1. Izmijenjeni dokument
Primijenjeno je 27 nalaza na razini tvrdnje: 26 radnji ZAMIJENI_REFERENCU i jedna radnja IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU. Faze A–B, F–G, završna provjera i popis literature ostaju nepromijenjeni jer ih nijedan nalaz na razini tvrdnje ne dodiruje. Ispod su prikazani izmijenjeni dijelovi dokumenta u izvornom formatu.
# FAZA C — MAPA PODRUČJA
PCL-R se razvio kao mjera psihopatskih obilježja koja se procjenjuju kombinacijom intervjua i pregleda dokumentacije [I4] [I6]. ([sakkyndig.com](https://www.sakkyndig.com/psykologi/artvit/cooke2001.pdf?utm_source=openai))
Rani pregledi izvijestili su o umjerenim do snažnim povezanostima PCL/PCL-R-a s nasilnim i općim recidivizmom [I1]. Kasnije metaanalize pokazale su da je antisocijalna i životnostilska komponenta, odnosno Faktor 2, često prediktivno korisnija od interpersonalno-afektivne komponente Walters, G. D. (2003). Predicting institutional adjustment and recidivism with the Psychopathy Checklist factor scores: A meta-analysis. Law and Human Behavior, 27(5), 541–558. https://doi.org/10.1023/A:1025490207678. ([onlinelibrary.wiley.com](https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/j.1468-2850.1996.tb00071.x?utm_source=openai))
Longitudinalne studije potvrđuju da se prediktivna korisnost može pojaviti u određenim populacijama, primjerice u švedskom forenzičkom uzorku odraslih počinitelja [I2], ali je slabija ili osjetljiva na dob, prethodno ponašanje i druge čimbenike kod mladih počinitelja [I3]. ([pubmed.ncbi.nlm.nih.gov](https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/10333757/?utm_source=openai))
Suvremena metaanaliza s 217 uzoraka nalazi umjerenu kriterijsku valjanost ukupnog rezultata i Faktora 2 za opći i nasilni recidivizam, ali male učinke za Faktor 1 te heterogenost prema spolu, zemlji i vrsti ishoda [I21]. ([tandfonline.com](https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/00223891.2025.2469268?utm_source=openai))
Druga linija razvoja odnosi se na razliku između istraživačke i terenske uporabe. Studije sudskih predmeta i forenzičkih procjena nalaze nižu pouzdanost, veće razlike među procjeniteljima i moguće razlike povezane sa stranom koja je procjenitelja angažirala [I10] [I11] [I12] [I13]. ([journals.sagepub.com](https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0093854817747647))
Najnoviji radovi zato ne vode prema jednostavnom zaključku da je PCL-R ili “neupotrebljiv” ili “nepogrešiv”. Primjereniji zaključak jest da može dati korisnu informaciju o grupnom riziku u određenim populacijama, ali njegova individualna interpretacija zahtijeva kalibraciju, kontekst, procjenu pogreške i uporabu drugih relevantnih podataka [I19] [I20] [I21]. ([pubmed.ncbi.nlm.nih.gov](https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/34357807/?utm_source=openai))
## FAZA D — POJMOVNIK
## PCL-R
**Definicija:** PCL-R je profesionalna ljestvica za procjenu psihopatskih obilježja na temelju intervjua i dokumentacijskih podataka [I6] [I19].
**Termin:** *Revidirana lista simptoma psihopatije* / *Psychopathy Checklist–Revised*.
**Uobičajena zamka:** PCL-R nije isto što i samostalna dijagnoza niti je sinonim za automatsku procjenu budućeg nasilja DeMatteo, D., & Olver, M. E. (2022). Use of the Psychopathy Checklist-Revised in legal contexts: Validity, reliability, admissibility, and evidentiary issues. Journal of Personality Assessment, 104(2), 234–251. https://doi.org/10.1080/00223891.2021.1955693; Fazel, S., Singh, J. P., Doll, H., & Grann, M. (2012). Use of risk assessment instruments to predict violence and antisocial behaviour in 73 samples involving 24,827 people: Systematic review and meta-analysis. BMJ, 345, e4692. https://doi.org/10.1136/bmj.e4692.
## Psihopatija
**Definicija:** U PCL-R tradiciji psihopatija obuhvaća interpersonalna, afektivna, životnostilska i antisocijalna obilježja, ali se način njihova konceptualiziranja razlikuje među modelima [I4] [I6] [I17].
**Termin:** psihopatija / *psychopathy*.
**Uobičajena zamka:** pojam “psihopat” ne treba koristiti kao moralnu etiketu Holper, L., Ehrbar, C., Fancellu, F., Hauser, N. C., Habermeyer, E., & Mokros, A. (2025). Criterion validity of the Psychopathy Checklist in legal contexts: An updated meta-analysis. Journal of Personality Assessment, 107(5), 547–562. https://doi.org/10.1080/00223891.2025.2469268.
Pojam “psihopat” nije tvrdnja da je osoba trajno opasna DeMatteo, D., & Olver, M. E. (2022). Use of the Psychopathy Checklist-Revised in legal contexts: Validity, reliability, admissibility, and evidentiary issues. Journal of Personality Assessment, 104(2), 234–251. https://doi.org/10.1080/00223891.2021.1955693; Holper, L., Ehrbar, C., Fancellu, F., Hauser, N. C., Habermeyer, E., & Mokros, A. (2025). Criterion validity of the Psychopathy Checklist in legal contexts: An updated meta-analysis. Journal of Personality Assessment, 107(5), 547–562. https://doi.org/10.1080/00223891.2025.2469268.
