Stručna recenzija nacrta: Može li umjetna inteligencija razumjeti ljudske emocije?
Proces izrade seminarskog rada
1. Kontrolna lista iz debate
| Br. | Provjera | Status | Mjesto u tekstu |
|---|---|---|---|
| 1 | Razlikovanje prediktivne izvedbe od emocionalnog razumijevanja | Prošlo | Uvod; odjeljci 2, 6, 11 i zaključak |
| 2 | Nema tvrdnje da su sastavnice emocionalnog razumijevanja potpuno operacionalizirane | Prošlo | Odjeljak 3, posljednji odlomak; zaključak |
| 3 | EI-poglavlje ograničeno je na dostupnu razinu provjere | Prošlo | Odjeljak 3, osobito odlomci o konkretnoj mjeri i modelima EI-ja |
| 4 | Ljudska procjena odgovora nije prikazana kao dokaz prepoznavanja emocije ili unutarnje empatije | Prošlo | Odjeljci 7, 8 i 12 |
| 5 | Usporedbe su vezane uz materijal, protokol, atribuciju izvora i kriterij procjene | Prošlo | Odjeljci 9 i 10 |
| 6 | Emognition nije prikazan kao mjerenje doživljaja AI-sustava | Prošlo | Odjeljci 5 i 11 |
| 7 | Kulturna ograda ne pretvara se u tvrdnju o dokazanoj neprenosivosti konkretnog klasifikatora | Prošlo | Odjeljak 4 |
| 8 | Multimodalna fuzija nije prikazana kao dokaz razumijevanja | Prošlo | Odjeljci 5, 10 i 12 |
| 9 | Nalaz o korisnicima ograničen je na konkretne procjene i izbor izvora | Prošlo | Odjeljak 8 |
| 10 | Russellov circumplex-model nije prikazan iznad dostupne razine provjere | Prošlo | Model nije uveden u članak |
| 11 | Neizvršene tvrdnje nisu prikazane kao pojedinačno provjerene | Prošlo | U članku nema tvrdnje o pojedinačnoj provjeri svih radnih napomena |
| 12 | Nedostajuća pregledna literatura prijavljena je u rupama pokrivenosti | Prošlo | Odjeljak 9 navodi nedostatak novijih pregleda i metaanaliza |
2. Poštivanje zaključanih odluka
Sve zaključane odluke vidljive su u članku i nisu pronađene formulacije koje bi vraćale uklonjene tvrdnje ili proširivale suženi opseg. Posebno su pravilno provedene ove odluke:
- afektivno računarstvo nije izjednačeno s ljudskim emocionalnim iskustvom;
- klasifikacijska i regresijska izvedba razlikuju se od emocionalnog razumijevanja;
- rezultat na jednom EI-testu ne proširuje se na emocionalnu inteligenciju u svim teorijskim značenjima;
- kontrolirani i odglumljeni izrazi razlikuju se od spontanog ponašanja;
- kulturna varijabilnost prikazana je kao mogući metodološki rizik, a ne kao dokazana neprenosivost konkretnog klasifikatora;
- multimodalna prednost vezana je uz konkretan protokol, skup podataka i usporedni model;
- Emognition nije prikazan kao mjerenje subjektivnog doživljaja AI-sustava;
- ljudska procjena relevantnosti, kvalitete ili empatije izlaza nije prikazana kao dokaz unutarnje empatije;
- Russellov circumplex-model nije vraćen u članak.
3. Nalazi
Nalaz 1 — radni jezik u objavljenoj prozi
Mjesto:
„Pregledna literatura također nije potpuno pokrivena u ovom radu.”
„Ti izvori nisu uključeni u ovaj tekst jer njihov potpuni bibliografski identitet nije dostavljen u registru literature.”
„...u dostavljenom materijalu nije potvrđen jedinstveni pozitivan kriterij...”
Problem:
Ove formulacije prenose stanje istraživačkog dosjea i lanca izrade u završnu prozu. Izrazi „dostavljeni materijal” i „registar literature” pripadaju radnom procesu, a ne članku. Nalaz je obrazac procesnog metateksta, a ne samo pojedinačni problem jedne rečenice.
