synaptiq.art

Recenzija literature seminarskog rada: Neurobiološke osnove psihopatije: Strukturni, funkcionalni i metodološki uvidi

Proces izrade seminarskog rada

  1. 1. Istraživanje
  2. 2. Recenzija literature
  3. 3. Sinteza istraživanja
  4. 4. Kritička rasprava ×3
  5. 5. Nacrt rada
  6. 6. Recenzija nacrta
  7. 7. Seminarski rad

1. Sažetak recenzije

Dosje je sadržajno širok i uglavnom dobro razlikuje strukturu, funkciju, povezanost, uzročnost, populacijske uzorke i različite operacionalizacije psihopatije. Bibliografska provjera potvrđuje 24 od 25 jedinica; kod [I7] zapis je sadržajno prepoznatljiv, ali citat izostavlja dva autora. Najvažniji sadržajni problemi odnose se na povijesne generalizacije koje nadilaze navedene izvore, zamjenu izvora [I12]/[I14] za nalaz koji izravno podupire [I5], nepotpunu definiciju strukturnog nalaza te nekoliko formulacija koje treba suziti. U vlastitom searchu potvrđen je i sustavni pregled Johansona i sur. (2020), koji je u dosjeu pogrešno ostao među odbijenim kandidatima. ([pubmed.ncbi.nlm.nih.gov](https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/22131397/))

Parametri poziva

  • VERZIJA_PROMPTA: v15
  • POJMOVI KOJI SE U OVOJ TEMI ČESTO KRIVO PIŠU: nisu zadani
  • MATRICU GENERIRA: prompt
  • IZLAZ PRIMA STROJNI ULAZ: da
  • Datum recenzije: 2026-08-08

2. Status dijelova dokumenta

StatusDijelovi dokumentaPostupanje
U OPSEGUFaza C — mapa područja; Faza D — pojmovnik i napomene; Faza E — prikaz neslaganja i metodološke interpretacije.Atomizirano i provjereno na razini pojedinačnih tvrdnji.
STRUKTURNA DODJELAFaza F — naslovi poglavlja i podpoglavlja uz oznake izvora.Nije atomizirano, ne dobiva ocjenu ni radnju; provjerena je sadržajna primjerenost dodijeljenih izvora.
IZVAN OPSEGAFaze A, B, G i završna samoprovjera; popisi kandidata, kvote, bilješke o pretraživanju i izvještaji o zatvaranju.Ne ocjenjuje se kao literatura, osim što se B5, B5.1, B1.5 i obavezna polja koriste u B0 i A14.

3. Usklađivanje s dosjeom — B0

ProvjeraDosje tvrdiVlastita provjeraIshod
Broj potvrđenih izvora2525 bibliografskih jedinica obrađenoUsklađeno.
Razine dohvata9 puni tekst; 16 sažetak3 puni tekst; 22 sažetakRazlika po izvorima evidentirana u D1–D7 i D8 za [I11].
Obrada izvora označenog kao [SAŽETAK]Oznaka je prenesena uz relevantne tvrdnje.Oznaka je zadržana; izvorna razina provjere u ovoj recenziji može biti viša, ali tvrdnja preuzeta iz dosjea i dalje nosi oznaku [SAŽETAK].Usklađeno uz napomenu o razlici razina.
B5.1 — pokrivenost poglavljaNavedeni su samo brojevi izvora.Sva poglavlja ostaju POKRIVENO nakon provjere dodjela; brojke u B5.1 nisu rekonstruirane iz eksplicitnih dodjela.Razlika evidentirana u D8.
OPERACIONALIZACIJAPostoji za izvore za koje je primjenjiva.Polje postoji; provjera je provedena ondje gdje tvrdnja širi izmjereni konstrukt.Usklađeno.
OGRADE AUTORÂPostoji za svih 25 izvora.Polje postoji. Za [I4] je uže od punog teksta jer ne navodi komorbidne poremećaje ličnosti i poremećaje uzimanja tvari.Uže polje, bez dodatnog nalaza na razini tvrdnje jer dokument iz tog izvora ne izvodi širu generalizaciju.
B1.5Postoji osam navedenih pregleda/metaanaliza ili kandidata.Vlastitim searchom potvrđen je dodatni sustavni pregled Johansona i sur. (2020).D9; pregled treba prebaciti iz odbijenih kandidata u potvrđenu literaturu.
Razvrstavanje neslaganja u ESvako neslaganje označeno je kao empirijski odlučivo ili konceptualno neodlučivo.Razvrstavanje je preneseno u JSON bez preispitivanja.Usklađeno.

4. Popis atomiziranih tvrdnji

Faza F nije uključena u ovaj popis jer njezine stavke predstavljaju strukturne dodjele. Numerirano je 56 tvrdnji iz faza C–E.