## Prediktivna valjanost
**Definicija:** stupanj u kojem rezultat mjere razlikuje osobe koje će i one koje neće doživjeti određeni budući ishod, u određenom uzorku i razdoblju [I1] [I2] [I21].
**Termin:** prediktivna valjanost.
**Uobičajena zamka:** grupna AUC vrijednost nije jednaka individualnoj vjerojatnosti recidivizma Fazel, S., Singh, J. P., Doll, H., & Grann, M. (2012). Use of risk assessment instruments to predict violence and antisocial behaviour in 73 samples involving 24,827 people: Systematic review and meta-analysis. BMJ, 345, e4692. https://doi.org/10.1136/bmj.e4692.
## Inkrementalna valjanost
**Definicija:** dodatni doprinos mjere predviđanju ishoda nakon što su u model već uključene druge relevantne varijable [I7] [I19].
**Termin:** inkrementalna valjanost.
**Uobičajena zamka:** korelacija PCL-R-a s ishodom sama po sebi ne pokazuje da PCL-R pridonosi iznad ASPD-a, kriminalne povijesti ili drugih instrumenata Walters, G. D., Knight, R. A., Grann, M., & Dahle, K.-P. (2008). Incremental validity of the Psychopathy Checklist facet scores: Predicting release outcome in six samples. Journal of Abnormal Psychology, 117(2), 396–405. https://doi.org/10.1037/0021-843X.117.2.396.
## Bazna stopa
**Definicija:** učestalost ishoda u populaciji i vremenskom razdoblju na koje se procjena odnosi [I2] [I18].
**Termin:** bazna stopa.
**Uobičajena zamka:** ista osjetljivost i specifičnost mogu dati različitu pozitivnu prediktivnu vrijednost u populacijama s različitim baznim stopama Fazel, S., Singh, J. P., Doll, H., & Grann, M. (2012). Use of risk assessment instruments to predict violence and antisocial behaviour in 73 samples involving 24,827 people: Systematic review and meta-analysis. BMJ, 345, e4692. https://doi.org/10.1136/bmj.e4692.
## Kalibracija
**Definicija:** podudarnost između procijenjenih razina rizika i stvarnih učestalosti ishoda u ciljanoj populaciji. Ogonah, M. G. T., Seyedsalehi, A., Whiting, D., & Fazel, S. (2023). Violence risk assessment instruments in forensic psychiatric populations: A systematic review and meta-analysis. The Lancet Psychiatry, 10(10), 780–789. https://doi.org/10.1016/S2215-0366(23)00256-0.
**Termin:** kalibracija.
**Uobičajena zamka:** diskriminacija, primjerice AUC, nije isto što i kalibracija Ogonah, M. G. T., Seyedsalehi, A., Whiting, D., & Fazel, S. (2023). Violence risk assessment instruments in forensic psychiatric populations: A systematic review and meta-analysis. The Lancet Psychiatry, 10(10), 780–789. https://doi.org/10.1016/S2215-0366(23)00256-0.
Instrument može rangirati osobe bez dobro procijenjenih apsolutnih vjerojatnosti Ogonah, M. G. T., Seyedsalehi, A., Whiting, D., & Fazel, S. (2023). Violence risk assessment instruments in forensic psychiatric populations: A systematic review and meta-analysis. The Lancet Psychiatry, 10(10), 780–789. https://doi.org/10.1016/S2215-0366(23)00256-0.
## Interrater pouzdanost
**Definicija:** stupanj slaganja različitih procjenitelja koji procjenjuju isti slučaj [I10] [I11].
**Termin:** interrater pouzdanost / međuprocjeniteljska pouzdanost.
**Uobičajena zamka:** visoka pouzdanost ukupnog rezultata ne znači da su sve pojedinačne čestice jednako pouzdane [I10].
## AUC
**Definicija:** površina ispod ROC krivulje; pokazuje koliko dobro rezultat razlikuje osobe s ishodom od osoba bez ishoda u određenom uzorku [I2] [I18].
**Termin:** površina ispod ROC krivulje, AUC.
**Uobičajena zamka:** AUC ne daje izravno individualnu vjerojatnost recidivizma Fazel, S., Singh, J. P., Doll, H., & Grann, M. (2012). Use of risk assessment instruments to predict violence and antisocial behaviour in 73 samples involving 24,827 people: Systematic review and meta-analysis. BMJ, 345, e4692. https://doi.org/10.1136/bmj.e4692.
AUC sama ne govori o posljedicama lažno pozitivnih odluka Fazel, S., Singh, J. P., Doll, H., & Grann, M. (2012). Use of risk assessment instruments to predict violence and antisocial behaviour in 73 samples involving 24,827 people: Systematic review and meta-analysis. BMJ, 345, e4692. https://doi.org/10.1136/bmj.e4692.
## Procjena rizika
**Definicija:** strukturirani proces procjene vjerojatnosti određenog ishoda, uzimajući u obzir instrument, populaciju, vremenski okvir, bazne stope i kontekst [I18] [I19].