Ispravak:
Ukloniti procesne reference iz proze. Opseg sadržajne tvrdnje može ostati ograničen na ono što je u radu obrađeno, ali se ne treba objašnjavati nedostavljanjem izvora ili stanjem registra.
Vrsta: preporuka, nizvodno rješivo.
Nalaz 2 — ponavljanje iste ograde
Mjesta: odjeljci 1, 2, 5, 6, 7, 8, 11 i 12. Primjerice:
„Sama uspješna izvedba na određenom zadatku ne dokazuje ljudsko emocionalno razumijevanje...”
i:
„Multimodalnost može povećati dostupnost signala i prediktivnu izvedbu, ali sama po sebi ne dokazuje emocionalno razumijevanje.”
te:
„Podaci o emocionalnim signalima, uspjeh na benchmarku ili uvjerljiv jezični izlaz sami po sebi ne daju dokaz o prvom licu iskustva sustava.”
Problem:
Ista temeljna ograda — razlika između funkcionalne izvedbe, ljudske procjene i unutarnjeg iskustva — razrađuje se više puta gotovo istom funkcijom. Ponavljanje ne stvara proturječnost, ali usporava tekst i povećava opseg.
Ispravak:
Prvu pojavu zadržati kao glavnu razradu, a u kasnijim odjeljcima ogradu sažeti ili je izostaviti ondje gdje je već neposredno objašnjena.
Vrsta: preporuka, nizvodno rješivo.
Nalaz 3 — miješanje naziva za srodne oblike empatije
Mjesto:
„Kognitivna empatija odnosi se na razumijevanje perspektive ili emocionalnog stanja druge osobe, dok se afektivna ili iskustvena empatija odnosi na doživljavanje ili emocionalno dijeljenje stanja druge osobe...”
Problem:
Forme „afektivna empatija” i „iskustvena empatija” prikazane su kao međusobno zamjenjive, iako ih tekst ne razgraničava. Time se miješaju naziv za vrstu empatije i naziv za njezinu iskustvenu komponentu.
Preporuka:
Odabrati jedan naziv kao glavni termin i drugi upotrijebiti samo ako se izrijekom definira kao uži ili alternativni naziv. Preporučena je dosljedna uporaba para „kognitivna empatija” i „afektivna empatija”, uz zasebno objašnjenje iskustvenog doživljaja ako je potreban.
Vrsta: preporuka, nizvodno rješivo.
Nalaz 4 — nedosljedno imenovanje korisničke procjene
Mjesta:
„ljudski procjenjivači ocjenjuju relevantnima ili empatičnima”
„ljudska procjena emocionalne prikladnosti ili empatije”
„procjena kvalitete odgovora, atribucija izvora i izbor između čovjeka i AI-ja nisu ista mjera”
Problem:
Tekst pravilno razlikuje mjere, ali za srodne ishode naizmjence upotrebljava „relevantnost”, „emocionalnu prikladnost”, „kvalitetu”, „podršku” i „percipiranu empatiju” bez uvijek jasnog navođenja je li riječ o različitim mjerama ili različitim nazivima istog ishoda.
Preporuka:
Pri prvom spominjanju izrijekom razdvojiti kategorije procjene, a dalje za svaku koristiti jedan naziv. „Percipirana empatija” ne treba se izmjenjivati s „emocionalnom prikladnošću” ako tekst ne tvrdi da su to ista mjera.
Vrsta: preporuka, nizvodno rješivo.
Nalaz 5 — naslov i prozni format članka
Mjesto: cijeli dokument, osobito uporaba oznaka #, ## i ### u naslovima.
Problem:
Nacrt je predan kao Markdown, što je dopušteno kao radni format, ali naslovna struktura treba u finalizaciji biti provedena u jednom konačnom formatu. Ne smije ostati miješanje Markdown-oznaka s HTML-om ili radnim oznakama iz priloženih artefakata.
Ispravak:
U finalnom artefaktu zadržati jedan sustav označavanja naslova i ukloniti sve oznake koje pripadaju radnom prijenosu, ako ih ciljni format ne zahtijeva.
Vrsta: preporuka, nizvodno rješivo.
