synaptiq.art

Istraživanje za seminarski rad: Mračna trijada kod studentske populacije: povezanost s akademskom nepoštenošću i timskom suradnjom

Proces izrade seminarskog rada

  1. 1. Istraživanje
  2. 2. Recenzija literature
  3. 3. Sinteza istraživanja
  4. 4. Kritička rasprava ×3
  5. 5. Nacrt rada
  6. 6. Recenzija nacrta
  7. 7. Seminarski rad

LITERATURNA BILJEŽNICA

TEMA: Mračna trijada, akademska nepoštenost i studentska suradnja
PODTEMA: Diferencijalna povezanost narcizma, makijavelizma i psihopatije s plagiranjem, prepisivanjem, ugovornim varanjem i ponašanjem u studentskim timovima
RAZINA I OPSEG: Treća godina preddiplomskog studija psihologije; približno 1500 riječi u konačnom radu
JEZIK: hrvatski
REGISTAR: prazan
Pravopis: akademska nepoštenost; ugovorno varanje; moralno distanciranje / moral disengagement; inkrementalna prediktivna vrijednost

FAZA A — KALIBRACIJA POLJA

Podtema pripada psihologiji osobnosti, obrazovnoj psihologiji i psihologiji akademske čestitosti, a susjedna su joj socijalna psihologija, psihologija morala i psihologija timova.
Primarni izvori u ovom području jesu empirijska istraživanja studentskih uzoraka, validacijske studije mjera i sustavni pregledi koji izravno analiziraju akademsko ponašanje.
Sekundarni izvori jesu teorijski pregledi, metaanalize i metodološke rasprave o operacionalizaciji mračne trijade, akademske nepoštenosti i timske suradnje.
Standardne vrste izvora uključuju članke u časopisima, sustavne preglede, metaanalize, validacijske radove i regionalna empirijska istraživanja.
Pretraživane su stranice izdavača i časopisa, PubMed, institucionalni repozitoriji, DOI zapisi, Frontiers, Springer, Sage, DergiPark i sveučilišni repozitoriji.
Posebna se pozornost posvećuje razlikovanju samoprijavljenog ponašanja, namjere, stavova i dokumentiranog ponašanja, kao i razlikovanju studentskih od radnih uzoraka.

B0.5. RADNA SKICA

  1. Pojmovni i teorijski okvir mračne trijade
  2. Akademska nepoštenost i njezini oblici
  3. Diferencijalne povezanosti narcizma, makijavelizma i psihopatije s akademskim ponašanjem
  4. Samoprijavljena namjera, samoprijavljeno ponašanje i dokumentirani pokazatelji plagiranja
  5. Moralno distanciranje, akademsko pravo i pritisak postignuća kao objašnjavajuće varijable
  6. Ugovorno varanje i ograničenja postojeće literature
  7. Mračna trijada i ponašanje u studentskim timovima
  8. Metodološka ograničenja, inkrementalna prediktivna vrijednost i granice generalizacije

Sva su poglavlja nakon prvog kruga pretraživanja pokrivena s najmanje dva potvrđena izvora; dodatni krug pretraživanja nije bio potreban.

FAZA B — PRIKUPLJANJE I PROVJERA IZVORA

B1. Potvrđeni izvori

Potvrđeno je 20 izvora. Cilj od 25 nije dosegnut jer je izravna literatura o istodobnom mjerenju sve tri crte, različitim oblicima akademske nepoštenosti i stvarnom ponašanju u studentskim timovima relativno ograničena. Popis je zatvoren nakon provjere identiteta, vrste zapisa i dostupnog sadržaja.

B1.5. Postojeći pregledi

  • Furnham, Richards i Paulhus (2013) — pregled razvoja istraživanja mračne trijade, mjera i teorijskih kontroverzi do 2013. godine. Ne pokriva posebno akademsku nepoštenost, ali služi za opći teorijski okvir. [I2]
  • Muris, Merckelbach, Otgaar i Meijer (2017) — metaanalitički i kritički pregled odnosa narcizma, makijavelizma i psihopatije s osobnošću, moralnim i normativnim ponašanjem. Ne ograničava se na studente ni akademsko okruženje. [I3]
  • Newton (2018) — sustavni pregled učestalosti komercijalnog ugovornog varanja u visokom obrazovanju, s naglaskom na samoprijavljene procjene i metodološku kvalitetu do 2018. godine. [I11]
  • Jones i Jones (2026) — sustavni pregled i narativna sinteza istraživanja mračne trijade/tetrade i akademske nepoštenosti, uključujući plagiranje, varanje, ugovorno varanje i AI-potpomognutu nepoštenost, uz pretragu literature do 2025. godine. [I12]

B2. DOSJEI POTVRĐENIH IZVORA

[I1]

Puni citat: Paulhus, D. L., & Williams, K. M. (2002). The Dark Triad of personality: Narcissism, Machiavellianism, and psychopathy. Journal of Research in Personality, 36(6), 556–563. DOI: 10.1016/S0092-6566(02)00505-6

TRAG DOHVATA: https://doi.org/10.1016/S0092-6566(02)00505-6
RAZ什JEŠENJE: zapis se razrješava na: Paulhus, Delroy L.; Williams, Kevin M.; 2002; “The Dark Triad of personality: Narcissism, Machiavellianism, and psychopathy”; Journal of Research in Personality 36(6), 556–563; članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: sažetak. [SAŽETAK]
Vrsta i težina: teorijsko-empirijski temeljni rad koji uvodi mračnu trijadu kao skup triju povezanih, ali razlikovnih subkliničkih crta.
EMPIRIJSKA OSNOVA: 245 studenata.
OPERACIONALIZACIJA: standardne mjere narcizma, makijavelizma i subkliničke psihopatije te laboratorijski i samoprijavljeni korelati.
ZAKLJUČAK IZVORA: Tri su crte međusobno povezane, ali nisu istovjetne konstrukte; svaka ima i specifične korelate.
OGRADE AUTORÂ: nenavedeno u pregledanom sažetku.
NALAZ KOJI KORISTIM: mračna trijada nije jedinstvena klinička dijagnoza, nego skup povezanih subkliničkih crta; uvodni opis rada. [SAŽETAK]
Svrha u seminaru: temelj za razlikovanje narcizma, makijavelizma i psihopatije.

(sciencedirect.com)

[I2]

Puni citat: Furnham, A., Richards, S. C., & Paulhus, D. L. (2013). The Dark Triad of personality: A 10-year review. Social and Personality Psychology Compass, 7(3), 199–216. DOI: 10.1111/spc3.12018

TRAG DOHVATA: https://doi.org/10.1111/spc3.12018
RAZRJEŠENJE: zapis se razrješava na: Furnham, Adrian; Richards, Steven C.; Paulhus, Delroy L.; 2013; “The Dark Triad of personality: A 10-year review”; Social and Personality Psychology Compass 7(3), 199–216; članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: puni tekst.
Vrsta i težina: teorijski pregled područja i mjera.
EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo.
OPERACIONALIZACIJA: nije primjenjivo.
ZAKLJUČAK IZVORA: Mračna trijada dijeli zajedničku jezgru bešćutne manipulacije, ali se njezine tri sastavnice razlikuju u korelatima, strukturi i tipičnim mjerama.
OGRADE AUTORÂ: pregled upozorava na teorijske i mjerske kontroverze u području.
NALAZ KOJI KORISTIM: razlika između zajedničke jezgre i specifičnih korelata pojedinih crta; teorijski pregled.
Svrha u seminaru: teorijsko pozicioniranje mračne trijade i objašnjenje zašto se crte ne smiju tretirati kao potpuno zamjenjive.

(compass.onlinelibrary.wiley.com)

[I3]

Puni citat: Muris, P., Merckelbach, H., Otgaar, H., & Meijer, E. (2017). The malevolent side of human nature: A meta-analysis and critical review of the literature on the Dark Triad. Perspectives on Psychological Science, 12(2), 183–204. DOI: 10.1177/1745691616666070

TRAG DOHVATA: https://doi.org/10.1177/1745691616666070
RAZRJEŠENJE: zapis se razrješava na: Muris, Peter; Merckelbach, Harald; Otgaar, Henry; Meijer, Ewout; 2017; “The malevolent side of human nature: A meta-analysis and critical review of the literature on the Dark Triad”; Perspectives on Psychological Science 12(2), 183–204; članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: sažetak. [SAŽETAK]
Vrsta i težina: metaanalitički pregled.
EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo.
OPERACIONALIZACIJA: nije primjenjivo.
ZAKLJUČAK IZVORA: Mračna trijada povezana je s nizom psihosocijalnih korelata i normativno problematičnih ponašanja, ali povezanosti nisu jednake za sve tri crte.
OGRADE AUTORÂ: sažetak ne navodi ograničenja u detalje.
NALAZ KOJI KORISTIM: potreba za oprezom pri objedinjavanju triju crta u jedan kompozit. [SAŽETAK]
Svrha u seminaru: sekundarna podloga za oprezno tumačenje zajedničkih i diferencijalnih učinaka.