**Termin:** procjena rizika.
**Uobičajena zamka:** procjena rizika nije determinističko predviđanje DeMatteo, D., & Olver, M. E. (2022). Use of the Psychopathy Checklist-Revised in legal contexts: Validity, reliability, admissibility, and evidentiary issues. Journal of Personality Assessment, 104(2), 234–251. https://doi.org/10.1080/00223891.2021.1955693.
## Adversarijalna razlika procjenitelja
**Definicija:** razlika u rezultatima ili zaključcima koja se pojavljuje prema tome tko je angažirao procjenitelja, primjerice tužiteljstvo ili obrana [I13] [I14] [I15].
**Termin:** adversarijalna pristranost / razlika prema strani angažiranja.
**Uobičajena zamka:** svaka razlika između procjenitelja nije nužno pristranost Harris, P. B., Boccaccini, M. T., & Murrie, D. C. (2015). Rater differences in psychopathy measure scoring and predictive validity. Law and Human Behavior, 39(4), 321–331. https://doi.org/10.1037/lhb0000115.
Razlika između procjenitelja može proizlaziti iz različitih podataka, metoda ili legitimnog stručnog neslaganja Harris, P. B., Boccaccini, M. T., & Murrie, D. C. (2015). Rater differences in psychopathy measure scoring and predictive validity. Law and Human Behavior, 39(4), 321–331. https://doi.org/10.1037/lhb0000115; DeMatteo, D., & Olver, M. E. (2022). Use of the Psychopathy Checklist-Revised in legal contexts: Validity, reliability, admissibility, and evidentiary issues. Journal of Personality Assessment, 104(2), 234–251. https://doi.org/10.1080/00223891.2021.1955693.
## Etiketa psihopatije
**Definicija:** pravna ili klinička interpretacija kojom se osobi pripisuje visok stupanj psihopatskih obilježja na temelju rezultata i stručnog mišljenja Lloyd, C. D., Clark, H. J., & Forth, A. E. (2010). Psychopathy, expert testimony, and indeterminate sentences: Exploring the relationship between Psychopathy Checklist-Revised testimony and trial outcome in Canada. Legal and Criminological Psychology, 15(2), 323–339. https://doi.org/10.1348/135532509X468432; DeMatteo, D., & Olver, M. E. (2022). Use of the Psychopathy Checklist-Revised in legal contexts: Validity, reliability, admissibility, and evidentiary issues. Journal of Personality Assessment, 104(2), 234–251. https://doi.org/10.1080/00223891.2021.1955693.
**Termin:** etiketa psihopatije.
**Uobičajena zamka:** rezultat mjere ne treba pretvarati u zaključak o moralnoj vrijednosti, nepromjenjivosti ili automatskoj neuspješnosti tretmana DeMatteo, D., & Olver, M. E. (2022). Use of the Psychopathy Checklist-Revised in legal contexts: Validity, reliability, admissibility, and evidentiary issues. Journal of Personality Assessment, 104(2), 234–251. https://doi.org/10.1080/00223891.2021.1955693; Holper, L., Ehrbar, C., Fancellu, F., Hauser, N. C., Habermeyer, E., & Mokros, A. (2025). Criterion validity of the Psychopathy Checklist in legal contexts: An updated meta-analysis. Journal of Personality Assessment, 107(5), 547–562. https://doi.org/10.1080/00223891.2025.2469268.
## FAZA E — GDJE SE LITERATURA NE SLAŽE
## 1. Je li PCL-R prediktivno koristan?
**Strana A:** metaanalize i longitudinalne studije nalaze umjerenu prediktivnu korisnost za nasilni i opći recidivizam u određenim populacijama [I1] [I2] [I5] [I21].
**Strana B:** novije sinteze ističu heterogenost, slabije rezultate za Faktor 1, razlike među zemljama i ishodima te ograničenu prenosivost u individualne odluke [I19] [I20] [I21].
**Najvjerojatnija razlika:** populacija, vrsta ishoda, vremenski okvir, definicija recidivizma i izbor statističkog pokazatelja. Ogonah, M. G. T., Seyedsalehi, A., Whiting, D., & Fazel, S. (2023). Violence risk assessment instruments in forensic psychiatric populations: A systematic review and meta-analysis. The Lancet Psychiatry, 10(10), 780–789. https://doi.org/10.1016/S2215-0366(23)00256-0; Holper, L., Ehrbar, C., Fancellu, F., Hauser, N. C., Habermeyer, E., & Mokros, A. (2025). Criterion validity of the Psychopathy Checklist in legal contexts: An updated meta-analysis. Journal of Personality Assessment, 107(5), 547–562. https://doi.org/10.1080/00223891.2025.2469268.
**Kategorija:** **EMPIRIJSKI ODLUČIVO.**
## 2. Je li ukupni PCL-R rezultat važniji od pojedinih faktora?
**Strana A:** ukupni rezultat može imati umjerenu kriterijsku valjanost za opći i nasilni recidivizam [I1] [I2] [I21].
**Strana B:** Faktor 2 češće je snažniji prediktor od Faktora 1, a struktura konstrukta nije stabilna u svim uzorcima Walters, G. D. (2003). Predicting institutional adjustment and recidivism with the Psychopathy Checklist factor scores: A meta-analysis. Law and Human Behavior, 27(5), 541–558. https://doi.org/10.1023/A:1025490207678; Cooke, D. J., & Michie, C. (2001). Refining the construct of psychopathy: Towards a hierarchical model. Psychological Assessment, 13(2), 171–188. https://doi.org/10.1037/1040-3590.13.2.171; Međedović, J., Petrović, B., Kujačić, D., Želeskov Đorić, J., & Savić, M. (2015). What is the optimal number of traits to describe psychopathy? Primenjena psihologija, 8(2), 109–130.
