synaptiq.art

Istraživanje za seminarski rad: Spolne razlike u izraženosti crta Mračne trijade: Integrativni biosocijalni pregled i metodološka ograničenja

Proces izrade seminarskog rada

  1. 1. Istraživanje
  2. 2. Recenzija literature
  3. 3. Sinteza istraživanja
  4. 4. Kritička rasprava ×3
  5. 5. Nacrt rada
  6. 6. Recenzija nacrta
  7. 7. Seminarski rad

FAZA A — KALIBRACIJA POLJA

  • Podtema pripada psihologiji ličnosti, diferencijalnoj psihologiji i psihometriji; susjedna su područja socijalna psihologija, psihologija roda, evolucijska psihologija i međukulturalna psihologija.
  • Primarni izvori u ovoj podtemi jesu izvorna istraživanja, meta-analize, psihometrijske validacije i studije mjerne invarijantnosti.
  • Sekundarni izvori jesu pregledni radovi, teorijske rasprave i metodološki članci koji sintetiziraju nalaze ili razmatraju konstrukte.
  • Standardne vrste izvora: članci u časopisima, meta-analize, psihometrijske studije, međukulturalna istraživanja i teorijski članci.
  • Pretraživane baze i repozitoriji: PubMed, ScienceDirect, SpringerLink, Wiley Online Library, SAGE, Taylor & Francis, Hrčak, institucionalni repozitoriji i izdavačke stranice.
  • Posebna pozornost potrebna je pri razlikovanju biološkog spola, roda kao društvene uloge i načina na koji su ispitanici sami označeni u pojedinoj studiji.

FAZA B — PRIKUPLJANJE I PROVJERA IZVORA

B0. Registar

Registar nije priložen. Nijedan izvor nema oznaku [REG].

B0.5. Radna skica

  1. Pojmovno određenje Mračne trijade i razlikovanje spola i roda
  2. Meta-analitički nalazi o razlikama u narcizmu, makijavelizmu i psihopatiji
  3. Mjerna invarijantnost i psihometrijska usporedivost skupina
  4. Uloga instrumenta, uzorka, dobi i kulturno-socioekonomskog konteksta
  5. Evolucijska, biosocijalna i socijalizacijska objašnjenja
  6. Ograničenja zaključivanja iz prosječnih grupnih razlika
  7. Kritička sinteza i zaključak

B1. Potvrđeni izvori

Prikupljena su 22 potvrđena izvora. Cilj od 25 nije dosegnut jer su prednost imali identitet zapisa, provjerljivost i metodološka relevantnost.

Sastav:

  • meta-analize i pregledni radovi: [I2], [I3], [I4], [I18]
  • teorijski izvori: [I19], [I20], [I23]
  • izvorni radovi o konstruktu i instrumentima: [I1], [I5], [I6]
  • izvorna empirijska istraživanja spolnih/rodnih razlika: [I7], [I8], [I12], [I13], [I22]
  • studije mjerne invarijantnosti: [I9], [I10], [I11], [I14], [I15], [I16]
  • metodološka kritika mjerenja: [I17]
  • međukulturalni izvori: [I11], [I12], [I21]

Kvote:

  • najmanje tri izvora iz posljednjih pet godina: ispunjeno — [I10], [I11], [I12], [I15], [I16]
  • regionalna literatura: ispunjeno — [I22]
  • suprotne strane glavne rasprave: ispunjeno — [I3] nasuprot [I7]; dodatno, [I9], [I10] i [I15] ne daju potpuno podudarne rezultate o mjernoj invarijantnosti
  • teorijski izvori: ispunjeno — [I19], [I20], [I23]
  • kanonski izvor područja: ispunjeno u obliku izvornog rada [I1]; kanonska monografija o makijavelizmu nije uvrštena jer njezin zaseban zapis nije izravno potvrđen
  • sustavni pregledi i meta-analize izravno relevantni za podtemu: [I3] i [I4]; [I2] je širi pregled Mračne trijade

B1.5. Postojeći pregledi

  • [I2] pokriva razvoj istraživanja Mračne trijade tijekom prvih deset godina nakon uvođenja konstrukta, uključujući mjere, odnose među crtama i teorijsko smještanje u modele ličnosti. (compass.onlinelibrary.wiley.com)
  • [I3] meta-analitički pregled obuhvaća međusobne odnose triju crta, spolne razlike, povezanost s osnovnim modelima ličnosti i psihosocijalne korelate. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)
  • [I4] posebno sintetizira spolne razlike u narcizmu i razlike među facetama Narcissistic Personality Inventoryja; meta-analiza uključuje 355 studija i 470.846 sudionika. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)
  • [I18] meta-analitički ispituje redundantnost Mračne trijade u odnosu prema Petofaktorskom modelu, ali nije primarno pregled spolnih razlika. (onlinelibrary.wiley.com)

Novi seminar mora prema tim pregledima donijeti užu sintezu: razlikovati stvarne latentne razlike od pristranosti mjerenja, usporediti instrumente i uzorke te ograničiti biološka i stereotipna tumačenja.

B2. Dosje potvrđenih izvora

[I1]

  • Puni citat: Paulhus, D. L., & Williams, K. M. (2002). The Dark Triad of personality: Narcissism, Machiavellianism, and psychopathy. Journal of Research in Personality, 36(6), 556–563. https://doi.org/10.1016/S0092-6566(02)00505-6
  • TRAG DOHVATA: https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0092656602005056
  • RAZJERŠENJE: zapis se razrješava na: Delroy L. Paulhus i Kevin M. Williams, 2002, “The Dark Triad of personality: Narcissism, Machiavellianism, and psychopathy”, Journal of Research in Personality 36(6), 556–563, članak u časopisu. (cir.nii.ac.jp)
  • STATUS ZAPISA: bez oznaka
  • RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK]
  • Vrsta i težina: kanonski izvor koji uvodi Mračnu trijadu kao skup triju povezanih, ali različitih crta.
  • EMPIRIJSKA OSNOVA: izvorni rad uključuje empirijsku validaciju odnosa među narcizmom, makijavelizmom i psihopatijom; detaljan opseg uzorka nije preuzet jer nije bio vidljiv u otvorenom zapisu.
  • OPERACIONALIZACIJA: tri odvojene mjere narcizma, makijavelizma i psihopatije u nekliničkom uzorku; detalji instrumenata nisu preuzimani iz sažetka.
  • ZAKLJUČAK IZVORA: tri crte čine empirijski povezanu, ali ne potpuno jedinstvenu konstelaciju socijalno averzivnih osobina.
  • OGRADE AUTORÂ: u dostupnom zapisu nenavedeno.
  • NALAZ KOJI KORISTIM: Mračna trijada sastoji se od narcizma, makijavelizma i psihopatije [SAŽETAK] (sažetak i bibliografski zapis).
  • Svrha u seminaru: uvodi temeljni konstrukt i sprječava tretiranje Mračne trijade kao jedne neodvojive osobine.

[I2]

  • Puni citat: Furnham, A., Richards, S. C., & Paulhus, D. L. (2013). The Dark Triad of personality: A 10 year review. Social and Personality Psychology Compass, 7(3), 199–216. https://doi.org/10.1111/spc3.12018
  • TRAG DOHVATA: https://compass.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/spc3.12018
  • RAZJERŠENJE: zapis se razrješava na: Adrian Furnham, Steven C. Richards i Delroy L. Paulhus, 2013, navedeni naslov, Social and Personality Psychology Compass 7(3), 199–216, članak u časopisu. (compass.onlinelibrary.wiley.com)
  • STATUS ZAPISA: bez oznaka
  • RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK]
  • Vrsta i težina: pregledni rad; važan za razvoj konstrukta, mjere i teorijske modele.
  • EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo
  • OPERACIONALIZACIJA: nije primjenjivo
  • ZAKLJUČAK IZVORA: tri crte dijele jezgru hladne manipulacije, ali imaju različite korelate i ne bi ih trebalo automatski poistovjećivati.
  • OGRADE AUTORÂ: u dostupnom zapisu ograničenja nisu zasebno navedena.
  • NALAZ KOJI KORISTIM: potreba za razlikovanjem triju crta i njihovih instrumenata [SAŽETAK] (sažetak).
  • Svrha u seminaru: daje preglednu osnovu za uvod i pojmovnik.

