Izmijenjeni dokument
VERZIJA_RECENZIJE: nije navedena u ulaznim parametrima
VERZIJA_PROMPTA: v15
FAZE A i B, uključujući popis i dosjee izvora, ostaju nepromijenjene. Primijenjene su izmjene u FAZAMA C, D i E kako slijedi.
# FAZA C — MAPA PODRUČJA
Mračna trijada označuje skup narcizma, makijavelizma i psihopatije, odnosno triju socijalno averzivnih, međusobno povezanih, ali ne potpuno istovjetnih crta [I1] [I2]. ([sciencedirect.com](https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0092656602005056?utm_source=openai))
Rani radovi područje su oblikovali kao istraživanje preklapajućih, ali odvojenih konstrukata, dok su kasniji pregledi naglasili zajedničku jezgru antagonizma i manipulacije [I1] [I2] [I3]. ([pubmed.ncbi.nlm.nih.gov](https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/28346115/))
Narcizam je u dosjeu izravno pokriven posebnom velikom meta-analizom spolnih razlika, uključujući razlike među njegovim facetama [I4]. ([pubmed.ncbi.nlm.nih.gov](https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/25546498/?dopt=Abstract&utm_source=openai))
Kod makijavelizma i psihopatije obrazac viših muških prosjeka pojavljuje se u više istraživanja, ali veličina razlike ovisi o instrumentu, uzorku i kulturnom kontekstu [I3] [I9] [I11] [I12] [I13] [I22]. ([pubmed.ncbi.nlm.nih.gov](https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/28346115/))
Jedna od novijih tema u ovoj literaturi jest provjera mjerne invarijantnosti instrumenata pri usporedbi muškaraca i žena [I9, I10, I15, I16]. ([research.tilburguniversity.edu](https://research.tilburguniversity.edu/en/publications/does-the-dark-triad-manifest-similarly-in-men-and-women-measureme/))
Teorijska literatura ne omogućuje da se opažena razlika jednostavno pripiše biologiji: biosocijalni pristup povezuje razlike s društvenim ulogama, dok evolucijski pristup naglašava različite reproduktivne troškove i strategije [I19] [I23]. ([researchgate.net](https://www.researchgate.net/publication/232520455_The_Origins_of_Sex_Differences_in_Human_Behavior?utm_source=openai))
Za sintezu ukupnog obrasca spolnih razlika osobito je relevantan meta-analitički pregled I3.
Za zasebnu analizu narcizma i njegovih faceta osobito je relevantna meta-analiza I4.
Za metodološku analizu usporedivosti skupina relevantne su studije I9, I10, I15 i I16.
Za analizu kulturne varijabilnosti relevantni su međukulturalni radovi I11 i I12.
## FAZA D — POJMOVNIK
## Mračna trijada
- **Definicija:** konstelacija narcizma, makijavelizma i psihopatije koje su povezane zajedničkim antagonističkim i manipulativnim elementima, ali nisu jedna jedina osobina [I1] [I2] [I3].
- **Termin na jeziku rada:** Mračna trijada.
- **Uobičajena zamka:** tretirati ukupni rezultat kao dokaz postojanja jedinstvene „mračne osobnosti” [DIDAKTIČKA NAPOMENA].
## Narcizam
- **Definicija:** crta povezana s grandioznim samopoimanjem, pravom na povlašten tretman, samopromocijom i traženjem autoriteta [I2] [I4].
- **Termin na jeziku rada:** narcizam; u instrumentima često *narcissism*.
- **Uobičajena zamka:** ukupni narcizam izjednačiti s kliničkim narcističkim poremećajem [DIDAKTIČKA NAPOMENA].
## Makijavelizam
- **Definicija:** manipulativna i cinična orijentacija usmjerena prema vlastitom interesu i instrumentalnom korištenju drugih [I2] [I13].
- **Termin na jeziku rada:** makijavelizam; u instrumentima *Machiavellianism*.
- **Uobičajena zamka:** političku filozofiju Niccolòa Machiavellija poistovjetiti s psihološkim konstruktom [DIDAKTIČKA NAPOMENA].
## Psihopatija
- **Definicija:** subklinička crta koja uključuje bezosjećajnost, manjak empatije i kajanja, impulzivnost te antisocijalne ili rizične tendencije [I2] [I3].
- **Termin na jeziku rada:** psihopatija; u instrumentima *psychopathy*.