4. SPOR — nalazi koji pripadaju provjeri literature
S1 — popis literature sadrži necitirani zapis
Mjesto:
„6. Ekman, P. (1992)...”
U proznom članku nema citata autora Ekmana, dok zapis postoji u popisu literature.
Problem:
Nije ispunjena dvosmjerna usklađenost: zapis u popisu nije citiran barem jednom.
Status: blokirajući nalaz prema §11.1.
Uzrok: nizvodno rješiv — zapis se može ukloniti ako nije potreban za članak.
Napomena: zapis za Sorina pojavljuje se u članku u odjeljku 8, pa se ne smatra necitiranim.
S2 — nije dostavljen zaseban registar literature
Mjesto: cijeli dostavljeni paket ulaznih podataka.
Problem:
Dostavljen je popis literature i tablica provjere literature, ali nije dostavljen zaseban bibliografski registar sa svim poljima potrebnima za provjeru potpunosti zapisa. Zbog toga nije moguće pouzdano provjeriti nedostaju li u pojedinim zapisima autori, godina, naslov, publikacija, volumen, broj, stranice, DOI ili drugi registrirani podaci.
Status: blokirajući nalaz prema §11.2.
Uzrok: uzvodno rješiv — potreban je registar literature.
S3 — sustavno skraćeni autorski zapisi
Mjesta, među ostalim:
„Busso, C. et al. (2008).”
„Gregorić, B. et al. (2014).”
„Jack, R. E. et al. (2012).”
„Rubin, M. et al. (2025).”
„Saganowski, S. et al. (2022).”
„Sanjeewa, R. et al. (2024).”
„Sorin, V. et al. (2024).”
„Zadeh, A. B. et al. (2018).”
Problem:
Popis literature koristi skraćenicu „et al.” umjesto potpunog autorskog zapisa iz predloška APA7-NUM-HR. Budući da zaseban registar nije dostavljen, nije moguće utvrditi koja autorska polja postoje u registru i treba ih prenijeti.
Status: blokirajući bibliografski nalaz.
Uzrok: uzvodno rješiv — za konačno oblikovanje potrebna su potpuna polja iz registra. Nakon dostave registra zapis se može urediti dopuštenim bibliografskim preslagivanjem.
S4 — miješanje bibliografskog veznika u popisu literature
Mjesta:
„Brackett, M. A., & Mayer, J. D.”
„Dodaj, A. i Sesar, K.”
„Dropuljić, B., Skansi, S. i Mršić, L.”
Problem:
Autorski se zapisi oblikuju naizmjenično s „&” i „i”, iako je za popis literature zadan jedinstveni predložak s „&”.
Preporuka:
U svim bibliografskim zapisima primijeniti isti veznik iz predloška APA7-NUM-HR.
Status: bibliografski nalaz iz §11.1.
Uzrok: nizvodno rješivo ako su sva autorska polja dostupna; inače uzvodno rješivo kroz registar.
5. Nedostajuća literatura
- Nedostaje novija sinteza ili metaanaliza prepoznavanja emocija u razgovornim sustavima.
- Nedostaju noviji pregledni radovi o multimodalnom prepoznavanju emocija koji bi omogućili šire pozicioniranje postojećeg pregleda.
Ne predlažu se konkretni novi radovi.
6. Odluka i popis blokirajućih nalaza
Odluka: nije spreman
Blokirajući nalazi:
- S1 — necitirani zapis Ekmana u popisu literature — nizvodno rješiv.
- S2 — nedostavljen zaseban registar literature — uzvodno rješiv; ide u SPOR.
- S3 — nepotpuni/skraćeni autorski zapisi s „et al.” — uzvodno rješiv dok se ne dostavi registar; nakon toga može biti nizvodno rješiv.
- S4 — neujednačen bibliografski oblik veznika „&” / „i” — nizvodno rješiv ako su sva polja registra dostupna.
Kontrolna lista iz debate i zaključane odluke provedene su. Preostale sadržajne i strukturne napomene nisu blokirajuće, ali radni jezik u članku i ponavljanje istih ograda treba ukloniti ili sažeti u finalizaciji.