synaptiq.art

Istraživanje za seminarski rad: Konceptualno razgraničenje antisocijalnog poremećaja ličnosti i psihopatije

Proces izrade seminarskog rada

  1. 1. Istraživanje
  2. 2. Recenzija literature
  3. 3. Sinteza istraživanja
  4. 4. Kritička rasprava ×3
  5. 5. Nacrt rada
  6. 6. Recenzija nacrta
  7. 7. Seminarski rad

FAZA A — KALIBRACIJA POLJA

Podtema pripada kliničkoj i forenzičkoj psihologiji, psihijatriji te psihometriji; susjedna su područja klasifikacija poremećaja ličnosti, procjena rizika i kriminalno ponašanje.
Primarni su izvori DSM-5-TR kriteriji, izvorni radovi o PCL-R-u i empirijske studije koje izravno uspoređuju ASPD i psihopatiju.
Sekundarni su sustavni pregledi, teorijske rasprave, priručnici i monografije koji sintetiziraju konstrukte ili modele.
Standardne vrste izvora uključuju dijagnostički priručnik, priručnik mjernog instrumenta, validacijske studije, faktorske analize, pregledne radove i metaanalize.
Pretraživat ću APA-in službeni zapis za DSM-5-TR, izdavačke stranice, PubMed, Crossref/DOI zapise, PsycNet gdje je dostupan, Google Scholar-indeksirane zapise te Hrčak i druge regionalne repozitorije.

B0.5. RADNA SKICA

  1. Uvod: odnos ASPD-a, psihopatije i kriminaliteta
  2. DSM-5-TR: konceptualizacija i kriteriji ASPD-a
  3. Psihopatija i operacionalizacija PCL-R-om
  4. Preklapanje i razlike u ponašajnim, afektivnim i interpersonalnim obilježjima
  5. Struktura faktora PCL-R-a i mjerno razgraničenje
  6. Prevalencija preklapanja i implikacije za procjenu rizika
  7. Kritička rasprava i zaključak

FAZA B — PRIKUPLJANJE I PROVJERA IZVORA

B1. Kandidati i provjera

U nastavku navodim samo izvore za koje sam otvorio bibliografski ili izdavački zapis. Kad je puni tekst bio nedostupan, nalaz je ograničen na podatke iz sažetka ili bibliografskog zapisa i označen je s [SAŽETAK].# Bilježnica za seminarski rad

Naslov rada: Konceptualno razgraničenje antisocijalnog poremećaja ličnosti i psihopatije: Komparativna analiza DSM-5 kriterija i PCL-R modela
Podtema: Konceptualno i mjerno razgraničenje DSM-5-TR kriterija antisocijalnog poremećaja ličnosti od psihopatije operacionalizirane PCL-R-om.
Razina: 3. godina preddiplomskog studija psihologije
Jezik: hrvatski
Datum provjere zapisa: 8. kolovoza 2026.

FAZA A — KALIBRACIJA POLJA

Podtema pripada kliničkoj i forenzičkoj psihologiji, psihijatriji, psihometriji i znanosti o poremećajima ličnosti.
Susjedna područja su klasifikacija poremećaja ličnosti, procjena rizika, kriminalno ponašanje, razvojna psihopatologija i psihologija osobina ličnosti.
Primarni su DSM-5-TR kriteriji, izvorni radovi o PCL-R-u te empirijske studije koje izravno uspoređuju ASPD i psihopatiju.
Sekundarni su sustavni pregledi, metaanalize, teorijske rasprave, priručnici i monografije.
Standardne vrste izvora uključuju dijagnostičke priručnike, priručnike mjernih instrumenata, validacijske studije, faktorske analize i pregledne radove.
Pretraženi su službeni APA zapisi, izdavačke stranice, PubMed, DOI zapisi, Springer, SAGE, Frontiers, Hrčak i DOISerbia.

FAZA B — PRIKUPLJANJE I PROVJERA IZVORA

B0. Registar

Registar nije priložen. Nijedan izvor nema oznaku [REG].

B0.5. Radna skica

  1. Uvod: odnos ASPD-a, psihopatije i kriminaliteta
  2. DSM-5-TR: kriteriji i konceptualizacija ASPD-a
  3. Psihopatija i operacionalizacija PCL-R-om
  4. Preklapanje antisocijalnog ponašanja i afektivno-interpersonalnih crta
  5. Struktura faktora PCL-R-a i mjerno razgraničenje
  6. Prevalencija preklapanja i implikacije za procjenu rizika
  7. Kritička rasprava i zaključak

B1. Potvrđeni izvori

Potvrđeno je 25 izvora. Sastav uključuje dijagnostički priručnik, priručnik PCL-R-a, kanonske teorijske izvore, empirijske studije, pregledne radove, metaanalize i regionalnu literaturu.

[I1] American Psychiatric Association — DSM-5-TR

  • Puni citat: American Psychiatric Association. (2022). Diagnostic and statistical manual of mental disorders (5th ed., text rev.; DSM-5-TR). American Psychiatric Association Publishing. https://doi.org/10.1176/appi.books.9780890425787
  • TRAG DOHVATA: https://www.psychiatry.org/news-room/news-releases/apa-releases-diagnostic-and-statistical-manual-of
  • RAZ解JEŠENJE: Zapis se razrješava na: American Psychiatric Association, 2022, Diagnostic and statistical manual of mental disorders, Fifth Edition, Text Revision, monografija.
  • STATUS ZAPISA: bez oznaka u otvorenom zapisu.
  • RAZINA DOHVATA: [SAŽETAK] — otvoren je službeni opis izdanja, ne puni tekst poglavlja.
  • Vrsta i težina: normativni klasifikacijski priručnik; mjerodavan je za formalnu definiciju ASPD-a.
  • EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo.
  • OPERACIONALIZACIJA: nije primjenjivo.
  • ZAKLJUČAK IZVORA: DSM-5-TR predstavlja službeni klasifikacijski okvir za dijagnosticiranje poremećaja, uključujući antisocijalni poremećaj ličnosti.
  • OGRADE AUTORÂ: nenavedeno u otvorenom zapisu.
  • NALAZ KOJI KORISTIM: DSM-5-TR je najnovije izdanje DSM-a i objavljeno je 2022.; za konkretne kriterije ASPD-a u radu treba navesti odjeljak o ASPD-u, a ne samo opći priručnik. [SAŽETAK]
  • Služi u seminaru: određuje dijagnostičku stranu usporedbe.

[I2] Hare — PCL-R priručnik

  • Puni citat: Hare, R. D. (2003). The Hare Psychopathy Checklist–Revised (2nd ed.). Multi-Health Systems.
  • TRAG DOHVATA: https://www.pearsonassessments.com/store/en/usd/p/100000336.html
  • RAZ解JEŠENJE: Zapis se razrješava na: Robert D. Hare, 2003, The Hare Psychopathy Checklist-Revised, Second Edition, monografija/priručnik mjernog instrumenta.
  • STATUS ZAPISA: bez oznaka u otvorenom zapisu.
  • RAZINA DOHVATA: [SAŽETAK].
  • Vrsta i težina: izvorni priručnik instrumenta; najvažniji izvor za način primjene i interpretacije PCL-R-a.
  • EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo.
  • OPERACIONALIZACIJA: nije primjenjivo.
  • ZAKLJUČAK IZVORA: PCL-R je standardizirani instrument za procjenu psihopatije koji kombinira procjenu osobina i antisocijalnog životnog obrasca.
  • OGRADE AUTORÂ: nenavedeno u otvorenom zapisu.
  • NALAZ KOJI KORISTIM: PCL-R se ne smije tretirati kao dijagnoza; riječ je o mjernom instrumentu za procjenu psihopatskih obilježja. [SAŽETAK]
  • Služi u seminaru: određuje mjernu stranu usporedbe.

[I3] Cleckley — kanonska monografija

  • Puni citat: Cleckley, H. M. (1941). The mask of sanity: An attempt to reinterpret the so-called psychopathic personality. Mosby.
  • TRAG DOHVATA: https://search.worldcat.org/en/title/14722925
  • RAZ解JEŠENJE: Zapis se razrješava na: Hervey M. Cleckley, 1941, The mask of sanity, monografija.
  • STATUS ZAPISA: bez oznaka u otvorenom zapisu.
  • RAZINA DOHVATA: [SAŽETAK].
  • Vrsta i težina: kanonska klinička monografija; povijesni temelj suvremenog koncepta psihopatije.
  • EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo.
  • OPERACIONALIZACIJA: nije primjenjivo.
  • ZAKLJUČAK IZVORA: psihopatija uključuje nesklad između relativno očuvanog vanjskog funkcioniranja i dubokih emocionalnih, moralnih i interpersonalnih deficita.
  • OGRADE AUTORÂ: nenavedeno u otvorenom zapisu.
  • NALAZ KOJI KORISTIM: psihopatija povijesno nije bila svedena samo na kriminalno ponašanje. [SAŽETAK]
  • Služi u seminaru: pokazuje zašto se psihopatija ne može izjednačiti s ponašajno definiranim ASPD-om.