- **Uobičajena zamka:** samoprocjenu subkliničke psihopatije prikazati kao kliničku dijagnozu [DIDAKTIČKA NAPOMENA].
## Spol
- **Definicija u prikupljenoj literaturi:** najčešće je operacionaliziran binarnom usporedbom muškaraca i žena; izvori pritom ne koriste uvijek iste kriterije razvrstavanja [I9] [I10] [I11] [I22].
- **Termin na jeziku rada:** spol.
- **Uobičajena zamka:** Studije uspoređuju skupine muškaraca i žena, ali se razlikuju u uzorkovanju, jeziku, instrumentu i postupcima mjerenja [I9, I10, I11, I22].
## Rod
- **Definicija u prikupljenoj literaturi:** u [I8] rod je operacionaliziran kroz individualne dimenzije maskulinosti i femininosti, a ne samo kroz kategoriju muškarac/žena.
- **Termin na jeziku rada:** rod.
- **Uobičajena zamka:** Oznake muškarci i žene treba čitati kao oznake istraživačkih skupina čija se operacionalizacija može razlikovati među studijama [I8–I11].
## Mjerna invarijantnost
- **Definicija:** stupanj u kojem instrument ima jednaku faktorsku strukturu, faktorska opterećenja i pragove/intercepte među uspoređivanim skupinama [I9] [I10] [I15] [I16].
- **Termin na jeziku rada:** mjerna invarijantnost; *measurement invariance*.
- **Uobičajena zamka:** statistički značajnu razliku u opaženim prosjecima tumačiti kao stvarnu razliku bez provjere skalarne invarijantnosti [DIDAKTIČKA NAPOMENA].
## Veličina učinka
- **Definicija:** standardizirana veličina razlike ili odnosa, primjerice Cohenov d, koja opisuje koliko se skupine razlikuju neovisno o samoj statističkoj značajnosti [I4] [I15].
- **Termin na jeziku rada:** veličina učinka; *effect size*.
- **Uobičajena zamka:** malu veličinu učinka prikazati kao praktično veliku ili individualno prediktivnu razliku [DIDAKTIČKA NAPOMENA].
## Operacionalizacija spola/roda
- U [I9], [I10] i [I11] usporedba se uglavnom temelji na skupinama muškaraca i žena.
- U [I8] dodatno se mjere maskulinost i femininost kao dimenzije rodnih uloga.
- Te operacionalizacije nisu ista mjerna varijabla i ne smiju se nizvodno zamijeniti [I8] [I9] [I10] [I11].
## FAZA E — GDJE SE LITERATURA NE SLAŽE
## 1. Postoje li stabilne spolne razlike u Mračnoj trijadi?
**Strana A:** meta-analitički pregled zaključuje da su crte Mračne trijade nešto izraženije kod muškaraca [I3]. Regionalni rad također nalazi više muške rezultate u makijavelizmu i psihopatiji, ali ne u narcizmu [I22]. ([pubmed.ncbi.nlm.nih.gov](https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/28346115/))
**Strana B:** [I7] ne nalazi spolno specifičan obrazac povezanosti Mračne trijade s matingom, životnim stilom i osobinama ličnosti te odbacuje interpretaciju Mračne trijade kao pretežno muške strategije. ([library.scottbarrykaufman.com](https://library.scottbarrykaufman.com/uploads/2013/10/Carter-et-al.-2013.pdf))
**Najvjerojatnija razlika:** Razlike u instrumentima jedan su mogući izvor neslaganja među nalazima [I3, I7, I9, I10, I13, I17]. Neslaganje može ovisiti i o tome uspoređuje li se ukupni rezultat Mračne trijade ili pojedinačne crte [I3, I7, I22]. Dob i vrsta uzorka dodatni su mogući moderatori nalaza [I7, I8, I12, I14, I16].
**Klasifikacija:** **EMPIRIJSKI ODLUČIVO**. Usklađeni instrumenti, raznolikiji uzorci i izravna provjera mjerne invarijantnosti mogu pomoći u razjašnjavanju neslaganja [I9–I16].