**Najvjerojatnija razlika:** operacionalizacija konstrukta, uključivanje antisocijalnih ponašanja i izbor faktorskog modela. Cooke, D. J., & Michie, C. (2001). Refining the construct of psychopathy: Towards a hierarchical model. Psychological Assessment, 13(2), 171–188. https://doi.org/10.1037/1040-3590.13.2.171; Međedović, J., Petrović, B., Kujačić, D., Želeskov Đorić, J., & Savić, M. (2015). What is the optimal number of traits to describe psychopathy? Primenjena psihologija, 8(2), 109–130.
**Kategorija:** **EMPIRIJSKI ODLUČIVO**, ali djelomično i konceptualno opterećeno različitim definicijama psihopatije.
## 3. Je li istraživačka pouzdanost dovoljna za sudsku uporabu?
**Strana A:** u nekim forenzičkim istraživačkim uvjetima ukupni PCL-R rezultat pokazuje visoku interrater pouzdanost [I10].
**Strana B:** sudske analize nalaze niže ICC vrijednosti i veće razlike među procjeniteljima [I11] [I13].
**Najvjerojatnija razlika:** kvaliteta dokumentacije, obuka, iskustvo, motivacija, kontekst procjene i dostupnost neovisnih procjenitelja. Dåderman, A. M., & Hellström, Å. (2018). Interrater reliability of Psychopathy Checklist–Revised: Results on multiple analysis levels for a sample of patients undergoing forensic psychiatric evaluation. Criminal Justice and Behavior, 45(2), 234–263. https://doi.org/10.1177/0093854817747647; Edens, J. F., Cox, J., Smith, S. T., DeMatteo, D., & Sörman, K. (2015). How reliable are Psychopathy Checklist-Revised scores in Canadian criminal trials? Psychological Assessment, 27(2), 447–456. https://doi.org/10.1037/pas0000048.
**Kategorija:** **EMPIRIJSKI ODLUČIVO.**
## 4. Postoje li adversarijalne razlike procjenitelja?
**Strana A:** nalazi iz sudskih predmeta pokazuju više rezultate procjenitelja tužiteljstva i češće prelazak praga od 30 [I13] [I14] [I15].
**Strana B:** razlike se ne mogu uvijek jednoznačno pripisati pristranosti jer mogu nastati iz različitih spisa, intervjua ili selekcije predmeta [I12] [I19].
**Najvjerojatnija razlika:** strana angažiranja, dostupni podaci, selekcija predmeta i procjeniteljske tendencije. DeMatteo, D., Edens, J. F., Galloway, M., Cox, J., Smith, S. T., Koller, J. P., & Bersoff, B. (2014). Investigating the role of the Psychopathy Checklist–Revised in United States case law. Psychology, Public Policy, and Law, 20(1), 96–107. https://doi.org/10.1037/a0035452; Boccaccini, M. T., Chevalier, C. S., Murrie, D. C., & Varela, J. G. (2017). Psychopathy Checklist-Revised use and reporting practices in sexually violent predator evaluations. Sexual Abuse, 29(6), 592–614. https://doi.org/10.1177/1079063215612443.
**Kategorija:** **EMPIRIJSKI ODLUČIVO.**
## 5. Treba li visoki PCL-R rezultat smanjiti očekivanja od tretmana?
**Strana A:** visoki rezultat često je u pravnim postupcima povezan s procjenama slabije tretmanske dostupnosti Lloyd, C. D., Clark, H. J., & Forth, A. E. (2010). Psychopathy, expert testimony, and indeterminate sentences: Exploring the relationship between Psychopathy Checklist-Revised testimony and trial outcome in Canada. Legal and Criminological Psychology, 15(2), 323–339. https://doi.org/10.1348/135532509X468432.
**Strana B:** pregledni radovi upozoravaju da se iz rezultata ne smije izvesti automatski zaključak o nepromjenjivosti ili neuspjehu tretmana DeMatteo, D., & Olver, M. E. (2022). Use of the Psychopathy Checklist-Revised in legal contexts: Validity, reliability, admissibility, and evidentiary issues. Journal of Personality Assessment, 104(2), 234–251. https://doi.org/10.1080/00223891.2021.1955693.
**Najvjerojatnija razlika:** razlika između empirijske prognoze pojedinih ishoda, kliničke odluke o tretmanu i vrijednosnog zaključka da je osoba “nepopravljiva”. Lloyd, C. D., Clark, H. J., & Forth, A. E. (2010). Psychopathy, expert testimony, and indeterminate sentences: Exploring the relationship between Psychopathy Checklist-Revised testimony and trial outcome in Canada. Legal and Criminological Psychology, 15(2), 323–339. https://doi.org/10.1348/135532509X468432; DeMatteo, D., & Olver, M. E. (2022). Use of the Psychopathy Checklist-Revised in legal contexts: Validity, reliability, admissibility, and evidentiary issues. Journal of Personality Assessment, 104(2), 234–251. https://doi.org/10.1080/00223891.2021.1955693.
**Kategorija:** **KONCEPTUALNO NEODLUČIVO** kada je riječ o tome treba li osobu etiketirati kao nepopravljivu; empirijski je odlučivo samo pitanje specifičnih tretmanskih ishoda.
