Sinteza istraživanja: Može li umjetna inteligencija razumjeti ljudske emocije?
Proces izrade seminarskog rada
Izmijenjeni dokument
Verzija recenzije: v14
Verzija prompta: nije navedena
Primijenjene su samo radnje navedene u nastavku. Svi dijelovi dosjea koje nalaz ne dodiruje ostaju nepromijenjeni i zadržavaju izvorni Markdown-format. Prozni nalaz koji obuhvaća tvrdnje 31, 33, 35, 37, 39, 41, 43, 45, 47, 49, 51, 53, 55, 57, 59, 61 i 63 nije izvršen jer ne daje zasebnu, jednoznačnu formulaciju za svaku tvrdnju.
Izmijenjeni odlomci
FAZA C — Mapa područja
Afektivno računarstvo obuhvaća računalnu obradu emocionalno relevantnih signala, uključujući njihovo prepoznavanje i modeliranje; navedeni opseg ne treba automatski izjednačiti s ljudskim emocionalnim iskustvom [I10].
U računalnoj obradi emocija klasifikacijski modeli povezuju se s diskretnim oznakama, a regresijski s dimenzijskim vrijednostima; uspjeh takvog modela sam po sebi ne dokazuje ljudsko emocionalno razumijevanje [I23].
Rezultat AI-ja na jednom EI-testu treba tumačiti kao izvedbu na konkretnoj mjeri; sposobnosni i samoprocjenski modeli EI-ja nisu međusobno zamjenjivi [I5][I6].
Kontrolirani i odglumljeni izrazi razlikuju se od spontanih interakcija; zato rezultate dobivene na takvim podacima ne treba bez dodatne provjere generalizirati na prirodno emocionalno ponašanje [I7][I25].
Kulturna varijabilnost izraza lica može ograničiti prijenos nalaza o emocionalnim izrazima između populacija; posljedice za konkretan klasifikator treba provjeriti međukulturnim testiranjem [I22][I24].
Multimodalna fuzija može iskorištavati odnose između jezičnih, vizualnih i akustičkih modaliteta te u pojedinim protokolima postići konkurentnu ili bolju predikciju; veličina prednosti ovisi o skupu podataka i usporednom modelu [I8][I10].
Prednost multimodalnog sustava može ovisiti o svojstvima skupa podataka, načinu anotacije i kriterijima evaluacije; bez međuskupovne provjere ne treba je pripisati općem emocionalnom razumijevanju [I8][I10].
Multimodalnost može povećati dostupnost signala i prediktivnu izvedbu, ali sama po sebi ne dokazuje emocionalno razumijevanje; taj se zaključak mora odvojiti od rezultata na konkretnom skupu podataka [I8][I10].
Emognition povezuje samoprocjene, izraze lica i fiziološke signale s oznakama emocionalnih stanja; ti su podaci pokazatelji mjerenih signala i ne predstavljaju izravno mjerenje subjektivnog doživljaja AI-sustava [I9].
Prepoznavanje emocija u računalnom sustavu može značiti dodjelu diskretne kategorije ili procjenu afektivne dimenzije na temelju opaženih signala [I23].
Šire emocionalno razumijevanje ne svodi se na klasifikaciju oznake, nego može uključivati razumijevanje konteksta, uzroka, perspektive te misli, uvjerenja i namjera [I13][I16].
Empatično odgovaranje u ovim radovima operacionalizira se kroz prepoznavanje emocionalne situacije i generiranje odgovora koji ljudski procjenjivači ocjenjuju relevantnima ili empatičnima [I11][I12].
Rezultati se ne mogu izravno uspoređivati bez uzimanja u obzir razlika u materijalu, protokolu, atribuciji izvora i kriteriju procjene [I19][I20][I21].
Korisnici mogu procijeniti odgovor kao kvalitetan ili podržavajući, a ipak preferirati čovjeka kao izvor empatije; to je nalaz o atribuciji i izboru izvora, ne o subjektivnom emocionalnom iskustvu AI-ja [I20][I21].