## 2. Je li Dirty Dozen mjerno usporediv između muškaraca i žena?
**Strana A:** [I9], [I11] i [I16] nalaze punu ili uglavnom potvrđenu spolnu invarijantnost. ([research.tilburguniversity.edu](https://research.tilburguniversity.edu/en/publications/does-the-dark-triad-manifest-similarly-in-men-and-women-measureme/))
**Strana B:** [I10] nalazi samo slabu invarijantnost i upozorava da jaka/skalarna invarijantnost nije potvrđena. ([biblio.ugent.be](https://biblio.ugent.be/publication/8732200))
**Najvjerojatnija razlika:** Razlike među zemljama mogu biti povezane s razlikama u uzorcima i kulturnom kontekstu [I9–I11]. Razlike među jezičnim verzijama instrumenata mogu biti relevantne pri procjeni mjerne invarijantnosti [I9, I10]. Različita struktura mjernih modela i kriteriji odlučivanja mogu utjecati na zaključak o invarijantnosti [I9, I10, I15, I16]. Reprezentativnost i sastav uzorka treba uzeti u obzir pri usporedbi rezultata mjerne invarijantnosti [I9–I11].
**Klasifikacija:** **EMPIRIJSKI ODLUČIVO**.
## 3. Koliko je spolna razlika u narcizmu opća?
**Strana A:** [I4] nalazi malu prosječnu razliku u korist muškaraca, osobito u facetama prava na povlašten tretman i autoriteta. ([pubmed.ncbi.nlm.nih.gov](https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/25546498/?dopt=Abstract&utm_source=openai))
**Strana B:** [I22] u regionalnom studentskom uzorku ne nalazi razliku u narcizmu, iako nalazi razlike u makijavelizmu i psihopatiji. ([hrcak.srce.hr](https://hrcak.srce.hr/243116))
**Najvjerojatnija razlika:** Facetna struktura narcizma može pridonijeti razlikama među nalazima, jer I4 pokazuje nejednake razlike među facetama [I4]. Instrument je mogući izvor razlika u nalazima narcizma [I4, I17, I22]. Studentski uzorak iz I22 ograničava izravnu usporedbu s meta-analitičkom bazom I4. Kulturni kontekst treba razmotriti kao mogući moderator, ali I12 ne dokazuje zasebno kulturno objašnjenje razlike u narcizmu između I4 i I22.
**Klasifikacija:** **EMPIRIJSKI ODLUČIVO**.
## 4. Treba li razlike objašnjavati evolucijski ili biosocijalno?
**Evolucijsko polazište:** različiti reproduktivni troškovi mogu stvarati različite prosječne strategije parenja [I23]. ([library.scottbarrykaufman.com](https://library.scottbarrykaufman.com/uploads/2013/10/Carter-et-al.-2013.pdf))
**Biosocijalno/socijalizacijsko polazište:** društvene uloge, poželjnost agentnosti i kažnjavanje odstupanja mogu oblikovati izraženost i iskazivanje crta [I19] [I20] [I8]. ([researchgate.net](https://www.researchgate.net/publication/232520455_The_Origins_of_Sex_Differences_in_Human_Behavior?utm_source=openai))
**Najvjerojatnija razlika:** Evolucijski i biosocijalni pristupi mogu isti obrazac spolnih razlika tumačiti različitim pretpostavkama o njegovu podrijetlu; presječne samoprocjene same po sebi ne odlučuju između tih objašnjenja [I19, I20, I23].
**Klasifikacija:** pretežno **KONCEPTUALNO NEODLUČIVO** na temelju presječnih samoprocjena; pojedine pomoćne pretpostavke o kulturnim moderatorima empirijski su odlučive.