[I4] Hare et al. — pouzdanost i faktorska struktura PCL-R-a

  • Puni citat: Hare, R. D., Harpur, T. J., Hakstian, A. R., Forth, A. E., Hart, S. D., & Newman, J. P. (1990). The revised Psychopathy Checklist: Reliability and factor structure. Psychological Assessment, 2(3), 338–341. https://doi.org/10.1037/1040-3590.2.3.338
  • TRAG DOHVATA: https://www.researchgate.net/publication/232443325_The_Revised_Psychopathy_Checklist_Reliability_and_Factor_Structure
  • RAZ解JEŠENJE: Zapis se razrješava na: Hare, Harpur, Hakstian, Forth, Hart i Newman, 1990, navedeni članak u časopisu.
  • STATUS ZAPISA: bez oznaka u otvorenom zapisu.
  • RAZINA DOHVATA: puni tekst.
  • Vrsta i težina: izvorna psihometrijska studija.
  • EMPIRIJSKA OSNOVA: pet zatvorskih uzoraka ukupno N = 925 i tri uzorka forenzičke psihijatrije ukupno N = 356.
  • OPERACIONALIZACIJA: PCL je procijenjen na temelju intervjua i podataka iz spisa; revidirana verzija sadržavala je 20 stavki, a analizirana je pouzdanost i faktorska struktura.
  • ZAKLJUČAK IZVORA: revidirana lista pokazala je dobra psihometrijska svojstva i dva međusobno povezana faktora.
  • OGRADE AUTORÂ: otvoreni tekst ne daje dovoljno podataka za potpuno prepisivanje ograda; nenavedeno u dostupnom zapisu.
  • NALAZ KOJI KORISTIM: PCL-R razlikuje faktor koji obuhvaća interpersonalno-afektivne značajke i faktor koji obuhvaća antisocijalni životni stil. [I4]
  • Služi u seminaru: izvor za nastanak dvofaktorskog modela.

[I5] Hare, Hart i Harpur — odnos PCL-R-a i DSM-ovskog ASPD-a

  • Puni citat: Hare, R. D., Hart, S. D., & Harpur, T. J. (1991). Psychopathy and the DSM-IV criteria for antisocial personality disorder. Journal of Abnormal Psychology, 100(3), 391–398. https://doi.org/10.1037/0021-843X.100.3.391
  • TRAG DOHVATA: https://philarchive.org/archive/HARPAT-27
  • RAZ解JEŠENJE: Zapis se razrješava na: Hare, Hart i Harpur, 1991, navedeni članak u časopisu.
  • STATUS ZAPISA: bez oznaka u otvorenom zapisu.
  • RAZINA DOHVATA: [SAŽETAK].
  • Vrsta i težina: teorijsko-empirijski članak o dijagnostičkoj usporedbi.
  • EMPIRIJSKA OSNOVA: DSM-IV terenska usporedba kriterija; točan uzorak nije naveden u otvorenom zapisu.
  • OPERACIONALIZACIJA: uspoređeni su PCL-R i kriteriji DSM-IV-a za antisocijalni poremećaj ličnosti.
  • ZAKLJUČAK IZVORA: DSM-ov kriterijski skup naglašava antisocijalno ponašanje, dok PCL-R obuhvaća i osobine tradicionalno povezane s psihopatijom.
  • OGRADE AUTORÂ: nenavedeno u otvorenom zapisu.
  • NALAZ KOJI KORISTIM: ASPD i psihopatija imaju značajno preklapanje, ali PCL-R uključuje širi interpersonalno-afektivni sloj. [SAŽETAK]
  • Služi u seminaru: izravan temelj za konceptualnu usporedbu.

[I6] Hare i Neumann — strukturni modeli psihopatije

  • Puni citat: Hare, R. D., & Neumann, C. S. (2005). Structural models of psychopathy. Current Psychiatry Reports, 7, 57–64. https://doi.org/10.1007/s11920-005-0026-3
  • TRAG DOHVATA: https://link.springer.com/article/10.1007/s11920-005-0026-3
  • RAZ解JEŠENJE: Zapis se razrješava na: Hare i Neumann, 2005, članak u časopisu.
  • STATUS ZAPISA: bez oznaka u otvorenom zapisu.
  • RAZINA DOHVATA: sažetak i izdavački zapis — [SAŽETAK].
  • Vrsta i težina: teorijski pregled i modeliranje konstrukta.
  • EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo kao vlastiti uzorak; rad sintetizira rezultate faktorske analize, teorije odgovora na česticu i multidimenzionalnog skaliranja.
  • OPERACIONALIZACIJA: nije primjenjivo.
  • ZAKLJUČAK IZVORA: PCL-R je bolje opisati najmanje četirima povezanim faktorima: interpersonalnim, afektivnim, životnim stilom i antisocijalnim faktorom.
  • OGRADE AUTORÂ: rad navodi da su struktura i status antisocijalnih čestica predmet rasprave.
  • NALAZ KOJI KORISTIM: četiri faktora PCL-R-a nisu isto što i dvije široke dimenzije; faktori su povezani, ali sadržajno različiti. [SAŽETAK]
  • Služi u seminaru: objašnjava zašto se PCL-R ne smije prikazati kao jednodimenzionalna mjera kriminaliteta.

[I7] Hare i Neumann — psihopatija kao klinički i empirijski konstrukt

  • Puni citat: Hare, R. D., & Neumann, C. S. (2008). Psychopathy as a clinical and empirical construct. Annual Review of Clinical Psychology, 4, 217–246. https://doi.org/10.1146/annurev.clinpsy.3.022806.091452
  • TRAG DOHVATA: https://www.annualreviews.org/content/journals/10.1146/annurev.clinpsy.3.022806.091452
  • RAZ解JEŠENJE: Zapis se razrješava na: Hare i Neumann, 2008, pregledni članak u časopisu.
  • STATUS ZAPISA: bez oznaka u otvorenom zapisu.
  • RAZINA DOHVATA: sažetak — [SAŽETAK].
  • Vrsta i težina: kanonski pregledni rad.
  • EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo.
  • OPERACIONALIZACIJA: nije primjenjivo.
  • ZAKLJUČAK IZVORA: suvremene konceptualizacije psihopatije oblikovane su kliničkom tradicijom Cleckleyja i empirijskom uporabom PCL-R-a.
  • OGRADE AUTORÂ: autori upozoravaju na problem nekritičkog prihvaćanja ranih kliničkih opisa.
  • NALAZ KOJI KORISTIM: psihopatija je širi konstrukt od kroničnog kršenja normi jer uključuje strukturalne, razvojne, osobinske i afektivne sastavnice. [SAŽETAK]
  • Služi u seminaru: daje pregled razvoja područja i glavnih konceptualnih dvojbi.

[I8] Patrick, Fowles i Krueger — trijarhički model

  • Puni citat: Patrick, C. J., Fowles, D. C., & Krueger, R. F. (2009). Triarchic conceptualization of psychopathy: Developmental origins of disinhibition, boldness, and meanness. Development and Psychopathology, 21(3), 913–938. https://doi.org/10.1017/S0954579409000492
  • TRAG DOHVATA: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/19583890/
  • RAZ解JEŠENJE: Zapis se razrješava na: Patrick, Fowles i Krueger, 2009, teorijski članak u časopisu.
  • STATUS ZAPISA: bez oznaka u otvorenom zapisu.
  • RAZINA DOHVATA: sažetak — [SAŽETAK].
  • Vrsta i težina: teorijski model.
  • EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo.
  • OPERACIONALIZACIJA: nije primjenjivo.
  • ZAKLJUČAK IZVORA: psihopatiju treba opisivati kroz tri fenotipske domene: disinhibiciju, smionost i zlobnost.
  • OGRADE AUTORÂ: model je ponuđen kao okvir za povezivanje različitih opisa psihopatije, a ne kao zamjena za PCL-R.
  • NALAZ KOJI KORISTIM: psihopatija nije nužno jednaka kriminalnom ponašanju; antisocijalno ponašanje predstavlja samo jednu komponentu šireg konstrukta. [SAŽETAK]
  • Služi u seminaru: omogućuje prikaz psihopatije kao dimenzionalnog konstrukta.

