Sinteza istraživanja: Neurobiološke osnove psihopatije: Strukturni, funkcionalni i metodološki uvidi
Proces izrade seminarskog rada
Izmijenjeni dokument
VERZIJA_RECENZIJE: v14
VERZIJA_PROMPTA: v15
Izmjene su primijenjene samo na nalaze s radnjom. Svi ostali dijelovi dosjea ostaju neizmijenjeni. U nastavku su prikazani izmijenjeni odjeljci C–E.
FAZA C — MAPA PODRUČJA
Korpus obuhvaća teorijske modele amigdala–vmPFC kruga i paralimbičkog sustava te strukturne, funkcionalne i povezanostne nalaze [I1], [I2], [I5]. ([pubmed.ncbi.nlm.nih.gov](https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/18434283/))
Rani modeli naglašavali su slabije učenje na temelju kazne, poremećenu obradu emocionalnih izraza i poteškoće u reprezentaciji očekivanih ishoda [I1], [I2]. Kasniji strukturni radovi usmjerili su se na prefrontalni korteks, temporalne polove, amigdalu i uncinate fasciculus [I4], [I5], [I6], Vieira, J. B., Ferreira-Santos, F., Almeida, P. R., Barbosa, F., Marques-Teixeira, J., & Marsh, A. A. (2015). Psychopathic traits are associated with cortical and subcortical volume alterations in healthy individuals. Social Cognitive and Affective Neuroscience, 10(12), 1693–1704. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/25971600/. ([jamanetwork.com](https://jamanetwork.com/journals/jamapsychiatry/fullarticle/1149316))
Funkcionalna istraživanja uglavnom su proučavala emocionalne izraze, moralnu evaluaciju, nagrađivanje i resting-state povezanost [I5], [I10], [I11], [I12]. Međutim, metaanalitički nalazi nisu jedinstveni: neki podržavaju smanjenu povezanost ili disfunkciju Motzkin, J. C., Newman, J. P., Kiehl, K. A., & Koenigs, M. (2011). Reduced prefrontal connectivity in psychopathy. The Journal of Neuroscience, 31(48), 17348–17357. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/22131397/, dok drugi pokazuju povećanu aktivnost u medijalnim područjima ili pretežno nulte odnose u medijalnom frontalnom korteksu [I12], [I14]. ([pmc.ncbi.nlm.nih.gov](https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3311922/))
Korpus uključuje nalaze o heritabilnosti, razvoju, serotoninskim i MAOA varijantama, hormonima te gene–environment interakcijama [I16]–[I22], [I25]. ([pubmed.ncbi.nlm.nih.gov](https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/23644029/))
FAZA D — POJMOVNIK
| Pojam | Definicija u literaturi | Uobičajena zamka |
|---|---|---|
| Psihopatija | Sklop interpersonalnih, afektivnih i ponašajnih obilježja koji uključuje manjak empatije i kajanja, manipulativnost, plitak afekt, impulzivnost i antisocijalno ponašanje [I1], [I2], [I23]. | [DIDAKTIČKA NAPOMENA] Psihopatija nije sinonim za svako nasilje ni za svaki ASPD. |
| Antisocijalni poremećaj ličnosti (ASPD) | Šira dijagnostička kategorija usmjerena ponajprije na trajno antisocijalno ponašanje; Gregory i sur. izravno razlikuju ASPD s psihopatijom od ASPD-a bez psihopatije [I4]. | [DIDAKTIČKA NAPOMENA] Ne smije se svaki nalaz iz antisocijalnih uzoraka prenijeti na psihopatiju. |
| Bešćutno-bezosjećajne osobine (callous-unemotional traits) | Razvojno relevantne osobine povezane s manjkom krivnje, empatije i emocionalne reaktivnosti; proučavaju se i u djece i adolescenata [I22], [I25]. | [DIDAKTIČKA NAPOMENA] CU osobine predstavljaju razvojni konstrukt koji se u navedenim studijama procjenjuje odvojeno od kategorijske dijagnoze psihopatije [I22], [I25]. |
| Amigdala | Struktura povezana s učenjem odnosa podražaja i potkrepljenja te obradom emocionalnih izraza [I1]. | [DIDAKTIČKA NAPOMENA] Volumen amigdale, njezina aktivnost i njezina povezanost s drugim regijama nisu ista varijabla. |