Izvršene izmjene
| Br. | Radnja | Prije | Poslije |
|---|
| 7 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Narcizam ima najopsežniju zasebnu meta-analitičku podlogu. | Narcizam je u dosjeu izravno pokriven posebnom velikom meta-analizom spolnih razlika, uključujući razlike među njegovim facetama [I4]. |
| 12 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Središnja novija tema nije samo postojanje razlike u prosjecima nego i pitanje mjerne usporedivosti skupina. | Jedna od novijih tema u ovoj literaturi jest provjera mjerne invarijantnosti instrumenata pri usporedbi muškaraca i žena [I9, I10, I15, I16]. |
| 17 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Meta-analitički pregled I3 treba činiti obvezno štivo. | Za sintezu ukupnog obrasca spolnih razlika osobito je relevantan meta-analitički pregled I3. |
| 18 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Meta-analiza narcizma I4 treba činiti obvezno štivo. | Za zasebnu analizu narcizma i njegovih faceta osobito je relevantna meta-analiza I4. |
| 19 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Studije mjerne invarijantnosti I9, I10, I15 i I16 treba činiti obvezno štivo. | Za metodološku analizu usporedivosti skupina relevantne su studije I9, I10, I15 i I16. |
| 20 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Međukulturalni radovi I11 i I12 treba činiti obvezno štivo. | Za analizu kulturne varijabilnosti relevantni su međukulturalni radovi I11 i I12. |
| 42 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Izvori pritom ne koriste nužno iste kriterije razvrstavanja. | Studije uspoređuju skupine muškaraca i žena, ali se razlikuju u uzorkovanju, jeziku, instrumentu i postupcima mjerenja [I9, I10, I11, I22]. |
| 43 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Oznaka „muškarci/žene” u svakoj studiji ne mora predstavljati biološki spol mjeren istim postupkom. | Oznake muškarci i žene treba čitati kao oznake istraživačkih skupina čija se operacionalizacija može razlikovati među studijama [I8–I11]. |
| 65 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Razlike u instrumentima mogu pridonijeti neslaganju između nalaza. | Razlike u instrumentima jedan su mogući izvor neslaganja među nalazima [I3, I7, I9, I10, I13, I17]. |
| 66 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Neslaganje može proizaći iz razlike između ukupnog rezultata i analiza pojedinačnih crta. | Neslaganje može ovisiti i o tome uspoređuje li se ukupni rezultat Mračne trijade ili pojedinačne crte [I3, I7, I22]. |
| 67 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Dob i vrsta uzorka mogu pridonijeti razlikama među nalazima. | Dob i vrsta uzorka dodatni su mogući moderatori nalaza [I7, I8, I12, I14, I16]. |
| 68 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Dodatni podaci s istim instrumentima, reprezentativnim uzorcima i testiranom invarijantnošću mogu smanjiti neslaganje. | Usklađeni instrumenti, raznolikiji uzorci i izravna provjera mjerne invarijantnosti mogu pomoći u razjašnjavanju neslaganja [I9–I16]. |
| 71 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Zemlja može pridonijeti razlikama u nalazima mjerne invarijantnosti. | Razlike među zemljama mogu biti povezane s razlikama u uzorcima i kulturnom kontekstu [I9–I11]. |
| 72 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Jezik može pridonijeti razlikama u nalazima mjerne invarijantnosti. | Razlike među jezičnim verzijama instrumenata mogu biti relevantne pri procjeni mjerne invarijantnosti [I9, I10]. |
| 73 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Struktura modela i kriteriji prihvaćanja invarijantnosti mogu pridonijeti razlikama među studijama. | Različita struktura mjernih modela i kriteriji odlučivanja mogu utjecati na zaključak o invarijantnosti [I9, I10, I15, I16]. |
| 74 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Reprezentativnost uzorka može pridonijeti razlikama među studijama. | Reprezentativnost i sastav uzorka treba uzeti u obzir pri usporedbi rezultata mjerne invarijantnosti [I9–I11]. |
| 79 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Facetna struktura narcizma može pridonijeti razlikama među nalazima. | Facetna struktura narcizma može pridonijeti razlikama među nalazima, jer I4 pokazuje nejednake razlike među facetama [I4]. |