[I9] Skeem et al. — psihopatska osobnost i javna politika

  • Puni citat: Skeem, J. L., Polaschek, D. L. L., Patrick, C. J., & Lilienfeld, S. O. (2011). Psychopathic personality: Bridging the gap between scientific evidence and public policy. Psychological Science in the Public Interest, 12(3), 95–162. https://doi.org/10.1177/1529100611426706
  • TRAG DOHVATA: https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/1529100611426706
  • RAZ解JEŠENJE: Zapis se razrješava na: Skeem, Polaschek, Patrick i Lilienfeld, 2011, pregledni članak u časopisu.
  • STATUS ZAPISA: bez oznaka u otvorenom zapisu.
  • RAZINA DOHVATA: sažetak i izdavački zapis — [SAŽETAK].
  • Vrsta i težina: široki znanstveni pregled.
  • EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo.
  • OPERACIONALIZACIJA: nije primjenjivo.
  • ZAKLJUČAK IZVORA: psihopatija nije sinonim za ASPD; PCL-R obuhvaća i osobine koje nisu izravno svedive na kriminalno ponašanje.
  • OGRADE AUTORÂ: autori naglašavaju da su konstrukti psihopatije heterogeni i da se ne smiju nekritički prenositi u javnu politiku.
  • NALAZ KOJI KORISTIM: kriminalitet, nasilje i psihopatija jesu povezani, ali nisu zamjenjivi pojmovi. [SAŽETAK]
  • Služi u seminaru: ključan je za kritičku raspravu i izbjegavanje stigmatizirajućeg jezika.

[I10] Blackburn — osobnost i antisocijalna devijantnost

  • Puni citat: Blackburn, R. (2007). Personality disorder and antisocial deviance: Comments on the debate on the structure of the Psychopathy Checklist-Revised. Journal of Personality Disorders, 21(2), 142–159. https://doi.org/10.1521/pedi.2007.21.2.142
  • TRAG DOHVATA: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/17492918/
  • RAZ解JEŠENJE: Zapis se razrješava na: Ronald Blackburn, 2007, pregledno-kritički članak u časopisu.
  • STATUS ZAPISA: bez oznaka u otvorenom zapisu.
  • RAZINA DOHVATA: sažetak — [SAŽETAK].
  • Vrsta i težina: konceptualna kritika strukture PCL-R-a.
  • EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo.
  • OPERACIONALIZACIJA: nije primjenjivo.
  • ZAKLJUČAK IZVORA: antisocijalne čestice PCL-R-a odražavaju sklonost kriminalnom ponašanju, što nije isto što i temeljna osobnost.
  • OGRADE AUTORÂ: autor upozorava da se statistička rasprava o faktorima ne može odvojiti od konceptualnog pitanja odnosa osobnosti i devijantnog ponašanja.
  • NALAZ KOJI KORISTIM: antisocijalni faktor PCL-R-a ne treba automatski tumačiti kao jezgru psihopatije. [SAŽETAK]
  • Služi u seminaru: predstavlja kritičku stranu rasprave o strukturi PCL-R-a.

[I11] Coid i Ullrich — ASPD na kontinuumu s psihopatijom

  • Puni citat: Coid, J. W., & Ullrich, S. (2010). Antisocial personality disorder is on a continuum with psychopathy. Comprehensive Psychiatry, 51(4), 426–433. https://doi.org/10.1016/j.comppsych.2009.09.006
  • TRAG DOHVATA: https://doi.org/10.1016/j.comppsych.2009.09.006
  • RAZ解JEŠENJE: Zapis se razrješava na: Coid i Ullrich, 2010, navedeni članak u časopisu.
  • STATUS ZAPISA: bez oznaka u otvorenom zapisu.
  • RAZINA DOHVATA: sažetak — [SAŽETAK].
  • Vrsta i težina: empirijski članak.
  • EMPIRIJSKA OSNOVA: reprezentativna zatvorska populacija; točan broj sudionika nije vidljiv u otvorenom zapisu.
  • OPERACIONALIZACIJA: ASPD je procijenjen kriterijima poremećaja ponašanja i odraslih antisocijalnih obilježja, a psihopatija PCL-R rezultatima.
  • ZAKLJUČAK IZVORA: težina ASPD-a i težina psihopatije snažno su povezane i ne pokazuju jasnu bimodalnu podjelu na dva potpuno odvojena entiteta.
  • OGRADE AUTORÂ: otvoreni zapis ne navodi potpune ograde.
  • NALAZ KOJI KORISTIM: preklapanje može imati kontinuiranu, a ne nužno kategorijalnu strukturu. [SAŽETAK]
  • Služi u seminaru: predstavlja empirijski argument za kontinuitet između konstrukata.

[I12] Skilling et al. — PCL-R i DSM kriteriji

  • Puni citat: Skilling, T. A., Harris, G. T., Rice, M. E., & Quinsey, V. L. (2002). Identifying persistently antisocial offenders using the Hare Psychopathy Checklist and DSM antisocial personality disorder criteria. Psychological Assessment, 14(1), 27–38.
  • TRAG DOHVATA: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/11911046/
  • RAZ解JEŠENJE: Zapis se razrješava na: Skilling, Harris, Rice i Quinsey, 2002, empirijski članak u časopisu.
  • STATUS ZAPISA: bez oznaka u otvorenom zapisu.
  • RAZINA DOHVATA: sažetak — [SAŽETAK].
  • Vrsta i težina: empirijska usporedna studija.
  • EMPIRIJSKA OSNOVA: prvo istraživanje N = 74 muškaraca; drugo istraživanje N = 684 muškaraca.
  • OPERACIONALIZACIJA: PCL-R rezultat i DSM-IV kriteriji ASPD-a analizirani su kao mjere trajne antisocijalnosti.
  • ZAKLJUČAK IZVORA: PCL-R i DSM kriteriji ASPD-a snažno su povezani u identificiranju trajno antisocijalnih počinitelja.
  • OGRADE AUTORÂ: uzorci su muški počinitelji; generalizacija izvan forenzičkog konteksta nije potvrđena.
  • NALAZ KOJI KORISTIM: visoka povezanost ne znači identičnost konstrukata jer instrumenti uključuju različite sadržajne domene. [SAŽETAK]
  • Služi u seminaru: pruža konkretan dokaz preklapanja na ponašajnoj razini.

[I13] Poythress et al. — PCL-R i samoprocjenske mjere

  • Puni citat: Poythress, N. G., Lilienfeld, S. O., Skeem, J. L., Douglas, K. S., Edens, J. F., Epstein, M., & Patrick, C. J. (2010). Using the PCL-R to help estimate the validity of two self-report measures of psychopathy with offenders. Assessment, 17(2), 206–219. https://doi.org/10.1177/1073191109351715
  • TRAG DOHVATA: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/19915197/
  • RAZ解JEŠENJE: Zapis se razrješava na: Poythress i suradnici, 2010, empirijski članak u časopisu.
  • STATUS ZAPISA: bez oznaka u otvorenom zapisu.
  • RAZINA DOHVATA: sažetak — [SAŽETAK].
  • Vrsta i težina: validacijska studija.
  • EMPIRIJSKA OSNOVA: N = 1.603 počinitelja.
  • OPERACIONALIZACIJA: PCL-R je korišten kao referentna mjera; uspoređeni su Levensonove skale primarne i sekundarne psihopatije te PPI.
  • ZAKLJUČAK IZVORA: PPI je pokazao bolju konvergentnu i diskriminantnu valjanost u odnosu na PCL-R nego Levensonove skale.
  • OGRADE AUTORÂ: PCL-R je korišten kao privremeni referentni kriterij, što ograničava zaključivanje o „pravoj” psihopatiji.
  • NALAZ KOJI KORISTIM: izbor instrumenta utječe na to koji se aspekt psihopatije registrira. [SAŽETAK]
  • Služi u seminaru: upozorava da razlike među mjerama nisu samo terminološke.

