK]
  • Materijal: dovoljno za kraće podpoglavlje, ali ne i za tvrdnje o love-bombingu.

4. Prisilna kontrola i psihološko nasilje

  • Definicija i mjerenje prisilne kontrole: [I12]
  • Predikcija kasnijeg fizičkog IPV-a: [I21] [SAŽETAK]
  • Pokrivenost punim tekstom: djelomično; ključni noviji nalaz počiva na sažetku.

5. Partnerska agresija i različite facete

  • Interpersonalno-afektivne facete: [I10][I11][I15]
  • Antisocijalna faceta: [I16][I20]
  • Opća povezanost psihopatije i IPV-a: [I13][I14][I22]
  • Pokrivenost punim tekstom: da.

6. Rizik ponavljanja nasilja i viktimizacije

  • Recidivizam počinitelja: [I16]
  • Ponavljana viktimizacija: [I20]
  • Prisilna kontrola kao prediktor ponavljanja: [I21]
  • Pokrivenost punim tekstom: djelomično.

7. Kritička rasprava i zaključak

  • Heterogenost faceta i mjera: [I13][I14][I24]
  • Ograničenja samoprocjena i selektiranih uzoraka: [I10][I19][I23]
  • Razlika između korelacije, predikcije i kauzalnosti: [I17][I18][I24]
  • Pokrivenost punim tekstom: da.

FAZA G — RUPE

  • Nema potvrđene regionalne literature iz hrvatskog, srpskog, bosanskohercegovačkog ili slovenskog prostora.
  • Nema dovoljno izravnih studija o psihopatiji i prisilnoj kontroli. Većina izvora obrađuje psihološko nasilje ili kontrolirajuća ponašanja, ali ne koristi istu operacionalizaciju prisilne kontrole.
  • Love-bombing i ciklus idealizacije–devalvacije nisu potvrđeni kao izravno operacionalizirane varijable u zatvorenom korpusu. Ne treba ih uključiti kao znanstveno utvrđene obrasce.
  • Partnerske procjene su nedovoljno zastupljene u usporedbi sa samoprocjenama i procjenama počinitelja.
  • Žene, istospolni parovi i rodno raznoliki uzorci slabo su zastupljeni.
  • Fizičko i psihološko nasilje često se mjere odvojeno, pa se rezultati jedne vrste ne smiju automatski prenositi na drugu.
  • Kauzalni zaključci su ograničeni. Najjači longitudinalni nalaz odnosi se na psihološki IPV i Mračnu trijadu, ne na sve oblike psihopatije i fizičkog nasilja.
  • Kvota od 25 potvrđenih izvora nije ispunjena bez uključivanja slabije potvrđenih kandidata.
  • Kvota regionalnog izvora nije ispunjena.
  • Rasprava suprotstavljenih strana postoji samo za facetnu specifičnost i ulogu prisilne kontrole, ne za samu osnovnu povezanost psihopatije i IPV-a.

ZAVRŠNA PROVJERA

  1. Izbrisane tvrdnje: 6.
    - uklonjena tvrdnja da psihopatija sama uzrokuje IPV;
    - uklonjena tvrdnja da svi psihopatski partneri koriste prisilnu kontrolu;
    - uklonjena opća tvrdnja da je interpersonalna faceta uvijek najvažnija;
    - uklonjena generalizacija o muškarcima kao jedinom izvoru prisilne kontrole;
    - uklonjene oznake love-bombinga i idealizacije–devalvacije kao navodno potvrđenih obrazaca;
    - uklonjeni kandidati s nepotpunim ili nestabilnim bibliografskim zapisima.

  2. Pregledane su sve oznake [I1]–[I24] u fazama C–F.

  3. Izvori iz B4 nisu korišteni kao potvrda nalaza.

  4. Nije pripisana brojka teorijskim izvorima; EMPIRIJSKA OSNOVA i OPERACIONALIZACIJA odvojene su.

  5. Nema autora ni godina u fazama C–E koji nisu navedeni u fazi B.

  6. Provjereno je svih 14 zabranjenih obrazaca; nijedan nije namjerno zadržan.

  7. Svaki potvrđeni izvor ima URL traga dohvata, vrstu zapisa i status zapisa.

  8. Oznaka [SAŽETAK] dodana je uz nalaze preuzete iz zapisa bez potvrđenog punog teksta.

  9. Svako neslaganje u fazi E razvrstano je kao empirijski odlučivo ili konceptualno neodlučivo.

  10. Posebno su pregledani: identitet izvora, DOI/URL, vrsta zapisa, uzorak, operacionalizacija, zaključak, ograničenja, razina dohvata i funkcija izvora u seminaru.

Natrag na finalni rad