2. Izvršene izmjene
| Br. | Radnja | Prije | Poslije |
|---|
| 4 | ZAMIJENI_REFERENCU | [I5] [I7] | Walters, G. D. (2003). Predicting institutional adjustment and recidivism with the Psychopathy Checklist factor scores: A meta-analysis. Law and Human Behavior, 27(5), 541–558. 🔗 |
| 15 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Primjereniji zaključak jest da može dati korisnu informaciju o grupnom riziku u određenim populacijama, ali njegova individualna interpretacija zahtijeva kalibraciju, kontekst, procjenu pogreške i uporabu drugih relevantnih podataka [I19] [I20] [I21]. | PCL-R može biti povezan s grupnim razlikama u riziku u određenim populacijama, ali individualno tumačenje mora uzeti u obzir baznu stopu, kontekst procjene, pogrešku mjerenja i druge relevantne podatke [I18] [I19] [I21]. |
| 23 | ZAMIJENI_REFERENCU | bez oznake izvora | Ogonah, M. G. T., Seyedsalehi, A., Whiting, D., & Fazel, S. (2023). Violence risk assessment instruments in forensic psychiatric populations: A systematic review and meta-analysis. The Lancet Psychiatry, 10(10), 780–789. 🔗 |
| 30 | ZAMIJENI_REFERENCU | [I15] [I17] [I19] | Lloyd, C. D., Clark, H. J., & Forth, A. E. (2010). Psychopathy, expert testimony, and indeterminate sentences: Exploring the relationship between Psychopathy Checklist-Revised testimony and trial outcome in Canada. Legal and Criminological Psychology, 15(2), 323–339. 🔗; DeMatteo, D., & Olver, M. E. (2022). Use of the Psychopathy Checklist-Revised in legal contexts: Validity, reliability, admissibility, and evidentiary issues. Journal of Personality Assessment, 104(2), 234–251. 🔗 |
| 31 | ZAMIJENI_REFERENCU | [DIDAKTIČKA NAPOMENA] | DeMatteo, D., & Olver, M. E. (2022). Use of the Psychopathy Checklist-Revised in legal contexts: Validity, reliability, admissibility, and evidentiary issues. Journal of Personality Assessment, 104(2), 234–251. 🔗 |
| 32 | ZAMIJENI_REFERENCU | [DIDAKTIČKA NAPOMENA] | Fazel, S., Singh, J. P., Doll, H., & Grann, M. (2012). Use of risk assessment instruments to predict violence and antisocial behaviour in 73 samples involving 24,827 people: Systematic review and meta-analysis. BMJ, 345, e4692. 🔗 |
| 33 | ZAMIJENI_REFERENCU | [DIDAKTIČKA NAPOMENA] | Holper, L., Ehrbar, C., Fancellu, F., Hauser, N. C., Habermeyer, E., & Mokros, A. (2025). Criterion validity of the Psychopathy Checklist in legal contexts: An updated meta-analysis. Journal of Personality Assessment, 107(5), 547–562. 🔗 |
| 34 | ZAMIJENI_REFERENCU | [DIDAKTIČKA NAPOMENA] | DeMatteo, D., & Olver, M. E. (2022). Use of the Psychopathy Checklist-Revised in legal contexts: Validity, reliability, admissibility, and evidentiary issues. Journal of Personality Assessment, 104(2), 234–251. 🔗; Holper, L., Ehrbar, C., Fancellu, F., Hauser, N. C., Habermeyer, E., & Mokros, A. (2025). Criterion validity of the Psychopathy Checklist in legal contexts: An updated meta-analysis. Journal of Personality Assessment, 107(5), 547–562. 🔗 |
| 35 | ZAMIJENI_REFERENCU | [DIDAKTIČKA NAPOMENA] | Fazel, S., Singh, J. P., Doll, H., & Grann, M. (2012). Use of risk assessment instruments to predict violence and antisocial behaviour in 73 samples involving 24,827 people: Systematic review and meta-analysis. BMJ, 345, e4692. 🔗 |
| 36 | ZAMIJENI_REFERENCU | [DIDAKTIČKA NAPOMENA] | Walters, G. D., Knight, R. A., Grann, M., & Dahle, K.-P. (2008). Incremental validity of the Psychopathy Checklist facet scores: Predicting release outcome in six samples. Journal of Abnormal Psychology, 117(2), 396–405. 🔗 |
| 37 | ZAMIJENI_REFERENCU | [DIDAKTIČKA NAPOMENA] | Fazel, S., Singh, J. P., Doll, H., & Grann, M. (2012). Use of risk assessment instruments to predict violence and antisocial behaviour in 73 samples involving 24,827 people: Systematic review and meta-analysis. BMJ, 345, e4692. 🔗 |
| 38 | ZAMIJENI_REFERENCU | [DIDAKTIČKA NAPOMENA] | Ogonah, M. G. T., Seyedsalehi, A., Whiting, D., & Fazel, S. (2023). Violence risk assessment instruments in forensic psychiatric populations: A systematic review and meta-analysis. The Lancet Psychiatry, 10(10), 780–789. 🔗 |