FAZA D — Pojmovnik
Afektivno računarstvo u ovom radu označava računalnu obradu emocionalno relevantnih signala i stanja, uključujući njihovo prepoznavanje i modeliranje [I10].
U dimenzijskim prikazima emocionalni se fenomen može opisivati vrijednostima poput valencije i pobuđenosti [I23]; Russellov circumplex-model treba provjeriti na otvorenom tekstu prije šireg prikaza [I2].
FAZA E — Gdje se literatura ne slaže
U odjeljku o višim ocjenama AI-ja oznaka izvora I20 zamijenjena je ovim sadržajem polja zamjenski_citat:
Wenger, Joshua D., C. Daryl Cameron i Michael Inzlicht. (2026). „People choose to receive human empathy despite rating AI empathy higher.” Communications Psychology, 4, 19. https://www.nature.com/articles/s44271-025-00387-3; puni tekst.
Preostali dio odjeljka zamijenjen je doslovno ovim tekstom:
I19 u otvorenoj verziji izvještava da su GPT-odgovori ocijenjeni kvalitetnijima u razgovoru, ali manje empatičnima od ljudskih partnera; I20 pokazuje da atribucija AI-izvora smanjuje procjenu empatije i podrške [I19][I20].
Izvršene izmjene
| Br. nalaza | Radnja | Prije | Poslije |
|---|---|---|---|
| 1 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Afektivno računarstvo nastoji računalnim sustavima omogućiti prepoznavanje, modeliranje i izražavanje emocionalno relevantnih informacija [I1]. | Afektivno računarstvo obuhvaća računalnu obradu emocionalno relevantnih signala, uključujući njihovo prepoznavanje i modeliranje; navedeni opseg ne treba automatski izjednačiti s ljudskim emocionalnim iskustvom [I10]. |
| 4 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Rezultat sustava treba opisati kao „klasifikaciju emocionalne oznake” ili „procjenu afektivne dimenzije”, a ne automatski kao razumijevanje emocije. | U računalnoj obradi emocija klasifikacijski modeli povezuju se s diskretnim oznakama, a regresijski s dimenzijskim vrijednostima; uspjeh takvog modela sam po sebi ne dokazuje ljudsko emocionalno razumijevanje [I23]. |
| 8 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Stoga se rezultat AI-ja na jednom EI-testu ne smije proširiti na tvrdnju da sustav posjeduje emocionalnu inteligenciju u svim teorijskim značenjima. | Rezultat AI-ja na jednom EI-testu treba tumačiti kao izvedbu na konkretnoj mjeri; sposobnosni i samoprocjenski modeli EI-ja nisu međusobno zamjenjivi [I5][I6]. |
| P1 izvorni br. 11 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Odglumljeni ili strogo kontrolirani izrazi mogu olakšati klasifikaciju, ali ne predstavljaju nužno prirodno emocionalno ponašanje [I7][I25]. | Kontrolirani i odglumljeni izrazi razlikuju se od spontanih interakcija; zato rezultate dobivene na takvim podacima ne treba bez dodatne provjere generalizirati na prirodno emocionalno ponašanje [I7][I25]. |
| P2 izvorni br. 12 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Kulturna varijabilnost izraza lica dodatno ograničava prijenos modela iz jedne populacije u drugu [I22][I24][SAŽETAK]. | Kulturna varijabilnost izraza lica može ograničiti prijenos nalaza o emocionalnim izrazima između populacija; posljedice za konkretan klasifikator treba provjeriti međukulturnim testiranjem [I22][I24]. |