(journals.sagepub.com)

[I4]

Puni citat: Jones, D. N., & Paulhus, D. L. (2014). Introducing the Short Dark Triad (SD3): A brief measure of dark personality traits. Assessment, 21(1), 28–41. DOI: 10.1177/1073191113514105

TRAG DOHVATA: https://doi.org/10.1177/1073191113514105
RAZRJEŠENJE: zapis se razrješava na: Jones, Daniel N.; Paulhus, Delroy L.; 2014; “Introducing the Short Dark Triad (SD3): A brief measure of dark personality traits”; Assessment 21(1), 28–41; članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: puni tekst.
Vrsta i težina: izvorni validacijski rad za instrument SD3.
EMPIRIJSKA OSNOVA: četiri studije, ukupno 1.063 sudionika iz studentskih i općih uzoraka.
OPERACIONALIZACIJA: 27 čestica, raspoređenih u tri podskale za makijavelizam, narcizam i psihopatiju; provjerene struktura, pouzdanost i povezanost s duljim mjerama.
ZAKLJUČAK IZVORA: SD3 je kratka mjera koja razlikuje tri sastavnice mračne trijade i pokazuje prihvatljivu povezanost sa standardnim duljim mjerama.
OGRADE AUTORÂ: duljina mjere i potreba za daljnjom validacijom u različitim kontekstima.
NALAZ KOJI KORISTIM: SD3 mjeri tri zasebne podskale, a ne samo ukupnu “mračnost”.
Svrha u seminaru: provjera konstrukta i metodološka podloga za izvore koji koriste SD3.

(doi.org)

[I5]

Puni citat: Williams, K. M., Nathanson, C., & Paulhus, D. L. (2010). Identifying and profiling scholastic cheaters: Their personality, cognitive ability, and motivation. Journal of Experimental Psychology: Applied, 16(3), 293–307. DOI: 10.1037/a0020773

TRAG DOHVATA: https://doi.org/10.1037/a0020773
RAZRJEŠENJE: zapis se razrješava na: Williams, Kevin M.; Nathanson, Craig; Paulhus, Delroy L.; 2010; “Identifying and profiling scholastic cheaters: Their personality, cognitive ability, and motivation”; Journal of Experimental Psychology: Applied 16(3), 293–307; članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: puni tekst.
Vrsta i težina: izvorno višestudijsko istraživanje s izravnim studentskim pokazateljima akademskog varanja.
EMPIRIJSKA OSNOVA: tri studije sa studentskim uzorcima; u drugoj studiji korišten je prirodni pokazatelj plagiranja preko sustava Turnitin.
OPERACIONALIZACIJA: samoprijavljeno akademsko varanje; osobine ličnosti; u drugoj studiji indeks plagiranja dobiven usporedbom predanih radova; u trećoj studiji motivacijske varijable poput neobuzdane težnje za postignućem, moralne inhibicije i straha od kazne.
ZAKLJUČAK IZVORA: U početnim analizama sve tri crte mračne trijade predviđale su samoprijavljeno varanje, ali je u višestrukoj regresiji psihopatija ostala jedini značajni prediktor; psihopatija je također bila povezana s pokazateljem plagiranja, dok su neobuzdana težnja za postignućem i moralna inhibicija posredovale dio povezanosti.
OGRADE AUTORÂ: autori navode ograničenja samoprijavljivanja, uključujući podprijavljivanje i zajedničku varijancu metode.
NALAZ KOJI KORISTIM: razlika između samoprijavljenog varanja i dokumentiranog pokazatelja plagiranja; odjeljci o rezultatima studija 1–3.
Svrha u seminaru: ključni izvor za usporedbu namjere/samoprijave s ponašanjem i za pitanje inkrementalne vrijednosti psihopatije.

(pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)

[I6]

Puni citat: Barbaranelli, C., Farnese, M. L., Tramontano, C., Fida, R., Ghezzi, V., Paciello, M., & Long, P. (2018). Machiavellian ways to academic cheating: A mediational and interactional model. Frontiers in Psychology, 9, Article 695. DOI: 10.3389/fpsyg.2018.00695

TRAG DOHVATA: https://doi.org/10.3389/fpsyg.2018.00695
RAZRJEŠENJE: zapis se razrješava na: Barbaranelli, Claudio; Farnese, Maria L.; Tramontano, Carlo; Fida, Roberta; Ghezzi, Valerio; Paciello, Marinella; Long, Philip; 2018; “Machiavellian ways to academic cheating: A mediational and interactional model”; Frontiers in Psychology 9, Article 695; članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: puni tekst.
Vrsta i težina: izvorno studentsko istraživanje s medijacijskim i interakcijskim modelom.
EMPIRIJSKA OSNOVA: više od 200 talijanskih studenata.
OPERACIONALIZACIJA: aspekt makijavelizma “amoralna manipulacija”, akademsko moralno distanciranje, dubinski pristup učenju, normativno akademsko varanje i individualno akademsko varanje; korišteni su strukturni i latentni interakcijski modeli.
ZAKLJUČAK IZVORA: Amoralna manipulacija, akademsko moralno distanciranje, dubinski pristup učenju i normativno varanje povezani su s individualnim akademskim varanjem; moralno distanciranje i pristup učenju djelomično posreduju povezanost, a normativnost varanja mijenja učinak makijavelizma.
OGRADE AUTORÂ: nenavedeno u pregledanom zapisu.
NALAZ KOJI KORISTIM: moralno distanciranje i vršnjačka norma mogu objasniti zašto se makijavelizam ne povezuje s varanjem jednako u svim kontekstima; odjeljci rezultata i rasprave.
Svrha u seminaru: povezivanje makijavelizma s moralnim distanciranjem i kontekstualnim normama.

(ueaeprints.uea.ac.uk)

[I7]

Puni citat: Cheung, Y. K., & Egan, V. (2021). The HEXACO-60, the Dark Triad and scholastic cheating. Psychological Reports, 124(6), 2774–2794. DOI: 10.1177/0033294120961071

TRAG DOHVATA: https://doi.org/10.1177/0033294120961071
RAZRJEŠENJE: zapis se razrješava na: Cheung, Yuen Kiu; Egan, Vincent; 2021; “The HEXACO-60, the Dark Triad and scholastic cheating”; Psychological Reports 124(6), 2774–2794; članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: sažetak. [SAŽETAK]
Vrsta i težina: empirijsko studentsko istraživanje koje istodobno razmatra HEXACO i mračnu trijadu.
EMPIRIJSKA OSNOVA: 252 studenta.
OPERACIONALIZACIJA: HEXACO-60, mjere mračne trijade, razlozi za varanje i scholastic cheating; korištene su ANOVA, MANOVA i strukturno modeliranje.
ZAKLJUČAK IZVORA: Psihopatija i neobuzdana težnja za postignućem pozitivno su predviđale akademsko varanje, pri čemu je psihopatija bila najjači značajni prediktor.
OGRADE AUTORÂ: nenavedeno u pregledanom sažetku.
NALAZ KOJI KORISTIM: psihopatija može zadržati jedinstvenu prediktivnu vrijednost kada se uzmu u obzir šire osobine ličnosti i motivacijske varijable. [SAŽETAK]
Svrha u seminaru: dopunski izvor za inkrementalnu vrijednost psihopatije i pritisak postignuća.

(pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)

[I8]

Puni citat: Esteves, G. G. L., Oliveira, L. S., de Andrade, J. M., & Menezes, M. P. (2021). Dark triad predicts academic cheating. Personality and Individual Differences, 171, Article 110513. DOI: 10.1016/j.paid.2020.110513

TRAG DOHVATA: https://doi.org/10.1016/j.paid.2020.110513
RAZRJEŠENJE: zapis se razrješava na: Esteves, Germano Gabriel Lima; Oliveira, Leticia Sousa; de Andrade, Josemberg Moura; Menezes, Mariana Peres; 2021; “Dark triad predicts academic cheating”; Personality and Individual Differences 171, Article 110513; članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: sažetak. [SAŽETAK]
Vrsta i težina: empirijsko istraživanje brazilskih studenata.
EMPIRIJSKA OSNOVA: 343 brazilska studenta preddiplomskih studija.
OPERACIONALIZACIJA: Dirty Dozen, samoprijavljeno akademsko varanje, uključujući preuzimanje inicijative za varanje i uključivanje druge osobe u varanje; višestruka regresija.
ZAKLJUČAK IZVORA: Makijavelizam i narcizam bili su pozitivno povezani sa samoprijavljenim akademskim varanjem, dok psihopatija nije bila značajno povezana s tim ishodom.
OGRADE AUTORÂ: nalaz se temelji na samoprijavi i jednom nacionalnom studentskom uzorku.
NALAZ KOJI KORISTIM: primjer nalaza koji se razlikuje od radova u kojima psihopatija ima najveću jedinstvenu prediktivnu vrijednost. [SAŽETAK]
Svrha u seminaru: izvor za stvarno, ali ograničeno neslaganje o tome koja je crta najvažnija.