[I3]

  • Puni citat: Muris, P., Merckelbach, H., Otgaar, H., & Meijer, E. (2017). The Malevolent Side of Human Nature: A Meta-Analysis and Critical Review of the Literature on the Dark Triad (Narcissism, Machiavellianism, and Psychopathy). Perspectives on Psychological Science, 12(2), 183–204. https://doi.org/10.1177/1745691616666070
  • TRAG DOHVATA: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/28346115/
  • RAZJERŠENJE: zapis se razrješava na: Peter Muris, Harald Merckelbach, Henry Otgaar i Ewout Meijer, 2017, navedeni naslov, Perspectives on Psychological Science 12(2), 183–204, članak u časopisu; meta-analiza i pregled. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)
  • STATUS ZAPISA: bez oznaka
  • RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK]
  • Vrsta i težina: meta-analitički i kritički pregled.
  • EMPIRIJSKA OSNOVA: meta-analitički skup studija; točan broj studija za svaku analizu nije preuzet iz dostupnog zapisa.
  • OPERACIONALIZACIJA: uspoređivane su mjere narcizma, makijavelizma i psihopatije te njihovi odnosi sa spolom i modelima ličnosti.
  • ZAKLJUČAK IZVORA: crte Mračne trijade međusobno su povezane, nešto izraženije kod muškaraca nego kod žena, ali postoje ozbiljna pitanja o njihovoj konceptualnoj i mjernoj razdvojenosti.
  • OGRADE AUTORÂ: većina istraživanja je presječna i oslanja se na samoprocjene; autori preporučuju izvještaje drugih osoba i longitudinalne nacrte.
  • NALAZ KOJI KORISTIM: muškarci u prosjeku postižu više rezultate na crtama Mračne trijade [SAŽETAK], uz istodobnu kritiku jednostavnosti postojećih mjera (sažetak).
  • Svrha u seminaru: glavni meta-analitički izvor za ukupni obrazac razlika i njegove ograde. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)

[I4]

  • Puni citat: Grijalva, E., Newman, D. A., Tay, L., Donnellan, M. B., Harms, P. D., Robins, R. W., & Yan, T. (2015). Gender differences in narcissism: A meta-analytic review. Psychological Bulletin, 141(2), 261–310. https://doi.org/10.1037/a0038231
  • TRAG DOHVATA: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/25546498/
  • RAZJERŠENJE: zapis se razrješava na: Emily Grijalva, Daniel A. Newman, Louis Tay, M. Brent Donnellan, P. D. Harms, Richard W. Robins i Taiyi Yan, 2015, navedeni naslov, Psychological Bulletin 141(2), 261–310, članak u časopisu; meta-analiza. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)
  • STATUS ZAPISA: bez oznaka
  • RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK]
  • Vrsta i težina: specijalizirana meta-analiza narcizma.
  • EMPIRIJSKA OSNOVA: 355 studija i 470.846 sudionika za glavnu analizu spolnih razlika.
  • OPERACIONALIZACIJA: narcizam je najčešće mjeren Narcissistic Personality Inventoryjem; dodatno su analizirane njegove tri facete.
  • ZAKLJUČAK IZVORA: muškarci u prosjeku postižu više rezultate u narcizmu, a razlika je najviše povezana s facetama iskorištavanja/prava i vodstva/autoritetom, dok je za grandioznost/egzibicionizam manja.
  • OGRADE AUTORÂ: u dostupnom zapisu nisu zasebno navedene.
  • NALAZ KOJI KORISTIM: razlika u narcizmu iznosi d = .26; faceta iskorištavanja/prava d = .29, vodstva/autoritet d = .20, a grandioznosti/egzibicionizma d = .04 [SAŽETAK] (sažetak).
  • Svrha u seminaru: pokazuje da ukupna razlika u narcizmu nije jednaka u svim njegovim facetama. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)

[I5]

  • Puni citat: Jonason, P. K., & Webster, G. D. (2010). The dirty dozen: A concise measure of the Dark Triad. Psychological Assessment, 22(2), 420–432. https://doi.org/10.1037/a0019265
  • TRAG DOHVATA: https://researchers.westernsydney.edu.au/en/publications/the-dirty-dozen-a-concise-measure-of-the-dark-triad/
  • RAZJERŠENJE: zapis se razrješava na: Peter K. Jonason i Gregory D. Webster, 2010, navedeni naslov, Psychological Assessment 22(2), 420–432, članak u časopisu. (researchers.westernsydney.edu.au)
  • STATUS ZAPISA: bez oznaka
  • RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK]
  • Vrsta i težina: izvorni psihometrijski rad.
  • EMPIRIJSKA OSNOVA: četiri studije, ukupno 1.085 sudionika.
  • OPERACIONALIZACIJA: 12 čestica, četiri za svaku od triju crta; razvijena je kao kratka mjera Mračne trijade.
  • ZAKLJUČAK IZVORA: kratka mjera može relativno učinkovito obuhvatiti tri povezane, ali odvojene crte.
  • OGRADE AUTORÂ: u dostupnom zapisu nisu zasebno navedene.
  • NALAZ KOJI KORISTIM: Dirty Dozen smanjuje broj čestica s 91 na 12, ali zadržava odvojene podskale [SAŽETAK] (sažetak).
  • Svrha u seminaru: nužan je za razumijevanje instrumenta koji se najčešće koristi u usporedbama spolova.

[I6]

  • Puni citat: Jones, D. N., & Paulhus, D. L. (2014). Introducing the Short Dark Triad (SD3): A Brief Measure of Dark Personality Traits. Assessment, 21(1), 28–41. https://doi.org/10.1177/1073191113514105
  • TRAG DOHVATA: https://doi.org/10.1177/1073191113514105
  • RAZJERŠENJE: zapis se razrješava na: Daniel N. Jones i Delroy L. Paulhus, 2014, navedeni naslov, Assessment 21(1), 28–41, članak u časopisu. (doi.org)
  • STATUS ZAPISA: bez oznaka
  • RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK]
  • Vrsta i težina: izvorni psihometrijski rad.
  • EMPIRIJSKA OSNOVA: četiri studije, ukupno 1.063 sudionika.
  • OPERACIONALIZACIJA: 27 čestica, po devet za narcizam, makijavelizam i psihopatiju; provjeravani su struktura, pouzdanost i valjanost.
  • ZAKLJUČAK IZVORA: SD3 pruža kratku mjeru triju socijalno averzivnih crta uz odvojene podskale.
  • OGRADE AUTORÂ: u dostupnom zapisu nisu zasebno navedene.
  • NALAZ KOJI KORISTIM: SD3 i Dirty Dozen nisu ista mjera, iako obje mjere tri iste teorijske crte [SAŽETAK] (sažetak).
  • Svrha u seminaru: omogućuje usporedbu nalaza koji ovise o instrumentu.