| Ventromedijalni prefrontalni korteks (vmPFC) | Područje povezano s reprezentacijom očekivanih ishoda, odlučivanjem, emocijama i socijalnom kognicijom [I1], [I14]. | [DIDAKTIČKA NAPOMENA] Pojedinačni nalazi aktivnosti vmPFC-a tijekom zadatka sami po sebi ne utvrđuju konzistentan medijalno-frontalni neuralni korelat psihopatije [I14]. |
| Paralimbički sustav | Funkcionalni pojam za povezanu skupinu limbičkih i paralimbičkih područja, uključujući orbitofrontalni korteks, inzulu, cingularni korteks, amigdalu i temporalna područja [I2]. | [DIDAKTIČKA NAPOMENA] Nije jedna anatomska struktura. |
| Strukturni nalaz | Strukturni nalaz odnosi se na anatomiju ili mikrostrukturu, primjerice volumen sive tvari ili frakcijsku anizotropiju bijele tvari [I4]–[I6]. | Ne treba ga preimenovati u funkcionalni nalaz. |
| Funkcionalni nalaz | Mjera aktivnosti ili funkcionalne povezanosti tijekom zadatka ili u mirovanju [I5], [I10]–[I12]. | Funkcionalna povezanost predstavlja mjeru statističke koordinacije neuralnih signala i ne treba je poistovjetiti s DTI mjerom mikrostrukture bijele tvari [I5]. |
| Neurobiološki korelat | Mjerljiva moždana, genetska, hormonalna ili neurokemijska značajka koja je povezana s psihopatskim osobinama [I12], [I14], [I23]. | Prospektivna povezanost amigdala–vmPFC funkcionalne povezanosti s kasnijim psihopatskim osobinama ne dokazuje sama po sebi uzročnost [I10]. |
| PCL-R | Kliničko-forenzička mjera psihopatije koja se temelji na strukturiranom intervjuu i informacijama iz dokumentacije [I4], [I6]. | Ne smije se izjednačiti sa samoprocjenskim mjerama ili dijagnostičkim nalazom neuroslikavanja. |
| Heritabilnost | U twin-studijama heritabilnost označuje procijenjeni udio varijance osobine u određenoj populaciji koji se pripisuje genetskim razlikama [I22], [I25]. | Heritabilnost je populacijska procjena i ne predstavlja postotak genetskog uzroka kod pojedinca [I22]. |
Različite operacionalizacije istog pojma:
- “Psihopatija” je u [I4] mjerena PCL-R-om u forenzičkom uzorku, dok je u Vieira, J. B., Ferreira-Santos, F., Almeida, P. R., Barbosa, F., Marques-Teixeira, J., & Marsh, A. A. (2015). Psychopathic traits are associated with cortical and subcortical volume alterations in healthy individuals. Social Cognitive and Affective Neuroscience, 10(12), 1693–1704. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/25971600/ mjerena Triarchic Psychopathy Measure u zdravoj populaciji. To nisu iste mjerne varijable.
- “Neurobiološki nalaz” u [I5] uključuje DTI frakcijsku anizotropiju i resting-state funkcionalnu povezanost, dok [I4] proučava volumen sive tvari. Struktura i funkcija ne smiju se objediniti bez oznake metode.
FAZA E — GDJE SE LITERATURA NE SLAŽE
1. Amigdalarna hipoaktivnost nasuprot heterogenim ili povećanim funkcionalnim nalazima
Strana A: Teorijski modeli smatraju da je amigdala funkcionalno kompromitirana u psihopatiji, osobito u učenju na temelju kazne i obradi emocionalnih izraza [I1], [I2].
Strana B: Metaanaliza task-fMRI studija pronašla je povećanu aktivnost u nekim medijalnim i medijalno-temporalnim područjima, uključujući amigdalu, te navodi da nalazi dovode u pitanje jednostavnu teoriju amigdalarne hipoaktivnosti [I12]. Strukturna studija u nepsihotičnih nasilnih počinitelja nije pronašla povezanost PCL-R rezultata s volumenom amigdale [I9; SAŽETAK].
Najvjerojatnija razlika: vrsta zadatka, modalitet, uzorak, razlikovanje ukupne psihopatije od pojedinih faceta i razlika između strukture i funkcije.
Razvrstavanje: EMPIRIJSKI ODLUČIVO — dodatne preregistrirane studije s većim uzorcima, istim zadacima i istim mjerama mogu razlikovati obrasce.