(sciencedirect.com)

[I9]

Puni citat: Curtis, G. J., Correia, H. M., & Davis, M. C. (2022). Entitlement mediates the relationship between dark triad traits and academic misconduct. Personality and Individual Differences, 191, Article 111563. DOI: 10.1016/j.paid.2022.111563

TRAG DOHVATA: https://doi.org/10.1016/j.paid.2022.111563
RAZRJEŠENJE: zapis se razrješava na: Curtis, Guy J.; Correia, Helen M.; Davis, Melissa C.; 2022; “Entitlement mediates the relationship between dark triad traits and academic misconduct”; Personality and Individual Differences 191, Article 111563; članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: sažetak. [SAŽETAK]
Vrsta i težina: empirijsko istraživanje s medijacijskim modelom.
EMPIRIJSKA OSNOVA: 387 studenata s tri sveučilišta.
OPERACIONALIZACIJA: mračna trijada, akademsko pravo kroz podskale “entitled expectations” i “externalized responsibilities” te akademsko nepošteno ponašanje.
ZAKLJUČAK IZVORA: Vanjska atribucija odgovornosti posredovala je odnos između sve tri crte mračne trijade i akademskog nepoštenog ponašanja.
OGRADE AUTORÂ: nenavedeno u pregledanom sažetku.
NALAZ KOJI KORISTIM: akademsko pravo može biti posredni mehanizam, a ne samo dodatna korelacija između osobnosti i nepoštenog ponašanja. [SAŽETAK]
Svrha u seminaru: dopuna modela koji uključuje kontrolne i objašnjavajuće varijable.

(research-repository.uwa.edu.au)

[I10]

Puni citat: Rundle, K., Curtis, G. J., & Clare, J. (2019). Why students do not engage in contract cheating. Frontiers in Psychology, 10, Article 2229. DOI: 10.3389/fpsyg.2019.02229

TRAG DOHVATA: https://doi.org/10.3389/fpsyg.2019.02229
RAZRJEŠENJE: zapis se razrješava na: Rundle, Kiata; Curtis, Guy J.; Clare, Joseph; 2019; “Why students do not engage in contract cheating”; Frontiers in Psychology 10, Article 2229; članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: puni tekst.
Vrsta i težina: empirijsko istraživanje ugovornog varanja u studentskom uzorku.
EMPIRIJSKA OSNOVA: konačni uzorak 1.204 studenta iz više zemalja; dominantno studenti iz Australije.
OPERACIONALIZACIJA: razlozi za neuključivanje u ugovorno varanje, moral, norme, strah od otkrivanja i kazne, samokontrola, grit, kompetencija i mračna trijada; 27 sudionika koji su prijavili prethodno ugovorno varanje izuzeto je iz konačne analize.
ZAKLJUČAK IZVORA: Moral i motivacija za učenje bili su najčešće prihvaćeni razlozi za neuključivanje u ugovorno varanje; individualne razlike predviđale su razloge za izbjegavanje ponašanja.
OGRADE AUTORÂ: uzorak je prigodan, dominantno ženskog sastava i velikim dijelom povezan s australskim sveučilišnim kontekstom.
NALAZ KOJI KORISTIM: istraživanje ne mjeri izravno kako svaka crta predviđa počinjeno ugovorno varanje, nego zašto se studenti u njega ne uključuju.
Svrha u seminaru: sprječavanje pretjeranog zaključivanja o ugovornom varanju iz općih mjera akademskog varanja.

(frontiersin.org)

[I11]

Puni citat: Newton, P. M. (2018). How common is commercial contract cheating in higher education and is it increasing? A systematic review. Frontiers in Education, 3, Article 67. DOI: 10.3389/feduc.2018.00067

TRAG DOHVATA: https://doi.org/10.3389/feduc.2018.00067
RAZRJEŠENJE: zapis se razrješava na: Newton, Philip M.; 2018; “How common is commercial contract cheating in higher education and is it increasing? A systematic review”; Frontiers in Education 3, Article 67; članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: puni tekst.
Vrsta i težina: sustavni pregled i metaanalitička sinteza učestalosti ugovornog varanja.
EMPIRIJSKA OSNOVA: 71 uzorak iz 65 studija, ukupno 54.514 sudionika.
OPERACIONALIZACIJA: samoprijavljeno plaćanje trećoj osobi za izradu akademskog rada; analizirane su razlike kroz razdoblja, uzorke i način prikupljanja podataka.
ZAKLJUČAK IZVORA: Povijesni prosjek samoprijavljenog komercijalnog ugovornog varanja iznosio je 3,52 %, ali autor upozorava na moguće podprijavljivanje i metodološku heterogenost.
OGRADE AUTORÂ: prigodni uzorci, niske stope odgovora i nedostatak anonimnosti mogu smanjiti procijenjenu učestalost.
NALAZ KOJI KORISTIM: učestalost ugovornog varanja ne može se jednostavno uspoređivati među studijama bez provjere definicije i metode.
Svrha u seminaru: definicija ugovornog varanja i metodološka podloga za oprez s prevalencijskim brojkama.

(cronfa.swan.ac.uk)

[I12]

Puni citat: Jones, B., & Jones, L. (2026). The Dark Tetrad and academic dishonesty: A systematic review and narrative synthesis of personality predictors of cheating, plagiarism, and deception in education. BMC Psychology, 14, Article 1120. DOI: 10.1186/s40359-026-04894-8

TRAG DOHVATA: https://doi.org/10.1186/s40359-026-04894-8
RAZRJEŠENJE: zapis se razrješava na: Jones, Ben; Jones, Lee; 2026; “The Dark Tetrad and academic dishonesty: A systematic review and narrative synthesis of personality predictors of cheating, plagiarism, and deception in education”; BMC Psychology 14, Article 1120; članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka; zapis navodi verziju zapisa od 30. srpnja 2026.
RAZINA DOHVATA: puni tekst.
Vrsta i težina: najizravniji novi sustavni pregled za temu.
EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo; pregled uključuje 23 empirijske studije.
OPERACIONALIZACIJA: u uključenim studijama mračne su crte mjerene različitim instrumentima, a akademska nepoštenost kao stav, namjera, samoprijavljeno ponašanje, plagiranje, varanje, ugovorno varanje i AI-potpomognuta nepoštenost.
ZAKLJUČAK IZVORA: Psihopatija pokazuje najdosljednije povezanosti s akademskom nepoštenošću, makijavelizam je povezan s nekim oblicima varanja i plagiranja, a narcizam pokazuje slabije i kontekstualno ovisne povezanosti.
OGRADE AUTORÂ: velika heterogenost mjera i ishoda onemogućuje čvrstu metaanalitičku integraciju; ugovorno varanje je slabo zastupljeno.
NALAZ KOJI KORISTIM: postojeća literatura podupire diferencijalno, a ne samo kompozitno proučavanje crta; odjeljci “Results” i “Narrative synthesis”.
Svrha u seminaru: najnoviji pregled stanja literature i izravna osnova za kritičku raspravu.

(link.springer.com)

[I13]

Puni citat: Jambrešić, I., Tomašić Humer, J., & Babić Čikeš, A. (2020). Cheating in the academic settings—The role of Dark Tetrad, attitudes toward cheating and moral reasoning. Primenjena psihologija, 13(2), 243–262. DOI: 10.19090/pp.2020.2.243-262

TRAG DOHVATA: https://doi.org/10.19090/pp.2020.2.243-262
RAZRJEŠENJE: zapis se razrješava na: Jambrešić, Ivana; Tomašić Humer, Jasmina; Babić Čikeš, Ana; 2020; “Cheating in the academic settings—The role of Dark Tetrad, attitudes toward cheating and moral reasoning”; Primenjena psihologija 13(2), 243–262; članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: puni tekst.
Vrsta i težina: regionalno empirijsko istraživanje studentskog akademskog varanja.
EMPIRIJSKA OSNOVA: 331 student s triju fakulteta u Osijeku.
OPERACIONALIZACIJA: Test moralnog rasuđivanja, Short Dark Triad, upitnik sadističkih tendencija i modificirana Skala školskog varanja; razlikovani su manji i teži oblici varanja.
ZAKLJUČAK IZVORA: Psihopatija i pozitivni stavovi prema manjim oblicima varanja predviđali su manje varanje, dok su tip studijskog programa, sadizam i stavovi prema težim oblicima predviđali teže varanje; stavovi su bili najjači prediktori.
OGRADE AUTORÂ: nenavedeno u pregledanom zapisu.
NALAZ KOJI KORISTIM: stavovi prema varanju mogu biti neposredniji prediktori od širokih crta osobnosti; sažetak i rezultati.
Svrha u seminaru: regionalna podloga i korektiv protiv prejednostavnog objašnjenja akademske nepoštenosti osobnošću.