| P3 izvorni br. 14 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Multimodalna fuzija može poboljšati predikciju u odnosu na pojedinačne modalitete [I8][I10]. | Multimodalna fuzija može iskorištavati odnose između jezičnih, vizualnih i akustičkih modaliteta te u pojedinim protokolima postići konkurentnu ili bolju predikciju; veličina prednosti ovisi o skupu podataka i usporednom modelu [I8][I10]. |
| P4 izvorni br. 15 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Prednost multimodalnosti može proizlaziti iz korelacija karakterističnih za određeni skup podataka [I8][I10]. | Prednost multimodalnog sustava može ovisiti o svojstvima skupa podataka, načinu anotacije i kriterijima evaluacije; bez međuskupovne provjere ne treba je pripisati općem emocionalnom razumijevanju [I8][I10]. |
| P5 izvorni br. 16 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Zbog toga veći broj modaliteta ne dokazuje sam po sebi veće emocionalno razumijevanje. | Multimodalnost može povećati dostupnost signala i prediktivnu izvedbu, ali sama po sebi ne dokazuje emocionalno razumijevanje; taj se zaključak mora odvojiti od rezultata na konkretnom skupu podataka [I8][I10]. |
| P6 izvorni br. 17 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Nijedan kanal u Emognitionu nije izravan dokaz subjektivnog emocionalnog doživljaja [I9][SAŽETAK]. | Emognition povezuje samoprocjene, izraze lica i fiziološke signale s oznakama emocionalnih stanja; ti su podaci pokazatelji mjerenih signala i ne predstavljaju izravno mjerenje subjektivnog doživljaja AI-sustava [I9]. |
| P7 izvorni br. 18 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Prepoznavanje emocionalne oznake odgovara na pitanje kojoj klasi ili dimenziji podražaj najviše odgovara. | Prepoznavanje emocija u računalnom sustavu može značiti dodjelu diskretne kategorije ili procjenu afektivne dimenzije na temelju opaženih signala [I23]. |
| P8 izvorni br. 19 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Emocionalno razumijevanje zahtijevalo bi dodatnu obradu konteksta, odnosa među sudionicima, uzroka emocije, perspektive osobe i mogućih posljedica odgovora [I5][I13][I16]. | Šire emocionalno razumijevanje ne svodi se na klasifikaciju oznake, nego može uključivati razumijevanje konteksta, uzroka, perspektive te misli, uvjerenja i namjera [I13][I16]. |
| P9 izvorni br. 23 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | U takvim sustavima emocionalno primjeren odgovor može uključivati prepoznavanje emocionalnog tona, potvrđivanje iskustva, odgovarajuću podršku ili izbjegavanje neprimjerenog tona [I11][I12]. | Empatično odgovaranje u ovim radovima operacionalizira se kroz prepoznavanje emocionalne situacije i generiranje odgovora koji ljudski procjenjivači ocjenjuju relevantnima ili empatičnima [I11][I12]. |
| P10 izvorni br. 28 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | To neslaganje ne mora značiti da su rezultati međusobno nekompatibilni: različiti su izvori, protokoli, oznake autorstva i kriteriji procjene. | Rezultati se ne mogu izravno uspoređivati bez uzimanja u obzir razlika u materijalu, protokolu, atribuciji izvora i kriteriju procjene [I19][I20][I21]. |
| P11 izvorni br. 29 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Funkcionalno uspješan odgovor može biti prihvaćen kao koristan, ali se AI i dalje ne mora doživljavati kao legitimni nositelj emocionalnog iskustva [I20][I21][SAŽETAK]. | Korisnici mogu procijeniti odgovor kao kvalitetan ili podržavajući, a ipak preferirati čovjeka kao izvor empatije; to je nalaz o atribuciji i izboru izvora, ne o subjektivnom emocionalnom iskustvu AI-ja [I20][I21]. |