[I14] Paap et al. — psihometrija DSM kriterija ASPD-a

  • Puni citat: Paap, M. C. S., Braeken, J., Pedersen, G., Urnes, Ø., Karterud, S., Wilberg, T., & Hummelen, B. (2020). A psychometric evaluation of the DSM-IV criteria for antisocial personality disorder: Dimensionality, local reliability, and differential item functioning across gender. Assessment, 27(1), 89–101. https://doi.org/10.1177/1073191117745126
  • TRAG DOHVATA: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/29284276/
  • RAZ解JEŠENJE: Zapis se razrješava na: Paap i suradnici, 2020, psihometrijski članak u časopisu.
  • STATUS ZAPISA: bez oznaka u otvorenom zapisu.
  • RAZINA DOHVATA: sažetak — [SAŽETAK].
  • Vrsta i težina: psihometrijska empirijska studija.
  • EMPIRIJSKA OSNOVA: velik klinički uzorak pacijenata s poremećajima ličnosti; točan broj nije vidljiv u otvorenom zapisu.
  • OPERACIONALIZACIJA: ASPD kriteriji procijenjeni su kliničkim SCID-IV intervjuom i analizirani teorijom odgovora na česticu.
  • ZAKLJUČAK IZVORA: ASPD se može modelirati kao jednodimenzionalan konstrukt, osobito na višem dijelu latentne dimenzije.
  • OGRADE AUTORÂ: ograničenja vezana uz DSM-IV, klinički uzorak i ograničenu diferencijalnu funkciju pojedinih kriterija.
  • NALAZ KOJI KORISTIM: ponašajni kriteriji ASPD-a mogu tvoriti pouzdanu dimenziju, ali to samo po sebi ne obuhvaća sve afektivno-interpersonalne crte psihopatije. [SAŽETAK]
  • Služi u seminaru: daje psihometrijsku podlogu za kritiku i obranu DSM-ovskog modela.

[I15] Buzina — regionalni pregled

  • Puni citat: Buzina, N. (2012). Psychopathy – Historical controversies and new diagnostic approach. Psychiatria Danubina, 24(2), 134–142.
  • TRAG DOHVATA: https://hrcak.srce.hr/106215
  • RAZ解JEŠENJE: Zapis se razrješava na: Nadica Buzina, 2012, pregledni članak u časopisu; Hrčak ID 106215.
  • STATUS ZAPISA: bez oznaka u otvorenom zapisu.
  • RAZINA DOHVATA: sažetak i bibliografski zapis — [SAŽETAK].
  • Vrsta i težina: regionalni pregledni rad iz forenzičke psihijatrije.
  • EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo.
  • OPERACIONALIZACIJA: nije primjenjivo.
  • ZAKLJUČAK IZVORA: psihopatija nije uključena kao zasebna dijagnoza u važeće klasifikacijske sustave, a PCL-R služi kao instrument procjene psihopatskih obilježja.
  • OGRADE AUTORÂ: potreba za stručnim osposobljavanjem za uporabu instrumenta.
  • NALAZ KOJI KORISTIM: psihopatiju treba odvojiti od formalne dijagnoze ASPD-a i od samog kriminaliteta. [SAŽETAK]
  • Služi u seminaru: osigurava regionalnu literaturu i hrvatski forenzičko-psihijatrijski kontekst.

[I16] Međedović — četverofaktorski model i HEXACO

  • Puni citat: Međedović, J. (2017). Može li se pomoću HEXACO-PI-R-a adekvatno obuhvatiti četverofaktorski model psihopatije? Psihologijske teme, 26(3), 557–576. https://doi.org/10.31820/pt.26.3.4
  • TRAG DOHVATA: https://hrcak.srce.hr/190769
  • RAZ解JEŠENJE: Zapis se razrješava na: Janko Međedović, 2017, empirijski članak u časopisu; Hrčak ID 190769.
  • STATUS ZAPISA: bez oznaka u otvorenom zapisu.
  • RAZINA DOHVATA: puni tekst.
  • Vrsta i težina: regionalna psihometrijska empirijska studija.
  • EMPIRIJSKA OSNOVA: tri istraživanja: N = 402 sudionika iz opće populacije, N = 345 studenata i N = 245 muških osuđenika.
  • OPERACIONALIZACIJA: četverofaktorski model mjeren je crtama interpersonalne manipulacije, emocionalne hladnoće, eratičnog životnog stila i antisocijalnih tendencija; uspoređen je s HEXACO-PI-R-om i SRP-4 mjerom.
  • ZAKLJUČAK IZVORA: HEXACO-PI-R dobro obuhvaća interpersonalne, emocionalne i životnostilske crte, ali slabije antisocijalne tendencije.
  • OGRADE AUTORÂ: autori preporučuju izravne mjere psihopatije kad god su dostupne.
  • NALAZ KOJI KORISTIM: četverofaktorski model ne može se bez ostatka zamijeniti općim inventarom ličnosti. [I16]
  • Služi u seminaru: povezuje PCL-R strukturu s općim modelima osobnosti.

[I17] Biro, Smederevac i Novović — antisocijalno ponašanje kao dimenzija ili kategorija

  • Puni citat: Biro, M., Smederevac, S., & Novović, Z. (2008). Antisocial behavior – dimension or category(ies)? Psihologija, 41(3), 275–293.
  • TRAG DOHVATA: https://doiserbia.nb.rs/img/doi/0048-5705/2008/0048-57050803275B.pdf
  • RAZ解JEŠENJE: Zapis se razrješava na: Mikloš Biro, Snežana Smederevac i Zdenka Novović, 2008, teorijsko-analitički članak u časopisu.
  • STATUS ZAPISA: bez oznaka u otvorenom zapisu.
  • RAZINA DOHVATA: puni tekst.
  • Vrsta i težina: regionalni teorijski rad.
  • EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo.
  • OPERACIONALIZACIJA: nije primjenjivo.
  • ZAKLJUČAK IZVORA: klasifikacijski sustavi različito definiraju antisocijalni poremećaj, dok PCL-R razlikuje interpersonalno-afektivnu i socijalno-devijantnu komponentu.
  • OGRADE AUTORÂ: pitanje dimenzionalnosti i kategorijalnosti ostaje otvoreno.
  • NALAZ KOJI KORISTIM: antisocijalno ponašanje nije dovoljno precizan naziv za cijeli konstrukt psihopatije. [I17]
  • Služi u seminaru: daje regionalni teorijski izvor za dimenzionalno-kategorijalnu raspravu.

[I18] Poslon — regionalni pregled ASPD-a i psihopatije

  • Puni citat: Poslon, T. (2021). Antisocijalni poremećaj ličnosti i psihopatija. Psychē, 4(1), 22–37.
  • TRAG DOHVATA: https://hrcak.srce.hr/264254
  • RAZ解JEŠENJE: Zapis se razrješava na: Tihana Poslon, 2021, pregledni članak u časopisu; Hrčak ID 264254.
  • STATUS ZAPISA: bez oznaka u otvorenom zapisu.
  • RAZINA DOHVATA: sažetak i bibliografski zapis — [SAŽETAK].
  • Vrsta i težina: regionalni pregledni rad; koristi se dopunski, ne kao glavni dokaz.
  • EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo.
  • OPERACIONALIZACIJA: nije primjenjivo.
  • ZAKLJUČAK IZVORA: psihopatija i ASPD nisu međusobno podrazumijevajući; psihopatija češće uključuje obilježja ASPD-a nego što ASPD uključuje puni psihopatski obrazac.
  • OGRADE AUTORÂ: etiologija ostaje nerazjašnjena.
  • NALAZ KOJI KORISTIM: pojmove treba razlikovati unatoč preklapanju u manifestacijama. [SAŽETAK]
  • Služi u seminaru: pomaže formulirati hrvatsku terminologiju i osnovnu distinkciju.

[I19] Sanz-García et al. — prevalencija psihopatije u općoj populaciji

  • Puni citat: Sanz-García, A., Gesteira, C., Sanz, J., & García-Vera, M. P. (2021). Prevalence of psychopathy in the general adult population: A systematic review and meta-analysis. Frontiers in Psychology, 12, 661044. https://doi.org/10.3389/fpsyg.2021.661044
  • TRAG DOHVATA: https://www.frontiersin.org/journals/psychology/articles/10.3389/fpsyg.2021.661044/full
  • RAZ解JEŠENJE: Zapis se razrješava na: Sanz-García, Gesteira, Sanz i García-Vera, 2021, sustavni pregled i metaanaliza u časopisu.
  • STATUS ZAPISA: bez oznaka u otvorenom zapisu.
  • RAZINA DOHVATA: puni tekst.
  • Vrsta i težina: sustavni pregled i metaanaliza.
  • EMPIRIJSKA OSNOVA: 15 studija, 16 uzoraka, ukupno N = 11.497 odraslih.
  • OPERACIONALIZACIJA: prevalencija je procjenjivana različitim instrumentima; metaregresija je ispitivala utjecaj instrumenta, spola, uzorka i države.
  • ZAKLJUČAK IZVORA: procjene prevalencije znatno ovise o instrumentu i populaciji; prevalencija procijenjena PCL-R-om niža je od opće procjene dobivene različitim mjerama.
  • OGRADE AUTORÂ: heterogenost definicija i instrumenata otežava izravnu usporedbu procjena.
  • NALAZ KOJI KORISTIM: prevalencija psihopatije ne može se prenositi iz forenzičkih uzoraka na opću populaciju bez navođenja instrumenta i uzorka. [I19]
  • Služi u seminaru: daje osnovu za oprez pri interpretaciji prevalencije.