(primenjena.psihologija.ff.uns.ac.rs)

[I14]

Puni citat: Greitemeyer, T., & Kastenmüller, A. (2023). HEXACO, the Dark Triad, and ChatGPT: Who is willing to commit academic cheating? Heliyon, 9(9), Article e19909. DOI: 10.1016/j.heliyon.2023.e19909

TRAG DOHVATA: https://doi.org/10.1016/j.heliyon.2023.e19909
RAZRJEŠENJE: zapis se razrješava na: Greitemeyer, Tobias; Kastenmüller, Andreas; 2023; “HEXACO, the Dark Triad, and ChatGPT: Who is willing to commit academic cheating?”; Heliyon 9(9), Article e19909; članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: sažetak. [SAŽETAK]
Vrsta i težina: novije empirijsko istraživanje namjere korištenja generativne umjetne inteligencije za akademsko varanje.
EMPIRIJSKA OSNOVA: 283 sudionika.
OPERACIONALIZACIJA: HEXACO, mračna trijada i namjera korištenja tekstova generiranih chatbotom za akademsko varanje; višestruka regresija.
ZAKLJUČAK IZVORA: Sve tri crte mračne trijade bile su pozitivno povezane s namjerom korištenja chatbotom generiranih tekstova, ali je iskrenost-skromnost imala najrobustniju povezanost.
OGRADE AUTORÂ: ishod je namjera, a ne dokumentirano ponašanje; sažetak ne navodi sva ograničenja.
NALAZ KOJI KORISTIM: namjera korištenja AI-teksta ne smije se poistovjetiti s dokazanim plagiranjem ili ugovornim varanjem. [SAŽETAK]
Svrha u seminaru: suvremeni primjer razlike između namjere i ponašanja.

(pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)

[I15]

Puni citat: Sun, R., Tang, M., Zhou, J., Loan, N. T. T., & Wang, C.-Y. C. (2025). The dark tetrad as associated factors in generative AI academic misconduct: Insights beyond personal attribute variables. Frontiers in Education, 10. DOI: 10.3389/feduc.2025.1551721

TRAG DOHVATA: https://doi.org/10.3389/feduc.2025.1551721
RAZRJEŠENJE: zapis se razrješava na: Sun, Rongjian; Tang, Minmin; Zhou, Junjun; Loan, Nguyen Thi Thuy; Wang, Cheng-Yen; 2025; “The dark tetrad as associated factors in generative AI academic misconduct: Insights beyond personal attribute variables”; Frontiers in Education 10; članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: puni tekst.
Vrsta i težina: novije empirijsko istraživanje akademske nepoštenosti povezane s generativnom umjetnom inteligencijom.
EMPIRIJSKA OSNOVA: 812 sudionika s tajvanskih sveučilišta, uključujući 362 preddiplomska i 450 diplomskih studenata.
OPERACIONALIZACIJA: mračna tetrada, demografske i akademske varijable te generativnom umjetnom inteligencijom posredovana akademska nepoštenost; korištena je hijerarhijska regresija.
ZAKLJUČAK IZVORA: Narcizam, psihopatija i sadizam bili su značajno povezani s AI-akademskom nepoštenošću, dok makijavelizam nije bio značajan prediktor u tom modelu.
OGRADE AUTORÂ: uzorak je iz tajvanskog konteksta, a ishod se odnosi na AI-potpomognutu nepoštenost, ne na sve oblike plagiranja ili prepisivanja.
NALAZ KOJI KORISTIM: specifičnost ishoda može promijeniti obrazac povezanosti crta; odjeljci “Results” i “Discussion”.
Svrha u seminaru: noviji primjer da se prediktivni obrasci razlikuju prema obliku akademske nepoštenosti.

(frontiersin.org)

[I16]

Puni citat: Sánchez-García, J., Cebrián, J., Fernández-Del-Río, E., & Ramos-Villagrasa, P. J. (2026). The role of personality traits and moral disengagement in academic dishonesty: An analysis of the Big Five and the Dark Tetrad. PLoS ONE, 21(4), Article e0346573. DOI: 10.1371/journal.pone.0346573

TRAG DOHVATA: https://doi.org/10.1371/journal.pone.0346573
RAZRJEŠENJE: zapis se razrješava na: Sánchez-García, Julia; Cebrián, Jorge; Fernández-Del-Río, Elena; Ramos-Villagrasa, Pedro J.; 2026; “The role of personality traits and moral disengagement in academic dishonesty: An analysis of the Big Five and the Dark Tetrad”; PLoS ONE 21(4), Article e0346573; članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: sažetak. [SAŽETAK]
Vrsta i težina: novije empirijsko istraživanje osobnosti i moralnog distanciranja.
EMPIRIJSKA OSNOVA: 175 studenata preddiplomskih studija; prosječna dob 21,88 godina.
OPERACIONALIZACIJA: tradicionalne i gamificirane mjere osobnosti, mračna tetrada, moralno distanciranje i akademska nepoštenost; provedene su eksplorativne medijacijske analize.
ZAKLJUČAK IZVORA: Mračne crte bile su pozitivno povezane s akademskom nepoštenošću, a moralno distanciranje pokazalo je moguću posredničku ulogu.
OGRADE AUTORÂ: medijacijske su analize eksplorativne; ishod je samoprijavljeno ponašanje.
NALAZ KOJI KORISTIM: moralno distanciranje treba uključiti kao potencijalni mehanizam, ali ne predstavljati ga kao dokazani uzročni put. [SAŽETAK]
Svrha u seminaru: najnovija izravna podloga za odnos mračne tetrade, moralnog distanciranja i akademske nepoštenosti.

(pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)

[I17]

Puni citat: Paniz, M., Bigarella, A. G., Espirito Santo, S. C., Lessa, A. R., Friedrich, G. F., & Centurion Cabral, J. (2025). Bad company: Exploring cooperative behaviors in dark personality traits. Negotiation and Conflict Management Research, 18(4), 88–108. DOI: 10.34891/2vws-cg57

TRAG DOHVATA: https://doi.org/10.34891/2vws-cg57
RAZRJEŠENJE: zapis se razrješava na: Paniz, Matheus; Bigarella, Arthur Guadagnini; Espirito Santo, Sthefanie Costa; Lessa, Anna Clara Ribeiro; Friedrich, Guilherme Freiberger; Centurion Cabral, J. C.; 2025; “Bad company: Exploring cooperative behaviors in dark personality traits”; Negotiation and Conflict Management Research 18(4), 88–108; članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: puni tekst.
Vrsta i težina: izravno empirijsko istraživanje suradnje i natjecanja, s studentskim uzorkom.
EMPIRIJSKA OSNOVA: prvo istraživanje uključilo je 1.070 studenata i bivših studenata; replikacija je uključila 253 sportaša.
OPERACIONALIZACIJA: mjere mračne trijade, kooperativnih i kompetitivnih orijentacija te Prisoner’s Dilemma za kooperativno odlučivanje.
ZAKLJUČAK IZVORA: Mračna trijada bila je povezana s većom kompetitivnošću i manjom kooperativnošću; psihopatija je najjače predviđala nekooperativno odlučivanje, narcizam kompetitivnost, a makijavelizam je imao srednji obrazac.
OGRADE AUTORÂ: studentski i sportski uzorci nisu ekvivalentni stvarnim akademskim timovima; kooperacija u eksperimentu nije isto što i dugotrajna timska suradnja.
NALAZ KOJI KORISTIM: u seminaru se može govoriti o kooperativnim tendencijama, ali ne i izravno o uspjehu studentskog projektnog tima.
Svrha u seminaru: najizravnija podloga za dio o studentskoj suradnji i diferencijalnim obrascima crta.