  1. C · EMPIRIJSKI_NALAZ · [I1], [I2], [I5] — „Literatura se razvijala od teorijskih modela koji su psihopatiju povezivali s amigdalo-vmPFC krugom i širim paralimbičkim sustavom prema multimodalnim istraživanjima koja razlikuju sivu tvar, bijelu tvar, funkcionalnu aktivnost i funkcionalnu povezanost.”
  2. C · PRIPISANI_STAV · [I1], [I2] — „Rani modeli naglašavali su slabije učenje na temelju kazne, poremećenu obradu emocionalnih izraza i poteškoće u reprezentaciji očekivanih ishoda.”
  3. C · PRIPISANI_STAV · [I1] — Amigdala sudjeluje u učenju povezanosti podražaja i potkrepljenja te u obradi emocionalnih izraza, a vmPFC u reprezentaciji očekivanja potkrepljenja i odlučivanju.
  4. C · EMPIRIJSKI_NALAZ · [I4]–[I7] — „Kasniji strukturni radovi usmjerili su se na prefrontalni korteks, temporalne polove, amigdalu i uncinate fasciculus.”
  5. C · EMPIRIJSKI_NALAZ · [I5], [I10]–[I12] — Funkcionalna istraživanja proučavala su emocionalne izraze.
  6. C · EMPIRIJSKI_NALAZ · [I5], [I10]–[I12] — Funkcionalna istraživanja proučavala su moralnu evaluaciju.
  7. C · EMPIRIJSKI_NALAZ · [I5], [I10]–[I12] — Funkcionalna istraživanja proučavala su nagrađivanje.
  8. C · EMPIRIJSKI_NALAZ · [I5], [I10]–[I12] — Funkcionalna istraživanja proučavala su resting-state povezanost.
  9. C · EMPIRIJSKI_NALAZ · [I12], [I14] — „Metaanalitički nalazi nisu jedinstveni.”
  10. C · EMPIRIJSKI_NALAZ · [I12], [I14] — „Neki podržavaju smanjenu povezanost ili disfunkciju.”
  11. C · EMPIRIJSKI_NALAZ · [I12] — Neki nalazi pokazuju povećanu aktivnost u medijalnim i medijalno-temporalnim područjima, uključujući amigdalu.
  12. C · EMPIRIJSKI_NALAZ · [I14] — Neki nalazi pokazuju pretežno nulte odnose u medijalnom frontalnom korteksu.
  13. C · EMPIRIJSKI_NALAZ · [I16]–[I22], [I25] — „Genetska i neurokemijska literatura pomaknula se od traženja pojedinačnih ‘gena psihopatije’ prema modelima heritabilnosti, razvoja, serotoninskih i MAOA varijanti, hormona te gene–environment interakcija.”
  14. C · DIDAKTIČKA_NAPOMENA · [I1], [I2], [I5], [I12], [I14] — „Obavezno štivo za seminar čine barem teorijski modeli amigdale i vmPFC-a, paralimbički model, strukturno-funkcionalna studija vmPFC-a, metaanaliza funkcionalnih nalaza i noviji sustavni pregled...”
  15. D · DEFINICIJA · [I1], [I2], [I23] — Psihopatija je sklop interpersonalnih, afektivnih i ponašajnih obilježja koji uključuje manjak empatije i kajanja, manipulativnost, plitak afekt, impulzivnost i antisocijalno ponašanje.
  16. D · DIDAKTIČKA_NAPOMENA · [I4] — Psihopatija nije sinonim za svako nasilje ni za svaki ASPD.
  17. D · DEFINICIJA · [I4] — ASPD je šira dijagnostička kategorija usmjerena ponajprije na trajno antisocijalno ponašanje.
  18. D · DIDAKTIČKA_NAPOMENA · [I3] — Ne smije se svaki nalaz iz antisocijalnih uzoraka prenijeti na psihopatiju.
  19. D · DEFINICIJA · [I22], [I25] — CU osobine su razvojno relevantne osobine povezane s manjkom krivnje, empatije i emocionalne reaktivnosti koje se proučavaju u djece i adolescenata.
  20. D · DIDAKTIČKA_NAPOMENA · [I22], [I25] — CU osobine nisu automatski dijagnoza psihopatije.
  21. D · DEFINICIJA · [I1] — Amigdala je struktura povezana s učenjem odnosa podražaja i potkrepljenja te obradom emocionalnih izraza.
  22. D · DIDAKTIČKA_NAPOMENA · [I1], [I5], [I9] — Volumen amigdale, njezina aktivnost i njezina povezanost s drugim regijama nisu ista varijabla.
  23. D · DEFINICIJA · [I1], [I14] — vmPFC je područje povezano s reprezentacijom očekivanih ishoda, odlučivanjem, emocijama i socijalnom kognicijom.
  24. D · DIDAKTIČKA_NAPOMENA · [I14] — Nalaz aktivnosti vmPFC-a tijekom zadatka ne dokazuje njegovu „opću disfunkciju”.
  25. D · DEFINICIJA · [I2] — Paralimbički sustav je funkcionalni pojam za povezanu skupinu limbičkih i paralimbičkih područja.
  26. D · DIDAKTIČKA_NAPOMENA · [I2] — Paralimbički sustav nije jedna anatomska struktura.
  27. D · DEFINICIJA · [I4]–[I7] — Strukturni nalaz je mjera anatomije ili mikrostrukture, primjerice volumen sive tvari, debljina korteksa ili frakcijska anizotropija bijele tvari.
  28. D · DIDAKTIČKA_NAPOMENA · [I5] — Strukturni nalaz ne treba preimenovati u funkcionalni nalaz.
  29. D · DEFINICIJA · [I5], [I10]–[I12] — Funkcionalni nalaz je mjera aktivnosti ili funkcionalne povezanosti tijekom zadatka ili u mirovanju.
  30. D · DIDAKTIČKA_NAPOMENA · [I5], [I10]–[I12] — Funkcionalna povezanost ne znači nužno izravnu anatomsku vezu ni uzročni odnos.
  31. D · DEFINICIJA · [I12], [I14], [I23] — Neurobiološki korelat je mjerljiva moždana, genetska, hormonalna ili neurokemijska značajka povezana s psihopatskim osobinama.
  32. D · DIDAKTIČKA_NAPOMENA · [I10] — Korelat nije automatski uzrok.
  33. D · DEFINICIJA · [I4], [I6] — PCL-R je kliničko-forenzička mjera psihopatije koja se temelji na strukturiranom intervjuu i informacijama iz dokumentacije.
  34. D · DIDAKTIČKA_NAPOMENA · [I4], [I6] — PCL-R se ne smije izjednačiti sa samoprocjenskim mjerama ili dijagnostičkim nalazom neuroslikavanja.
  35. D · DEFINICIJA · [I22], [I25] — Heritabilnost je udio varijance osobine u određenoj populaciji koji se statistički pripisuje genetskim razlikama.
  36. D · DIDAKTIČKA_NAPOMENA · [I22], [I25] — Heritabilnost ne govori koliki je „postotak gena” kod pojedinca.
  37. D · EMPIRIJSKI_NALAZ · [I4], [I7] — „Psihopatija” je u [I4] mjerena PCL-R-om u forenzičkom uzorku, a u [I7] Triarchic Psychopathy Measure u zdravoj populaciji.
  38. D · EMPIRIJSKI_NALAZ · [I4], [I5] — „Neurobiološki nalaz” u [I5] uključuje DTI frakcijsku anizotropiju i resting-state funkcionalnu povezanost, dok [I4] proučava volumen sive tvari.
  39. E · PRIPISANI_STAV · [I1], [I2] — Teorijski modeli smatraju da je amigdala funkcionalno kompromitirana u psihopatiji, osobito u učenju na temelju kazne i obradi emocionalnih izraza.
  40. E · EMPIRIJSKI_NALAZ · [I12] — Metaanaliza task-fMRI studija pronašla je povećanu aktivnost u nekim medijalnim i medijalno-temporalnim područjima, uključujući amigdalu.
  41. E · EMPIRIJSKI_NALAZ · [I9] — U nepsihotičnih nasilnih počinitelja nisu pronađene razlike u volumenima amigdale ni povezanost volumena s PCL-R rezultatima.
  42. E · EMPIRIJSKI_NALAZ · [I12], [I9] — Najvjerojatnije razlike uključuju vrstu zadatka, modalitet, uzorak, facete psihopatije te razliku između strukture i funkcije.
  43. E · PRIPISANI_STAV · [I1], [I2], [I5] — Modeli i studija [I5] vmPFC smatraju središnjom komponentom psihopatije, osobito zbog njegove povezanosti s amigdalom.
  44. E · EMPIRIJSKI_NALAZ · [I14] — Sustavni pregled pokazuje da je 85,4 % testova medijalnog frontalnog korteksa bilo nulto.
  45. E · EMPIRIJSKI_NALAZ · [I13] — Metaanaliza sive tvari nalazi pouzdanije smanjenje u određenim prefrontalnim područjima, ali ne potvrđuje jedinstveni obrazac za cijeli vmPFC.
  46. E · EMPIRIJSKI_NALAZ · [I13], [I14] — Najvjerojatnije razlike uključuju definiciju psihopatije, veličinu uzorka, vrstu zadatka, ROI nasuprot whole-brain analizama te razliku između pojedinačnih studija i metaanaliza.
  47. E · EMPIRIJSKI_NALAZ · [I5] — [I5] istodobno pokazuje smanjenu frakcijsku anizotropiju desnog uncinate fasciculusa i smanjenu funkcionalnu povezanost vmPFC-a s amigdalom.
  48. E · EMPIRIJSKI_NALAZ · [I6] — [I6] povezuje strukturni nalaz prvenstveno s interpersonalnim facetima psihopatije.
  49. E · EMPIRIJSKI_NALAZ · [I5], [I6] — DTI mikrostruktura bijele tvari i funkcionalna povezanost ne mjere istu pojavu.
  50. E · EMPIRIJSKI_NALAZ · [I22], [I25] — [I22] i [I25] pokazuju značajne genetske utjecaje na psihopatske odnosno CU osobine.
  51. E · EMPIRIJSKI_NALAZ · [I21] — [I21] nije pronašao očekivanu interakciju MAOA genotipa i traume na psihopatiju.
  52. E · EMPIRIJSKI_NALAZ · [I20] — [I20] pokazuje da se povezanost MAOA varijante može mijenjati s dobi.
  53. E · EMPIRIJSKI_NALAZ · [I20]–[I22], [I25] — Najvjerojatnije razlike uključuju razliku između heritabilnosti populacijske osobine, specifične genetske varijante, razvoja i gene–environment interakcije.
  54. E · PRIPISANI_STAV · [I1] — Teorijski pregled [I1] iznosi model prema kojem oštećene funkcije amigdale i vmPFC-a pridonose razvoju psihopatije.
  55. E · EMPIRIJSKI_NALAZ · [I4]–[I14] — Većina neuroslikovnih studija pokazuje povezanosti u presječnim ili ograničenim uzorcima.
  56. E · EMPIRIJSKI_NALAZ · [I4]–[I14] — Teorijsko uzročno objašnjenje nadilazi ono što sama korelacijska neuroslikovna studija može dokazati.

5. Statistika provjere

KategorijaBroj
Ukupno atomiziranih tvrdnji56
POTKRIJEPLJENO42
DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO13
NIJE MOGUĆE POTVRDITI1
U SUPROTNOSTI S DOKAZIMA0
Strukturne dodjele18
Nalazi o dosjeu9

Raspodjela po vrsti

VrstaUkupnoPotkrijepljenoDjelomičnoNije moguće potvrditiU suprotnosti
DEFINICIJA119200
EMPIRIJSKI_NALAZ2822600
PRIPISANI_STAV55000
DIDAKTIČKA_NAPOMENA126510

Raspodjela po radnji

  • ZAMIJENI REFERENCU: 3
  • IZNOVA IZVEDI TVRDNJU: 10
  • IZBACI TVRDNJU: 1

Bibliografske jedinice

KlasifikacijaBroj
POTVRĐENO24
NADIĐENA_VERZIJA0
BIBLIOGRAFSKA_NEPRAVILNOST1
HIBRIDNI_CITAT0
IZVOR_NIJE_PRONAĐEN0

Razine provjere izvora

  • PUNI_TEKST: 3
  • SAŽETAK: 22
  • SAMO_BIBLIOGRAFSKI_ZAPIS: 0
  • NIJE_OTVORENO: 0

Sigurnost

  • visoka: 4
  • umjerena: 51
  • niska: 1

Raspodjela je izrazito koncentrirana u kategoriji umjerena jer je većina dostupnih zapisa provjerena na razini sažetka, a ne na punom tekstu. To ne mijenja ocjene, nego samo ograničava neposrednost uvida u metode i raspravu.

6. Nalazi na razini tvrdnje

Nalaz 1 — tvrdnja 1

Tvrdnja: „Literatura se razvijala od teorijskih modela ... prema multimodalnim istraživanjima...”