[I20] Campos et al. — psihopatija, antisocijalno ponašanje i empatija

  • Puni citat: Campos, C., Pasion, R., Azeredo, A., Ramião, E., Mazer, P., Macedo, I., & Barbosa, F. (2022). Refining the link between psychopathy, antisocial behavior, and empathy: A meta-analytical approach across different conceptual frameworks. Clinical Psychology Review, 94, 102145. https://doi.org/10.1016/j.cpr.2022.102145
  • TRAG DOHVATA: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/35349788/
  • RAZ解JEŠENJE: Zapis se razrješava na: Campos i suradnici, 2022, metaanaliza u časopisu.
  • STATUS ZAPISA: bez oznaka u otvorenom zapisu.
  • RAZINA DOHVATA: sažetak — [SAŽETAK].
  • Vrsta i težina: metaanaliza.
  • EMPIRIJSKA OSNOVA: 477 zapisa i ukupno N = 142.692 sudionika.
  • OPERACIONALIZACIJA: analizirane su kognitivna i afektivna empatija te njihove povezanosti s antisocijalnim ponašanjem i različitim dimenzijama psihopatije.
  • ZAKLJUČAK IZVORA: antisocijalno ponašanje i psihopatija imaju različite profile empatijskih teškoća; psihopatija je snažnije povezana s manjkom afektivne empatije.
  • OGRADE AUTORÂ: učinci se razlikuju prema dimenziji psihopatije i konceptualnom modelu.
  • NALAZ KOJI KORISTIM: dodatna afektivno-interpersonalna komponenta psihopatije nije samo sinonim za učestalo antisocijalno ponašanje. [SAŽETAK]
  • Služi u seminaru: empirijski podupire razliku između ponašajne i afektivne razine.

[I21] Dunne — AMPD i psihopatija

  • Puni citat: Dunne, A. L. (2021). Psychopathy and the Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders Fifth Edition alternative model of personality disorder: A synthesis and critique of the emergent literature. Current Opinion in Psychiatry, 34(1), 64–69. https://doi.org/10.1097/YCO.0000000000000648
  • TRAG DOHVATA: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/32858600/
  • RAZ解JEŠENJE: Zapis se razrješava na: Ashley L. Dunne, 2021, pregledni članak u časopisu.
  • STATUS ZAPISA: bez oznaka u otvorenom zapisu.
  • RAZINA DOHVATA: sažetak — [SAŽETAK].
  • Vrsta i težina: pregled i kritika DSM-5 alternativnog modela.
  • EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo.
  • OPERACIONALIZACIJA: nije primjenjivo.
  • ZAKLJUČAK IZVORA: AMPD približava DSM-ov ASPD koncept psihopatiji, ali psihopatski specifikator ima konceptualna i empirijska ograničenja.
  • OGRADE AUTORÂ: psihopatski specifikator nije dovoljno jednostavan ni stabilan za nekritičku uporabu.
  • NALAZ KOJI KORISTIM: treba razlikovati DSM-5-TR standardni model ASPD-a od DSM-5 alternativnog modela koji psihopatiji daje eksplicitniji prostor. [SAŽETAK]
  • Služi u seminaru: sprečava miješanje DSM-5-TR standardnog modela i AMPD-a.

[I22] Fuller, Gatner i Douglas — DSM-5 psihopatski specifikator

  • Puni citat: Fuller, E. K., Gatner, D. T., & Douglas, K. S. (2023). Concurrent, convergent, and discriminant validity of the DSM-5 Section III psychopathy specifier. Assessment, 30(6), 1790–1810. https://doi.org/10.1177/10731911221124344
  • TRAG DOHVATA: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/36124389/
  • RAZ解JEŠENJE: Zapis se razrješava na: Fuller, Gatner i Douglas, 2023, empirijski članak u časopisu.
  • STATUS ZAPISA: bez oznaka u otvorenom zapisu.
  • RAZINA DOHVATA: sažetak — [SAŽETAK].
  • Vrsta i težina: empirijska validacijska studija.
  • EMPIRIJSKA OSNOVA: studentski uzorak N = 224 i uzorak odraslih s prethodnim kriminalnim angažmanom N = 306.
  • OPERACIONALIZACIJA: DSM-5 Section III specifikator psihopatije uspoređen je s Triarchic Psychopathy Measure i drugim pokazateljima funkcioniranja; korištena je kanonička korelacijska analiza.
  • ZAKLJUČAK IZVORA: specifikator je multidimenzionalan, a za dvije od tri facete postoji ograničena validacijska potpora.
  • OGRADE AUTORÂ: ograničena klinička korisnost i neujednačena povezanost faceta.
  • NALAZ KOJI KORISTIM: psihopatski specifikator ne treba tretirati kao jedinstvenu i samodostatnu mjeru psihopatije. [SAŽETAK]
  • Služi u seminaru: predstavlja noviju kritiku DSM-ove alternativne konceptualizacije.

[I23] Bergstrøm, Farrington i Coid — psihopatija i DSM poremećaji ličnosti

  • Puni citat: Bergstrøm, H., Farrington, D. P., & Coid, J. W. (2022, online objava; sv. 68, br. 2–3). Relationships between psychopathy and DSM personality disorders in men and women. International Journal of Offender Therapy and Comparative Criminology. https://doi.org/10.1177/0306624X221094993
  • TRAG DOHVATA: https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0306624X221094993
  • RAZ解JEŠENJE: Zapis se razrješava na: Bergstrøm, Farrington i Coid, članak u časopisu; zapis navodi online objavu 14. svibnja 2022. i volumen 68, brojeve 2–3.
  • STATUS ZAPISA: bez oznaka u otvorenom zapisu.
  • RAZINA DOHVATA: sažetak i izdavački zapis — [SAŽETAK].
  • Vrsta i težina: empirijska studija u zajednici.
  • EMPIRIJSKA OSNOVA: muškarci N = 291 i žene N = 260 iz Cambridge Study in Delinquent Development.
  • OPERACIONALIZACIJA: DSM poremećaji ličnosti i PCL-psihopatija procijenjeni su u ranoj odrasloj dobi.
  • ZAKLJUČAK IZVORA: najjače su povezanosti psihopatije s graničnim i antisocijalnim poremećajem ličnosti, uz spolno specifične obrasce.
  • OGRADE AUTORÂ: nalazi se odnose na konkretnu longitudinalnu kohortu i ne mogu se automatski generalizirati na sve populacije.
  • NALAZ KOJI KORISTIM: psihopatija nije povezana samo s ASPD-om; povezana je s više poremećaja ličnosti, i to različito kod muškaraca i žena. [SAŽETAK]
  • Služi u seminaru: proširuje raspravu izvan jednostavne dihotomije ASPD–psihopatija.

[I24] Gillespie, Jones i Garofalo — psihopatija i opasnost

  • Puni citat: Gillespie, S. M., Jones, A., & Garofalo, C. (2023). Psychopathy and dangerousness: An umbrella review and meta-analysis. Clinical Psychology Review, 100, 102240. https://doi.org/10.1016/j.cpr.2022.102240
  • TRAG DOHVATA: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/36608488/
  • RAZ解JEŠENJE: Zapis se razrješava na: Gillespie, Jones i Garofalo, 2023, umbrella pregled i metaanaliza u časopisu.
  • STATUS ZAPISA: bez oznaka u otvorenom zapisu.
  • RAZINA DOHVATA: sažetak — [SAŽETAK].
  • Vrsta i težina: umbrella pregled i metaanaliza.
  • EMPIRIJSKA OSNOVA: 33 pregledna rada; kvantitativna sinteza obuhvatila je 10 studija i približno N = 77.000 sudionika.
  • OPERACIONALIZACIJA: povezivane su mjere psihopatije s nasiljem, seksualnim recidivizmom, općim recidivizmom i drugim pokazateljima opasnosti.
  • ZAKLJUČAK IZVORA: psihopatija je umjereno povezana s opasnošću, ali povezanost je heterogena i ovisi o načinu mjerenja.
  • OGRADE AUTORÂ: visoka heterogenost među studijama i jači učinci u nekim samoprocjenskim nego kliničkim mjerama.
  • NALAZ KOJI KORISTIM: PCL-R može pridonijeti procjeni rizika, ali ne smije biti jedina osnova zaključka o budućem nasilju. [SAŽETAK]
  • Služi u seminaru: povezuje konceptualno razgraničenje s forenzičkim posljedicama.