2. Stabilna vmPFC abnormalnost nasuprot pretežno nultim nalazima
Strana A: Modeli [I1], [I2] i studija [I5] vmPFC smatraju središnjom komponentom psihopatije, osobito zbog njegove povezanosti s amigdalom.
Strana B: Sustavni pregled [I14] pokazuje da je 85,4 % testova medijalnog frontalnog korteksa bilo nulto, uz prostorno raspršene značajne koordinate. Metaanaliza sive tvari [I13; SAŽETAK] nalazi pouzdanije smanjenje u određenim prefrontalnim područjima, ali ne potvrđuje jedinstveni obrazac za cijeli vmPFC.
Najvjerojatnija razlika: definicija psihopatije, veličina uzorka, vrsta zadatka, ROI nasuprot whole-brain analizama i razlika između pojedinačnih studija i metaanaliza.
Razvrstavanje: EMPIRIJSKI ODLUČIVO.
3. Strukturna povezanost nasuprot funkcionalnoj povezanosti
[I5] istodobno pokazuje smanjenu frakcijsku anizotropiju desnog uncinate fasciculusa i smanjenu funkcionalnu povezanost vmPFC-a s amigdalom, dok [I6] povezuje strukturni nalaz prvenstveno s interpersonalnim facetima.
Najvjerojatnija razlika: različite metode ne mjere istu pojavu; DTI procjenjuje mikrostrukturu bijele tvari, a funkcionalna povezanost statističku koordinaciju signala.
Razvrstavanje: KONCEPTUALNO NEODLUČIVO u smislu da nijedna pojedinačna mjera ne može zamijeniti drugu; empirijski se može ispitivati njihova povezanost, ali se ne mogu svesti na istu varijablu.
4. Genetska predispozicija nasuprot razvoju i okolini
[I22] i [I25] pokazuju značajne genetske utjecaje na psihopatske odnosno CU osobine, dok [I21; SAŽETAK] nije pronašao očekivanu interakciju MAOA genotipa i traume. [I20; SAŽETAK] pokazuje da se povezanost MAOA varijante može mijenjati s dobi.
Najvjerojatnija razlika: razlika između heritabilnosti populacijske osobine, specifične genetske varijante, razvoja i gene–environment interakcije.
Razvrstavanje: EMPIRIJSKI ODLUČIVO, ali samo uz velike longitudinalne uzorke i više mjera gena, okoliša i ponašanja.
5. Neurobiološki korelati nasuprot uzrocima
Teorijski pregled [I1] iznosi model prema kojem oštećene funkcije amigdale i vmPFC-a pridonose razvoju psihopatije, dok većina neuroslikovnih studija u [I4]–[I14] pokazuje povezanosti u presječnim ili ograničenim uzorcima.
Najvjerojatnija razlika: Većina navedenih neuroslikovnih studija izvještava o povezanostima, a ni prospektivna povezanost iz [I10] sama po sebi ne utvrđuje uzročnost.
Razvrstavanje: EMPIRIJSKI ODLUČIVO u načelu, ali nije riješivo jednom presječnom MRI ili fMRI studijom. Potrebni su longitudinalni, razvojni, eksperimentalni i multimodalni dizajni.
Izvršene izmjene
| Br. nalaza | Radnja | Prije | Poslije |
|---|---|---|---|
| 1 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Literatura se razvijala od teorijskih modela koji su psihopatiju povezivali s amigdalo-vmPFC krugom i širim paralimbičkim sustavom prema multimodalnim istraživanjima koja razlikuju sivu tvar, bijelu tvar, funkcionalnu aktivnost i funkcionalnu povezanost [I1], [I2], [I5]. | Korpus obuhvaća teorijske modele amigdala–vmPFC kruga i paralimbičkog sustava te strukturne, funkcionalne i povezanostne nalaze [I1], [I2], [I5]. |
| 4 | ZAMIJENI_REFERENCU | [I7] | Vieira, J. B., Ferreira-Santos, F., Almeida, P. R., Barbosa, F., Marques-Teixeira, J., & Marsh, A. A. (2015). Psychopathic traits are associated with cortical and subcortical volume alterations in healthy individuals. Social Cognitive and Affective Neuroscience, 10(12), 1693–1704. 🔗 |
| 10 | ZAMIJENI_REFERENCU | [I12], [I14] uz tvrdnju o smanjenoj povezanosti ili disfunkciji | Motzkin, J. C., Newman, J. P., Kiehl, K. A., & Koenigs, M. (2011). Reduced prefrontal connectivity in psychopathy. The Journal of Neuroscience, 31(48), 17348–17357. 🔗 |