[I7]

  • Puni citat: Carter, G. L., Campbell, A., & Muncer, S. (2014). The Dark Triad: Beyond a ‘male’ mating strategy. Personality and Individual Differences, 56(1), 159–164. https://doi.org/10.1016/j.paid.2013.09.001
  • TRAG DOHVATA: https://library.scottbarrykaufman.com/uploads/2013/10/Carter-et-al.-2013.pdf
  • RAZJERŠENJE: zapis se razrješava na: Gregory L. Carter, Anne Campbell i Steven Muncer, 2014, navedeni naslov, Personality and Individual Differences 56(1), 159–164, članak u časopisu. (jglobal.jst.go.jp)
  • STATUS ZAPISA: bez oznaka
  • RAZINA DOHVATA: puni tekst
  • Vrsta i težina: izvorno empirijsko istraživanje koje izravno problematizira „mušku” interpretaciju Mračne trijade.
  • EMPIRIJSKA OSNOVA: uzorak muškaraca i žena; točan ukupan broj nije preuzet iz otvorenog teksta jer nije jasno prikazan u dostupnom zapisu.
  • OPERACIONALIZACIJA: Mračna trijada, stil privrženosti, romantično i seksualno ponašanje, traženje uzbuđenja, impulzivnost, kompetitivnost i osobine Velikih pet; modeli su analizirani odvojeno po spolu.
  • ZAKLJUČAK IZVORA: obrasci povezanosti Mračne trijade s matingom, životnim stilom i osobinama ličnosti nisu nužno različiti između muškaraca i žena, pa konstrukt nije opravdano tumačiti samo kao mušku strategiju.
  • OGRADE AUTORÂ: ograničena generalizacija na konkretne uzorke i samoprocjene; detalji su navedeni u raspravi rada.
  • NALAZ KOJI KORISTIM: u modelima nisu nađene značajne razlike između spolova u prediktorima ukupnog rezultata Mračne trijade [SAŽETAK] (rezultati i rasprava).
  • Svrha u seminaru: predstavlja empirijski suprotan nalaz meta-analitičkom obrascu o višim muškim prosjecima. (library.scottbarrykaufman.com)

[I8]

  • Puni citat: Jonason, P. K., & Davis, M. D. (2018). A gender role view of the Dark Triad traits. Personality and Individual Differences, 125, 102–105. https://doi.org/10.1016/j.paid.2018.01.004
  • TRAG DOHVATA: https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0191886918300047
  • RAZJERŠENJE: zapis se razrješava na: Peter K. Jonason i Mark D. Davis, 2018, navedeni naslov, Personality and Individual Differences 125, 102–105, članak u časopisu. (sciencedirect.com)
  • STATUS ZAPISA: bez oznaka
  • RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK]
  • Vrsta i težina: izvorno empirijsko istraživanje u okviru rodnih uloga.
  • EMPIRIJSKA OSNOVA: dva studentska uzorka iz Australije (N = 305) i Alabame (N = 207).
  • OPERACIONALIZACIJA: narcizam, makijavelizam i psihopatija mjereni su kratkom mjerom Mračne trijade; rodne uloge procijenjene su dimenzijama maskulinosti i femininosti.
  • ZAKLJUČAK IZVORA: povezanost Mračne trijade s rodnim ulogama vidljiva je kroz nižu femininost i višu maskulinost, a femininost je u nekim modelima posredovala spolne razlike.
  • OGRADE AUTORÂ: studentski i kulturno ograničeni uzorci; dostupni zapis ne navodi dodatne ograde.
  • NALAZ KOJI KORISTIM: rodna uloga može statistički objasniti dio razlike između muškaraca i žena [SAŽETAK] (sažetak).
  • Svrha u seminaru: povezuje prosječne razlike s društvenim ulogama, bez tvrdnje da su one biološki determinirane. (scinapse.io)

[I9]

  • Puni citat: Chiorri, C., Garofalo, C., & Velotti, P. (2019). Does the Dark Triad manifest similarly in men and women? Measurement invariance of the Dirty Dozen across sex. Current Psychology, 38(3), 659–675. https://doi.org/10.1007/s12144-017-9641-5
  • TRAG DOHVATA: https://research.tilburguniversity.edu/en/publications/does-the-dark-triad-manifest-similarly-in-men-and-women-measureme/
  • RAZJERŠENJE: zapis se razrješava na: Carlo Chiorri, C. Garofalo i Patrizia Velotti, 2019, navedeni naslov, Current Psychology 38(3), 659–675, članak u časopisu. (research.tilburguniversity.edu)
  • STATUS ZAPISA: bez oznaka
  • RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK]
  • Vrsta i težina: psihometrijska studija mjerne invarijantnosti.
  • EMPIRIJSKA OSNOVA: četiri studije; detaljni uzorci nisu preuzeti iz dostupnog zapisa.
  • OPERACIONALIZACIJA: talijanska verzija Dirty Dozena; testirana je struktura i mjerna invarijantnost između muškaraca i žena.
  • ZAKLJUČAK IZVORA: Dirty Dozen je pokazao invarijantnost prema spolu, a muškarci su imali više rezultate u psihopatiji i makijavelizmu te nešto više u narcizmu.
  • OGRADE AUTORÂ: dostupni zapis ne navodi zasebna ograničenja.
  • NALAZ KOJI KORISTIM: usporedba latentnih ili opaženih prosjeka može biti interpretirana kao smislenija kada je postignuta mjerna invarijantnost [SAŽETAK] (sažetak).
  • Svrha u seminaru: ključan izvor za razliku između „muškarci imaju više” i „instrument mjeri isto u obje skupine”. (research.tilburguniversity.edu)

[I10]

  • Puni citat: De Buck, A., Pauwels, L., Hardyns, W., & Ponnet, K. (2021). Testing measurement invariance of the Dark Triad Dirty Dozen in a Belgian adult sample. PSYCHOLOGICA BELGICA, 61(1), 377–390. https://doi.org/10.5334/pb.1106
  • TRAG DOHVATA: https://biblio.ugent.be/publication/8732200
  • RAZJERŠENJE: zapis se razrješava na: Ann De Buck, Lieven Pauwels, Wim Hardyns i Koen Ponnet, 2021, navedeni naslov, PSYCHOLOGICA BELGICA 61(1), 377–390, članak u časopisu. (biblio.ugent.be)
  • STATUS ZAPISA: bez oznaka
  • RAZINA DOHVATA: puni tekst
  • Vrsta i težina: psihometrijsko istraživanje na velikom gradskom reprezentativnom uzorku.
  • EMPIRIJSKA OSNOVA: 1.587 odraslih osoba iz Belgije.
  • OPERACIONALIZACIJA: nizozemska verzija Dirty Dozena; višeskupinska konfirmatorna faktorska analiza prema spolu.
  • ZAKLJUČAK IZVORA: potvrđena je samo slaba, odnosno metrička invarijantnost; jaka/skalarna invarijantnost nije potvrđena, pa opažene spolne razlike treba tumačiti oprezno.
  • OGRADE AUTORÂ: model triju koreliranih faktora imao je slab pristajanje; pouzdanost psihopatije bila je skromna (α = .64).
  • NALAZ KOJI KORISTIM: isti rezultat na Dirty Dozenu ne mora imati potpuno isto značenje u muškoj i ženskoj skupini.
  • Svrha u seminaru: daje izravnu metodološku protutežu radovima koji nalaze punu spolnu invarijantnost. (biblio.ugent.be)

[I11]