[I25] Mokros et al. — međunarodni pregled PCL-R-a

  • Puni citat: Mokros, A., Habermeyer, E., Caretti, V., Carabellese, F. F., Parente, L., Schimmenti, A., Sideli, L., Levander, S., Rasmussen, K., & Felthous, A. R. (2026). Psychopathy Checklist-Revised (PCL-R) and psychopathy as a topic and a force in European and North American theory and research. Journal of Psychopathology and Behavioral Assessment, 48, Article 22. https://doi.org/10.1007/s10862-026-10275-7
  • TRAG DOHVATA: https://link.springer.com/article/10.1007/s10862-026-10275-7
  • RAZ解JEŠENJE: Zapis se razrješava na: Mokros i suradnici, 2026, otvoreno dostupni pregledni članak u časopisu.
  • STATUS ZAPISA: bez oznaka u otvorenom zapisu.
  • RAZINA DOHVATA: puni tekst.
  • Vrsta i težina: noviji međunarodni pregled.
  • EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo.
  • OPERACIONALIZACIJA: nije primjenjivo.
  • ZAKLJUČAK IZVORA: PCL-R je snažno utjecao na međunarodnu teoriju, istraživanje i praktičnu uporabu psihopatije, ali se njegova uporaba razlikuje među nacionalnim i stručnim tradicijama.
  • OGRADE AUTORÂ: rad je pregledan i domenski organiziran, a ne sustavna metaanaliza svih nalaza.
  • NALAZ KOJI KORISTIM: PCL-R je međunarodno utjecajan instrument, ali njegova uporaba mora se vezati uz kontekst i stručno osposobljavanje. [I25]
  • Služi u seminaru: pruža najnoviji pregled statusa PCL-R-a do 2026.

B1.5. POSTOJEĆI PREGLEDI I METAANALIZE

  1. Hare i Neumann (2008) [I7] — pokriva klinički razvoj psihopatije, Cleckleyja, PCL-R i integraciju strukturalnih i razvojnih nalaza; literatura do 2008.
  2. Skeem et al. (2011) [I9] — pokriva odnos psihopatije, ASPD-a, nasilja, mjerenja i javne politike; literatura do 2011.
  3. Buzina (2012) [I15] — regionalno pokriva povijest, klasifikaciju, PCL-R i razlike između psihopatije i ASPD-a; literatura do 2012.
  4. Sanz-García et al. (2021) [I19] — sustavno pokriva prevalenciju psihopatije u općoj odrasloj populaciji; pretraživanje do lipnja 2021.
  5. Dunne (2021) [I21] — pokriva DSM-5 alternativni model i psihopatski specifikator; literatura do 2021.
  6. Campos et al. (2022) [I20] — metaanalitički pokriva razlike između antisocijalnog ponašanja i psihopatije kroz kognitivnu i afektivnu empatiju; literatura obuhvaćena u 477 zapisa.
  7. Gillespie et al. (2023) [I24] — umbrella pregled povezanosti psihopatije i opasnosti; pretraživanje do 19. kolovoza 2022.
  8. Mokros et al. (2026) [I25] — međunarodni pregled povijesti i uporabe PCL-R-a u različitim europskim i sjevernoameričkim tradicijama.

Što novi seminarski rad treba donijeti: ne samo ponoviti da se konstrukti preklapaju, nego ih usporediti po četiri osi:
1. kriteriji i sadržaj konstrukta;
2. izvor podataka i način mjerenja;
3. faktorska struktura PCL-R-a;
4. posljedice razlike za prevalenciju i procjenu rizika.

B4. ODBIJENI KANDIDATI

  1. Cooke i Michie (2001), “Refining the Construct of Psychopathy”
    - Kako pronađen: pretraga naslova i PDF-repozitorija.
    - Zašto nije uvršten: rad je vjerojatno relevantan i znanstveno dopušten, ali u otvorenom zapisu nije bilo moguće pouzdano potvrditi sve bibliografske elemente potrebne za puni citat.
    - Baze: web pretraga, PDF-repozitorij.
    - Status: nije citiran u nastavku.

  2. Sokić i Lukač, “Uspješna psihopatija: stvarnost ili mit?”
    - Kako pronađen: Hrčak PDF.
    - Zašto nije uvršten: iz otvorenog zapisa nije bilo moguće pouzdano potvrditi cjelovit bibliografski identitet časopisa, sveska i stranica.
    - Baze: Hrčak.
    - Status: nije citiran u nastavku.

  3. Punggawa Global Research, “Psychopathy and Antisocial Personality…”
    - Kako pronađen: web pretraga.
    - Zašto nije uvršten: nije potvrđena recenzirana znanstvena statusna pripadnost iz dopuštenog korpusa izvora.
    - Baze: web pretraga.
    - Status: nije citiran u nastavku.

B5. ZATVARANJE FAZE

  • Potvrđeni izvori: 25
  • Iz registra: 0
  • Razina dohvata:
  • puni tekst: 6 izvora — [I4], [I16], [I17], [I18], [I19], [I25]
  • sažetak ili ograničeni izdavački zapis: 19 izvora
  • Najmanje tri izvora iz posljednjih pet godina: ispunjeno — [I19], [I20], [I21], [I22], [I23], [I24], [I25]
  • Regionalna literatura: ispunjeno — [I15], [I16], [I17], [I18]
  • Suprotne strane rasprave: ispunjeno.
  • kontinuitet i jako preklapanje: [I11], [I12]
  • konceptualna odvojenost i dodatna osobinska komponenta: [I5], [I7], [I9], [I10], [I20]
  • Teorijski izvori: ispunjeno — [I3], [I6], [I7], [I8], [I9], [I10], [I17], [I21], [I25]
  • Kanonski priručnik/monografija: ispunjeno — [I2], [I3]
  • Odbijeni kandidati: 3
  • nepotvrđen puni bibliografski identitet: 2
  • nepotvrđen status dopuštene znanstvene objave: 1
  • Iscrpljeni pravci pretraživanja: DSM-5-TR i službeni APA zapisi; PCL-R i izdavački zapisi; PubMed; DOI i izdavačke stranice; Hrčak; DOISerbia; sustavni pregledi i metaanalize; novija literatura 2021.–2026.

B5.1. Pokrivenost radne skice

Poglavlje Broj potvrđenih izvora
Uvod: ASPD, psihopatija i kriminalitet 12
DSM-5-TR i ASPD 8
Psihopatija i PCL-R 13
Preklapanje ponašajnih i afektivno-interpersonalnih obilježja 14
Faktorska struktura PCL-R-a 9
Prevalencija i procjena rizika 9
Kritička rasprava i zaključak 16

Nijedno poglavlje nema 0 ili 1 izvor. Krug 2 nije potreban.

B6. Provjera dosljednosti

  • Nije pronađen isti rad pod dvama različitim bibliografskim identitetima.
  • Nije pronađen isti rad istodobno kao predtisak i objavljena verzija.
  • I23 ima zabilježenu razliku između online objave 2022. i bibliografskog volumena 68, brojeva 2–3; ta je razlika navedena u samom zapisu i nije prešućena.
  • Popis izvora je zatvoren.

PRIJELAZ

Od ovog mjesta nadalje ne dodajem nove izvore i ne pretražujem dalje. Sve tvrdnje izvode se isključivo iz izvora [I1]–[I25].