| 13 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Genetska i neurokemijska literatura pomaknula se od traženja pojedinačnih “gena psihopatije” prema modelima heritabilnosti, razvoja, serotoninskih i MAOA varijanti, hormona te gene–environment interakcija. | Korpus uključuje nalaze o heritabilnosti, razvoju, serotoninskim i MAOA varijantama, hormonima te gene–environment interakcijama [I16]–[I22], [I25]. |
| 14 | IZBACI_TVRDNJU | Obavezno štivo za seminar čine barem teorijski modeli amigdale i vmPFC-a, paralimbički model, strukturno-funkcionalna studija vmPFC-a, metaanaliza funkcionalnih nalaza i noviji sustavni pregled. | Uklonjeno. |
| 20 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | CU osobine nisu automatski dijagnoza psihopatije. | CU osobine predstavljaju razvojni konstrukt koji se u navedenim studijama procjenjuje odvojeno od kategorijske dijagnoze psihopatije [I22], [I25]. |
| 24 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Nalaz aktivnosti vmPFC-a tijekom zadatka ne dokazuje njegovu “opću disfunkciju”. | Pojedinačni nalazi aktivnosti vmPFC-a tijekom zadatka sami po sebi ne utvrđuju konzistentan medijalno-frontalni neuralni korelat psihopatije [I14]. |
| 27 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Strukturni nalaz je mjera anatomije ili mikrostrukture, primjerice volumen sive tvari, debljina korteksa ili frakcijska anizotropija bijele tvari [I4]–[I7]. | Strukturni nalaz odnosi se na anatomiju ili mikrostrukturu, primjerice volumen sive tvari ili frakcijsku anizotropiju bijele tvari [I4]–[I6]. |
| 30 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Funkcionalna povezanost ne znači nužno izravnu anatomsku vezu ni uzročni odnos. | Funkcionalna povezanost predstavlja mjeru statističke koordinacije neuralnih signala i ne treba je poistovjetiti s DTI mjerom mikrostrukture bijele tvari [I5]. |
| 32 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Korelat nije automatski uzrok. | Prospektivna povezanost amigdala–vmPFC funkcionalne povezanosti s kasnijim psihopatskim osobinama ne dokazuje sama po sebi uzročnost [I10]. |
| 35 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Heritabilnost je udio varijance osobine u određenoj populaciji koji se statistički pripisuje genetskim razlikama [I22], [I25]. | U twin-studijama heritabilnost označuje procijenjeni udio varijance osobine u određenoj populaciji koji se pripisuje genetskim razlikama [I22], [I25]. |
| 36 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Heritabilnost ne govori koliki je “postotak gena” kod pojedinca. | Heritabilnost je populacijska procjena i ne predstavlja postotak genetskog uzroka kod pojedinca [I22]. |
| 37 | ZAMIJENI_REFERENCU | [I7] | Vieira, J. B., Ferreira-Santos, F., Almeida, P. R., Barbosa, F., Marques-Teixeira, J., & Marsh, A. A. (2015). Psychopathic traits are associated with cortical and subcortical volume alterations in healthy individuals. Social Cognitive and Affective Neuroscience, 10(12), 1693–1704. 🔗 |
| 56 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Teorijsko uzročno objašnjenje nadilazi ono što sama korelacijska neuroslikovna studija može dokazati. | Većina navedenih neuroslikovnih studija izvještava o povezanostima, a ni prospektivna povezanost iz [I10] sama po sebi ne utvrđuje uzročnost. |
Neizvršeni nalazi
| Br. nalaza | Razlog |
|---|---|
| Nema neizvršenih nalaza. |
ZAKLJUČANE ODLUKE
| Br. nalaza | Radnja | Uklonjeno / promijenjeno (doslovno) | Razlog iz recenzije | Status |
|---|---|---|---|---|
| 1 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Korpus obuhvaća teorijske modele amigdala–vmPFC kruga i paralimbičkog sustava te strukturne, funkcionalne i povezanostne nalaze [I1], [I2], [I5]. | Izvori podupiru sadržajni raspon, ali ne i kronološku tvrdnju o razvoju cijelog područja. | Zaključano. |