  • Puni citat: Rogoza, R., Żemojtel-Piotrowska, M., Jonason, P. K., Piotrowski, J., Campbell, K. W., Gebauer, J. E., Maltby, J., Sedikides, C., Adamovic, M., Adams, B. G., Ang, R. P., Ardi, R., Atitsogbe, K. A., Baltatescu, S., Bilić, S., Bodroža, B., Brulin, J. G., Poonoosamy, H. Y. B., Chaleeraktrakoon, T., Dominguez, A. D. C., … Włodarczyk, A. (2021). Structure of Dark Triad Dirty Dozen Across Eight World Regions. Assessment, 28(4), 1125–1135. https://doi.org/10.1177/1073191120922611
  • TRAG DOHVATA: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/32484407/
  • RAZJERŠENJE: zapis se razrješava na: Radosław Rogoza, Magdalena Żemojtel-Piotrowska, Peter K. Jonason i sur., 2021, navedeni naslov, Assessment 28(4), 1125–1135, članak u časopisu. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)
  • STATUS ZAPISA: bez oznaka
  • RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK]
  • Vrsta i težina: međukulturalna psihometrijska studija.
  • EMPIRIJSKA OSNOVA: 11.488 sudionika iz osam svjetskih regija.
  • OPERACIONALIZACIJA: Dirty Dozen; testirana je mjerna invarijantnost prema spolu i regiji.
  • ZAKLJUČAK IZVORA: mjerna struktura bila je uglavnom usporediva prema spolu u svim regijama, a muškarci su u većini regija imali više rezultate.
  • OGRADE AUTORÂ: psihopatija u Aziji nije pokazala značajnu spolnu razliku; dostupni zapis ne navodi dodatne ograde.
  • NALAZ KOJI KORISTIM: spolne razlike nisu nužno jednake u svim kulturnim područjima, čak i kada je mjera usporediva [SAŽETAK].
  • Svrha u seminaru: omogućuje odvajanje kulturne varijabilnosti od čiste psihometrijske neusporedivosti. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)

[I12]

  • Puni citat: Jonason, P. K., Czerwiński, S. K., Tobaldo, F., Ramos-Diaz, J., Adamovic, M., Adams, B. G., Ardi, R., Bălțătescu, S., Cha, Y. S., Chobthamkit, P., El-Astal, S., Gundolf, K., Jukić, T., Knezović, E., Liik, K., Maltby, J., Mamuti, A., Milfont, T. L., Moreta-Herrera, C. R., … Sedikides, C. (2022). Milieu effects on the Dark Triad traits and their sex differences in 49 countries. Personality and Individual Differences, 197, Article 111796, 1–6. https://doi.org/10.1016/j.paid.2022.111796
  • TRAG DOHVATA: https://research-portal.uu.nl/en/publications/milieu-effects-on-the-dark-triad-traits-and-their-sex-differences/
  • RAZJERŠENJE: zapis se razrješava na: Peter K. Jonason, S. K. Czerwiński, F. Tobaldo i sur., 2022, navedeni naslov, Personality and Individual Differences 197, Article 111796, 1–6, članak u časopisu. (research-portal.uu.nl)
  • STATUS ZAPISA: bez oznaka
  • RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK]
  • Vrsta i težina: međukulturalno empirijsko istraživanje.
  • EMPIRIJSKA OSNOVA: sudionici iz 49 zemalja; točan ukupni broj nije preuzet iz otvorenog zapisa.
  • OPERACIONALIZACIJA: crte Mračne trijade mjerene su Dirty Dozenom; uspoređivane su zemlje i spolne razlike u nacionalnom kontekstu.
  • ZAKLJUČAK IZVORA: društveni kontekst, uključujući nacionalne karakteristike i ekonomske uvjete, povezan je s razinom i veličinom spolnih razlika.
  • OGRADE AUTORÂ: međukulturalni podaci ne omogućuju jednostavno kauzalno zaključivanje o razlozima razlika.
  • NALAZ KOJI KORISTIM: spolne razlike u Mračnoj trijadi treba promatrati kao kontekstualno promjenjive, a ne fiksne [SAŽETAK].
  • Svrha u seminaru: podupire analizu uzorka i kulturno-socioekonomskog konteksta. (research-portal.uu.nl)

[I13]

  • Puni citat: Collison, K. L., South, S., Vize, C. E., Miller, J. D., & Lynam, D. R. (2021). Exploring Gender Differences in Machiavellianism Using a Measurement Invariance Approach. Journal of Personality Assessment, 103(2), 258–266. https://doi.org/10.1080/00223891.2020.1729773
  • TRAG DOHVATA: https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/00223891.2020.1729773
  • RAZJERŠENJE: zapis se razrješava na: Katherine L. Collison, Susan South, Colin E. Vize, Joshua D. Miller i Donald R. Lynam, 2021, navedeni naslov, Journal of Personality Assessment 103(2), 258–266, članak u časopisu. (tandfonline.com)
  • STATUS ZAPISA: bez oznaka
  • RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK]
  • Vrsta i težina: psihometrijska studija mjerne invarijantnosti makijavelizma.
  • EMPIRIJSKA OSNOVA: empirijski uzorak muškaraca i žena; točan broj sudionika nije preuzet iz dostupnog zapisa.
  • OPERACIONALIZACIJA: Five Factor Machiavellianism Inventory; testirana je skalarna invarijantnost prema spolu.
  • ZAKLJUČAK IZVORA: muškarci imaju više latentne razine antagonizma i socijalne dominacije te viši ukupni makijavelizam; razlike nisu objašnjene mjernom pristranošću.
  • OGRADE AUTORÂ: u dostupnom zapisu nisu zasebno navedene.
  • NALAZ KOJI KORISTIM: kod ovog instrumenta prosječna spolna razlika u makijavelizmu može biti interpretirana kao razlika u latentnom konstruktu [SAŽETAK].
  • Svrha u seminaru: pokazuje da zaključak o instrumentu ovisi o tome mjeri li se makijavelizam Dirty Dozenom, SD3-om ili specifičnijim FFMI-jem. (tandfonline.com)

[I14]

  • Puni citat: Vaughan, R., Madigan, D. J., Carter, G. L., & Nicholls, A. R. (2019). The Dark Triad in male and female athletes and non-athletes: Group differences and psychometric properties of the Short Dark Triad (SD3). Psychology of Sport and Exercise, 43, 64–72. https://doi.org/10.1016/j.psychsport.2019.01.002
  • TRAG DOHVATA: https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1469029218304771
  • RAZJERŠENJE: zapis se razrješava na: Robert Vaughan, Daniel J. Madigan, Gregory L. Carter i Adam R. Nicholls, 2019, navedeni naslov, Psychology of Sport and Exercise 43, 64–72, članak u časopisu. (sciencedirect.com)
  • STATUS ZAPISA: bez oznaka
  • RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK]
  • Vrsta i težina: empirijska i psihometrijska studija u sportskom kontekstu.
  • EMPIRIJSKA OSNOVA: muški i ženski sportaši te nesportaši; točan broj nije preuzet iz dostupnog zapisa.
  • OPERACIONALIZACIJA: SD3; testirane su grupne razlike i mjerna svojstva prema spolu, sportskom statusu i vrsti sporta.
  • ZAKLJUČAK IZVORA: razlike među sportašima i nesportašima te spolne razlike moraju se razmatrati zajedno s kontekstom uzorka i psihometrijskim svojstvima SD3-a.
  • OGRADE AUTORÂ: uzorak sportskog područja ograničava generalizaciju.
  • NALAZ KOJI KORISTIM: sportaši i nesportaši nisu zamjenjivi uzorci za opću populaciju [SAŽETAK].
  • Svrha u seminaru: izravno podupire raspravu o vrsti uzorka kao moderatoru nalaza. (sciencedirect.com)

[I15]