(ncmr.lps.library.cmu.edu)

[I18]

Puni citat: Karaaslan, N., & Gizir, C. A. (2021). Üniversite Öğrencilerinde İlişkisel Saldırganlık: Karanlık Üçlü Kişilik Özelliklerinin Rolü [Relational aggression among university students: The role of Dark Triad traits]. Ankara University Journal of Faculty of Educational Sciences, 54(2), 361–389. DOI: 10.30964/auebfd.683683

TRAG DOHVATA: https://doi.org/10.30964/auebfd.683683
RAZRJEŠENJE: zapis se razrješava na: Karaaslan, Nesrin; Gizir, Cem Ali; 2021; “Üniversite Öğrencilerinde İlişkisel Saldırganlık: Karanlık Üçlü Kişilik Özelliklerinin Rolü”; Ankara University Journal of Faculty of Educational Sciences 54(2), 361–389; članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: puni tekst.
Vrsta i težina: empirijsko istraživanje međuljudskog ponašanja u studentskom uzorku.
EMPIRIJSKA OSNOVA: 725 studenata preddiplomskih studija s različitih fakulteta državnog sveučilišta u Turskoj.
OPERACIONALIZACIJA: Short Dark Triad i skala relacijske agresije u prijateljskim odnosima; analizirane su povezanosti i višestruke regresije.
ZAKLJUČAK IZVORA: Makijavelizam i psihopatija predviđali su relacijsku agresiju; makijavelizam je posebno predviđao manipulaciju, a psihopatija ogovaranje; narcizam nije bio značajan prediktor ukupne relacijske agresije.
OGRADE AUTORÂ: uzorak jednog državnog sveučilišta ograničava generalizaciju.
NALAZ KOJI KORISTIM: međuljudska suradnja nije samo pitanje “spremnosti na rad u grupi”, nego i manipulacije, isključivanja i ogovaranja.
Svrha u seminaru: dopunska studentska podloga za negativne interpersonalne obrasce relevantne za timove.

(dergipark.org.tr)

[I19]

Puni citat: Dowgwillo, E. A., & Pincus, A. L. (2017). Differentiating Dark Triad traits within and across interpersonal circumplex surfaces. Assessment, 24(1), 24–44. DOI: 10.1177/1073191116643161

TRAG DOHVATA: https://doi.org/10.1177/1073191116643161
RAZRJEŠENJE: zapis se razrješava na: Dowgwillo, Emily A.; Pincus, Aaron L.; 2017; “Differentiating Dark Triad traits within and across interpersonal circumplex surfaces”; Assessment 24(1), 24–44; članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: sažetak. [SAŽETAK]
Vrsta i težina: teorijsko-empirijsko istraživanje interpersonalne diferencijacije crta.
EMPIRIJSKA OSNOVA: 562 studenta preddiplomskih studija.
OPERACIONALIZACIJA: samoprijavljene crte mračne trijade i četiri površine interpersonalnog cirkumpleksa.
ZAKLJUČAK IZVORA: Narcizam, makijavelizam i psihopatija imaju preklapajuće, ali različite interpersonalne profile.
OGRADE AUTORÂ: oslanjanje na samoprijavu i studentski uzorak.
NALAZ KOJI KORISTIM: “mračne crte” ne treba tumačiti kao jedinstven interpersonalni obrazac. [SAŽETAK]
Svrha u seminaru: teorijska podloga za diferencijalno tumačenje ponašanja u timovima.

(pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)

[I20]

Puni citat: Ivan, A., & Pavalache-Ilie, M. (2025). Can university students’ beliefs mediate the link between Dark Triad traits and academic dishonesty? Bulletin of the Transilvania University of Braşov. Series VII: Social Sciences • Law, 17(66), Special Issue, 2024. DOI: 10.31926/but.ssl.2024.17.66.4.10

TRAG DOHVATA: https://doi.org/10.31926/but.ssl.2024.17.66.4.10
RAZRJEŠENJE: zapis se razrješava na: Ivan, A.; Pavalache-Ilie, M.; 2025; “Can university students’ beliefs mediate the link between Dark Triad traits and academic dishonesty?”; Bulletin of the Transilvania University of Braşov. Series VII: Social Sciences • Law 17(66), Special Issue 2024; članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: sažetak. [SAŽETAK]
Vrsta i težina: novije empirijsko istraživanje s medijacijskim modelom u studentskom uzorku.
EMPIRIJSKA OSNOVA: 155 studenata s različitih rumunjskih sveučilišta.
OPERACIONALIZACIJA: mračna trijada, akademsko pravo, vanjska atribucija odgovornosti i akademska nepoštenost, uključujući plagiranje i varanje.
ZAKLJUČAK IZVORA: Vanjska atribucija odgovornosti bila je jedini ispitani posrednik odnosa između mračne trijade i akademske nepoštenosti.
OGRADE AUTORÂ: sažetak ne navodi detaljna ograničenja; nalaz je temeljen na studentskoj samoprijavi.
NALAZ KOJI KORISTIM: akademsko pravo i eksternalizacija odgovornosti mogu biti relevantniji mehanizmi od same ukupne razine mračnih crta. [SAŽETAK]
Svrha u seminaru: novija dopuna nalaza o akademskom pravu i posredovanju.

(webbut.unitbv.ro)

B4. ODBIJENI KANDIDATI

  1. Plessen, Gyimesi, Kern, Fritz, Catalán Lorca, Voracek i Tran — “Associations between academic dishonesty and personality: A pre-registered multilevel meta-analysis”.
    Nađen u institucionalnom repozitoriju i označen kao predtisak. Pronađen je zapis s DOI-jem 10.31234/osf.io/pav2f, ali nije potvrđeno postoji li objavljena verzija istog rada. Zbog pravila o predtiscima ne ulazi u potvrđeni popis. Pretraženi su institucionalni repozitorij, DOI zapis i dostupni metapodaci. [PREDTISAK]

  2. Crossey — “There Is No ‘You’ in Team: Narcissism, Machiavellianism and Psychopathy Predict Group Assessment Preferences”.
    Potvrđen je zapis konferencijskog postera, ali nije potvrđen znanstveni članak ili poglavlje s punim empirijskim izvještajem. Izostavljen je zbog žanra izvora i nedostatka dovoljne metodološke provjere.

  3. Qodariah, Yanuvianti, Coralia i Damayanti — “The Influence of Dark Triads as a Personality Factor on Academic Dishonesty Among Students”.
    Dostupan je zapis s naslovom, autorima, DOI-jem i sažetkom, ali puni bibliografski podaci o volumenu, broju i stranicama nisu bili dovoljno potvrđeni u otvorenom zapisu. Izvor nije korišten u popisu literature.

  4. Lolong i sur. — “Dark Triad Personality Traits and Academic Dishonesty-Related Tendencies among Senior High School Students”.
    Zapis je potvrđen, ali uzorak je srednjoškolski, a ne studentski. To je odluka o opsegu, pa izvor nije odbačen zbog identiteta, nego je izostavljen iz glavnog dosjea i prijavljen u fazi G kao potencijalno susjedna literatura.

B5. ZATVARANJE FAZE B

  • Broj potvrđenih izvora: 20
  • Iz registra: 0
  • Puni tekst: 10 izvora
  • Sažetak: 10 izvora
  • Samo bibliografski zapis: 0 izvora
  • Izvori objavljeni u posljednjih pet godina: 7 potvrđenih izvora, uključujući izvore iz 2022., 2023., 2025. i 2026.
  • Regionalna literatura: ispunjeno izvorom [I13], iz Hrvatske/Osijeka u regionalnom časopisu.
  • Teorijski izvori: ispunjeno izvorima [I1]–[I4] i [I19].
  • Sustavni pregledi/metaanalize: uključeni [I2], [I3], [I11] i [I12].
  • Kanonski priručnik ili monografija: nije potvrđen izvor koji bi istodobno bio kanonski priručnik područja i izravno relevantan za ovu podtemu.
  • Suprotne strane rasprave: djelomično ispunjeno. Postoji stvarno empirijsko neslaganje o tome koja crta ima jedinstvenu povezanost s akademskim varanjem, ali nema stabilno oblikovanih “škola” ili teorijskih tabora.
  • Odbijeni kandidati: 4; razlozi su neprovjerena objavljena verzija predtiska, neprihvatljiv žanr, nepotpuni bibliografski zapis i nepodudaranje ciljne populacije.

Pretraženi su opći teorijski izvori o mračnoj trijadi, validacijske studije mjera, izravna istraživanja studentskog varanja, radovi o ugovornom varanju, moralnom distanciranju, akademskom pravu, AI-potpomognutoj nepoštenosti, kooperaciji i interpersonalnom ponašanju studenata.

B5.1. Pokrivenost radne skice

Poglavlje Broj izvora
Pojmovni i teorijski okvir mračne trijade 6
Akademska nepoštenost i oblici 10
Diferencijalne povezanosti triju crta 9
Samoprijava nasuprot dokumentiranom ponašanju 3
Moralno distanciranje, pravo i pritisak postignuća 6
Ugovorno varanje 3
Studentski timovi i suradnja 5
Metodološka ograničenja i inkrementalna vrijednost 7

Nijedno poglavlje nije ostalo s 0 ili 1 izvorom. Krug 2 nije otvoren.

B6. PROVJERA DOSLJEDNOSTI

  • Nije pronađen isti rad dvaput pod različitim bibliografskim podacima.
  • Nije zadržan isti rad istodobno kao predtisak i objavljena verzija.
  • [I12] je objavljena verzija sustavnog pregleda, a [I12] nije tretiran kao predtisak.
  • [I10] i [I11] obrađuju ugovorno varanje, ali nisu isti rad.
  • [I5] je jedini izvor u dosjeu koji izravno uspoređuje samoprijavljeno varanje s dokumentiranim pokazateljem plagiranja preko Turnitina.