| 13 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Korpus uključuje nalaze o heritabilnosti, razvoju, serotoninskim i MAOA varijantama, hormonima te gene–environment interakcijama [I16]–[I22], [I25]. | Pojedinačni radovi podupiru navedene tematske komponente, ali ne dokazuju povijesni pomak cijelog područja. | Zaključano. |
| 14 | IZBACI_TVRDNJU | Obavezno štivo za seminar čine barem teorijski modeli amigdale i vmPFC-a, paralimbički model, strukturno-funkcionalna studija vmPFC-a, metaanaliza funkcionalnih nalaza i noviji sustavni pregled. | Izvori mogu biti relevantni za seminar, ali ne potvrđuju normativnu oznaku obaveznosti. | Zaključano. |
| 20 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | CU osobine predstavljaju razvojni konstrukt koji se u navedenim studijama procjenjuje odvojeno od kategorijske dijagnoze psihopatije [I22], [I25]. | Izravni izvori potvrđuju razvojno i mjerno razlikovanje, ali ne iznose doslovnu dijagnostičku napomenu. | Zaključano. |
| 24 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Pojedinačni nalazi aktivnosti vmPFC-a tijekom zadatka sami po sebi ne utvrđuju konzistentan medijalno-frontalni neuralni korelat psihopatije [I14]. | Izvor podupire oprez i heterogenost, ali ne daje apsolutno pravilo o svakom pojedinačnom mjerenju. | Zaključano. |
| 27 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Strukturni nalaz odnosi se na anatomiju ili mikrostrukturu, primjerice volumen sive tvari ili frakcijsku anizotropiju bijele tvari [I4]–[I6]. | Primjer debljine korteksa nije provjeren u navedenom korpusu. | Zaključano. |
| 30 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Funkcionalna povezanost predstavlja mjeru statističke koordinacije neuralnih signala i ne treba je poistovjetiti s DTI mjerom mikrostrukture bijele tvari [I5]. | Izvor izravno podupire razlikovanje mjera, ali ne iznosi cijelu didaktičku formulaciju o anatomskom i uzročnom odnosu. | Zaključano. |
| 32 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Prospektivna povezanost amigdala–vmPFC funkcionalne povezanosti s kasnijim psihopatskim osobinama ne dokazuje sama po sebi uzročnost [I10]. | Uža formulacija veže upozorenje uz konkretni longitudinalni nalaz. | Zaključano. |
| 35 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | U twin-studijama heritabilnost označuje procijenjeni udio varijance osobine u određenoj populaciji koji se pripisuje genetskim razlikama [I22], [I25]. | Izvori podupiru populacijski i statistički okvir, ali ne daju opću definicijsku rečenicu. | Zaključano. |
| 36 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Heritabilnost je populacijska procjena i ne predstavlja postotak genetskog uzroka kod pojedinca [I22]. | Napomena je metodološki ispravna, ali nije izravno izrečena u sažetku. | Zaključano. |
| 56 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Većina navedenih neuroslikovnih studija izvještava o povezanostima, a ni prospektivna povezanost iz [I10] sama po sebi ne utvrđuje uzročnost. | Uža formulacija razlikuje teorijski model od empirijskog dizajna i ne tvrdi više od onoga što dizajni mogu pokazati. | Zaključano. |
KOLATERALNA ŠTETA
| Odjeljak | Vrsta štete | Opis | Prijedlog |
|---|---|---|---|
| Nema stavki. |
PROVJERENO NA IZVORU
| Oznaka | Razina provjere | Razina dohvata u dosjeu | URL | Stranice na kojima su nalazi lokalizirani | Objavljena verzija | Izostavljeno (iz A8) |
|---|---|---|---|---|---|---|
| I1 | sažetak | puni tekst | 🔗 | nije navedeno | null | null |
| I2 | sažetak | puni tekst | 🔗 | nije navedeno | null | null |
| I3 | sažetak | sažetak | 🔗 | nije navedeno | null | null |