Što izvori stvarno navode: [I1] i [I2] prikazuju teorijske modele, a [I5] izvorno kombinira DTI i resting-state fMRI; međutim, navedeni izvori ne dokumentiraju cijelu povijesnu sekvencu razvoja literature. [I12] i [I14] potvrđuju postojanje kasnijih multimodalnih i sustavno sintetiziranih nalaza, ali ne dokazuju samu povijesnu tvrdnju. ([pubmed.ncbi.nlm.nih.gov](https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/16712954/))

Koji je korak pao: sadržajni — opseg i povijesna generalizacija.

Ocjena + sigurnost: DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO; umjerena.

Trag provjere: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/18434283/; sažetak; u dosjeu: puni tekst; zapis se razrješava na: R. J. R. Blair, 2008, „The amygdala and ventromedial prefrontal cortex: functional contributions and dysfunction in psychopathy”, Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences, članak u časopisu.

Korak 2b: proveden — nijedan otvoreni izvor u korpusu ne podupire tvrdnju u cijelom navedenom povijesnom opsegu.

Lokacija stava: nije primjenjivo.

Preporučena radnja: IZNOVA IZVEDI TVRDNJU

Nova formulacija: Korpus obuhvaća teorijske modele amigdala–vmPFC kruga i paralimbičkog sustava te strukturne, funkcionalne i povezanostne nalaze [I1], [I2], [I5].

Zamjenski citat: nije primjenjivo.

Obrazloženje: Viša radnja nije primjenjiva jer izvori podupiru sadržajni raspon, ali ne i kronološku tvrdnju o razvoju cijelog područja.

Nalaz 2 — tvrdnja 4

Tvrdnja: „Kasniji strukturni radovi usmjerili su se na prefrontalni korteks, temporalne polove, amigdalu i uncinate fasciculus [I4], [I5], [I6], [I7].”

Što izvori stvarno navode: Sadržajni navod je poduprt: [I4] izvještava o prefrontalnom korteksu i temporalnim polovima, [I5] i [I6] o uncinate fasciculusu, a [I7] o amigdali i kortikalnim/subkortikalnim volumenima. Problem je u tome što je u dosjeu [I7] naveden nepotpun autorski niz; stvarni zapis uključuje i Fernanda Barbosu i Joãoa Marques-Teixeiru. ([jamanetwork.com](https://jamanetwork.com/journals/jamapsychiatry/fullarticle/1149316))

Koji je korak pao: bibliografski.

Ocjena + sigurnost: DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO; umjerena.

Trag provjere: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/25971600/; sažetak; u dosjeu: puni tekst; zapis se razrješava na: Joana B. Vieira, Fernando Ferreira-Santos, Pedro R. Almeida, Fernando Barbosa, João Marques-Teixeira i Abigail A. Marsh, 2015, „Psychopathic traits are associated with cortical and subcortical volume alterations in healthy individuals”, Social Cognitive and Affective Neuroscience, članak u časopisu.

Korak 2b: nije primjenjiv; sadržajna podudarnost postoji, a nalaz je posljedica bibliografskog identiteta.

Lokacija stava: nije primjenjivo.

Preporučena radnja: ZAMIJENI REFERENCU

Nova formulacija: nije primjenjivo.

Zamjenski citat: Vieira, J. B., Ferreira-Santos, F., Almeida, P. R., Barbosa, F., Marques-Teixeira, J., & Marsh, A. A. (2015). Psychopathic traits are associated with cortical and subcortical volume alterations in healthy individuals. Social Cognitive and Affective Neuroscience, 10(12), 1693–1704. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/25971600/

Obrazloženje: Tvrdnja ostaje sadržajno valjana, ali citat [I7] mora biti bibliografski potpun.

Nalaz 3 — tvrdnja 10

Tvrdnja: „Neki podržavaju smanjenu povezanost ili disfunkciju [I12], [I14].”

Što izvori stvarno navode: [I12] prikazuje povećanu task-fMRI aktivnost u medijalnim i medijalno-temporalnim područjima te smanjenu aktivnost u dijelu dACC-a; [I14] nalazi pretežno nulte odnose u medijalnom frontalnom korteksu. Izravni nalaz smanjene funkcionalne povezanosti vmPFC-a s amigdalom nalazi se u [I5], a ne u [I12] ili [I14]. ([pubmed.ncbi.nlm.nih.gov](https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/32376864/))

Koji je korak pao: sadržajni lanac atribucije.

Ocjena + sigurnost: DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO; umjerena.

Trag provjere: https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3311922/; sažetak; u dosjeu: puni tekst; zapis se razrješava na: Julian C. Motzkin, Joseph P. Newman, Kent A. Kiehl i Michael Koenigs, 2011, „Reduced prefrontal connectivity in psychopathy”, The Journal of Neuroscience, članak u časopisu.

Korak 2b: proveden — tvrdnju podupire I5, https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/22131397/, sažetak.

Lokacija stava: nije primjenjivo.

Preporučena radnja: ZAMIJENI REFERENCU

Nova formulacija: nije primjenjivo.

Zamjenski citat: Motzkin, J. C., Newman, J. P., Kiehl, K. A., & Koenigs, M. (2011). Reduced prefrontal connectivity in psychopathy. The Journal of Neuroscience, 31(48), 17348–17357. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/22131397/

Obrazloženje: Izvorni opseg može ostati, ali referenca mora biti vezana uz rad koji izravno mjeri smanjenu funkcionalnu povezanost.

Nalaz 4 — tvrdnja 13

Tvrdnja: „Genetska i neurokemijska literatura pomaknula se od traženja pojedinačnih ‘gena psihopatije’ prema modelima heritabilnosti, razvoja, serotoninskih i MAOA varijanti, hormona te gene–environment interakcija.”

Što izvori stvarno navode: Korpus doista obuhvaća heritabilnost, razvojne putanje, MAOA varijante, hormone, serotonin i gene–environment modele. Međutim, pojedinačni navedeni radovi ne dokazuju povijesni pomak cijelog područja od jednog pristupa prema drugome. ([pubmed.ncbi.nlm.nih.gov](https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/23644029/))

Koji je korak pao: sadržajni — povijesna generalizacija.

Ocjena + sigurnost: DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO; umjerena.

Trag provjere: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/23644029/; sažetak; u dosjeu: sažetak; zapis se razrješava na: Bariş O. Yildirim i Jan J. L. Derksen, 2013, „Systematic review, structural analysis, and new theoretical perspectives on the role of serotonin and associated genes in the etiology of psychopathy and sociopathy”, Neuroscience & Biobehavioral Reviews, članak u časopisu.

Korak 2b: proveden — nijedan otvoreni izvor u korpusu ne podupire tvrdnju u cijelom navedenom povijesnom opsegu.

Lokacija stava: nije primjenjivo.

Preporučena radnja: IZNOVA IZVEDI TVRDNJU

Nova formulacija: Korpus uključuje nalaze o heritabilnosti, razvoju, serotoninskim i MAOA varijantama, hormonima te gene–environment interakcijama [I16]–[I22], [I25].

Zamjenski citat: nije primjenjivo.

Obrazloženje: Uži opis izravno odgovara obuhvaćenim radovima, dok tvrdnja o povijesnom pomaku nije izvediva iz navedenih pojedinačnih izvora.

Nalaz 5 — tvrdnja 14

Tvrdnja: „Obavezno štivo za seminar čine barem...”

Što izvori stvarno navode: Izvori prikazuju teorijske modele, studije i preglede, ali nijedan od otvorenih zapisa ne propisuje da je riječ o „obaveznom štivu” za seminar.

Koji je korak pao: sadržajni — nema izvorske potpore za normativnu preporuku.

Ocjena + sigurnost: NIJE MOGUĆE POTVRDITI; niska.

Trag provjere: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/18434283/; sažetak; u dosjeu: puni tekst; zapis se razrješava na: R. J. R. Blair, 2008, navedeni naslov, Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences, članak u časopisu.

Korak 2b: proveden — nijedan otvoreni izvor u korpusu ne podupire tvrdnju.

Lokacija stava: nije pronađena; riječ je o uredničkoj preporuci dokumenta, a ne o stavu izvora.

Preporučena radnja: IZBACI TVRDNJU

Nova formulacija: nije primjenjivo.

Zamjenski citat: nije primjenjivo.

Obrazloženje: Tvrdnja ne izvještava o nalazu literature, nego uvodi neprovjerenu normativnu oznaku „obavezno”.

Nalaz 6 — tvrdnja 20

Tvrdnja: „CU osobine nisu automatski dijagnoza psihopatije.”

Što izvori stvarno navode: [I22] i [I25] proučavaju psihopatske odnosno CU osobine kao mjerene osobine u adolescentskim i razvojnim uzorcima. Sažeci ne iznose izravnu formulaciju o tome da CU osobine nisu dijagnoza psihopatije.

Koji je korak pao: sadržajni — napomena je razumna, ali opseg nadilazi izravni zapis izvora.

Ocjena + sigurnost: DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO; umjerena.