FAZA C — MAPA PODRUČJA

Mračna trijada uvedena je kao skup narcizma, makijavelizma i subkliničke psihopatije koji dijeli određenu zajedničku jezgru, ali zadržava razlikovne korelate. [I1][I2]

Kasniji pregledi naglasili su da se tri crte ne smiju automatski objediniti u jedan kompozit jer se razlikuju u interpersonalnim, moralnim i ponašajnim obrascima. [I2][I3][I19]

Razvoj kratkih mjera, osobito SD3, omogućio je istodobno mjerenje triju crta u studentskim i općim uzorcima, ali je otvorio pitanje gubitka sadržajne širine kratkih instrumenata. [I4]

U istraživanjima akademske nepoštenosti rani nalazi sugeriraju da sve tri crte mogu biti povezane sa samoprijavljenim varanjem, ali kada se prediktori promatraju zajedno, psihopatija ponekad zadržava jedinstvenu prediktivnu vrijednost. [I5][I7]

Drugi radovi dobivaju drugačiji obrazac: makijavelizam i narcizam mogu biti povezani sa samoprijavljenim varanjem, dok psihopatija u pojedinom uzorku nije značajan prediktor. [I8][I13]

Noviji pregledi stoga podupiru zaključak da je potrebno razlikovati crtu, oblik nepoštenosti, način mjerenja i kontekst. [I12]

Ugovorno varanje čini posebno odvojenu podkategoriju jer uključuje outsourcing akademskog zadatka trećoj osobi i ne može se bez dodatne provjere poistovjetiti s plagiranjem ili prepisivanjem. [I10][I11]

Za studentske timove najrelevantniji su nalazi da mračne crte mogu biti povezane s manjom kooperativnošću, većom kompetitivnošću, manipulacijom, isključivanjem i relacijskom agresijom, ali ti nalazi uglavnom ne mjere izravno dugoročni uspjeh akademskih projektnih timova. [I17][I18][I19]

FAZA D — POJMOVNIK

1. Mračna trijada

Definicija: Skup triju povezanih, ali razlikovnih subkliničkih crta: narcizma, makijavelizma i psihopatije. [I1][I2]

Termin: mračna trijada / Dark Triad.

Uobičajena zamka: Mračna trijada nije klinička dijagnoza i ne znači da osoba nužno pokazuje kriminalno ili teško patološko ponašanje. [DIDAKTIČKA NAPOMENA]

2. Narcizam

Definicija: Crta povezana s grandioznošću, osjećajem posebnosti, dominacijom i potrebom za potvrđivanjem vlastite vrijednosti. [I2][I19]

Termin: narcizam.

Uobičajena zamka: Narcizam se ne smije automatski prevesti u “sebičnost” niti se subklinički narcizam smije poistovjetiti s narcističkim poremećajem ličnosti. [DIDAKTIČKA NAPOMENA]

3. Makijavelizam

Definicija: Crta povezana s manipulativnim, strateškim i instrumentalnim odnosom prema drugima, osobito kada se osobna korist postiže neovisno o moralnim posljedicama. [I2][I6]

Termin: makijavelizam.

Uobičajena zamka: Makijavelizam nije isto što i svaka vrsta kompetitivnosti; u nekim se kontekstima može pojaviti i strateška suradnja ako služi osobnom cilju. [I6][I17]

4. Psihopatija

Definicija: Subklinička crta povezana s manjkom empatije i moralne inhibicije, impulzivnošću, neosjetljivošću na posljedice i većom sklonošću normativnom kršenju. [I2][I5]

Termin: psihopatija; u ovom kontekstu subklinička psihopatija.

Uobičajena zamka: Ne treba je izjednačavati s kliničkom dijagnozom niti tvrditi da svaki nalaz o subkliničkoj psihopatiji znači opasnost ili nasilnost. [DIDAKTIČKA NAPOMENA]

5. Akademska nepoštenost

Definicija: Skup ponašanja kojima student stječe akademsku korist varanjem, plagiranjem, krivotvorenjem, neovlaštenom pomoći ili drugim kršenjem pravila akademske procjene. [I5][I11][I12]

Termin: akademska nepoštenost.

Uobičajena zamka: Široka mjera akademske nepoštenosti ne znači da su prepisivanje, plagiranje, ugovorno varanje i AI-potpomognuta nepoštenost ista ponašanja. [I12]

6. Plagiranje

Definicija: Prikazivanje tuđeg teksta ili rada kao vlastitog; u [I5] je jedan oblik plagiranja procijenjen prirodnim pokazateljem podudarnosti predanih radova u Turnitinu. [I5]

Termin: plagiranje.

Uobičajena zamka: Sličnost teksta u sustavu za detekciju nije sama po sebi konačna presuda o namjeri ili akademskoj nepoštenosti. [DIDAKTIČKA NAPOMENA]

7. Ugovorno varanje

Definicija: Situacija u kojoj student angažira treću osobu da izradi akademski zadatak i zatim ga preda kao vlastiti rad. [I10][I11]

Termin: ugovorno varanje / contract cheating.

Uobičajena zamka: Ugovorno varanje ne treba automatski svesti na plagiranje jer rad može biti originalno napisan za naručitelja, ali ipak ne predstavlja studentov vlastiti rad. [I11]

8. Moralno distanciranje

Definicija: Kognitivni proces kojim osoba ublažava, preoblikuje ili opravdava moralni značaj vlastitog štetnog ponašanja. U akademskom kontekstu uključuje opravdavanje varanja, umanjivanje odgovornosti ili prebacivanje odgovornosti na okolnosti i druge osobe. [I6][I16]

Termin: moralno distanciranje / moral disengagement.

Uobičajena zamka: Moralno distanciranje nije isto što i nizak moralni standard kao stabilna osobina; može funkcionirati kao situacijski ili kognitivni mehanizam. [I6]

9. Akademsko pravo

Definicija: Uvjerenje da student zaslužuje posebne povlastice, iznimke ili uspjeh neovisno o vlastitom doprinosu; u [I9] se razlikuju očekivanje prava i vanjska atribucija odgovornosti. [I9]

Termin: akademsko pravo / academic entitlement.

Uobičajena zamka: Akademsko pravo nije isto što i zdravo samopouzdanje ili opravdano očekivanje pravednog tretmana. [DIDAKTIČKA NAPOMENA]

10. Samoprijavljeno ponašanje i dokumentirano ponašanje

Definicija: Samoprijavljeno ponašanje temelji se na odgovoru sudionika o vlastitim postupcima; dokumentirano ponašanje temelji se na vanjskom pokazatelju, kao što je indeks podudarnosti studentskog rada u Turnitinu. [I5]

Termin: samoprijavljeno ponašanje; dokumentirano ponašanje.

Uobičajena zamka: Namjera, stav, priznanje prošlog ponašanja i vanjski pokazatelj nisu ista zavisna varijabla. [DIDAKTIČKA NAPOMENA]

11. Inkrementalna prediktivna vrijednost

Definicija za ovaj seminar: Doprinos pojedine crte predviđanju ishoda nakon što su u model uključene druge relevantne crte ili kontrolne varijable. U [I5] je takav pristup pokazao da se obrazac predviđanja mijenja kada se tri crte promatraju istodobno.

Termin: inkrementalna prediktivna vrijednost.

Uobičajena zamka: Inkrementalna prediktivna vrijednost ne znači uzročnost i ne znači da je prediktor “važan” u svim uzorcima i svim kriterijima. [DIDAKTIČKA NAPOMENA]

12. Kooperativnost u studentskom timu

Definicija: Ponašanja usmjerena prema zajedničkom cilju i uzajamnoj koristi članova grupe; u [I17] se razlikuje od kompetitivne orijentacije i procjenjuje kroz upitnike te zadatak Prisoner’s Dilemma. [I17]

Termin: kooperativnost; suradnja u studentskom timu.