FAZA C — MAPA PODRUČJA

1. Povijesna i konceptualna polazišta

Povijesni koncept psihopatije obuhvaćao je emocionalne, interpersonalne i moralne osobine, a ne samo kriminalno ponašanje. [I3] [SAŽETAK]
PCL-R je kasnije operacionalizirao psihopatiju kroz kombinaciju interpersonalno-afektivnih obilježja i antisocijalnog životnog stila. [I4]
DSM-ov pristup ASPD-u naglašava ponavljani obrazac antisocijalnog ponašanja, dok PCL-R dodatno zahvaća emocionalnu hladnoću, manipulativnost, manjak kajanja i površne interpersonalne odnose. [I5] [SAŽETAK]

2. Razvoj PCL-R modela

Rani PCL-R modeli opisivali su dvije široke, međusobno povezane dimenzije: interpersonalno-afektivnu i antisocijalno-životnostilsku. [I4]
Kasniji strukturni modeli razlikovali su interpersonalni, afektivni, životnostilski i antisocijalni faktor. [I6] [SAŽETAK]
Zato se u seminaru dvofaktorski model treba prikazati kao širi sažetak, a četverofaktorski model kao detaljniju razradu sadržaja PCL-R-a. [I4][I6]

3. Psihopatija kao širi konstrukt

Pregledna literatura psihopatiju opisuje kao konstrukt koji uključuje ponašajne, osobinske, afektivne, razvojne i interpersonalne sastavnice. [I7] [SAŽETAK]
Trijarhički model dodatno razdvaja disinhibiciju, smionost i zlobnost, čime psihopatiju smješta na dimenzionalni prostor, a ne samo u kategoriju počinitelja. [I8] [SAŽETAK]
Skeem et al. naglašavaju da psihopatija nije sinonim za ASPD, kriminalitet ili nasilje. [I9] [SAŽETAK]

4. Suvremena mjerenja i kritike

Empirijski radovi pokazuju snažno preklapanje između PCL-R-a i DSM-ovskih kriterija ASPD-a, osobito u antisocijalnom i kriminalnom ponašanju. [I11][I12] [SAŽETAK]
Istodobno, metaanalitički nalazi razlikuju psihopatiju od antisocijalnog ponašanja prema profilu empatijskih teškoća, posebno prema izraženijem manjku afektivne empatije. [I20] [SAŽETAK]
Noviji radovi upozoravaju da DSM-5 alternativni psihopatski specifikator ima neujednačenu validnost i ne treba se tretirati kao jedinstvena mjera psihopatije. [I21][I22] [SAŽETAK]

5. Obavezno štivo za seminar

Obavezna jezgra su DSM-5-TR [I1], PCL-R priručnik [I2], Hare et al. [I4], Hare i Neumann [I6][I7], Skeem et al. [I9], Coid i Ullrich [I11], Campos et al. [I20] i Fuller et al. [I22].
Regionalni kontekst pružaju Buzina [I15], Međedović [I16], Biro et al. [I17] i Poslon [I18].

FAZA D — POJMOVNIK

Pojam Definicija u literaturi Termin na jeziku rada Uobičajena zamka
Antisocijalni poremećaj ličnosti Formalni poremećaj ličnosti definiran klasifikacijskim kriterijima i trajnim obrascem antisocijalnog ponašanja. [I1] [SAŽETAK] antisocijalni poremećaj ličnosti (ASPD) Ne pisati asocijalni poremećaj ličnosti.
Psihopatija Širi konstrukt koji povezuje antisocijalno ponašanje s afektivnim i interpersonalnim crtama. [I3][I7] [SAŽETAK] psihopatija Ne tretirati je kao službenu DSM-5-TR dijagnozu.
Kriminalitet Ponašanje koje krši pravne norme; može biti povezano s ASPD-om ili psihopatijom, ali nije njihov sinonim. [I9][I24] [SAŽETAK] kriminalitet Ne zaključivati psihopatiju samo iz počinjenog kaznenog djela.
PCL-R Standardizirana lista za procjenu psihopatskih obilježja na temelju intervjua i dodatnih podataka. [I2][I4] Psychopathy Checklist–Revised (PCL-R) PCL-R nije samostalna dijagnoza.
Faktor 1 Interpersonalno-afektivni dio PCL-R-a. [I4] faktor 1 Ne poistovjetiti ga s cijelom psihopatijom.
Faktor 2 Životnostilski i antisocijalni dio PCL-R-a. [I4][I6] faktor 2 Ne poistovjetiti ga s ASPD-om, iako se sadržajno preklapa.
Afektivno-interpersonalne crte Manipulativnost, površni šarm, grandioznost, plitak afekt, manjak empatije, kajanja ili krivnje. [I3][I4] afektivno-interpersonalne crte Ne pripisivati ih svim osobama s ASPD-om.
Četverofaktorski model Interpersonalni, afektivni, životnostilski i antisocijalni faktor. [I6] [SAŽETAK] četverofaktorski model PCL-R-a Nije isto što i dvofaktorski model; radi se o različitim razinama opisa.
Dimenzionalni konstrukt Konstrukt koji se može izražavati u različitom stupnju, umjesto kao potpuno prisutan ili odsutan. [I8][I17] dimenzionalni konstrukt Dimenzionalnost ne znači da su svi nivoi klinički jednako značajni.
Procjena rizika Strukturirano zaključivanje o vjerojatnosti budućeg ponašanja na temelju više relevantnih podataka. [I24] [SAŽETAK] procjena rizika PCL-R rezultat nije samostalna prognoza budućeg nasilja.
Psihopatski specifikator Element DSM-5 alternativnog modela koji je zamišljen kao osobinska varijanta ASPD-a. [I21][I22] [SAŽETAK] psihopatski specifikator Ne miješati ga sa standardnim DSM-5-TR kriterijima ASPD-a.

Različite operacionalizacije istog pojma

ASPD je u DSM-5-TR-u formalna dijagnostička kategorija, dok se u istraživanjima može pretvoriti u dimenzionalni broj kriterija ili latentnu dimenziju. [I1][I14] [SAŽETAK] To nisu potpuno iste mjerne varijable.

Psihopatija je u PCL-R-u operacionalizirana procjenom osobina i ponašanja iz intervjua i spisa, dok se u trijarhičkom modelu opisuje kroz disinhibiciju, smionost i zlobnost. [I2][I8] [SAŽETAK] Te operacionalizacije ne treba tretirati kao međusobno zamjenjive.

FAZA E — GDJE SE LITERATURA NE SLAŽE

E1. Je li psihopatija samo teži oblik ASPD-a?

  • Strana kontinuiteta: Coid i Ullrich zaključuju da se ASPD i psihopatija snažno preklapaju i da njihova distribucija može biti kontinuirana. [I11] [SAŽETAK]
  • Strana konceptualne razlike: Hare i Neumann, Skeem et al. i Campos et al. naglašavaju da psihopatija dodaje afektivno-interpersonalnu komponentu koja nije iscrpljena antisocijalnim ponašanjem. [I7][I9][I20] [SAŽETAK]
  • Najvjerojatnija razlika: različiti izvori mjere različite razine konstrukta — ponašajnu, osobinsku ili afektivnu.
  • Klasifikacija: EMPIRIJSKI ODLUČIVO u dijelu koji se odnosi na stupanj preklapanja; KONCEPTUALNO NEODLUČIVO u dijelu koji se odnosi na pitanje treba li psihopatiju definirati kao podtip ASPD-a ili širi osobinski konstrukt.

E2. Jesu li antisocijalne čestice središnje ili sekundarne za psihopatiju?

  • Strana koja ih smatra sastavnim dijelom: Hare i Neumann uključuju antisocijalni faktor u širi strukturalni model PCL-R-a. [I6] [SAŽETAK]
  • Kritička strana: Blackburn upozorava da antisocijalne čestice prvenstveno mjere sklonost kriminalnom ponašanju, a ne temeljnu osobnost. [I10] [SAŽETAK]
  • Najvjerojatnija razlika: razlika proizlazi iz toga smatraju li autori antisocijalno ponašanje sastavnicom psihopatije ili njezinim mogućim ponašajnim ishodom.
  • Klasifikacija: KONCEPTUALNO NEODLUČIVO, uz dio koji je EMPIRIJSKI ODLUČIV kroz usporedbu faktorskih modela i kriterijske valjanosti.

E3. Je li dvofaktorski model dovoljan?

  • Dvofaktorski model: izvorna faktorska analiza PCL-R-a razlikuje interpersonalno-afektivni i antisocijalno-životnostilski faktor. [I4]
  • Četverofaktorski model: Hare i Neumann razlikuju interpersonalni, afektivni, životnostilski i antisocijalni faktor. [I6] [SAŽETAK]
  • Regionalna potvrda: Međedović koristi četiri crte koje odgovaraju interpersonalnoj, afektivnoj, životnostilskoj i antisocijalnoj komponenti. [I16]
  • Klasifikacija: EMPIRIJSKI ODLUČIVO; dodatni podaci i usporedba modela mogu pokazati koji model bolje opisuje određeni uzorak.

E4. Je li psihopatski specifikator DSM-5 alternativnog modela koristan?

  • Argument za korisnost: AMPD pokušava ASPD opisati osobinski, a ne samo ponašajno. [I21] [SAŽETAK]
  • Kritički nalaz: Fuller et al. nalaze ograničenu validacijsku potporu za dvije od tri facete specifikatora. [I22] [SAŽETAK]
  • Najvjerojatnija razlika: specifikator je zamišljen kao jedinstvena oznaka, ali njegove facete mogu imati različite odnose s psihopatijom i funkcioniranjem.
  • Klasifikacija: EMPIRIJSKI ODLUČIVO.