| 80 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Instrument može pridonijeti razlikama među nalazima narcizma. | Instrument je mogući izvor razlika u nalazima narcizma [I4, I17, I22]. |
| 81 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Studentski uzorak može pridonijeti razlikama među nalazima narcizma. | Studentski uzorak iz I22 ograničava izravnu usporedbu s meta-analitičkom bazom I4. |
| 82 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Kulturni kontekst može pridonijeti razlikama među nalazima narcizma. | Kulturni kontekst treba razmotriti kao mogući moderator, ali I12 ne dokazuje zasebno kulturno objašnjenje razlike u narcizmu između I4 i I22. |
| 86 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Teorije često objašnjavaju iste korelacijske obrasce različitim pretpostavkama o njihovu krajnjem podrijetlu. | Evolucijski i biosocijalni pristupi mogu isti obrazac spolnih razlika tumačiti različitim pretpostavkama o njegovu podrijetlu; presječne samoprocjene same po sebi ne odlučuju između tih objašnjenja [I19, I20, I23]. |
Neizvršeni nalazi
| Br. | Razlog |
|---|
| Nema stavki. Svi nalazi na razini tvrdnje imaju potpune obavezne zapise za radnju IZNova_IZVEDI_TVRDNJU. |
ZAKLJUČANE ODLUKE
| Br. nalaza | Radnja | Uklonjeno / promijenjeno (doslovno) | Razlog iz recenzije | Status |
|---|
| 7 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Narcizam ima najopsežniju zasebnu meta-analitičku podlogu. → Narcizam je u dosjeu izravno pokriven posebnom velikom meta-analizom spolnih razlika, uključujući razlike među njegovim facetama [I4]. | Izvor ne podupire usporedbu opsega meta-analitičke podloge s cjelokupnom literaturom. | izvršeno; zaključano |
| 12 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Središnja novija tema nije samo postojanje razlike u prosjecima nego i pitanje mjerne usporedivosti skupina. → Jedna od novijih tema u ovoj literaturi jest provjera mjerne invarijantnosti instrumenata pri usporedbi muškaraca i žena [I9, I10, I15, I16]. | Korpus potvrđuje prisutnost teme, ali ne i njezinu središnjost u cijelom području. | izvršeno; zaključano |
| 17–20 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Četiri tvrdnje o obveznom štivu → četiri tvrdnje o relevantnosti pojedinih izvora za sintezu, narcizam, metodološku analizu i kulturnu varijabilnost. | Izvori ne propisuju normativni status „obveznog štiva”. | izvršeno; zaključano |
| 42 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Izvori pritom ne koriste nužno iste kriterije razvrstavanja. → Studije uspoređuju skupine muškaraca i žena, ali se razlikuju u uzorkovanju, jeziku, instrumentu i postupcima mjerenja [I9, I10, I11, I22]. | Potrebno je razlikovati kriterij razvrstavanja od uzorkovanja i mjerenja. | izvršeno; zaključano |
| 43 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Oznaka „muškarci/žene” u svakoj studiji ne mora predstavljati biološki spol mjeren istim postupkom. → Oznake muškarci i žene treba čitati kao oznake istraživačkih skupina čija se operacionalizacija može razlikovati među studijama [I8–I11]. | Opseg „u svakoj studiji” nije provjeren. | izvršeno; zaključano |
| 65–68 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Tvrdnje o instrumentima, agregiranju rezultata, dobi, vrsti uzorka i dodatnim podacima → uže formulacije o mogućim izvorima neslaganja i istraživačkom dizajnu. | Korpus ne omogućuje rangiranje pojedinačnog faktora kao uzroka neslaganja. | izvršeno; zaključano |
| 71–74 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Tvrdnje o zemlji, jeziku, strukturi modela, kriterijima i reprezentativnosti → uže formulacije o razlikama među uzorcima, verzijama, modelima i kriterijima. | Metodološka heterogenost nije dokaz jedinstvenog uzročnog objašnjenja. | izvršeno; zaključano |
| 79–82 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Tvrdnje o facetnoj strukturi, instrumentu, studentskom uzorku i kulturnom kontekstu → uže formulacije o mogućim moderatorima i ograničenju izravne usporedbe. | Kulturni nalaz za Mračnu trijadu ne dokazuje zasebno kulturno objašnjenje razlike u narcizmu. | izvršeno; zaključano |