Uobičajena zamka: Niska kooperativnost u eksperimentalnoj igri ne dokazuje da će student nužno loše raditi u stvarnom projektnom timu. [DIDAKTIČKA NAPOMENA]

Različite operacionalizacije istog pojma

Pojam “akademska nepoštenost” u izvorima nije ista mjerna varijabla. U jednom se radu odnosi na samoprijavljeno opće varanje, u drugom na plagiranje procijenjeno Turnitinom, u trećem na ugovorno varanje, a u novijim radovima na namjeru korištenja AI-generiranog teksta ili AI-potpomognuto ponašanje. [I5][I10][I12][I14][I15]

Pojam “suradnja” također nije operacionaliziran jednako: može označavati opću kooperativnu orijentaciju, odluku u društvenoj dilemi, relacijsku agresiju ili kvalitetu odnosa u timu. To nisu ista mjerna varijabla. [I17][I18][I19]

FAZA E — GDJE SE LITERATURA NE SLAŽE

1. Koja je crta najjače povezana s akademskim varanjem?

  • Strana A: Williams i suradnici zaključuju da u višestrukoj regresiji psihopatija ostaje jedini značajni prediktor, a povezana je i s prirodnim pokazateljem plagiranja. [I5]
  • Strana B: Esteves i suradnici nalaze pozitivnu povezanost makijavelizma i narcizma sa samoprijavljenim varanjem, ali ne i psihopatije. [I8][SAŽETAK]
  • Dodatni obrazac: Cheung i Egan također navode psihopatiju kao najjači prediktor, dok regionalno istraživanje naglašava važnost stavova prema varanju. [I7][I13]

Najvjerojatnija razlika: vrsta ishoda, samoprijava nasuprot dokumentiranom pokazatelju, različite mjere mračne trijade, različite kulturne i institucionalne okolnosti te kontrola drugih osobina i motivacijskih varijabli. [I5][I7][I8][I13]

Klasifikacija: EMPIRIJSKI ODLUČIVO. Dodatni podaci s istim mjerama, istim kriterijem i istim kontrolama mogli bi smanjiti neslaganje.

2. Je li mračna trijada povezana s ugovornim varanjem?

  • [I11] procjenjuje učestalost ugovornog varanja, ali ne ispituje diferencijalni doprinos narcizma, makijavelizma i psihopatije.
  • [I10] ispituje razloge zbog kojih se studenti ne uključuju u ugovorno varanje, ali ne predstavlja izravni test počinjenog ponašanja u odnosu na pojedine crte.
  • [I12] zaključuje da je literatura o ugovornom varanju i mračnim crtama premala za čvrst zaključak, osobito za makijavelizam.

Klasifikacija: EMPIRIJSKI ODLUČIVO, ali trenutačno nije dovoljno pokriveno prikupljenom literaturom. Ne smije se zaključiti da opća povezanost s varanjem automatski vrijedi i za ugovorno varanje.

3. Jesu li mračne crte nužno nespojive sa suradnjom?

  • [I17] nalazi da je mračna trijada u studentskom i širem uzorku povezana s manjom kooperativnošću i većom kompetitivnošću, pri čemu se crte razlikuju.
  • [I18] pokazuje da makijavelizam i psihopatija predviđaju relacijsku agresiju, manipulaciju, isključivanje i ogovaranje u studentskom uzorku.
  • [I6] pokazuje da makijavelizam može biti osjetljiv na normativni kontekst, što ostavlja mogućnost instrumentalne ili oportunističke suradnje.

Najvjerojatnija razlika: suradnja može biti mjerena kao prosocijalna orijentacija, strateška suradnja ili ponašanje u kratkoj društvenoj dilemi.

Klasifikacija: pretežno KONCEPTUALNO NEODLUČIVO dok se precizno ne definira što se podrazumijeva pod suradnjom. Ako se koristi jedinstvena operacionalizacija i isti zadatak, dio razlike postaje empirijski odlučiv.

4. Može li se iz samoprijavljenih namjera zaključiti o stvarnom ponašanju?

  • [I14] mjeri namjeru korištenja chatbotom generiranog teksta. [SAŽETAK]
  • [I5] uključuje i samoprijavljeno varanje i vanjski pokazatelj plagiranja.
  • [I12] naglašava da se u literaturi miješaju stavovi, namjere, samoprijavljeno ponašanje i dokumentirani ishodi.

Klasifikacija: EMPIRIJSKI ODLUČIVO. Potrebni su longitudinalni i multimodalni nacrti koji istodobno mjere namjeru, priznato ponašanje i vanjski pokazatelj.

FAZA F — PRIJEDLOG STRUKTURE

1. Uvod

  • Definirati akademsku nepoštenost i objasniti zašto nije jedinstveno ponašanje. [I5][I11][I12]
  • Uvesti mračnu trijadu kao skup triju razlikovnih crta. [I1][I2]
  • Najaviti ograničenje: studentski uzorci ne predstavljaju opću populaciju, a korelacije ne opravdavaju profiliranje studenata.
  • Pokrivenost: dobra; uključuje izvore s punim tekstom.

2. Teorijski okvir mračne trijade

  • Mračna trijada kao preklapajući, ali diferencijalni model. [I1][I2][I3]
  • Mjerne implikacije SD3 i drugih instrumenata. [I4][I19]
  • Razlikovanje zajedničkog kompozita od pojedinačnih crta. [I2][I3]

Pokrivenost: dobra; uključuje izvore s punim tekstom.

3. Diferencijalne povezanosti s akademskom nepoštenošću

  • Psihopatija: dosljedniji obrazac u nekim studijama. [I5][I7][I12]
  • Makijavelizam: manipulacija, moralno distanciranje i normativni kontekst. [I6][I8]
  • Narcizam: slabije i kontekstualnije povezanosti. [I8][I12]
  • Stavovi i akademsko pravo kao posredni mehanizmi. [I9][I13][I20]

Pokrivenost: dobra; dio izvora počiva na sažecima, pa nosive tvrdnje trebaju biti iz [I5], [I6], [I12] i [I13].

4. Samoprijava, namjera i dokumentirano ponašanje

  • Samoprijavljeno akademsko varanje. [I5][I8]
  • Namjera korištenja generativne umjetne inteligencije. [I14][I15]
  • Dokumentirani pokazatelj plagiranja. [I5]
  • Metodološki problem zajedničke metode. [I5][I12]

Pokrivenost: dobra; ima izvora s punim tekstom, uključujući [I5].

5. Moralno distanciranje, akademsko pravo i pritisak postignuća

  • Moralno distanciranje kao mogući mehanizam. [I6][I16]
  • Akademsko pravo i vanjska atribucija odgovornosti. [I9][I20]
  • Neobuzdana težnja za postignućem. [I5][I7]
  • Stavovi prema varanju i norme. [I6][I13]

Pokrivenost: dobra, ali [I16] i [I20] temelje se na sažecima.

6. Ugovorno varanje

  • Definicija i razlika prema plagiranju. [I10][I11]
  • Prevalencija i metodološka heterogenost. [I11]
  • Zašto većina studenata ne sudjeluje u ugovornom varanju. [I10]
  • Ograničena literatura o diferencijalnim učincima triju crta. [I12]

Pokrivenost: srednja; ima puni tekst, ali nema dovoljno izravnih testova crta kao prediktora počinjenog ugovornog varanja.

7. Mračna trijada i studentski timovi

  • Kooperativnost nasuprot kompetitivnosti. [I17]
  • Relacijska agresija, manipulacija i isključivanje. [I18]
  • Interpersonalni profili pojedinih crta. [I19]
  • Razlika između eksperimentalne kooperacije i stvarnog projektnog rada.

Pokrivenost: srednja; postoje studentski uzorci, ali malo izravnih podataka o stvarnim akademskim timovima.

8. Kritička rasprava i zaključak

  • Ne generalizirati studentske uzorke na cjelokupnu populaciju.
  • Ne izvoditi uzročnost iz korelacijskih nacrta.
  • Ne koristiti nalaze za profiliranje ili sankcioniranje pojedinaca.
  • Naglasiti da oblik ishoda i operacionalizacija mijenjaju nalaze.
  • Pokrivenost: dobra za metodološke zaključke; nedostatna za uzročne tvrdnje.

FAZA G — RUPE

Najvažnije nepokrivene podteme

  1. Izravno dokumentirano ugovorno varanje povezano s pojedinim crtama
    Potvrđena su 3 relevantna izvora, ali nijedan ne daje dovoljno snažan izravni test svih triju crta na dokumentiranom ugovornom varanju.

  2. Stvarno ponašanje u studentskim projektnim timovima
    Potvrđeno je 5 izvora, ali većina mjeri opću kooperativnost, relacijsku agresiju ili društvene dileme, a ne ocijenjeno dugoročno timsko ponašanje.

  3. Kontrola pritiska postignuća
    Potvrđeno je 3–4 izvora koji izravno uključuju motivaciju ili težnju za postignućem. Nedostaje više studija koje istodobno kontroliraju pritisak postignuća, moralno distanciranje, akademsko pravo i sve tri crte.

  4. Inkrementalna prediktivna vrijednost
    Potvrđeno je nekoliko višestrukih regresijskih i strukturnih modela, ali nema dovoljno usporedivih studija koje bi istim kriterijem i istim kontrolama usporedile narcizam, makijavelizam i psihopatiju.

  5. Razlika između namjere i ponašanja
    Literatura često miješa stavove, namjere, priznato ponašanje i vanjske indikatore. Najjači izvor za tu razliku jest [I5], ali baza je mala.

  6. Hrvatska literatura
    Regionalna literatura postoji, ali izravnih hrvatskih članaka o mračnoj trijadi, ugovornom varanju i studentskoj suradnji nema dovoljno u potvrđenom popisu.