| 39 | ZAMIJENI_REFERENCU | [DIDAKTIČKA NAPOMENA] | Ogonah, M. G. T., Seyedsalehi, A., Whiting, D., & Fazel, S. (2023). Violence risk assessment instruments in forensic psychiatric populations: A systematic review and meta-analysis. The Lancet Psychiatry, 10(10), 780–789. 🔗 |
| 41 | ZAMIJENI_REFERENCU | [DIDAKTIČKA NAPOMENA] | Fazel, S., Singh, J. P., Doll, H., & Grann, M. (2012). Use of risk assessment instruments to predict violence and antisocial behaviour in 73 samples involving 24,827 people: Systematic review and meta-analysis. BMJ, 345, e4692. 🔗 |
| 42 | ZAMIJENI_REFERENCU | [DIDAKTIČKA NAPOMENA] | Fazel, S., Singh, J. P., Doll, H., & Grann, M. (2012). Use of risk assessment instruments to predict violence and antisocial behaviour in 73 samples involving 24,827 people: Systematic review and meta-analysis. BMJ, 345, e4692. 🔗 |
| 43 | ZAMIJENI_REFERENCU | [DIDAKTIČKA NAPOMENA] | DeMatteo, D., & Olver, M. E. (2022). Use of the Psychopathy Checklist-Revised in legal contexts: Validity, reliability, admissibility, and evidentiary issues. Journal of Personality Assessment, 104(2), 234–251. 🔗 |
| 44 | ZAMIJENI_REFERENCU | [DIDAKTIČKA NAPOMENA] | Harris, P. B., Boccaccini, M. T., & Murrie, D. C. (2015). Rater differences in psychopathy measure scoring and predictive validity. Law and Human Behavior, 39(4), 321–331. 🔗 |
| 45 | ZAMIJENI_REFERENCU | [DIDAKTIČKA NAPOMENA] | Harris, P. B., Boccaccini, M. T., & Murrie, D. C. (2015). Rater differences in psychopathy measure scoring and predictive validity. Law and Human Behavior, 39(4), 321–331. 🔗; DeMatteo, D., & Olver, M. E. (2022). Use of the Psychopathy Checklist-Revised in legal contexts: Validity, reliability, admissibility, and evidentiary issues. Journal of Personality Assessment, 104(2), 234–251. 🔗 |
| 46 | ZAMIJENI_REFERENCU | [DIDAKTIČKA NAPOMENA] | DeMatteo, D., & Olver, M. E. (2022). Use of the Psychopathy Checklist-Revised in legal contexts: Validity, reliability, admissibility, and evidentiary issues. Journal of Personality Assessment, 104(2), 234–251. 🔗; Holper, L., Ehrbar, C., Fancellu, F., Hauser, N. C., Habermeyer, E., & Mokros, A. (2025). Criterion validity of the Psychopathy Checklist in legal contexts: An updated meta-analysis. Journal of Personality Assessment, 107(5), 547–562. 🔗 |
| 49 | ZAMIJENI_REFERENCU | bez oznake izvora | Ogonah, M. G. T., Seyedsalehi, A., Whiting, D., & Fazel, S. (2023). Violence risk assessment instruments in forensic psychiatric populations: A systematic review and meta-analysis. The Lancet Psychiatry, 10(10), 780–789. 🔗; Holper, L., Ehrbar, C., Fancellu, F., Hauser, N. C., Habermeyer, E., & Mokros, A. (2025). Criterion validity of the Psychopathy Checklist in legal contexts: An updated meta-analysis. Journal of Personality Assessment, 107(5), 547–562. 🔗 |
| 51 | ZAMIJENI_REFERENCU | [I4] [I5] [I7] [I23] | Walters, G. D. (2003). Predicting institutional adjustment and recidivism with the Psychopathy Checklist factor scores: A meta-analysis. Law and Human Behavior, 27(5), 541–558. 🔗; Cooke, D. J., & Michie, C. (2001). Refining the construct of psychopathy: Towards a hierarchical model. Psychological Assessment, 13(2), 171–188. 🔗; Međedović, J., Petrović, B., Kujačić, D., Želeskov Đorić, J., & Savić, M. (2015). What is the optimal number of traits to describe psychopathy? Primenjena psihologija, 8(2), 109–130. |
| 52 | ZAMIJENI_REFERENCU | bez oznake izvora | Cooke, D. J., & Michie, C. (2001). Refining the construct of psychopathy: Towards a hierarchical model. Psychological Assessment, 13(2), 171–188. 🔗; Međedović, J., Petrović, B., Kujačić, D., Želeskov Đorić, J., & Savić, M. (2015). What is the optimal number of traits to describe psychopathy? Primenjena psihologija, 8(2), 109–130. |
| 55 | ZAMIJENI_REFERENCU | bez oznake izvora | Dåderman, A. M., & Hellström, Å. (2018). Interrater reliability of Psychopathy Checklist–Revised: Results on multiple analysis levels for a sample of patients undergoing forensic psychiatric evaluation. Criminal Justice and Behavior, 45(2), 234–263. 🔗; Edens, J. F., Cox, J., Smith, S. T., DeMatteo, D., & Sörman, K. (2015). How reliable are Psychopathy Checklist-Revised scores in Canadian criminal trials? Psychological Assessment, 27(2), 447–456. 🔗 |