E5. Što PCL-R može reći o riziku?

  • PCL-R i psihopatija povezani su s opasnošću, recidivizmom i nasiljem, ali učinci su heterogeni. [I24] [SAŽETAK]
  • PCL-R ne bi smio biti jedini izvor zaključka o budućem nasilju jer procjena rizika ovisi i o kontekstu, povijesti ponašanja i drugim čimbenicima. [I9][I24] [SAŽETAK]
  • Klasifikacija: EMPIRIJSKI ODLUČIVO, ali samo uz jasno definirani ishod, populaciju i vremenski okvir.

FAZA F — PRIJEDLOG STRUKTURE SEMINARSKOG RADA

1. Uvod

  • Definirati ASPD, psihopatiju i kriminalitet kao povezane, ali različite pojmove.
  • Uvesti osnovni problem: preklapanje ponašajnih kriterija uz dodatnu afektivno-interpersonalnu komponentu psihopatije.
  • Izvori: [I1], [I3], [I5], [I7], [I9], [I18].
  • Pokrivenost punim tekstom: djelomična; dio tvrdnji počiva na [SAŽETAK].

2. DSM-5-TR i konceptualizacija ASPD-a

2.1. Dijagnostička kategorija

2.2. Ponašajna usmjerenost kriterija

2.3. Razlika između standardnog DSM-5-TR modela i AMPD-a

  • Izvori: [I1], [I5], [I14], [I21], [I22].
  • Pokrivenost punim tekstom: nedovoljna za detaljan prikaz kriterija, jer puni tekst DSM-5-TR-a nije bio dostupan u pretraživanju.
  • Poglavlje je dovoljno za konceptualni pregled, ali ne i za doslovno navođenje svih kriterija bez uvida u fizičko ili institucionalno izdanje DSM-5-TR-a.

3. Psihopatija i PCL-R

3.1. Cleckleyjeva tradicija

3.2. PCL-R kao mjerni instrument

3.3. Zašto PCL-R nije dijagnoza

  • Izvori: [I2], [I3], [I4], [I7], [I15], [I25].
  • Pokrivenost punim tekstom: djelomična, s punim tekstom [I4] i [I25].

4. Preklapanje i razlike

4.1. Zajedničko antisocijalno ponašanje

4.2. Afektivno-interpersonalne crte

4.3. Empatija, kajanje i emocionalno funkcioniranje

  • Izvori: [I5], [I7], [I9], [I11], [I12], [I18], [I20].
  • Pokrivenost punim tekstom: djelomična; nosive novije tvrdnje o empatiji temelje se na [SAŽETAK] izvora [I20].

5. Faktorska struktura PCL-R-a

5.1. Dvofaktorski model

5.2. Četverofaktorski model

5.3. Psihometrijske posljedice različitih modela

  • Izvori: [I4], [I6], [I10], [I16], [I17].
  • Pokrivenost punim tekstom: dobra, jer su [I4], [I16] i [I17] dostupni u punom tekstu.

6. Prevalencija preklapanja i procjena rizika

6.1. Zašto prevalencija ovisi o instrumentu

6.2. Razlika između forenzičkih i općih uzoraka

6.3. PCL-R i procjena opasnosti

  • Izvori: [I11], [I19], [I23], [I24].
  • Pokrivenost punim tekstom: djelomična; većina nalaza temelji se na [SAŽETAK].

7. Kritička rasprava i zaključak

7.1. Što se može zaključiti o preklapanju

7.2. Što ostaje konceptualno otvoreno

7.3. Zašto ASPD, psihopatija i kriminalitet nisu sinonimi

  • Izvori: [I7], [I9], [I10], [I20], [I21], [I22], [I24], [I25].
  • Pokrivenost punim tekstom: dobra za strukturu rasprave, ali pojedine nosive tvrdnje trebaju biti označene [SAŽETAK].

FAZA G — RUPE

  1. Nedostaje izravan DSM-5-TR–PCL-R head-to-head pregled.
    - Potvrđeno izvora: 5–6, ali većina se temelji na DSM-IV, DSM-5 alternativnom modelu ili općim opisima. - Mentor može pitati jesu li razlike između DSM-5-TR-a i PCL-R-a doista izravno testirane.

  2. Nema precizne prevalencije preklapanja DSM-5-TR ASPD-a i PCL-R psihopatije u općoj populaciji.
    - [I19] govori o prevalenciji psihopatije, ali ne daje izravnu prevalenciju kombinacije DSM-5-TR ASPD + PCL-R. - Za daljnje pretraživanje: PCL-R DSM-5-TR ASPD prevalence overlap, community sample, forensic sample.

  3. Ograničena pokrivenost žena i kulturnih skupina.
    - [I23] uključuje muškarce i žene, ali većina klasičnih PCL-R izvora koristi muške forenzičke uzorke. - Za daljnje pretraživanje: PCL-R measurement invariance gender, female psychopathy, cross-cultural PCL-R validity.

  4. Nedovoljno izravnih studija o kliničkoj korisnosti PCL-R-a izvan forenzičkih uzoraka.
    - PCL-R je najzastupljeniji u zatvorskim i forenzičkim populacijama. - Za daljnje pretraživanje: PCL-R community sample, PCL-R clinical utility non-forensic.

  5. Nedostaje detaljnija analiza granice između afektivne empatije, kognitivne empatije i teorije uma.
    - [I20] daje metaanalitičku podlogu, ali seminarski rad od 1500 riječi ne može obuhvatiti sve razlike. - Za daljnje pretraživanje: psychopathy affective empathy cognitive empathy PCL-R factor 1.

  6. Pitanje praga PCL-R-a nije dovoljno pokriveno.
    - U ovom dosjeu nije potvrđen jedinstveni prag koji bi se smio prikazati kao univerzalna granica psihopatije. - Ne uvoditi prag iz sekundarnih izvora bez provjere iz priručnika i konteksta primjene.

  7. Pojam „psihopatija” nije potpuno teorijski ujednačen.
    - PCL-R model, trijarhički model, Cleckleyjeva klinička tradicija i DSM-5 AMPD ne mjere istu varijablu. - To treba jasno navesti u zaključku.

ZAVRŠNA PROVJERA

  1. Tvrdnje bez oznake izvora u fazama C, D i E: 0.
  2. Provjera oznaka: sve oznake [I1]–[I25] nalaze se u fazi B.
  3. Odbijeni izvori u nacrtu: nijedan odbijeni kandidat nije upotrijebljen u fazama C–G.
  4. Empirijska osnova: brojke su navedene samo za empirijske studije i metaanalize.
  5. Operacionalizacija: odvojena je od interpretacije nalaza.
  6. Autori i godine bez popisa: nisu korišteni.
  7. URL, vrsta zapisa i status zapisa: navedeni za svaki potvrđeni izvor.
  8. Oznake [SAŽETAK]: dodane su uz nalaze koji počivaju samo na sažetku ili ograničenom zapisu.
  9. Neslaganja u fazi E: svako je razvrstano kao empirijski odlučivo ili konceptualno neodlučivo.
  10. Zabranjeni obrasci: provjereni su hibridni citati, razdvojeni lanci, nevidljivi izvori, žanrovski nemogući podaci, obrnuti smjer, lažni konstruktori, prejaki jezik, brojke bez faze, pripisane napomene, goli identifikatori, zastarjeli predtisci, akti bez članaka, sekundarni opisi instrumenata i tiha zamjena pojmova.

Broj izbrisanih ili zadržanih izvan nacrta: 7 privremenih tvrdnji.
Razlozi: nisu imale potvrđen bibliografski trag, odnosile su se na nepotvrđeni PCL-R prag, sadržavale su nedokazanu brojku o prevalenciji preklapanja, tretirale su PCL-R kao dijagnozu ili su pripisivale konstrukciju instrumenta izvoru koji je samo primjenjivao instrument.

Pojedinačno pregledane stavke: svaki zapis [I1]–[I25], svaki URL u B2, svako polje „Razrješenje”, „Status zapisa”, „Empirijska osnova”, „Operacionalizacija”, „Zaključak izvora” i „Nalaz koji koristim”; zatim sve tvrdnje u fazama C, D i E te sve oznake u fazama F i G.

Popis literature

Bibliografski provjereni popis literature nalazi se u fazi B2 pod oznakama [I1]–[I25]. Za seminarski rad treba preuzeti samo potvrđene zapise iz tog popisa i zadržati njihove izvore i identifikatore bez rekonstrukcije.

Natrag na finalni rad