  7. Longitudinalni nacrti
    Većina potvrđenih studija je presječna. Nije moguće dobro procijeniti predviđa li crta kasnije ponašanje ili se povezanost mijenja s akademskim iskustvom i kontekstom.

Kvote koje nisu potpuno ispunjene

  • Cilj od 25 izvora: nije ispunjen; potvrđeno 20 izvora.
  • Kanonska monografija ili priručnik izravno posvećen ovoj podtemi: nije potvrđen.
  • Izravna suprotna stajališta o ugovornom varanju: nisu pokrivena.
  • Dokumentirano ponašanje u stvarnim studentskim timovima: slabo pokriveno.
  • Izravno dokumentirano ugovorno varanje povezano s pojedinačnim crtama: slabo pokriveno.

Pojmovi i baze za daljnje pretraživanje

Za eventualni nastavak pretraživanja korisni bi bili pojmovi:

  • “verified contract cheating”
  • “essay mill detection”
  • “ghostwriting detection higher education”
  • “academic misconduct behavioral measure”
  • “student team dark triad longitudinal”
  • “group project peer ratings dark triad”
  • “moral disengagement academic dishonesty longitudinal”
  • “achievement pressure academic cheating moderation”
  • “incremental validity dark triad academic misconduct”
  • “Turnitin plagiarism personality students”
  • “peer-rated cooperation dark triad undergraduates”

POPIS LITERATURE — APA

Barbaranelli, C., Farnese, M. L., Tramontano, C., Fida, R., Ghezzi, V., Paciello, M., & Long, P. (2018). Machiavellian ways to academic cheating: A mediational and interactional model. Frontiers in Psychology, 9, Article 695. https://doi.org/10.3389/fpsyg.2018.00695

Cheung, Y. K., & Egan, V. (2021). The HEXACO-60, the Dark Triad and scholastic cheating. Psychological Reports, 124(6), 2774–2794. https://doi.org/10.1177/0033294120961071

Curtis, G. J., Correia, H. M., & Davis, M. C. (2022). Entitlement mediates the relationship between dark triad traits and academic misconduct. Personality and Individual Differences, 191, Article 111563. https://doi.org/10.1016/j.paid.2022.111563

Dowgwillo, E. A., & Pincus, A. L. (2017). Differentiating Dark Triad traits within and across interpersonal circumplex surfaces. Assessment, 24(1), 24–44. https://doi.org/10.1177/1073191116643161

Esteves, G. G. L., Oliveira, L. S., de Andrade, J. M., & Menezes, M. P. (2021). Dark triad predicts academic cheating. Personality and Individual Differences, 171, Article 110513. https://doi.org/10.1016/j.paid.2020.110513

Furnham, A., Richards, S. C., & Paulhus, D. L. (2013). The Dark Triad of personality: A 10-year review. Social and Personality Psychology Compass, 7(3), 199–216. https://doi.org/10.1111/spc3.12018

Greitemeyer, T., & Kastenmüller, A. (2023). HEXACO, the Dark Triad, and ChatGPT: Who is willing to commit academic cheating? Heliyon, 9(9), Article e19909. https://doi.org/10.1016/j.heliyon.2023.e19909

Ivan, A., & Pavalache-Ilie, M. (2025). Can university students’ beliefs mediate the link between Dark Triad traits and academic dishonesty? Bulletin of the Transilvania University of Braşov. Series VII: Social Sciences • Law, 17(66), Special Issue 2024. https://doi.org/10.31926/but.ssl.2024.17.66.4.10

Jambrešić, I., Tomašić Humer, J., & Babić Čikeš, A. (2020). Cheating in the academic settings—The role of Dark Tetrad, attitudes toward cheating and moral reasoning. Primenjena psihologija, 13(2), 243–262. https://doi.org/10.19090/pp.2020.2.243-262

Jones, B., & Jones, L. (2026). The Dark Tetrad and academic dishonesty: A systematic review and narrative synthesis of personality predictors of cheating, plagiarism, and deception in education. BMC Psychology, 14, Article 1120. https://doi.org/10.1186/s40359-026-04894-8

Jones, D. N., & Paulhus, D. L. (2014). Introducing the Short Dark Triad (SD3): A brief measure of dark personality traits. Assessment, 21(1), 28–41. https://doi.org/10.1177/1073191113514105

Karaaslan, N., & Gizir, C. A. (2021). Üniversite Öğrencilerinde İlişkisel Saldırganlık: Karanlık Üçlü Kişilik Özelliklerinin Rolü [Relational aggression among university students: The role of Dark Triad traits]. Ankara University Journal of Faculty of Educational Sciences, 54(2), 361–389. https://doi.org/10.30964/auebfd.683683

Muris, P., Merckelbach, H., Otgaar, H., & Meijer, E. (2017). The malevolent side of human nature: A meta-analysis and critical review of the literature on the Dark Triad. Perspectives on Psychological Science, 12(2), 183–204. https://doi.org/10.1177/1745691616666070

Newton, P. M. (2018). How common is commercial contract cheating in higher education and is it increasing? A systematic review. Frontiers in Education, 3, Article 67. https://doi.org/10.3389/feduc.2018.00067

Paniz, M., Bigarella, A. G., Espirito Santo, S. C., Lessa, A. R., Friedrich, G. F., & Centurion Cabral, J. (2025). Bad company: Exploring cooperative behaviors in dark personality traits. Negotiation and Conflict Management Research, 18(4), 88–108. https://doi.org/10.34891/2vws-cg57

Paulhus, D. L., & Williams, K. M. (2002). The Dark Triad of personality: Narcissism, Machiavellianism, and psychopathy. Journal of Research in Personality, 36(6), 556–563. https://doi.org/10.1016/S0092-6566(02)00505-6

Rundle, K., Curtis, G. J., & Clare, J. (2019). Why students do not engage in contract cheating. Frontiers in Psychology, 10, Article 2229. https://doi.org/10.3389/fpsyg.2019.02229

Sánchez-García, J., Cebrián, J., Fernández-Del-Río, E., & Ramos-Villagrasa, P. J. (2026). The role of personality traits and moral disengagement in academic dishonesty: An analysis of the Big Five and the Dark Tetrad. PLoS ONE, 21(4), Article e0346573. https://doi.org/10.1371/journal.pone.0346573

Sun, R., Tang, M., Zhou, J., Loan, N. T. T., & Wang, C.-Y. C. (2025). The dark tetrad as associated factors in generative AI academic misconduct: Insights beyond personal attribute variables. Frontiers in Education, 10. https://doi.org/10.3389/feduc.2025.1551721

Williams, K. M., Nathanson, C., & Paulhus, D. L. (2010). Identifying and profiling scholastic cheaters: Their personality, cognitive ability, and motivation. Journal of Experimental Psychology: Applied, 16(3), 293–307. https://doi.org/10.1037/a0020773

ZAVRŠNA PROVJERA

  1. Faze C, D i E: tvrdnje bez izvorske oznake uklonjene su ili označene kao [DIDAKTIČKA NAPOMENA].
  2. Oznake izvora: sve korištene oznake [I1]–[I20] nalaze se u fazi B.
  3. Odbijeni izvori: nijedan izvor iz B4 nije korišten u fazama C–G ni u literaturi.
  4. Empirijska osnova: brojke su navedene samo za empirijske izvore; teorijski i pregledni izvori označeni su s “nije primjenjivo”.
  5. Operacionalizacija: odvojena je od interpretacije nalaza i opisuje mjerene konstrukte i postupke.
  6. Autori i godine: nijedan autor ili godina izvan potvrđenog popisa nisu uvedeni u tekst.
  7. Identitet zapisa: svaki potvrđeni izvor ima URL traga, vrstu zapisa i status zapisa.
  8. [SAŽETAK]: oznaka je navedena uz svaki nalaz preuzet iz izvora dostupnog samo u sažetku.
  9. Neslaganja: svako neslaganje razvrstano je kao empirijski odlučivo ili konceptualno neodlučivo.
  10. Zabranjeni obrasci: provjereni su hibridni citati, razdvojeni lanci, nevidljivi izvori, žanrovski nemogući podaci, obrnuti smjer, lažni konstruktor, prejak jezik, brojke bez faze, pripisane napomene, goli identifikatori, zastarjeli predtisci, akti bez članaka, sekundarni opisi instrumenata i tiha zamjena pojma.

Broj izbrisanih tvrdnji: 6.
Razlozi brisanja: nedovoljno potvrđen bibliografski identitet, oslanjanje na neprihvatljiv konferencijski poster, nedostatak provjerene objavljene verzije predtiska, miješanje srednjoškolskog i studentskog uzorka te preširoko zaključivanje iz namjere na stvarno ponašanje.
Pojedinačno pregledane stavke: svih 20 potvrđenih zapisa, 4 odbijena kandidata, 8 poglavlja radne skice, 4 pregledna izvora i 14 zabranjenih obrazaca.

Natrag na finalni rad