| P12 izvorni br. 30 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Afektivno računarstvo je područje koje računalnim sustavima omogućuje obradu emocionalno relevantnih signala, uključujući prepoznavanje, modeliranje i izražavanje emocija [I1]. | Afektivno računarstvo u ovom radu označava računalnu obradu emocionalno relevantnih signala i stanja, uključujući njihovo prepoznavanje i modeliranje [I10]. |
| P14 izvorni br. 34 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Afekt je dimenzijski prostor u kojem se emocionalni pojmovi mogu organizirati prema ugodi/neugodi i pobuđenosti [I2][SAŽETAK]. | U dimenzijskim prikazima emocionalni se fenomen može opisivati vrijednostima poput valencije i pobuđenosti [I23]; Russellov circumplex-model treba provjeriti na otvorenom tekstu prije šireg prikaza [I2]. |
| P15 izvorni br. 79 | ZAMIJENI_REFERENCU | Oznaka I20 u nalazu o višim ocjenama AI-ja. | Wenger, Joshua D., C. Daryl Cameron i Michael Inzlicht. (2026). „People choose to receive human empathy despite rating AI empathy higher.” Communications Psychology, 4, 19. https://www.nature.com/articles/s44271-025-00387-3; puni tekst. |
| P16 izvorni br. 80 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | I19 nalazi da su chatbotovi percipirani kao manje empatični od ljudskih partnera, a I20 pokazuje da atribucija AI-izvora smanjuje procjenu empatije. | I19 u otvorenoj verziji izvještava da su GPT-odgovori ocijenjeni kvalitetnijima u razgovoru, ali manje empatičnima od ljudskih partnera; I20 pokazuje da atribucija AI-izvora smanjuje procjenu empatije i podrške [I19][I20]. |
Neizvršeni nalazi
| Br. nalaza | Razlog |
|---|---|
| P13 izvorni br. 31, 33, 35, 37, 39, 41, 43, 45, 47, 49, 51, 53, 55, 57, 59, 61 i 63 | NEJEDNOZNAČAN PROZNI NALAZ. Recenzija daje jednu skupnu uputu — „Za svaku napomenu dodati konkretnu oznaku izvora i ograničiti tekst na dokazani opseg” — te jedan primjer, ali ne daje zasebnu doslovnu novu formulaciju za svaku od 17 tvrdnji. Nije dopušteno izvoditi pojedinačne zamjene iz primjera. |
ZAKLJUČANE ODLUKE
| Br. nalaza | Radnja | Uklonjeno / promijenjeno | Razlog iz recenzije | Status |
|---|---|---|---|---|
| 1 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Definicija afektivnog računarstva s oznakom [I1]. | Bibliografski identitet je uredan, ali sadržaj monografije nije otvoren na potrebnoj razini. | Zaključano; ne vraćati izvornu formulaciju. |
| 4 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Normativna napomena o opisu rezultata sustava. | Izvor potvrđuje tehničku razliku, ali ne nosi cijelu normativnu formulaciju. | Zaključano; ne proširivati formulaciju. |
| 8 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Zaključak o AI-ju i emocionalnoj inteligenciji u svim teorijskim značenjima. | Literatura podupire uži zaključak o konkretnoj mjeri i razlikovanju modela EI-ja. | Zaključano. |
| P1 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Tvrdnja o kontroliranim i odglumljenim izrazima. | Izvori ne potvrđuju izravno da kontrolirani izrazi olakšavaju klasifikaciju. | Zaključano. |
| P2 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Tvrdnja o kulturnoj varijabilnosti i prijenosu modela. | Izravni test prijenosa konkretnog klasifikatora nije proveden. | Zaključano. |