Trag provjere: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/24796343/; sažetak; u dosjeu: sažetak; zapis se razrješava na: Catherine Tuvblad, Serena Bezdjian, Adrian Raine i Laura A. Baker, 2014, „The heritability of psychopathic personality in 14- to 15-year-old twins: a multirater, multimeasure approach”, Psychological Assessment, članak u časopisu.

Korak 2b: proveden — tvrdnju u užem razvojno-mjernom opsegu podupiru I22 i I25, https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/24796343/, sažetak; https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/32418200/, sažetak.

Lokacija stava: sažeci I22 i I25 opisuju osobine kao mjerene konstrukte, ali ne navode izravnu rečenicu o dijagnostičkom statusu.

Preporučena radnja: IZNOVA IZVEDI TVRDNJU

Nova formulacija: CU osobine predstavljaju razvojni konstrukt koji se u navedenim studijama procjenjuje odvojeno od kategorijske dijagnoze psihopatije [I22], [I25].

Zamjenski citat: nije primjenjivo.

Obrazloženje: Uža formulacija ostaje unutar načina na koji su konstrukti operacionalizirani u navedenim studijama.

Nalaz 7 — tvrdnja 24

Tvrdnja: „Nalaz aktivnosti vmPFC-a tijekom zadatka ne dokazuje njegovu ‘opću disfunkciju’.”

Što izvori stvarno navode: [I14] nalazi pretežno nulte odnose između psihopatije i medijalnog frontalnog korteksa te zaključuje da dokazi ne podupiru medijalni frontalni korteks kao konzistentan neuralni korelat. To podupire oprez, ali ne izriče doslovno pravilo o svakom pojedinačnom task-fMRI nalazu.

Koji je korak pao: sadržajni — interpretacija je nešto šira od izravnog nalaza.

Ocjena + sigurnost: DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO; umjerena.

Trag provjere: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/39343080/; sažetak; u dosjeu: puni tekst; zapis se razrješava na: Philip Deming, Stephanie Griffiths, Jarkko Jalava, Michael Koenigs i Rasmus Rosenberg Larsen, 2024, „Psychopathy and medial frontal cortex: A systematic review reveals predominantly null relationships”, Neuroscience and Biobehavioral Reviews, članak u časopisu.

Korak 2b: proveden — tvrdnju u užem opsegu podupire I14, https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/39343080/, sažetak.

Lokacija stava: sažetak, zaključna rečenica o izostanku konzistentnog medijalno-frontalnog korelata.

Preporučena radnja: IZNOVA IZVEDI TVRDNJU

Nova formulacija: Pojedinačni nalazi aktivnosti vmPFC-a tijekom zadatka sami po sebi ne utvrđuju konzistentan medijalno-frontalni neuralni korelat psihopatije [I14].

Zamjenski citat: nije primjenjivo.

Obrazloženje: Nova formulacija zadržava metodološki oprez, ali ne pretvara nalaz sustavnog pregleda u apsolutnu tvrdnju o svakom pojedinačnom mjerenju.

Nalaz 8 — tvrdnja 27

Tvrdnja: „Strukturni nalaz” je mjera anatomije ili mikrostrukture, „primjerice volumen sive tvari, debljina korteksa ili frakcijska anizotropija bijele tvari [I4]–[I7].”

Što izvori stvarno navode: [I4] i [I7] mjere volumen sive tvari, a [I5] i [I6] frakcijsku anizotropiju bijele tvari. U navedenom skupu izvora nije provjerena tvrdnja o debljini korteksa.

Koji je korak pao: sadržajni — jedan primjer nije pokriven navedenim izvorima.

Ocjena + sigurnost: DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO; umjerena.

Trag provjere: https://jamanetwork.com/journals/jamapsychiatry/fullarticle/1149316; puni tekst; u dosjeu: puni tekst; zapis se razrješava na: Sarah Gregory, Dominic ffytche, Andrew Simmons, Veena Kumari, Matthew Howard, Sheilagh Hodgins i Nigel Blackwood, 2012, „The Antisocial Brain: Psychopathy Matters: A Structural MRI Investigation of Antisocial Male Violent Offenders”, Archives of General Psychiatry, članak u časopisu.

Korak 2b: proveden — tvrdnju u užem opsegu podupiru I4, I5 i I6.

Lokacija stava: nije primjenjivo.

Preporučena radnja: IZNOVA IZVEDI TVRDNJU

Nova formulacija: Strukturni nalaz odnosi se na anatomiju ili mikrostrukturu, primjerice volumen sive tvari ili frakcijsku anizotropiju bijele tvari [I4]–[I6].

Zamjenski citat: nije primjenjivo.

Obrazloženje: Izostavljen je primjer koji nije provjeren u dodijeljenim izvorima; preostali primjeri izravno su vidljivi u otvorenim zapisima.

Nalaz 9 — tvrdnja 30

Tvrdnja: „Funkcionalna povezanost ne znači nužno izravnu anatomsku vezu ni uzročni odnos.”

Što izvori stvarno navode: [I5] razlikuje DTI mjeru strukturne povezanosti od resting-state funkcionalne povezanosti, ali sažetak ne iznosi punu didaktičku formulaciju o tome da funkcionalna povezanost nije izravna anatomska veza ni uzročni odnos.

Koji je korak pao: sadržajni — napomena je šira od izravno navedenog sadržaja.

Ocjena + sigurnost: DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO; umjerena.

Trag provjere: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/22131397/; sažetak; u dosjeu: puni tekst; zapis se razrješava na: Julian C. Motzkin, Joseph P. Newman, Kent A. Kiehl i Michael Koenigs, 2011, navedeni naslov, The Journal of Neuroscience, članak u časopisu.

Korak 2b: proveden — tvrdnju u užem metodološkom opsegu podupire I5.

Lokacija stava: sažetak, razlika između DTI strukturne i fMRI funkcionalne povezanosti.

Preporučena radnja: IZNOVA IZVEDI TVRDNJU

Nova formulacija: Funkcionalna povezanost predstavlja mjeru statističke koordinacije neuralnih signala i ne treba je poistovjetiti s DTI mjerom mikrostrukture bijele tvari [I5].

Zamjenski citat: nije primjenjivo.

Obrazloženje: Uža formulacija izravno prati razliku između dviju metoda opisanu u [I5], bez dodatnog uzročnog zaključka.

Nalaz 10 — tvrdnja 32

Tvrdnja: „Korelat nije automatski uzrok.”

Što izvori stvarno navode: [I10] izvještava o prospektivnoj povezanosti između amigdala–vmPFC funkcionalne povezanosti i kasnijih psihopatskih osobina, ali sažetak ne tvrdi da je ta povezanost uzročna.

Koji je korak pao: sadržajni — opća napomena nije izravno locirana u izvoru.

Ocjena + sigurnost: DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO; umjerena.

Trag provjere: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/31275737/; sažetak; u dosjeu: sažetak; zapis se razrješava na: Rebecca Waller, Arianna M. Gard, Daniel S. Shaw, Erika E. Forbes, Craig S. Neumann i Luke W. Hyde, 2019, navedeni naslov, Clinical Psychological Science, članak u časopisu.

Korak 2b: proveden — tvrdnju u užem opsegu podupire I10, https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/31275737/, sažetak.

Lokacija stava: sažetak, formulacija „prospectively related”; izvor ne navodi uzročni zaključak.

Preporučena radnja: IZNOVA IZVEDI TVRDNJU

Nova formulacija: Prospektivna povezanost amigdala–vmPFC funkcionalne povezanosti s kasnijim psihopatskim osobinama ne dokazuje sama po sebi uzročnost [I10].

Zamjenski citat: nije primjenjivo.

Obrazloženje: Nova formulacija izravno veže metodološki oprez uz dizajn i rezultat konkretnog izvora.

Nalaz 11 — tvrdnja 35

Tvrdnja: „Heritabilnost” je „udio varijance osobine u određenoj populaciji koji se statistički pripisuje genetskim razlikama.”

Što izvori stvarno navode: [I22] izvještava da genetski utjecaji objašnjavaju 69 % latentnog psihopatskog faktora, a [I25] razdvaja heritabilnost početne razine i razvojne putanje CU osobina. Sažeci ne daju opću definiciju heritabilnosti riječima iz pojmovnika.

Koji je korak pao: sadržajni — definicija je izvedena iz rezultata, a ne iz izričite definicijske rečenice izvora.

Ocjena + sigurnost: DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO; umjerena.

Trag provjere: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/24796343/; sažetak; u dosjeu: sažetak; zapis se razrješava na: Catherine Tuvblad, Serena Bezdjian, Adrian Raine i Laura A. Baker, 2014, navedeni naslov, Psychological Assessment, članak u časopisu.

Korak 2b: proveden — tvrdnju u užem populacijskom opsegu podupiru I22 i I25.

Lokacija stava: sažetak I22, rezultati o 69 % latentne varijance; sažetak I25, rezultati o heritabilnosti početne razine i razvojne putanje.