| 58 | ZAMIJENI_REFERENCU | bez oznake izvora | DeMatteo, D., Edens, J. F., Galloway, M., Cox, J., Smith, S. T., Koller, J. P., & Bersoff, B. (2014). Investigating the role of the Psychopathy Checklist–Revised in United States case law. Psychology, Public Policy, and Law, 20(1), 96–107. 🔗; Boccaccini, M. T., Chevalier, C. S., Murrie, D. C., & Varela, J. G. (2017). Psychopathy Checklist-Revised use and reporting practices in sexually violent predator evaluations. Sexual Abuse, 29(6), 592–614. 🔗 |
| 59 | ZAMIJENI_REFERENCU | [I15] [I17] | Lloyd, C. D., Clark, H. J., & Forth, A. E. (2010). Psychopathy, expert testimony, and indeterminate sentences: Exploring the relationship between Psychopathy Checklist-Revised testimony and trial outcome in Canada. Legal and Criminological Psychology, 15(2), 323–339. 🔗 |
| 60 | ZAMIJENI_REFERENCU | [I17] [I19] | DeMatteo, D., & Olver, M. E. (2022). Use of the Psychopathy Checklist-Revised in legal contexts: Validity, reliability, admissibility, and evidentiary issues. Journal of Personality Assessment, 104(2), 234–251. 🔗 |
| 61 | ZAMIJENI_REFERENCU | bez oznake izvora | Lloyd, C. D., Clark, H. J., & Forth, A. E. (2010). Psychopathy, expert testimony, and indeterminate sentences: Exploring the relationship between Psychopathy Checklist-Revised testimony and trial outcome in Canada. Legal and Criminological Psychology, 15(2), 323–339. 🔗; DeMatteo, D., & Olver, M. E. (2022). Use of the Psychopathy Checklist-Revised in legal contexts: Validity, reliability, admissibility, and evidentiary issues. Journal of Personality Assessment, 104(2), 234–251. 🔗 |
3. Neizvršeni nalazi
| Br. | Razlog |
|---|
| Nema neizvršenih nalaza. Svih 27 nalaza na razini tvrdnje ima obavezna polja prema §2a. |
4. ZAKLJUČANE ODLUKE
| Br. nalaza | Radnja | Uklonjeno / promijenjeno | Razlog iz recenzije | Status |
|---|
| 15 |
IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU |
„Primjereniji zaključak jest da može dati korisnu informaciju o grupnom riziku u određenim populacijama, ali njegova individualna interpretacija zahtijeva kalibraciju, kontekst, procjenu pogreške i uporabu drugih relevantnih podataka [I19] [I20] [I21].” → „PCL-R može biti povezan s grupnim razlikama u riziku u određenim populacijama, ali individualno tumačenje mora uzeti u obzir baznu stopu, kontekst procjene, pogrešku mjerenja i druge relevantne podatke [I18] [I19] [I21].” |
Izvorni opseg je širi od izravno provjerenog nalaza o kalibraciji. |
izvršeno; odluka je zaključana |
5. KOLATERALNA ŠTETA
| Odjeljak | Vrsta | Učinak | Prijedlog |
|---|
| Nema stavki. Primijenjene radnje nisu proizvele prazan odjeljak, ispražnjen odjeljak, izgubljenu motivaciju, naslov koji ne odgovara sadržaju, modalitet bez potpore ni tvrdnju jaču od izostavljenog. |
6. PROVJERENO NA IZVORU
| Oznaka | Razina provjere | Razina dohvata u dosjeu | URL | Stranice na kojima su nalazi lokalizirani | Objavljena verzija | Izostavljeno (iz A8) |
|---|
| I1 | SAŽETAK | SAŽETAK | 🔗 | nije navedeno | nije primjenjivo | — |
| I2 | SAŽETAK | SAŽETAK | 🔗 | nije navedeno | nije primjenjivo | — |
| I3 | SAŽETAK | SAŽETAK | 🔗 | nije navedeno | nije primjenjivo | — |
| I4 | PUNI_TEKST | PUNI_TEKST | 🔗 | nije navedeno | nije primjenjivo | Model strukture nije konačno riješen jednim prikazom; izvor osporava dostatnost dvaju faktora i predlaže hijerarhijski model. |
| I5 | SAŽETAK | SAŽETAK | 🔗 | nije navedeno | nije primjenjivo | — |
| I6 | PUNI_TEKST | PUNI_TEKST | 🔗 | nije navedeno | nije primjenjivo | Povijesne kliničke formulacije počivaju na nereprezentativnom uzorku, a konstrukt zahtijeva integraciju više razina podataka. |
| I7 | SAŽETAK | SAŽETAK | 🔗 | nije navedeno | nije primjenjivo | — |
| I8 | SAŽETAK | SAŽETAK | 🔗 | nije navedeno | nije primjenjivo | — |
| I9 | SAŽETAK | SAŽETAK | 🔗 | nije navedeno | nije primjenjivo | — |
| I10 | SAŽETAK | SAŽETAK | 🔗 | nije navedeno | nije primjenjivo | — |
| I11 | SAŽETAK | SAŽETAK | 🔗 | nije navedeno | nije primjenjivo | — |