  • Puni citat: Ock, J. (2025). Measurement invariance of short-form measures of the Dark Triad across gender. Personality and Individual Differences, 233, Article 112929. https://doi.org/10.1016/j.paid.2024.112929
  • TRAG DOHVATA: https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0191886924003891
  • RAZJERŠENJE: zapis se razrješava na: Jisoo Ock, 2025, navedeni naslov, Personality and Individual Differences 233, Article 112929, članak u časopisu. (researchgate.net)
  • STATUS ZAPISA: bez oznaka
  • RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK]
  • Vrsta i težina: novija psihometrijska studija koja uz invarijantnost uključuje i veličine učinka mjerne neinvarijantnosti.
  • EMPIRIJSKA OSNOVA: dvije skupine koje su ispunile Dirty Dozen i SD3; točni brojevi nisu preuzeti iz zapisa.
  • OPERACIONALIZACIJA: mjere DD i SD3; testirane su konfiguracijska, metrička i skalarna invarijantnost te praktični učinci neinvarijantnih čestica.
  • ZAKLJUČAK IZVORA: opažene spolne razlike uglavnom su povezane sa stvarnim razlikama u konstruktu, ali pojedine čestice makijavelizma i psihopatije pokazuju srednju neinvarijantnost.
  • OGRADE AUTORÂ: kratke mjere mogu imati pojedinačne pristrane čestice čiji praktični učinak nije vidljiv iz samog testa invarijantnosti.
  • NALAZ KOJI KORISTIM: veličina učinka mora se razmatrati uz test mjerne invarijantnosti, osobito za psihopatiju [SAŽETAK].
  • Svrha u seminaru: najizravnije podupire razdvajanje veličine stvarne grupne razlike od učinka mjernog artefakta. (sciencedirect.com)

[I16]

  • Puni citat: Faucher, J., Savard, C., Gamache, D., et al. (2023). Measurement invariance of the Dark Triad Dirty Dozen across nonclinical and clinical populations, genders, and age groups. Personality and Individual Differences, 206, Article 112103. https://doi.org/10.1016/j.paid.2023.112103
  • TRAG DOHVATA: https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0191886923000260
  • RAZJERŠENJE: zapis se razrješava na: Jonathan Faucher, Claudia Savard, Dominick Gamache i sur., 2023, navedeni naslov, Personality and Individual Differences 206, Article 112103, članak u časopisu. (sciencedirect.com)
  • STATUS ZAPISA: bez oznaka
  • RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK]
  • Vrsta i težina: psihometrijsko istraživanje na kliničkim i nekliničkim uzorcima.
  • EMPIRIJSKA OSNOVA: zajednički uzorci: 1.062 osobe iz zajednice, 696 osoba iz privatnih klinika i 286 osoba iz ambulantnog uzorka poremećaja ličnosti.
  • OPERACIONALIZACIJA: Dirty Dozen; testirana je invarijantnost prema kliničkom statusu, spolu i dobi.
  • ZAKLJUČAK IZVORA: Dirty Dozen je prema ovom istraživanju bio spolno i dobno invarijantan; djelomična invarijantnost pojavila se u usporedbi kliničkih i nekliničkih skupina.
  • OGRADE AUTORÂ: dostupni zapis ne navodi zasebna ograničenja.
  • NALAZ KOJI KORISTIM: rezultati o spolnim razlikama mogu biti stabilniji kada se invarijantnost potvrdi u različitim skupinama [SAŽETAK].
  • Svrha u seminaru: suvremeni je suprotni nalaz prema [I10]. (sciencedirect.com)

[I17]

  • Puni citat: Kajonius, P. J., Persson, B. N., Rosenberg, P., & Garcia, D. (2016). The (mis)measurement of the Dark Triad Dirty Dozen: Exploitation at the core of the scale. PeerJ, 4, e1748. https://doi.org/10.7717/peerj.1748
  • TRAG DOHVATA: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/26966673/
  • RAZJERŠENJE: zapis se razrješava na: Petri J. Kajonius, Björn N. Persson, Patricia Rosenberg i Danilo Garcia, 2016, navedeni naslov, PeerJ 4, e1748, članak u časopisu. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)
  • STATUS ZAPISA: bez oznaka
  • RAZINA DOHVATA: puni tekst
  • Vrsta i težina: metodološka i psihometrijska kritika Dirty Dozena.
  • EMPIRIJSKA OSNOVA: glavni uzorak N = 3.698; poduzorak za konvergentnu valjanost n = 500.
  • OPERACIONALIZACIJA: Dirty Dozen, Mach-IV, Eysenckov upitnik psihoticizma i Narcissistic Personality Inventory; korišteni su konfirmatorna faktorska analiza i teorija odgovora na česticu.
  • ZAKLJUČAK IZVORA: Dirty Dozen snažnije zahvaća zajedničku jezgru makijavelizma i psihopatije nego potpuno odvojene tri crte.
  • OGRADE AUTORÂ: kratka mjera može imati problematičnu konstruktnu valjanost i različito funkcionirati na različitim razinama latentne osobine.
  • NALAZ KOJI KORISTIM: razlike dobivene Dirty Dozenom ne treba automatski interpretirati kao odvojene razlike u sva tri konstrukta.
  • Svrha u seminaru: metodološka osnova za oprez pri tumačenju veličina učinka iz kratkih mjera. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)

[I18]

  • Puni citat: O’Boyle, E. H., Forsyth, D. R., Banks, G. C., Story, P. A., & White, C. D. (2015). A Meta-Analytic Test of Redundancy and Relative Importance of the Dark Triad and Five-Factor Model of Personality. Journal of Personality, 83, 644–664. https://doi.org/10.1111/jopy.12126
  • TRAG DOHVATA: https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/jopy.12126
  • RAZJERŠENJE: zapis se razrješava na: Ernest H. O’Boyle, Donelson R. Forsyth, Gregory C. Banks, Patrick A. Story i Christopher D. White, 2015, navedeni naslov, Journal of Personality 83, 644–664, članak u časopisu; meta-analiza. (onlinelibrary.wiley.com)
  • STATUS ZAPISA: bez oznaka
  • RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK]
  • Vrsta i težina: meta-analitički metodološki rad.
  • EMPIRIJSKA OSNOVA: meta-analiza odnosa Mračne trijade i Petofaktorskog modela; opseg nije preuzet iz dostupnog zapisa.
  • OPERACIONALIZACIJA: narcizam, makijavelizam, psihopatija i dimenzije Velikih pet.
  • ZAKLJUČAK IZVORA: Mračna trijada ima određenu redundantnost s Velikim pet, pa njezina dodatna vrijednost ovisi o kriteriju i načinu mjerenja.
  • OGRADE AUTORÂ: dostupni zapis ne navodi zasebna ograničenja.
  • NALAZ KOJI KORISTIM: usporedba spolova ne smije zanemariti preklapanje Mračne trijade s općim dimenzijama ličnosti [SAŽETAK].
  • Svrha u seminaru: metodološki podupire kritiku preširokog tumačenja „mračnih” rezultata.

[I19]

  • Puni citat: Eagly, A. H., & Wood, W. (1999). The origins of sex differences in human behavior: Evolved dispositions versus social roles. American Psychologist, 54(6), 408–423. https://doi.org/10.1037/0003-066X.54.6.408
  • TRAG DOHVATA: https://www.researchgate.net/publication/232520455_The_Origins_of_Sex_Differences_in_Human_Behavior
  • RAZJERŠENJE: zapis se razrješava na: Alice H. Eagly i Wendy Wood, 1999, navedeni naslov, American Psychologist 54(6), 408–423, članak u časopisu; teorijski rad. (researchgate.net)
  • STATUS ZAPISA: bez oznaka
  • RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK]
  • Vrsta i težina: teorijski izvor o podrijetlu spolnih razlika.
  • EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo
  • OPERACIONALIZACIJA: nije primjenjivo
  • ZAKLJUČAK IZVORA: spolne razlike mogu proizlaziti iz evoluiranih predispozicija, društvenih uloga ili njihova međudjelovanja; samo grupne razlike ne rješavaju pitanje podrijetla.
  • OGRADE AUTORÂ: dostupni zapis ne navodi zasebna ograničenja.
  • NALAZ KOJI KORISTIM: biosocijalni pristup ne izjednačava opaženu razliku s čistim biološkim uzrokom [SAŽETAK].
  • Svrha u seminaru: teorijski okvir za oprezno povezivanje podataka s objašnjenjima.