Preporučena radnja: IZNOVA IZVEDI TVRDNJU

Nova formulacija: U twin-studijama heritabilnost označuje procijenjeni udio varijance osobine u određenoj populaciji koji se pripisuje genetskim razlikama [I22], [I25].

Zamjenski citat: nije primjenjivo.

Obrazloženje: Uža formulacija jasno označuje populacijski i statistički karakter pojma.

Nalaz 12 — tvrdnja 36

Tvrdnja: „Heritabilnost ne govori koliki je ‘postotak gena’ kod pojedinca.”

Što izvori stvarno navode: [I22] heritabilnost prikazuje kao udio varijance latentnog faktora, uz razlike prema mjeri i procjenjivaču. Sažetak ne iznosi izravnu didaktičku rečenicu o pojedincu.

Koji je korak pao: sadržajni — napomena je metodološki opravdana, ali nije izravno formulirana u izvoru.

Ocjena + sigurnost: DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO; umjerena.

Trag provjere: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/24796343/; sažetak; u dosjeu: sažetak; zapis se razrješava na: Catherine Tuvblad, Serena Bezdjian, Adrian Raine i Laura A. Baker, 2014, navedeni naslov, Psychological Assessment, članak u časopisu.

Korak 2b: proveden — tvrdnju u užem opsegu podupire I22, https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/24796343/, sažetak.

Lokacija stava: sažetak, rezultati o latentnoj populacijskoj varijanci i mjernim razlikama.

Preporučena radnja: IZNOVA IZVEDI TVRDNJU

Nova formulacija: Heritabilnost je populacijska procjena i ne predstavlja postotak genetskog uzroka kod pojedinca [I22].

Zamjenski citat: nije primjenjivo.

Obrazloženje: Nova formulacija zadržava metodološko upozorenje, ali ga izravno veže uz populacijsku prirodu procjene.

Nalaz 13 — tvrdnja 56

Tvrdnja: „Teorijsko uzročno objašnjenje nadilazi ono što sama korelacijska neuroslikovna studija može dokazati.”

Što izvori stvarno navode: [I1] iznosi uzročni teorijski model, dok [I4]–[I14] uglavnom izvještavaju o grupnim povezanostima; [I10] dodaje vremenski slijed, ali i dalje govori o prospektivnoj povezanosti. Navedeni zaključak je metodološka sinteza, a ne izravna rečenica jednoga izvora. ([pubmed.ncbi.nlm.nih.gov](https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/18434283/))

Koji je korak pao: sadržajni — zaključak je širi od izravne atribucije.

Ocjena + sigurnost: DJELOMIČNO POTKRIJEPLJENO; umjerena.

Trag provjere: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/31275737/; sažetak; u dosjeu: sažetak; zapis se razrješava na: Rebecca Waller, Arianna M. Gard, Daniel S. Shaw, Erika E. Forbes, Craig S. Neumann i Luke W. Hyde, 2019, navedeni naslov, Clinical Psychological Science, članak u časopisu.

Korak 2b: proveden — tvrdnju u užem opsegu podupire I10, https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/31275737/, sažetak.

Lokacija stava: nije primjenjivo.

Preporučena radnja: IZNOVA IZVEDI TVRDNJU

Nova formulacija: Većina navedenih neuroslikovnih studija izvještava o povezanostima, a ni prospektivna povezanost iz [I10] sama po sebi ne utvrđuje uzročnost.

Zamjenski citat: nije primjenjivo.

Obrazloženje: Uža formulacija razlikuje teorijski model od empirijskog dizajna i ne tvrdi više od onoga što dizajni mogu pokazati.

7. Nalazi o dosjeu

  1. D1 — RAZLAZ_RAZINE_DOHVATA; predmet: I1. Dosje navodi puni tekst, a u ovom prolazu otvoren je PubMed zapis sa sažetkom; puni tekst nije otvoren u zasebnom zapisu.
  2. D2 — RAZLAZ_RAZINE_DOHVATA; predmet: I2. Dosje navodi puni tekst, a u ovom prolazu provjeren je sažetak i bibliografski identitet.
  3. D3 — RAZLAZ_RAZINE_DOHVATA; predmet: I5. Dosje navodi puni tekst, a u ovom prolazu otvoren je sažetak PubMed zapisa.
  4. D4 — RAZLAZ_RAZINE_DOHVATA; predmet: I6. Dosje navodi puni tekst, a u ovom prolazu otvoren je sažetak PubMed zapisa.
  5. D5 — RAZLAZ_RAZINE_DOHVATA; predmet: I7. Dosje navodi puni tekst, a u ovom prolazu otvoren je sažetak PubMed zapisa.
  6. D6 — RAZLAZ_RAZINE_DOHVATA; predmet: I12. Dosje navodi puni tekst, a u ovom prolazu otvoren je sažetak PubMed zapisa.
  7. D7 — RAZLAZ_RAZINE_DOHVATA; predmet: I14. Dosje navodi puni tekst, a u ovom prolazu otvoren je sažetak PubMed zapisa.
  8. D8 — RAZLAZ_RAZINE_DOHVATA; predmet: I11. Dosje navodi sažetak, a otvorena je i cjelovita stranica članka Frontiers in Psychiatry.
  9. D9 — ODBIJENI_KANDIDAT_SADA_POTVRĐEN; predmet: B1.5/B4. Kandidat „A Systematic Literature Review of Neuroimaging of Psychopathic Traits” može se bibliografski potvrditi: zapis navodi autore Miku Johansona, Ollija Vaurija, Jarija Tiihonena i Markkua Lähteenvuoa, 2020, Frontiers in Psychiatry, 10, članak 1027, DOI 10.3389/fpsyt.2019.01027. ([pubmed.ncbi.nlm.nih.gov](https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/32116828/))

8. Bibliografska provjera po izvoru

Za [I7] je bibliografski identitet razriješen na točan rad, ali citat u dosjeu nije potpun: nedostaju Fernando Barbosa i João Marques-Teixeira. Svi ostali izvori razrješavaju se na radove navedene u dosjeu. Nijedan izvor nije predtisak, nema izvora bez DOI-ja i za nijedan nije pronađena zasebna objavljena verzija koju bi trebalo zamijeniti.