| I4 | puni tekst | puni tekst | 🔗 | nije navedeno | null | Puni tekst navodi da su uključeni samo muškarci te da su skupine imale dodatne poremećaje ličnosti i povijesti poremećaja uzimanja tvari, uz približno usklađivanje skupina. |
| I5 | sažetak | puni tekst | 🔗 | nije navedeno | null | null |
| I6 | sažetak | puni tekst | 🔗 | nije navedeno | null | null |
| I7 | sažetak | puni tekst | 🔗 | nije navedeno | null | null |
| I8 | sažetak | sažetak | 🔗 | nije navedeno | null | null |
| I9 | sažetak | sažetak | 🔗 | nije navedeno | null | null |
| I10 | sažetak | sažetak | 🔗 | nije navedeno | null | null |
| I11 | puni tekst | sažetak | 🔗 | nije navedeno | null | U otvorenoj cjelovitoj stranici rada uzorak je 100 mladih odraslih s višestrukim problemima i 22 zdrave kontrole; ROI analiza nalazila je povezanost CU dimenzije s vmPFC-om, ali nije našla dokaz uključenosti amigdale. |
| I12 | sažetak | puni tekst | 🔗 | nije navedeno | null | null |
| I13 | sažetak | sažetak | 🔗 | nije navedeno | null | null |
| I14 | sažetak | puni tekst | 🔗 | nije navedeno | null | null |
| I15 | sažetak | sažetak | 🔗 | nije navedeno | null | null |
| I16 | sažetak | sažetak | 🔗 | nije navedeno | null | null |
| I17 | sažetak | sažetak | 🔗 | nije navedeno | null | null |
| I18 | sažetak | sažetak | 🔗 | nije navedeno | null | null |
| I19 | sažetak | sažetak | 🔗 | nije navedeno | null | null |
| I20 | sažetak | sažetak | 🔗 | nije navedeno | null | null |
| I21 | sažetak | sažetak | 🔗 | nije navedeno | null | null |
| I22 | sažetak | sažetak | 🔗 | nije navedeno | null | null |
| I23 | puni tekst | puni tekst | 🔗 | nije navedeno | null | Autori navode da etiologija psihopatije nije potpuno razjašnjena te naglašavaju integraciju genetskih, okolinskih, kognitivnih, emocionalnih i neuroloških čimbenika. |
| I24 | sažetak | sažetak | 🔗 | nije navedeno | null | null |
| I25 | sažetak | sažetak | 🔗 | nije navedeno | null | null |
PRENESENI SIGNALI
| Signal | Izvor u recenziji |
|---|---|
| signali_za_nacrt: [] | A14 |
| razvrstavanje neslaganja po tvrdnji: empirijski odlučivo / konceptualno neodlučivo | A9, faza E dosjea |
| poglavlja s oznakom samo_sazetak: true — 4. Genetski, neurokemijski i hormonalni nalazi | B5 |
| poglavlja s oznakom samo_sazetak: true — 5. Metodološka kritika | B5 |
NALAZI O DOSJEU
| Br. | Vrsta | Predmet | Opis |
|---|---|---|---|
| D1 | RAZLAZ_RAZINE_DOHVATA | I1 | Dosje navodi puni tekst, a u ovom prolazu otvoren je PubMed zapis sa sažetkom; puni tekst nije otvoren u zasebnom zapisu. |
| D2 | RAZLAZ_RAZINE_DOHVATA | I2 | Dosje navodi puni tekst, a u ovom prolazu provjeren je sažetak i bibliografski identitet. |
| D3 | RAZLAZ_RAZINE_DOHVATA | I5 | Dosje navodi puni tekst, a u ovom prolazu otvoren je sažetak PubMed zapisa. |
| D4 | RAZLAZ_RAZINE_DOHVATA | I6 | Dosje navodi puni tekst, a u ovom prolazu otvoren je sažetak PubMed zapisa. |
| D5 | RAZLAZ_RAZINE_DOHVATA | I7 | Dosje navodi puni tekst, a u ovom prolazu otvoren je sažetak PubMed zapisa. |
| D6 | RAZLAZ_RAZINE_DOHVATA | I12 | Dosje navodi puni tekst, a u ovom prolazu otvoren je sažetak PubMed zapisa. |
| D7 | RAZLAZ_RAZINE_DOHVATA | I14 | Dosje navodi puni tekst, a u ovom prolazu otvoren je sažetak PubMed zapisa. |
| D8 | RAZLAZ_RAZINE_DOHVATA | I11 | Dosje navodi sažetak, a otvorena je i cjelovita stranica članka. |
| D9 | ODBJENI_KANDIDAT_SADA_POTVRĐEN | B1.5/B4 | Sustavni pregled Johansona i sur. (2020) bibliografski je potvrdiv punim autorskim nizom i treba biti uključen u postojeće preglede. |
KANDIDATI ZA UKLANJANJE
| Izvor | Razlog | Status |
|---|---|---|
| Nema stavki. Nijedan postojeći izvor nije uklonjen iz popisa literature, a nijedan predtisak nije zamijenjen objavljenom verzijom. |