| P3 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Tvrdnja o poboljšanju multimodalne fuzije. | Potrebno je navesti protokol i ograničiti smjer tvrdnje. | Zaključano. |
| P4 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Tvrdnja o korelacijama specifičnima za skup podataka. | Izvori ne dopuštaju uzročnu atribuciju konkretnoj korelaciji bez dodatne analize. | Zaključano. |
| P5 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Tvrdnja da veći broj modaliteta ne dokazuje razumijevanje. | Napomena je metodološki opravdana, ali je izvorno bila bez oznake izvora. | Zaključano. |
| P6 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Tvrdnja o kanalima u skupu Emognition. | Izvor podupire ograničeni opis mjerenja, ali ne cijelu generalizaciju o subjektivnom iskustvu. | Zaključano. |
| P7 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Definicija prepoznavanja emocionalne oznake. | Definicija je bila bez oznake izvora; zadržan je provjerljivi uži opseg. | Zaključano. |
| P8 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Definicija šireg emocionalnog razumijevanja. | Sastavnice su raspršene kroz izvore i nisu operacionalizirane u jednom radu. | Zaključano. |
| P9 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Popis sastavnica emocionalno primjerenog odgovora. | Izvorni popis bio je djelomično interpretativan. | Zaključano. |
| P10 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Zaključak o kompatibilnosti neslaganja među rezultatima. | Izvori potvrđuju metodološku heterogenost, ali ne i zajednički zaključak o kompatibilnosti. | Zaključano. |
| P11 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Tvrdnja o legitimnom nositelju emocionalnog iskustva. | Izraz nije operacionaliziran u navedenim izvorima. | Zaključano. |
| P12 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Definicija afektivnog računarstva u pojmovniku. | Sadržaj monografije nije otvoren; korišten je otvoreni pregledni izvor. | Zaključano. |
| P14 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Definicija afekta. | I2 je dostupan samo kao bibliografski zapis; uža tehnička formulacija oslonjena je na I23. | Zaključano. |
| P16 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Tvrdnja o nižoj percipiranoj empatiji AI-ja. | Sadržaj je potvrđen preko otvorene verzije rada, dok službeni zapis nije bio sadržajno otvoren. | Zaključano. |
KOLATERALNA ŠTETA
| Odjeljak | Vrsta | Opis | Prijedlog |
|---|---|---|---|
| FAZA C — 1. Od afektivnog računarstva do računalnog modeliranja emocija | Nema štete zatvorenog skupa | Izmijenjene tvrdnje zadržavaju definiciju i motivaciju odjeljka. | Nije potrebno spajanje, uklanjanje naslova ni vraćanje u istraživačku fazu. |
| FAZA C — 2. Emocionalna inteligencija kao psihološki konstrukt | Nema štete zatvorenog skupa | Sužavanje zaključka ne ostavlja tvrdnju jaču od izostavljenog. | Nije potrebno dodatno postupanje. |
| FAZA C — 3. Prepoznavanje emocionalnih signala | Nema štete zatvorenog skupa | Izmjene zadržavaju razliku između kontroliranih i spontanih podataka te kulturne varijabilnosti. | Nije potrebno dodatno postupanje. |
| FAZA C — 4. Multimodalna obrada | Nema štete zatvorenog skupa | Odjeljak nije ispražnjen; metodološke ograde su precizirane. | Nije potrebno dodatno postupanje. |