OznakaRazrješenje i vrsta zapisaKlasaURL provjereRazina provjereRazina u dosjeuObjavljena verzija
I1R. J. R. Blair, 2008, „The amygdala and ventromedial prefrontal cortex: functional contributions and dysfunction in psychopathy”, Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences, članak u časopisu.POTVRĐENOPubMedsažetakpuni tekstnull
I2Kent A. Kiehl, 2006, „A cognitive neuroscience perspective on psychopathy: evidence for paralimbic system dysfunction”, Psychiatry Research, članak u časopisu.POTVRĐENOPubMedsažetakpuni tekstnull
I3Yaling Yang i Adrian Raine, 2009, „Prefrontal structural and functional brain imaging findings in antisocial, violent, and psychopathic individuals: a meta-analysis”, Psychiatry Research: Neuroimaging, članak u časopisu.POTVRĐENOPubMedsažetaksažetaknull
I4Sarah Gregory, Dominic ffytche, Andrew Simmons, Veena Kumari, Matthew Howard, Sheilagh Hodgins i Nigel Blackwood, 2012, „The Antisocial Brain: Psychopathy Matters: A Structural MRI Investigation of Antisocial Male Violent Offenders”, Archives of General Psychiatry, članak u časopisu.POTVRĐENOJAMA Networkpuni tekstpuni tekstnull
I5Julian C. Motzkin, Joseph P. Newman, Kent A. Kiehl i Michael Koenigs, 2011, „Reduced prefrontal connectivity in psychopathy”, The Journal of Neuroscience, članak u časopisu.POTVRĐENOPubMedsažetakpuni tekstnull
I6Richard C. Wolf, Maia S. Pujara, Julian C. Motzkin, Joseph P. Newman, Kent A. Kiehl, Jean Decety, David S. Kosson i Michael Koenigs, 2015, „Interpersonal traits of psychopathy linked to reduced integrity of the uncinate fasciculus”, Human Brain Mapping, članak u časopisu.POTVRĐENOPubMedsažetakpuni tekstnull
I7Joana B. Vieira, Fernando Ferreira-Santos, Pedro R. Almeida, Fernando Barbosa, João Marques-Teixeira i Abigail A. Marsh, 2015, „Psychopathic traits are associated with cortical and subcortical volume alterations in healthy individuals”, Social Cognitive and Affective Neuroscience, članak u časopisu.BIBLIOGRAFSKA_NEPRAVILNOSTPubMedsažetakpuni tekstnull
I8J. Michael Maurer, Subhadip Paul, Nathaniel E. Anderson, Prashanth K. Nyalakanti i Kent A. Kiehl, 2020, „Youth with elevated psychopathic traits exhibit structural integrity deficits in the uncinate fasciculus”, NeuroImage: Clinical, članak u časopisu.POTVRĐENOPubMedsažetaksažetaknull
I9Christina Bell, Natalia Tesli, Tiril P. Gurholt, Jaroslav Rokicki, Gabriela Hjell, Thomas Fischer-Vieler, Ingrid Melle, Ingrid Agartz, Ole A. Andreassen, Kirsten Rasmussen, Ragnhild Johansen, Christine Friestad i Unn K. Haukvik, 2022, „Associations between amygdala nuclei volumes, psychosis, psychopathy, and violent offending”, Psychiatry Research: Neuroimaging, članak u časopisu.POTVRĐENOPubMedsažetaksažetaknull
I10Rebecca Waller, Arianna M. Gard, Daniel S. Shaw, Erika E. Forbes, Craig S. Neumann i Luke W. Hyde, 2019, „Weakened Functional Connectivity Between the Amygdala and the Ventromedial Prefrontal Cortex Is Longitudinally Related to Psychopathic Traits in Low-Income Males During Early Adulthood”, Clinical Psychological Science, članak u časopisu.POTVRĐENOPubMedsažetaksažetaknull
I11Josjan Zijlmans, Reshmi Marhe, Floor Bevaart, Marie-Jolette A. Luijks, Laura van Duin, Henning Tiemeier i Arne Popma, 2018, „Neural Correlates of Moral Evaluation and Psychopathic Traits in Male Multi-Problem Young Adults”, Frontiers in Psychiatry, članak u časopisu.POTVRĐENOFrontierspuni tekstsažetaknull
I12Philip Deming i Michael Koenigs, 2020, „Functional neural correlates of psychopathy: a meta-analysis of MRI data”, Translational Psychiatry, članak u časopisu.POTVRĐENOPubMedsažetakpuni tekstnull
I13Stephane A. De Brito, Daniel McDonald, Julia A. Camilleri i Jack C. Rogers, 2021, „Cortical and subcortical gray matter volume in psychopathy: A voxel-wise meta-analysis”, Journal of Abnormal Psychology, članak u časopisu.POTVRĐENOPubMedsažetaksažetaknull
I14Philip Deming, Stephanie Griffiths, Jarkko Jalava, Michael Koenigs i Rasmus Rosenberg Larsen, 2024, „Psychopathy and medial frontal cortex: A systematic review reveals predominantly null relationships”, Neuroscience and Biobehavioral Reviews, članak u časopisu.POTVRĐENOPubMedsažetakpuni tekstnull
I15Joshua W. Buckholtz, Michael T. Treadway, Ronald L. Cowan, Neil D. Woodward, Stephen D. Benning, Rui Li, M. Sib Ansari, Ronald M. Baldwin, Ashley N. Schwartzman, Evan S. Shelby, Clarence E. Smith, David Cole, Robert M. Kessler i David H. Zald, 2010, „Mesolimbic dopamine reward system hypersensitivity in individuals with psychopathic traits”, Nature Neuroscience, članak u časopisu.POTVRĐENOPubMedsažetaksažetaknull
I16Andrea L. Glenn, Adrian Raine, Robert A. Schug, Yu Gao i Douglas A. Granger, 2011, „Increased testosterone-to-cortisol ratio in psychopathy”, Journal of Abnormal Psychology, članak u časopisu.POTVRĐENOPubMedsažetaksažetaknull
I17Keith M. Welker, Elianna Lozoya, Jocelyn A. Campbell, Craig S. Neumann i Justin M. Carré, 2014, „Testosterone, cortisol, and psychopathic traits in men and women”, Physiology & Behavior, članak u časopisu.POTVRĐENOPubMedsažetaksažetaknull
I18Tycho J. Dekkers, Joost Agelink van Rentergem, Bren Meijer, Arne Popma, Eline Wagemaker i Hilde M. Huizenga, 2019, „A meta-analytical evaluation of the dual-hormone hypothesis...”, Neuroscience & Biobehavioral Reviews, članak u časopisu.POTVRĐENOPubMedsažetaksažetaknull
I19Bariş O. Yildirim i Jan J. L. Derksen, 2013, „Systematic review, structural analysis, and new theoretical perspectives on the role of serotonin and associated genes in the etiology of psychopathy and sociopathy”, Neuroscience & Biobehavioral Reviews, članak u časopisu.POTVRĐENOPubMedsažetaksažetaknull
I20Tuana Kant, Emiko Koyama, Clement C. Zai, Joseph H. Beitchman i James L. Kennedy, 2022, „Association of the MAOA-uVNTR polymorphism with psychopathic traits may change from childhood to adolescence”, European Archives of Psychiatry and Clinical Neuroscience, članak u časopisu.POTVRĐENOPubMedsažetaksažetaknull
I21Pia Hollerbach, Ada Johansson, Daniel Ventus, Patrick Jern, Craig S. Neumann, Lars Westberg, Pekka Santtila, Elmar Habermeyer i Andreas Mokros, 2018, „Main and interaction effects of childhood trauma and the MAOA uVNTR polymorphism on psychopathy”, Psychoneuroendocrinology, članak u časopisu.POTVRĐENOPubMedsažetaksažetaknull
I22Catherine Tuvblad, Serena Bezdjian, Adrian Raine i Laura A. Baker, 2014, „The heritability of psychopathic personality in 14- to 15-year-old twins: a multirater, multimeasure approach”, Psychological Assessment, članak u časopisu.POTVRĐENOPubMedsažetaksažetaknull
I23Katarina Sokić, 2018, „Biološki i psihosocijalni rizični čimbenici razvoja psihopatije”, Kriminologija & socijalna integracija, pregledni rad.POTVRĐENOHrčak PDF, ID 207535puni tekstpuni tekstnull
I24Katherine S. Button, John P. A. Ioannidis, Claire Mokrysz, Brian A. Nosek, Jonathan Flint, Emma S. J. Robinson i Marcus R. Munafò, 2013, „Power failure: why small sample size undermines the reliability of neuroscience”, Nature Reviews Neuroscience, metodološki pregled.POTVRĐENOPubMedsažetaksažetaknull
I25Yusuke Takahashi, Christopher R. Pease, Jean-Baptiste Pingault i Essi Viding, 2021, „Genetic and environmental influences on the developmental trajectory of callous-unemotional traits from childhood to adolescence”, Journal of Child Psychology and Psychiatry, članak u časopisu.POTVRĐENOPubMedsažetaksažetaknull

9. Provjera izostavljenog — A8

IzvorIzostavljeno u punom tekstuUsporedba s dosjeomIshod
I4Puni tekst navodi da su uključeni samo muškarci te da su skupine imale dodatne poremećaje ličnosti i povijesti poremećaja uzimanja tvari, iako su skupine bile približno usklađene po tim čimbenicima. (🔗)Polje OGRADE AUTORÂ uže je od punog teksta.Nema zasebnog nalaza na razini tvrdnje jer dokument iz [I4] ne izvodi generalizaciju na opću populaciju koja bi bila u sukobu s izostavljenim ograničenjima.
I11U otvorenoj cjelovitoj stranici rada uzorak je 100 mladih odraslih s višestrukim problemima i 22 zdrave kontrole; ROI analiza nalazila je povezanost CU dimenzije s vmPFC-om, ali nije našla dokaz uključenosti amigdale. (🔗)Dosje je naveo samo ograničenja provjerena iz sažetka.Nema dodatnog nalaza jer tvrdnje u dokumentu ne koriste neprovjerene detalje iz punog teksta.
I23Autori naglašavaju da etiologija nije potpuno razjašnjena i da treba integrirati genetske, okolinske, kognitivne, emocionalne i neurološke čimbenike. (🔗)Polje OGRADE AUTORÂ odgovara punom tekstu.Bez nalaza.

10. Nedostajuća literatura i postojeći pregledi — A14

Obavezni nalaz: u dosjeu nedostaje potvrđeni sustavni pregled Johansona i sur. (2020), koji izrijekom obuhvaća strukturne, funkcionalne i DTI studije psihopatskih osobina, uključuje 118 neuroimaging studija i raspravlja heterogenost mjera, uzoraka i modaliteta. Kandidat je u dosjeu odbijen zbog navodno nepotpunog autorskog niza, ali puni autorski niz može se potvrditi na PubMedu: Mika Johanson, Olli Vaurio, Jari Tiihonen i Markku Lähteenvuo. ([pubmed.ncbi.nlm.nih.gov](https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/32116828/))

Puni predloženi citat: Johanson, M., Vaurio, O., Tiihonen, J., & Lähteenvuo, M. (2020). A Systematic Literature Review of Neuroimaging of Psychopathic Traits. Frontiers in Psychiatry, 10, članak 1027, bez raspona stranica. DOI: 10.3389/fpsyt.2019.01027. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/32116828/

  • Razina provjere: puni bibliografski zapis i cjelovita stranica rada dostupni.
  • Razrješenje: zapis se razrješava na: Mika Johanson, Olli Vaurio, Jari Tiihonen i Markku Lähteenvuo, 2020, navedeni naslov, Frontiers in Psychiatry, sustavni pregled, članak 1027.
  • Raspon stranica: rad koristi broj članka 1027; nema klasičan raspon stranica.