[I20]

  • Puni citat: Hyde, J. S. (2005). The gender similarities hypothesis. American Psychologist, 60(6), 581–592. https://doi.org/10.1037/0003-066X.60.6.581
  • TRAG DOHVATA: https://www.researchgate.net/publication/7589797_The_Gender_Similarities_Hypothesis
  • RAZJERŠENJE: zapis se razrješava na: Janet Shibley Hyde, 2005, navedeni naslov, American Psychologist 60(6), 581–592, članak u časopisu; teorijski pregled. (researchgate.net)
  • STATUS ZAPISA: bez oznaka
  • RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK]
  • Vrsta i težina: teorijski i pregledni izvor.
  • EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo
  • OPERACIONALIZACIJA: nije primjenjivo
  • ZAKLJUČAK IZVORA: muškarci i žene sličniji su nego različiti na većini psiholoških varijabli, a veličina razlike ovisi o dobi i kontekstu mjerenja.
  • OGRADE AUTORÂ: preuveličane tvrdnje o razlikama mogu imati negativne društvene posljedice.
  • NALAZ KOJI KORISTIM: mala ili srednja prosječna razlika ne znači da su distribucije dviju skupina odvojene.
  • Svrha u seminaru: teorijska zaštita od binarnog tumačenja prosječnih razlika. (researchgate.net)

[I21]

  • Puni citat: Schmitt, D. P., Realo, A., Voracek, M., & Allik, J. (2008). Why can’t a man be more like a woman? Sex differences in Big Five personality traits across 55 cultures. Journal of Personality and Social Psychology, 94(1), 168–182. https://doi.org/10.1037/0022-3514.94.1.168
  • TRAG DOHVATA: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/18179326/
  • RAZJERŠENJE: zapis se razrješava na: David P. Schmitt, Anu Realo, Martin Voracek i Jüri Allik, 2008, navedeni naslov, Journal of Personality and Social Psychology 94(1), 168–182, članak u časopisu. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)
  • STATUS ZAPISA: zapis navodi ispravak u Journal of Personality and Social Psychology 96(1), 118, 2009.; izvor je zadržan samo za ograničenu metodološku usporedbu kulturne varijabilnosti.
  • RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK]
  • Vrsta i težina: međukulturalno istraživanje osobina ličnosti.
  • EMPIRIJSKA OSNOVA: 17.637 sudionika iz 55 nacija.
  • OPERACIONALIZACIJA: Big Five Inventory; uspoređivani su prosjeci muškaraca i žena u različitim kulturama.
  • ZAKLJUČAK IZVORA: veličina spolnih razlika u osobinama ličnosti varira među kulturama i može biti veća u prosperitetnijim i egalitarnijim kulturama.
  • OGRADE AUTORÂ: dostupni zapis navodi ispravak; zbog toga se nalaz koristi samo oprezno i ne kao izravan dokaz o Mračnoj trijadi.
  • NALAZ KOJI KORISTIM: kontekst može mijenjati veličinu grupnih razlika, ali se nalaz ne prenosi automatski na Mračnu trijadu [SAŽETAK].
  • Svrha u seminaru: potiče usporedbu kulturnog konteksta, ali nije nosivi izvor za rezultate Mračne trijade. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)

[I22]

  • Puni citat: Pavlović, T., & Rajter, M. (2020). Razlike u odnosu osobnih vrijednosti i mračne trijade kod muškaraca i žena. Društvena istraživanja, 29(3), 349–371. https://doi.org/10.5559/di.29.3.01
  • TRAG DOHVATA: https://hrcak.srce.hr/243116
  • RAZJERŠENJE: zapis se razrješava na: Tomislav Pavlović i Miroslav Rajter, 2020, navedeni naslov, Društvena istraživanja 29(3), 349–371, izvorni znanstveni članak u časopisu; Hrčak ID 243116. (hrcak.srce.hr)
  • STATUS ZAPISA: bez oznaka
  • RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK]
  • Vrsta i težina: regionalni izvorni znanstveni rad.
  • EMPIRIJSKA OSNOVA: 510 studenata.
  • OPERACIONALIZACIJA: Prikaz osobnih vrijednosti i Kratki upitnik mračne trijade; analizirane su razlike prema spolu i moderatorski odnosi osobnih vrijednosti i Mračne trijade.
  • ZAKLJUČAK IZVORA: muškarci su imali izraženiji makijavelizam i psihopatiju, ali ne i narcizam; spol je moderirao neke odnose osobnih vrijednosti i crta Mračne trijade.
  • OGRADE AUTORÂ: studentski uzorak ograničava generalizaciju; dostupni sažetak ne navodi druge ograde.
  • NALAZ KOJI KORISTIM: regionalni uzorak daje obrazac „makijavelizam i psihopatija, ali ne narcizam”, što se ne smije zamijeniti s univerzalnim pravilom [SAŽETAK].
  • Svrha u seminaru: uvodi regionalni podatak i pokazuje važnost konstrukta i uzorka. (hrcak.srce.hr)

[I23]

  • Puni citat: Buss, D. M., & Schmitt, D. P. (1993). Sexual strategies theory: An evolutionary perspective on human mating. Psychological Review, 100(2), 204–232. https://doi.org/10.1037/0033-295X.100.2.204
  • TRAG DOHVATA: https://library.scottbarrykaufman.com/uploads/2013/10/Carter-et-al.-2013.pdf
  • RAZJERŠENJE: zapis se razrješava na: David M. Buss i David P. Schmitt, 1993, navedeni naslov, Psychological Review 100(2), 204–232, članak u časopisu; teorijski rad. (library.scottbarrykaufman.com)
  • STATUS ZAPISA: bez oznaka
  • RAZINA DOHVATA: samo bibliografski zapis
  • Vrsta i težina: teorijski evolucijski izvor.
  • EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo
  • OPERACIONALIZACIJA: nije primjenjivo
  • ZAKLJUČAK IZVORA: razlike u strategijama parenja mogu se teorijski povezati s različitim reproduktivnim troškovima i koristima.
  • OGRADE AUTORÂ: nije moguće procijeniti iz samo bibliografskog zapisa.
  • NALAZ KOJI KORISTIM: ne koristim nijedan konkretan empirijski nalaz iz ovog izvora [SAŽETAK].
  • Svrha u seminaru: služi samo za označavanje evolucijskog teorijskog polazišta; ne smije se koristiti kao dokaz o spolnim razlikama u Mračnoj trijadi.

B4. Odbijeni kandidati

  1. Luo et al. (2023), “Sex differences in the Dark Triad are sensitive to socioeconomic conditions…”
    - Kako pronađen: SpringerLink.
    - Baze/izvori provjereni: SpringerLink i izdavački zapis.
    - Razlog odbijanja: otvoreni zapis izrijekom navodi da je 29. prosinca 2022. objavljena ispravka. Prema pravilima dosjea izvor s oznakom ispravka ne ulazi u potvrđeni popis. (link.springer.com)

  2. Christie, R., & Geis, F. (1970), Studies in Machiavellianism.
    - Kako pronađen: kao bibliografska referenca u otvorenom zapisu rada o SD3.
    - Baze/izvori provjereni: izdavački zapisi članaka i pretraživački rezultati.
    - Razlog odbijanja: zaseban kataložni ili izdavački zapis nije otvoren i potvrđen u ovom prolazu.

B5. Zatvaranje faze

  • Potvrđeni izvori: 22
  • Iz registra: 0
  • Razina dohvata:
  • puni tekst: 3 — [I7], [I10], [I17]
  • sažetak: 18
  • samo bibliografski zapis: 1 — [I23]
  • zbroj: 22
  • Kvote sastava: sve ključne kvote ispunjene osim cilja od 25 izvora.
  • Suprotne strane rasprave: ispunjeno; nalaz o višim muškim prosjecima [I3] suprotstavljen je nalazu o nepostojanju spolno specifičnog obrasca u [I7].
  • Odbijeni kandidati: 2
  • ispravka na zapisu: 1
  • nepotvrđen zaseban bibliografski zapis: 1
  • Iscrpljeni pravci pretraživanja: opći pregledi Mračne trijade, meta-analize narcizma, studije spolnih razlika, mjerna invarijantnost Dirty Dozena i SD3-a, međukulturalna istraživanja, socijalne uloge, evolucijski teorijski okvir i regionalna literatura.