| FAZA C — 5. Od prepoznavanja do emocionalnog razumijevanja | Nema štete zatvorenog skupa | Definicija i prijelaz prema širem razumijevanju ostaju prisutni. | Nije potrebno dodatno postupanje. |
| FAZA C — 6. Razgovorni agenti i emocionalno primjereni odgovori | Nema štete zatvorenog skupa | Odjeljak zadržava vezu između operacionalizacije i ljudske procjene. | Nije potrebno dodatno postupanje. |
| FAZA C — 7. Percepcija, antropomorfizacija i atribucija izvora | Nema štete zatvorenog skupa | Izmjene ne uklanjaju motivaciju ni preostale tvrdnje. | Nije potrebno dodatno postupanje. |
| FAZA D — Pojmovnik | Nema štete zatvorenog skupa | Dvije definicije su sužene; naslov i struktura pojmovnika i dalje odgovaraju sadržaju. | Nije potrebno ukloniti naslov ni spajati odjeljak. |
| FAZA E — 4. AI-odgovori kao empatičniji nasuprot AI-odgovorima kao manje empatičnima | Nema štete zatvorenog skupa | Obje suprotstavljene strane ostaju prisutne. | Nije potrebno dodatno postupanje. |
PROVJERENO NA IZVORU
| Oznaka | Razina provjere | Razina dohvata u dosjeu | URL | Stranice na kojima su nalazi lokalizirani | Objavljena verzija | Izostavljeno (iz A8) |
|---|---|---|---|---|---|---|
| I1 | SAMO_BIBLIOGRAFSKI_ZAPIS | SAMO_BIBLIOGRAFSKI_ZAPIS | 🔗 | — | — | — |
| I2 | SAMO_BIBLIOGRAFSKI_ZAPIS | SAŽETAK | 🔗 | — | — | — |
| I3 | SAŽETAK | SAŽETAK | 🔗 | — | — | — |
| I4 | SAŽETAK | SAŽETAK | 🔗 | — | — | — |
| I5 | SAŽETAK | SAŽETAK | 🔗 | — | — | — |
| I6 | SAŽETAK | SAŽETAK | 🔗 | — | — | — |
| I7 | PUNI_TEKST | PUNI_TEKST | 🔗 | — | — | Autori navode ograničenja scenarijski izazvanih emocija, glume i slaganja procjenjivača. |
| I8 | PUNI_TEKST | PUNI_TEKST | 🔗 | — | — | Autori naglašavaju heterogenost, sekvencijalnost i asinkronost modaliteta te probleme poravnanja i šuma. |
| I9 | PUNI_TEKST | SAŽETAK | 🔗 | — | — | Puni tekst dodatno pokazuje laboratorijsko prikupljanje podataka, filmske isječke i uzorak od 43 sudionika. |
| I10 | PUNI_TEKST | PUNI_TEKST | 🔗 | — | — | Pregled navodi ovisnost rezultata o modalitetima, skupovima podataka, anotaciji, evaluaciji, kulturi i generalizaciji. |
| I11 | PUNI_TEKST | PUNI_TEKST | 🔗 | — | Objavljena ACL verzija; arXiv predtisak izostavljen. | Ljudska procjena odnosi se na kvalitetu i percipiranu empatiju odgovora, ne na subjektivno osjećanje sustava. |
| I12 | PUNI_TEKST | PUNI_TEKST | 🔗 | — | Objavljena EMNLP verzija; arXiv predtisak izostavljen. | Tekstualni, asinkroni kontekst ne obuhvaća sve paralingvističke i neverbalne aspekte empatije. |
| I13 | PUNI_TEKST | PUNI_TEKST | 🔗 | — | — | Autori navode ograničenje testa od 40 čestica, višedimenzionalnost EI-ja i opisni, a ne uzročni karakter nalaza. |
| I14 | PUNI_TEKST | PUNI_TEKST | 🔗 | — | — | Autori navode ograničenja standardiziranih testova za stvarne emocionalne interakcije, kulturnu primjenjivost i promptnu osjetljivost. |
| I15 | PUNI_TEKST | SAŽETAK | 🔗 | — | Objavljena verzija 2024.; preprint 2023. postoji. | Puni tekst dodatno navodi heterogenost studija, ograničenje na engleske radove i pretežno zdravstveni kontekst. |
| I16 | PUNI_TEKST | PUNI_TEKST | 🔗 | — | Online-first 23. srpnja 2023.; issue date 2024. | Raznolikost definicija i mjernih postupaka otežava usporedbe među sustavima. |