Nije pronađena pojedinačna ključna suprotstavljena studija čiji bi izostanak promijenio neku od dodijeljenih ocjena. Dodatni pregled treba uključiti radi pokrivenosti literature, ali njegova uloga nije retroaktivno mijenjati ocjene postojećih tvrdnji.

11. Matrica tvrdnji

Br.TvrdnjaFazaVrstaOcjenaSigurnostRadnjaURL
1Literatura se razvijala od teorijskih modela prema multimodalnim istraživanjima.CEMPIRIJSKI_NALAZDJELOMIČNO POTKRIJEPLJENOumjerenaIZNOVA IZVEDI TVRDNJUpubmed.ncbi.nlm.nih.gov/18434283
2Rani modeli naglašavali su učenje na temelju kazne, emocionalne izraze i očekivane ishode.CPRIPISANI_STAVPOTKRIJEPLJENOumjerenapubmed.ncbi.nlm.nih.gov/18434283
3Amigdala i vmPFC imaju opisane funkcionalne uloge.CPRIPISANI_STAVPOTKRIJEPLJENOumjerenapubmed.ncbi.nlm.nih.gov/18434283
4Strukturni radovi obuhvatili su PFC, temporalne polove, amigdalu i uncinate fasciculus.CEMPIRIJSKI_NALAZDJELOMIČNO POTKRIJEPLJENOumjerenaZAMIJENI REFERENCUpubmed.ncbi.nlm.nih.gov/25971600
5Funkcionalna istraživanja proučavala su emocionalne izraze.CEMPIRIJSKI_NALAZPOTKRIJEPLJENOumjerenapubmed.ncbi.nlm.nih.gov/31275737
6Funkcionalna istraživanja proučavala su moralnu evaluaciju.CEMPIRIJSKI_NALAZPOTKRIJEPLJENOvisokafrontiersin.org/.../10.3389/fpsyt.2018.00248/full
7Funkcionalna istraživanja proučavala su nagrađivanje.CEMPIRIJSKI_NALAZPOTKRIJEPLJENOumjerenapubmed.ncbi.nlm.nih.gov/20228805
8Funkcionalna istraživanja proučavala su resting-state povezanost.CEMPIRIJSKI_NALAZPOTKRIJEPLJENOumjerenapubmed.ncbi.nlm.nih.gov/22131397
9Metaanalitički nalazi nisu jedinstveni.CEMPIRIJSKI_NALAZPOTKRIJEPLJENOumjerenapubmed.ncbi.nlm.nih.gov/32376864
10Neki nalazi podržavaju smanjenu povezanost ili disfunkciju.CEMPIRIJSKI_NALAZDJELOMIČNO POTKRIJEPLJENOumjerenaZAMIJENI REFERENCUpubmed.ncbi.nlm.nih.gov/22131397
11Neki nalazi pokazuju povećanu medijalnu i medijalno-temporalnu aktivnost.CEMPIRIJSKI_NALAZPOTKRIJEPLJENOumjerenapubmed.ncbi.nlm.nih.gov/32376864
12Neki nalazi pokazuju pretežno nulte medijalno-frontalne odnose.CEMPIRIJSKI_NALAZPOTKRIJEPLJENOumjerenapubmed.ncbi.nlm.nih.gov/39343080
13Genetska i neurokemijska literatura pomaknula se prema složenijim modelima.CEMPIRIJSKI_NALAZDJELOMIČNO POTKRIJEPLJENOumjerenaIZNOVA IZVEDI TVRDNJUpubmed.ncbi.nlm.nih.gov/23644029
14Navedeni izvori čine obavezno štivo za seminar.CDIDAKTIČKA_NAPOMENANIJE MOGUĆE POTVRDITIniskaIZBACI TVRDNJUpubmed.ncbi.nlm.nih.gov/18434283
15Psihopatija je interpersonalno-afektivni i ponašajni sklop obilježja.DDEFINICIJAPOTKRIJEPLJENOumjerenapubmed.ncbi.nlm.nih.gov/16712954
16Psihopatija nije sinonim za svako nasilje ni svaki ASPD.DDIDAKTIČKA_NAPOMENAPOTKRIJEPLJENOvisokajamanetwork.com/.../1149316
17ASPD je šira kategorija trajnog antisocijalnog ponašanja.DDEFINICIJAPOTKRIJEPLJENOvisokajamanetwork.com/.../1149316
18Nalaz iz antisocijalnih uzoraka ne treba automatski prenijeti na psihopatiju.DDIDAKTIČKA_NAPOMENAPOTKRIJEPLJENOumjerenapubmed.ncbi.nlm.nih.gov/19833485
19CU osobine su razvojno relevantne osobine proučavane u djece i adolescenata.DDEFINICIJAPOTKRIJEPLJENOumjerenapubmed.ncbi.nlm.nih.gov/32418200
20CU osobine nisu automatski dijagnoza psihopatije.DDIDAKTIČKA_NAPOMENADJELOMIČNO POTKRIJEPLJENOumjerenaIZNOVA IZVEDI TVRDNJUpubmed.ncbi.nlm.nih.gov/24796343
21Amigdala sudjeluje u učenju potkrepljenja i obradi emocionalnih izraza.DDEFINICIJAPOTKRIJEPLJENOumjerenapubmed.ncbi.nlm.nih.gov/18434283
22Volumen, aktivnost i povezanost amigdale nisu ista varijabla.DDIDAKTIČKA_NAPOMENAPOTKRIJEPLJENOumjerenapubmed.ncbi.nlm.nih.gov/22131397
23vmPFC je povezan s očekivanim ishodima, odlučivanjem, emocijama i socijalnom kognicijom.DDEFINICIJAPOTKRIJEPLJENOumjerenapubmed.ncbi.nlm.nih.gov/18434283
24Task-aktivnost vmPFC-a ne dokazuje opću disfunkciju.DDIDAKTIČKA_NAPOMENADJELOMIČNO POTKRIJEPLJENOumjerenaIZNOVA IZVEDI TVRDNJUpubmed.ncbi.nlm.nih.gov/39343080
25Paralimbički sustav je funkcionalno povezana skupina područja.DDEFINICIJAPOTKRIJEPLJENOumjerenapubmed.ncbi.nlm.nih.gov/16712954
26Paralimbički sustav nije jedna anatomska struktura.DDIDAKTIČKA_NAPOMENAPOTKRIJEPLJENOumjerenapubmed.ncbi.nlm.nih.gov/16712954
27Strukturni nalaz uključuje volumen, debljinu korteksa ili FA.DDEFINICIJADJELOMIČNO POTKRIJEPLJENOumjerenaIZNOVA IZVEDI TVRDNJUjamanetwork.com/.../1149316
28Strukturni nalaz ne treba preimenovati u funkcionalni.DDIDAKTIČKA_NAPOMENAPOTKRIJEPLJENOumjerenapubmed.ncbi.nlm.nih.gov/22131397
29Funkcionalni nalaz je aktivnost ili funkcionalna povezanost tijekom zadatka ili mirovanja.DDEFINICIJAPOTKRIJEPLJENOumjerenapubmed.ncbi.nlm.nih.gov/32376864
30Funkcionalna povezanost nije nužno izravna anatomska veza ni uzročni odnos.DDIDAKTIČKA_NAPOMENADJELOMIČNO POTKRIJEPLJENOumjerenaIZNOVA IZVEDI TVRDNJUpubmed.ncbi.nlm.nih.gov/22131397
31Neurobiološki korelat može biti moždana, genetska, hormonalna ili neurokemijska značajka.DDEFINICIJAPOTKRIJEPLJENOumjerenahrcak.srce.hr/en/file/304917
32Korelat nije automatski uzrok.DDIDAKTIČKA_NAPOMENADJELOMIČNO POTKRIJEPLJENOumjerenaIZNOVA IZVEDI TVRDNJUpubmed.ncbi.nlm.nih.gov/31275737
33PCL-R je kliničko-forenzička mjera psihopatije.DDEFINICIJAPOTKRIJEPLJENOumjerenajamanetwork.com/.../1149316
34PCL-R nije samoprocjena ni neuroslikovni dijagnostički nalaz.DDIDAKTIČKA_NAPOMENAPOTKRIJEPLJENOvisokajamanetwork.com/.../1149316
35Heritabilnost je populacijski udio varijance pripisan genetskim razlikama.DDEFINICIJADJELOMIČNO POTKRIJEPLJENOumjerenaIZNOVA IZVEDI TVRDNJUpubmed.ncbi.nlm.nih.gov/24796343
36Heritabilnost nije postotak gena kod pojedinca.DDIDAKTIČKA_NAPOMENADJELOMIČNO POTKRIJEPLJENOumjerenaIZNOVA IZVEDI TVRDNJUpubmed.ncbi.nlm.nih.gov/24796343
37PCL-R i TriPM predstavljaju različite operacionalizacije psihopatije.DEMPIRIJSKI_NALAZDJELOMIČNO POTKRIJEPLJENOumjerenaZAMIJENI REFERENCUpubmed.ncbi.nlm.nih.gov/25971600
38DTI/FA i resting-state povezanost razlikuju se od volumena sive tvari.DEMPIRIJSKI_NALAZPOTKRIJEPLJENOumjerenapubmed.ncbi.nlm.nih.gov/22131397
39Teorijski modeli smatraju amigdalu kompromitiranom.EPRIPISANI_STAVPOTKRIJEPLJENOumjerenapubmed.ncbi.nlm.nih.gov/18434283
40I12 nalazi povećanu aktivnost u nekim medijalnim područjima, uključujući amigdalu.EEMPIRIJSKI_NALAZPOTKRIJEPLJENOumjerenapubmed.ncbi.nlm.nih.gov/32376864
41I9 ne nalazi volumne razlike amigdale ni povezanost s PCL-R-om.EEMPIRIJSKI_NALAZPOTKRIJEPLJENOumjerenapubmed.ncbi.nlm.nih.gov/34847406
42Razlike uključuju zadatak, modalitet, uzorak, facete i strukturu/funkciju.EEMPIRIJSKI_NALAZPOTKRIJEPLJENOumjerenapubmed.ncbi.nlm.nih.gov/32376864
43vmPFC je središnja komponenta modela psihopatije.EPRIPISANI_STAVPOTKRIJEPLJENOumjerenapubmed.ncbi.nlm.nih.gov/22131397
4485,4 % testova medijalnog frontalnog korteksa bilo je nulto.EEMPIRIJSKI_NALAZPOTKRIJEPLJENOumjerenapubmed.ncbi.nlm.nih.gov/39343080
45I13 nalazi prefrontalne promjene, ali ne jedinstveni vmPFC obrazac.EEMPIRIJSKI_NALAZPOTKRIJEPLJENOumjerenapubmed.ncbi.nlm.nih.gov/34553958
46Razlike uključuju definicije, uzorke, zadatke, ROI/whole-brain i studije/metaanalize.EEMPIRIJSKI_NALAZPOTKRIJEPLJENOumjerenapubmed.ncbi.nlm.nih.gov/39343080
47I5 istodobno pokazuje smanjenu FA i funkcionalnu povezanost.EEMPIRIJSKI_NALAZPOTKRIJEPLJENOumjerenapubmed.ncbi.nlm.nih.gov/22131397
48I6 povezuje nalaz s interpersonalnim facetima.EEMPIRIJSKI_NALAZPOTKRIJEPLJENOumjerenapubmed.ncbi.nlm.nih.gov/26219745
49DTI mikrostruktura i funkcionalna povezanost ne mjere istu pojavu.EEMPIRIJSKI_NALAZPOTKRIJEPLJENOumjerenapubmed.ncbi.nlm.nih.gov/22131397
50I22 i I25 pokazuju genetske utjecaje na psihopatske/CU osobine.EEMPIRIJSKI_NALAZPOTKRIJEPLJENOumjerenapubmed.ncbi.nlm.nih.gov/24796343
51I21 nije pronašao MAOA–trauma interakciju.EEMPIRIJSKI_NALAZPOTKRIJEPLJENOumjerenapubmed.ncbi.nlm.nih.gov/29843018
52I20 pokazuje dobno promjenjivu povezanost MAOA varijante.EEMPIRIJSKI_NALAZPOTKRIJEPLJENOumjerenapubmed.ncbi.nlm.nih.gov/35038001
53Razlike uključuju heritabilnost, varijantu, razvoj i gene–environment interakciju.EEMPIRIJSKI_NALAZPOTKRIJEPLJENOumjerenapubmed.ncbi.nlm.nih.gov/29843018
54I1 iznosi model prema kojem amigdala i vmPFC pridonose razvoju psihopatije.EPRIPISANI_STAVPOTKRIJEPLJENOumjerenapubmed.ncbi.nlm.nih.gov/18434283
55Većina neuroslikovnih studija izvještava o povezanostima u ograničenim uzorcima.EEMPIRIJSKI_NALAZPOTKRIJEPLJENOumjerenajamanetwork.com/.../1149316
56Korelacijska neuroslikovna studija sama ne dokazuje uzročnost.EEMPIRIJSKI_NALAZDJELOMIČNO POTKRIJEPLJENOumjerenaIZNOVA IZVEDI TVRDNJUpubmed.ncbi.nlm.nih.gov/31275737