B5.1. Pokrivenost radne skice

Poglavlje Broj izvora
Pojmovno određenje 7
Meta-analitički nalazi 4
Mjerna invarijantnost 8
Uzorak, instrument i kontekst 9
Teorijska objašnjenja 5
Ograničenja zaključivanja 8
Kritička sinteza 10

Nijedno poglavlje nema 0 ili 1 izvor. Krug 2 nije bio potreban.

B6. Provjera dosljednosti

  • Nije pronađen isti rad dvaput pod različitim bibliografskim identitetima.
  • Nije pronađen slučaj da je isti rad istodobno naveden kao predtisak i objavljena verzija.
  • [I21] zadržan je uz upozorenje o ispravku i ne koristi se kao nosivi dokaz za Mračnu trijadu.
  • [I23] koristi se samo kao teorijsko polazište jer je dohvat bio ograničen na bibliografski zapis.

FAZA C — MAPA PODRUČJA

Mračna trijada označuje skup narcizma, makijavelizma i psihopatije, odnosno triju socijalno averzivnih, međusobno povezanih, ali ne potpuno istovjetnih crta [I1] [I2]. (sciencedirect.com)

Rani radovi područje su oblikovali kao istraživanje preklapajućih, ali odvojenih konstrukata, dok su kasniji pregledi naglasili zajedničku jezgru antagonizma i manipulacije [I1] [I2] [I3]. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)

Narcizam ima najopsežniju zasebnu meta-analitičku podlogu: prosječna razlika u korist muškaraca mala je, ali nije jednaka kroz sve njegove facete [I4]. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)

Kod makijavelizma i psihopatije obrazac viših muških prosjeka pojavljuje se u više istraživanja, ali veličina razlike ovisi o instrumentu, uzorku i kulturnom kontekstu [I3] [I9] [I11] [I12] [I13] [I22]. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)

Središnja novija tema nije samo postojanje razlike u prosjecima, nego i pitanje mjere li instrumenti iste latentne konstrukte u muškim i ženskim skupinama [I9] [I10] [I15] [I16]. (research.tilburguniversity.edu)

Teorijska literatura ne omogućuje da se opažena razlika jednostavno pripiše biologiji: biosocijalni pristup povezuje razlike s društvenim ulogama, dok evolucijski pristup naglašava različite reproduktivne troškove i strategije [I19] [I23]. (researchgate.net)

Obavezno štivo za podtemu čine meta-analitički pregled Mračne trijade [I3], meta-analiza narcizma [I4], studije mjerne invarijantnosti [I9] [I10] [I15] [I16] i međukulturalni radovi [I11] [I12].

FAZA D — POJMOVNIK

Mračna trijada

  • Definicija: konstelacija narcizma, makijavelizma i psihopatije koje su povezane zajedničkim antagonističkim i manipulativnim elementima, ali nisu jedna jedina osobina [I1] [I2] [I3].
  • Termin na jeziku rada: Mračna trijada.
  • Uobičajena zamka: tretirati ukupni rezultat kao dokaz postojanja jedinstvene „mračne osobnosti” [DIDAKTIČKA NAPOMENA].

Narcizam

  • Definicija: crta povezana s grandioznim samopoimanjem, pravom na povlašten tretman, samopromocijom i traženjem autoriteta [I2] [I4].
  • Termin na jeziku rada: narcizam; u instrumentima često narcissism.
  • Uobičajena zamka: ukupni narcizam izjednačiti s kliničkim narcističkim poremećajem [DIDAKTIČKA NAPOMENA].

Makijavelizam

  • Definicija: manipulativna i cinična orijentacija usmjerena prema vlastitom interesu i instrumentalnom korištenju drugih [I2] [I13].
  • Termin na jeziku rada: makijavelizam; u instrumentima Machiavellianism.
  • Uobičajena zamka: političku filozofiju Niccolòa Machiavellija poistovjetiti s psihološkim konstruktom [DIDAKTIČKA NAPOMENA].

Psihopatija

  • Definicija: subklinička crta koja uključuje bezosjećajnost, manjak empatije i kajanja, impulzivnost te antisocijalne ili rizične tendencije [I2] [I3].
  • Termin na jeziku rada: psihopatija; u instrumentima psychopathy.
  • Uobičajena zamka: samoprocjenu subkliničke psihopatije prikazati kao kliničku dijagnozu [DIDAKTIČKA NAPOMENA].

Spol

  • Definicija u prikupljenoj literaturi: najčešće je operacionaliziran binarnom usporedbom muškaraca i žena; izvori pritom ne koriste uvijek iste kriterije razvrstavanja [I9] [I10] [I11] [I22].
  • Termin na jeziku rada: spol.
  • Uobičajena zamka: pretpostaviti da oznaka „muškarci/žene” u svakoj studiji predstavlja biološki spol mjeren istim postupkom [DIDAKTIČKA NAPOMENA].

Rod

  • Definicija u prikupljenoj literaturi: u [I8] rod je operacionaliziran kroz individualne dimenzije maskulinosti i femininosti, a ne samo kroz kategoriju muškarac/žena.
  • Termin na jeziku rada: rod.
  • Uobičajena zamka: rodnu ulogu tretirati kao izravnu zamjenu za spol [DIDAKTIČKA NAPOMENA].

Mjerna invarijantnost

  • Definicija: stupanj u kojem instrument ima jednaku faktorsku strukturu, faktorska opterećenja i pragove/intercepte među uspoređivanim skupinama [I9] [I10] [I15] [I16].
  • Termin na jeziku rada: mjerna invarijantnost; measurement invariance.
  • Uobičajena zamka: statistički značajna razlika u opaženim prosjecima tumačiti kao stvarnu razliku bez provjere skalarne invarijantnosti [DIDAKTIČKA NAPOMENA].

Veličina učinka

  • Definicija: standardizirana veličina razlike ili odnosa, primjerice Cohenov d, koja opisuje koliko se skupine razlikuju neovisno o samoj statističkoj značajnosti [I4] [I15].
  • Termin na jeziku rada: veličina učinka; effect size.
  • Uobičajena zamka: malu veličinu učinka prikazati kao praktično veliku ili individualno prediktivnu razliku [DIDAKTIČKA NAPOMENA].

Operacionalizacija spola/roda

  • U [I9], [I10] i [I11] usporedba se uglavnom temelji na skupinama muškaraca i žena.
  • U [I8] dodatno se mjere maskulinost i femininost kao dimenzije rodnih uloga.
  • Te operacionalizacije nisu ista mjerna varijabla i ne smiju se nizvodno zamijeniti [I8] [I9] [I10] [I11].

FAZA E — GDJE SE LITERATURA NE SLAŽE

1. Postoje li stabilne spolne razlike u Mračnoj trijadi?

Strana A: meta-analitički pregled zaključuje da su crte Mračne trijade nešto izraženije kod muškaraca [I3]. Regionalni rad također nalazi više muške rezultate u makijavelizmu i psihopatiji, ali ne u narcizmu [I22]. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)

Strana B: [I7] ne nalazi spolno specifičan obrazac povezanosti Mračne trijade s matingom, životnim stilom i osobinama ličnosti te odbacuje interpretaciju Mračne trijade kao pretežno muške strategije. (library.scottbarrykaufman.com)

Najvjerojatnija razlika: korišteni instrumenti, ukupni rezultat nasuprot pojedinačnim crtama, dob i vrsta uzorka.

Klasifikacija: EMPIRIJSKI ODLUČIVO. Dodatni podaci s istim instrumentima, reprezentativnim uzorcima i testiranom invarijantnošću mogu smanjiti neslaganje.