| I12 | SAŽETAK | SAŽETAK | 🔗 | nije navedeno | nije primjenjivo | — |
| I13 | SAŽETAK | SAŽETAK | 🔗 | nije navedeno | nije primjenjivo | — |
| I14 | SAŽETAK | SAŽETAK | 🔗 | nije navedeno | nije primjenjivo | — |
| I15 | SAŽETAK | SAŽETAK | 🔗 | nije navedeno | nije primjenjivo | — |
| I16 | SAŽETAK | SAŽETAK | 🔗 | nije navedeno | Isti tiskani članak; nije zasebna nadiđena verzija. | — |
| I17 | SAMO_BIBLIOGRAFSKI_ZAPIS | SAŽETAK | 🔗 | nije navedeno | nije primjenjivo | — |
| I18 | PUNI_TEKST | PUNI_TEKST | 🔗 | nije navedeno | nije primjenjivo | Izvor navodi heterogene populacije i ishode, visok rizik pristranosti te ograničenja oslanjanja samo na AUC i nedostatak kalibracijskih podataka. |
| I19 | SAŽETAK | SAŽETAK | 🔗 | nije navedeno | nije primjenjivo | — |
| I20 | PUNI_TEKST | SAŽETAK | 🔗 | nije navedeno | nije primjenjivo | Izvor navodi mješovite dokaze, visok rizik pristranosti, malo istraživanja na ženama i izostanak podataka iz zemalja s niskim i srednjim dohotkom. |
| I21 | PUNI_TEKST | PUNI_TEKST | 🔗 | nije navedeno | nije primjenjivo | Heterogenost otežava zaključke o općoj prenosivosti kroz populacije i ishode. |
| I22 | PUNI_TEKST | SAŽETAK | 🔗 | nije navedeno | Isti tiskani članak; nije zasebna nadiđena verzija. | Uzorak je ograničen na odrasle muškarce s poviješću IPV-a; generalizacija je ograničena. |
| I23 | PUNI_TEKST | PUNI_TEKST | 🔗 | nije navedeno | Objavljena verzija ne postoji kao druga verzija istog rada; izvor je već objavljen. | Uzorak čine muški osuđenici iz Srbije; rezultat nije dokaz univerzalne strukture PCL-R-a. |
7. PRENESENI SIGNALI
| Signal | Izvor u recenziji |
|---|
| signali_za_nacrt — PREGLED_BEZ_POZICIONIRANJA; predmet: I1; I5; I17; I18; I19; I20; I21; opis: Dokument se na postojeće preglede i metaanalize uglavnom poziva kao na izvore pojedinačnih tvrdnji, ali ih ne pozicionira sustavno kao prethodne sinteze prema kojima zauzima vlastiti analitički stav. | A14 |
| signali_za_nacrt — TANKA_KALIBRACIJSKA_LITERATURA; predmet: Poglavlje 4; opis: Korpus podupire raspravu o AUC-u, baznim stopama i individualnom odlučivanju, ali ne daje izravnu lokalnu kalibraciju PCL-R-a. | A14 |
| razvrstavanje neslaganja po tvrdnji: EMPIRIJSKI_ODLUČIVO / KONCEPTUALNO_NEODLUČIVO | A9, faza E dosjea |
| poglavlja s oznakom samo_sazetak: true | B5 |
Za poglavlja s oznakom samo_sazetak: true nema stavki; sva poglavlja u prenesenoj pokrivenosti imaju vrijednost false.
8. NALAZI O DOSJEU
| Br. | Vrsta | Predmet | Opis |
|---|
| D1 | RAZLAZ_BROJA | B5 | Dosje navodi 23 potvrđena izvora, ali 5 bibliografskih jedinica prema provjeri ne ispunjava klasu POTVRĐENO. |
| D2 | RAZLAZ_RAZINE_DOHVATA | B5 | Dosje navodi 5 punih tekstova i 18 sažetaka; vlastita provjera daje 7 punih tekstova, 15 sažetaka i 1 samo bibliografski zapis. |
| D3 | RAZLAZ_RAZINE_DOHVATA | I17; I20; I22 | I17 je u dosjeu označen kao sažetak, ali je otvoren samo bibliografski zapis; I20 i I22 označeni su kao sažeci, ali je otvoren puni tekst. |
| D4 | STRUKTURNA_NEUSKLAĐENOST | B5.1; F | B5.1 navodi osam poglavlja, a Faza F šest; brojčane dodjele izvora nisu izravno usporedive. |
| D5 | NETOCNA_STRUKTURNA_OZNAKA | F | Svih šest poglavlja ima oznaku Pokrivenost punim tekstom: da, iako uključuje izvore provjerene samo na sažetku ili bibliografskom zapisu. |
| D6 | POGRESNO_SAZET_ZAKLJUCAK_IZVORA | I23 | Dosje izjednačava pet komponenti iz eksploratorne analize s najboljim strukturnim modelom, dok puni tekst navodi bolji model s trima temeljnim crtama i ponašajnim ishodima. |
| D7 | UZE_POLJE_OGRADA | I6; I18; I20 | Polja OGADE AUTORÂ uža su od ograničenja vidljivih u punim tekstovima. |
| D8 | NEDOSTATAK_REGISTRA | B0 | Registar nije priložen, pa nema neovisnog traga prvotne bibliografske kontrole. |
| D9 | RAZVRSTAVANJE_PRENESENO | Faza E | Razvrstavanja EMPIRIJSKI_ODLUCIVO i KONCEPTUALNO_NEODLUCIVO postoje i prenesena su bez preispitivanja. |
9. KANDIDATI ZA UKLANJANJE
| Izvor | Razlog | Status |
|---|
| Nema stavki. Nijedan izvor nije ostao necitiran u dokumentu, a nijedna izvršena radnja nije klasificirana kao NADIDENA_VERZIJA. |