12. Pokrivenost poglavlja — B5

PoglavljeIzvori nakon provjereOznakaOslanja li se isključivo na sažetkeNapomena
1. Pojmovni okvir psihopatijeI1, I2, I4, I6, I9, I22, I23, I25POKRIVENOneDodijeljeni izvori govore o pojmovnom razlikovanju, PCL-R-u, ASPD-u i CU osobinama.
2. Strukturni nalaziI4, I5, I6, I7, I8, I9, I13POKRIVENOnePostoje strukturni izvori za volumen sive tvari, amigdalu i uncinate fasciculus.
3. Funkcionalni nalazi i paralimbički sustavI1, I2, I5, I10, I11, I12, I14POKRIVENOdaU ovom prolazu nijedan od dodijeljenih izvora, osim cjelovito otvorenog [I11], nije provjeren na punom tekstu; [I11] je otvoren u cjelovitoj stranici, pa tvrdnja „isključivo sažetak” nije doslovno zatvorena.
4. Genetski, neurokemijski i hormonalni nalaziI15, I16, I17, I18, I19, I20, I21, I22, I25POKRIVENOdaVećina nalaza potječe iz sažetaka; formulacije trebaju ostati oprezne.
5. Metodološka kritikaI3, I5, I6, I12, I13, I14, I24POKRIVENOdaPostoje izvori za snagu, heterogenost, modalitete i razlikovanje strukture/funkcije.
6. Zaključak: korelati nisu individualna dijagnozaI4–I14, I18–I25POKRIVENOneOvo poglavlje ima izravne izvore za grupne razlike, nulte nalaze, hormone, gene i granice interpretacije.

Ne postoji poglavlje označeno kao BEZ DODJELE ili NENAPISIVO. Alarmna rečenica o nepokrivenosti stoga se ne ispisuje.

13. Kontrolna lista prije predaje

  1. Da — svaki nalaz za koji je Korak 2b obavezan ima zaseban redak.
  2. Ne — ZAMIJENI REFERENCU nije 0; iznosi 3. Korak 2b je za relevantne nalaze proveden.
  3. Da — svaka IZNOVA IZVEDI TVRDNJU ima zaseban redak „nova formulacija”.
  4. Da — svaka ZAMIJENI REFERENCU ima zaseban redak „zamjenski citat”.
  5. Da — obrazloženja ne nose novu formulaciju ni zamjenski citat.
  6. Da — razina provjere je navedena u bibliografskoj tablici, matrici i JSON-u.
  7. Da — razina dohvata iz dosjea je navedena; odstupanja su evidentirana.
  8. Da — nijedan izvor s razinom samo bibliografski zapis ili nije otvoreno nije klasificiran kao POTVRĐENO.
  9. Da — za sve izvore s DOI-jem provjerena je potreba za objavljenom verzijom; nema predtisaka ni izvora bez DOI-ja.
  10. Da — nijedan trag provjere nije osobna stranica, profil ili popis publikacija.
  11. Da — svaki nalaz na razini tvrdnje nosi točno jednu radnju.
  12. Da — nalazi o dosjeu nemaju ocjenu ni radnju.
  13. Da — sve kombinacije ocjene i radnje dopuštene su.
  14. Da — `lokacija_stava` popunjena je za sve pripisane stavove i didaktičke napomene.
  15. Da — za svaki odabir niže radnje navedeno je zašto viša radnja ne vrijedi.
  16. Da — tvrdnje s brojkama, postocima i nazivima odjeljaka provjerene su na otvorenim zapisima.
  17. Da — normativni akti nisu predmet ovog dosjea.
  18. Da — nijedna U SUPROTNOSTI S DOKAZIMA nije izvedena samo iz Koraka 1.
  19. Da — hibridni citati nisu pronađeni.
  20. Da — svaki citirani stvarni izvor provjeren je za sadržaj.
  21. Da — A8 je proveden za izvore otvorene na punom tekstu.
  22. Da — A14 je proveden protiv B1.5 i vlastitog searcha.
  23. Da — numeracija je neprekinuta od 1 do 56.
  24. Da — zbrojevi se zatvaraju.
  25. Da — strukturne dodjele nisu ušle u broj tvrdnji.
  26. Da — prijavljena je raspodjela po sigurnosti i objašnjena koncentracija u kategoriji umjerena.
  27. Da — svaki predloženi citat prošao je tvrdo pravilo A14; ovaj je korak izrijekom proveden zadnji.
  28. Da — sve enumerirane vrijednosti dolaze iz zatvorenih skupova.
Natrag na finalni rad