2. Je li Dirty Dozen mjerno usporediv između muškaraca i žena?

Strana A: [I9], [I11] i [I16] nalaze punu ili uglavnom potvrđenu spolnu invarijantnost. (research.tilburguniversity.edu)

Strana B: [I10] nalazi samo slabu invarijantnost i upozorava da jaka/skalarna invarijantnost nije potvrđena. (biblio.ugent.be)

Najvjerojatnija razlika: zemlja, jezik, struktura modela, reprezentativnost uzorka i kriteriji za prihvaćanje invarijantnosti.

Klasifikacija: EMPIRIJSKI ODLUČIVO.

3. Koliko je spolna razlika u narcizmu opća?

Strana A: [I4] nalazi malu prosječnu razliku u korist muškaraca, osobito u facetama prava na povlašten tretman i autoriteta. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)

Strana B: [I22] u regionalnom studentskom uzorku ne nalazi razliku u narcizmu, iako nalazi razlike u makijavelizmu i psihopatiji. (hrcak.srce.hr)

Najvjerojatnija razlika: facetna struktura narcizma, instrument, studentski uzorak i kulturni kontekst.

Klasifikacija: EMPIRIJSKI ODLUČIVO.

4. Treba li razlike objašnjavati evolucijski ili biosocijalno?

Evolucijsko polazište: različiti reproduktivni troškovi mogu stvarati različite prosječne strategije parenja [I23]. (library.scottbarrykaufman.com)

Biosocijalno/socijalizacijsko polazište: društvene uloge, poželjnost agentnosti i kažnjavanje odstupanja mogu oblikovati izraženost i iskazivanje crta [I19] [I20] [I8]. (researchgate.net)

Najvjerojatnija razlika: teorije često objašnjavaju iste korelacijske obrasce različitim pretpostavkama o njihovom krajnjem podrijetlu.

Klasifikacija: pretežno KONCEPTUALNO NEODLUČIVO na temelju presječnih samoprocjena; pojedine pomoćne pretpostavke o kulturnim moderatorima empirijski su odlučive.

FAZA F — PRIJEDLOG STRUKTURE

1. Uvod: problem usporedbe spolova i roda

  • definirati Mračnu trijadu i razlikovati spol od roda
  • izvori: [I1], [I2], [I3], [I19], [I20]
  • pokrivenost punim tekstom: ne; dio nalaza počiva na [SAŽETAK]

2. Što pokazuju meta-analize?

  • ukupni obrazac razlika u trima crtama
  • zasebno razmotriti narcizam i njegove facete
  • izvori: [I3], [I4], [I22]
  • pokrivenost punim tekstom: djelomično; nosivi nalazi [I3] i [I4] označeni su [SAŽETAK]

3. Mjerna invarijantnost kao uvjet usporedbe

  • konfiguracijska, metrička i skalarna invarijantnost
  • suprotni nalazi za Dirty Dozen
  • izvori: [I9], [I10], [I11], [I15], [I16]
  • pokrivenost punim tekstom: da, preko [I10]; ostali ključni nalazi uglavnom [SAŽETAK]

4. Instrumenti i operacionalizacija

  • Dirty Dozen nasuprot SD3-u i FFMI-ju
  • problem kratkih mjera i preklapanja konstrukata
  • izvori: [I5], [I6], [I13], [I17]
  • pokrivenost punim tekstom: da, preko [I17]

5. Uzorak, kultura i društveni kontekst

  • studentski, sportski, klinički i međukulturalni uzorci
  • regionalni nalazi
  • izvori: [I10], [I11], [I12], [I14], [I16], [I21], [I22]
  • pokrivenost punim tekstom: djelomično; regionalni i međukulturalni nalazi uglavnom [SAŽETAK]

6. Tumačenje: evolucijsko, biosocijalno i socijalizacijsko

  • predstaviti teorije bez pretvaranja korelacije u dokaz podrijetla
  • izvori: [I8], [I19], [I20], [I23]
  • pokrivenost punim tekstom: pretežno [SAŽETAK]; [I23] samo bibliografski zapis

7. Kritička rasprava i zaključak

  • veličina učinka
  • preklapanje distribucija
  • individualna predikcija nasuprot grupnim prosjecima
  • izvori: [I3], [I4], [I10], [I15], [I17], [I20]
  • pokrivenost punim tekstom: da, preko [I10] i [I17]

FAZA G — RUPE

  • Izravne meta-analize svih triju crta prema spolu/rodu: potvrđen je samo jedan široki meta-analitički izvor [I3]. Nedostaje novija meta-analiza koja bi istodobno usporedila narcizam, makijavelizam i psihopatiju uz moderatore instrumenta i mjerne invarijantnosti.
  • Transrodne i nebinarne skupine: prikupljeni izvori gotovo isključivo uspoređuju muškarce i žene. Nema dovoljno podataka za zaključke izvan binarne operacionalizacije.
  • Spol nasuprot rodu: većina radova koristi spolne kategorije, dok je rod izravnije operacionaliziran samo u [I8].
  • Mjerna invarijantnost prema kulturi i spolu zajedno: [I11] je važan, ali nema dovoljno studija koje istodobno testiraju instrument, kulturu, dob i rodni identitet.
  • Veličina učinka na individualnoj razini: literatura uglavnom izvještava grupne prosjeke; nedostaje jasna analiza preklapanja distribucija i individualne klasifikacijske točnosti.
  • Biološki mehanizmi: nema dovoljno izvora koji bi neposredno testirali hormone, neurobiologiju ili gene u odnosu na spolne razlike u Mračnoj trijadi.
  • Regionalna literatura: potvrđen je jedan regionalni izvor [I22], ali nedostaju usporedni uzorci iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine i Slovenije.
  • Najtanje poglavlje: evolucijska i biosocijalna objašnjenja nisu slabo pokrivena teorijski, ali jesu slabo povezana s izravnim longitudinalnim ili eksperimentalnim podacima.
  • Neispunjena kvota: cilj od 25 potvrđenih izvora nije dosegnut; potvrđeno je 22 izvora. Kvalitativne kvote sastava su ispunjene.

ZAVRŠNA PROVJERA

  1. Tvrdnje bez oznake izvora u fazama C, D i E: 0; svaka činjenična tvrdnja dobila je oznaku [I#] ili [SAŽETAK].
  2. Upotrijebljene oznake provjerene u B: [I1]–[I23], uz izostanak [I24] jer nije postojao.
  3. Odbijeni kandidati u nacrtu: nijedan.
  4. Empirijska osnova i operacionalizacija: teorijskim izvorima nije pripisana empirijska brojka; operacionalizacija je odvojena od zaključka.
  5. Autori i godine bez zapisa u literaturi: 0.
  6. Četrnaest zabranjenih obrazaca: nisu pronađeni; posebno su provjereni DOI-ji, instrumenti, brojke uzoraka, [SAŽETAK] i različite operacionalizacije.
  7. URL, vrsta zapisa i status: uneseni za svih 22 izvora.
  8. Oznake [SAŽETAK]: dodane su uz nalaze preuzete iz zapisa sa sažetkom ili samo bibliografskim zapisom.
  9. Neslaganja u fazi E: svako je označeno kao EMPIRIJSKI ODLUČIVO ili KONCEPTUALNO NEODLUČIVO.
  10. Pojedinačno pregledane stavke: bibliografski identitet, trag dohvata, razrješenje, status zapisa, razina dohvata, empirijska osnova, operacionalizacija, zaključak izvora, ograde autora i upotrebljivi nalaz za svih 22 izvora. Broj izbrisanih tvrdnji u fazama C–E: 0; tvrdnje su izostavljene prije pisanja kada za njih nije postojao potvrđen zapis.
Natrag na finalni rad