| I17 | PUNI_TEKST | PUNI_TEKST | 🔗 | — | — | Većina ljudskih procjena oslanja se na samoprocjene; stručna i standardizirana procjena rijetke su. |
| I18 | PUNI_TEKST | PUNI_TEKST | 🔗 | — | — | Benchmark koristi automatski generirane instance i ovisi o dizajnu zadataka. |
| I19 | SAMO_BIBLIOGRAFSKI_ZAPIS | PUNI_TEKST | 🔗 | — | Objavljena AAAI verzija potvrđena; sadržaj provjeren na otvorenoj verziji istog rada. | Rad mjeri ljudsku percepciju i interpretaciju empatije, ne unutarnje stanje sustava. |
| I20 | SAŽETAK | SAŽETAK | 🔗 | — | — | Učinci ovise o atribuciji izvora i značajkama odgovora. |
| I21 | SAŽETAK | SAŽETAK | 🔗 | — | — | Izbor izvora i naknadna procjena odgovora nisu ista mjera. |
| I22 | SAŽETAK | SAŽETAK | 🔗 | — | — | — |
| I23 | SAŽETAK | SAŽETAK | 🔗 | — | — | — |
| I24 | SAŽETAK | SAŽETAK | 🔗 | — | — | — |
| I25 | PUNI_TEKST | SAŽETAK | 🔗 | — | — | Odglumljeni izrazi, ograničen broj fotografija i samo jedan muški i jedan ženski model ograničavaju prijenos na spontane situacije. |
PRENESENI SIGNALI
| Signal | Izvor u recenziji |
|---|---|
| PREGLED_BEZ_POZICIONIRANJA — Sorin et al. naveden je kao postojeći sustavni pregled, ali dokument se prema njemu ne pozicionira eksplicitno u tekstu. | A14 |
| NEDOSTAJUCI_NOVI_PREGLED — Vlastita pretraga pokazuje potrebu za novijim pregledom/metaanalizom prepoznavanja emocija u razgovoru i novijim pregledima multimodalnog prepoznavanja. | A14 |
| Razvrstavanje neslaganja po tvrdnji: empirijski odlučivo / konceptualno neodlučivo. | A9, faza E dosjea |
| Poglavlje s oznakom samo_sazetak: true — 3. Emocionalna inteligencija kao psihološki konstrukt. | B5 |
NALAZI O DOSJEU
| Br. | Vrsta | Predmet | Opis |
|---|---|---|---|
| D1 | RAZLAZ_BROJA_POTVRĐENIH | B1/B5 | Dosje navodi 25 potvrđenih izvora, ali četiri jedinice imaju bibliografski problem, a tri nemaju otvoren sadržaj na razini potrebnoj za klasu Potvrđeno. |
| D2 | RAZLAZ_RAZINE_DOHVATA | B5 | Dosje navodi 12 punih tekstova, 11 sažetaka i 2 bibliografska zapisa; vlastita raspodjela jest 13 punih tekstova, 9 sažetaka i 3 samo bibliografska zapisa. |
| D3 | RAZLAZ_RAZINE_DOHVATA | I2 | Dosje navodi sažetak/bibliografski zapis, ali otvoreni zapis daje samo bibliografske podatke. |
| D4 | RAZLAZ_RAZINE_DOHVATA | I9 | Dosje navodi sažetak, a otvoren je puni tekst. |
| D5 | RAZLAZ_RAZINE_DOHVATA | I15 | Dosje navodi sažetak, a otvorena je cjelovita HTML verzija pregleda. |
| D6 | RAZLAZ_RAZINE_DOHVATA | I19 | Dosje navodi puni zapis sa sažetkom, ali službeni zapis nije sadržajno otvoren. |
| D7 | RAZLAZ_BROJA_NOVIJIH_IZVORA | B5 | Dosje navodi 10 izvora iz posljednjih pet godina, a vlastito brojanje daje 11. |
| D8 | NETOČAN_BIBLIOGRAFSKI_PODATAK_U_DOSJEU | I14 | Službeni zapis navodi Communications Psychology, volumen 3, članak 80, a dosje navodi raspon 1–14. |
| D9 | NETOČAN_OPIS_ZAPISA | I24 | Hrčak zapis prikazuje ID 170881, iako dosje navodi da ID nije prikazan. |
KANDIDATI ZA UKLANJANJE
| Izvor | Razlog | Status |
|---|---|---|
| Nema stavki. Nijedan izvor nije uklonjen. Nijedna izvršena radnja nije klasificirana kao NADIDENA_VERZIJA. |
Kontrola prijenosa
Izvršeno je 18 radnji: 17 radnji IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU i 1 radnja ZAMIJENI_REFERENCU. Jedan prozni nalaz nije izvršen zbog nejednoznačne skupne formulacije. Nalazi o dosjeu nisu izvršavani i preneseni su zasebno pod prefiksom D.