| 86 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Teorije često objašnjavaju iste korelacijske obrasce različitim pretpostavkama o njihovu krajnjem podrijetlu. → Evolucijski i biosocijalni pristupi mogu isti obrazac spolnih razlika tumačiti različitim pretpostavkama o njegovu podrijetlu; presječne samoprocjene same po sebi ne odlučuju između tih objašnjenja [I19, I20, I23]. | Izvorna tvrdnja spaja teorijsku razliku s tvrdnjom o istim empirijskim obrascima. | izvršeno; zaključano |
KOLATERALNA ŠTETA
| Odjeljak | Vrsta | Opis | Prijedlog |
|---|
| FAZA E — 1. Postoje li stabilne spolne razlike u Mračnoj trijadi? | TVRDNJA JAČA OD IZOSTAVLJENOG | Oznaka „Najvjerojatnija razlika” ostala je iznad formulacija koje čimbenike opisuju kao moguće izvore ili moderatore, a ne kao rangirano najvjerojatnije objašnjenje. | Vratiti u istraživačku fazu. |
| FAZA E — 2. Je li Dirty Dozen mjerno usporediv između muškaraca i žena? | TVRDNJA JAČA OD IZOSTAVLJENOG | Oznaka „Najvjerojatnija razlika” ostala je uz formulacije koje navode moguće povezanosti i metodološke čimbenike, bez potvrde njihove rangirane važnosti. | Vratiti u istraživačku fazu. |
| FAZA E — 3. Koliko je spolna razlika u narcizmu opća? | TVRDNJA JAČA OD IZOSTAVLJENOG | Oznaka „Najvjerojatnija razlika” ostala je uz sužene formulacije koje ne tvrde da su navedeni čimbenici dokazani uzroci razlika. | Vratiti u istraživačku fazu. |
PROVJERENO NA IZVORU
| Oznaka | Razina provjere | Razina dohvata u dosjeu | URL | Stranice na kojima su nalazi lokalizirani | Objavljena verzija | Izostavljeno (iz A8) |
|---|
| I1 | PUNI_TEKST | SAŽETAK | 🔗 | nije navedeno | nije navedeno | Puni tekst je ograničen na normalni studentski uzorak i samoprocjene u izvornom empirijskom nacrtu. |
| I2 | PUNI_TEKST | SAŽETAK | 🔗 | nije navedeno | nije navedeno | Pregled naglašava ograničenja kratkih mjera i potrebu razlikovanja pojedinih crta. |
| I3 | SAŽETAK | SAŽETAK | 🔗 | nije navedeno | nije navedeno | nije navedeno |
| I4 | SAŽETAK | SAŽETAK | 🔗 | nije navedeno | nije navedeno | nije navedeno |
| I5 | PUNI_TEKST | SAŽETAK | 🔗 | nije navedeno | nije navedeno | Kratka mjera smanjuje broj čestica, ali ima ograničenja konstruktne širine i detaljnosti. |
| I6 | PUNI_TEKST | SAŽETAK | 🔗 | nije navedeno | nije navedeno | SD3 je kratka mjera i ne zamjenjuje pune mjere pojedinačnih konstrukata. |
| I7 | PUNI_TEKST | PUNI_TEKST | 🔗 | nije navedeno | nije navedeno | Autori navode ograničenja uzorka i samoprocjena. |
| I8 | PUNI_TEKST | SAŽETAK | 🔗 | nije navedeno | nije navedeno | Oba su uzorka studentska i kulturno ograničena. |
| I9 | SAŽETAK | SAŽETAK | 🔗 | nije navedeno | nije navedeno | nije navedeno |
| I10 | PUNI_TEKST | PUNI_TEKST | 🔗 | nije navedeno | nije navedeno | Model triju koreliranih faktora imao je slabije pristajanje, a psihopatija nižu pouzdanost. |
| I11 | SAŽETAK | SAŽETAK | 🔗 | nije navedeno | nije navedeno | nije navedeno |
| I12 | PUNI_TEKST | SAŽETAK | 🔗 | nije navedeno | nije navedeno | Međukulturalni presječni podaci ne omogućuju jednostavno kauzalno zaključivanje. |
| I13 | SAŽETAK | SAŽETAK | 🔗 | nije navedeno | nije navedeno | nije navedeno |
| I14 | SAŽETAK | SAŽETAK | 🔗 | nije navedeno | nije navedeno | nije navedeno |
| I15 | SAŽETAK | SAŽETAK | 🔗 | nije navedeno | nije navedeno | Kratke mjere mogu imati pojedinačne pristrane čestice čiji praktični učinak nije vidljiv iz samog testa invarijantnosti. |
| I16 | SAŽETAK | SAŽETAK | 🔗 | nije navedeno | nije navedeno | nije navedeno |
| I17 | PUNI_TEKST | PUNI_TEKST | 🔗 | nije navedeno | nije navedeno | Dirty Dozen može imati problematičnu konstruktnu valjanost i različito funkcionirati na različitim razinama osobine. |
| I18 | PUNI_TEKST | SAŽETAK | 🔗 | nije navedeno | nije navedeno | Zaključci ovise o kriteriju i načinu mjerenja zbog preklapanja s Velikim pet. |
| I19 | PUNI_TEKST | SAŽETAK | 🔗 | nije navedeno | nije navedeno | Teorijski rad razlikuje evolucijske i socijalno-strukturalne izvore razlika te naglašava kulturnu varijabilnost. |
| I20 | SAŽETAK | SAŽETAK | 🔗 | nije navedeno | nije navedeno | Izvor naglašava da veličina razlika ovisi o dobi i kontekstu te upozorava na društvene posljedice preuveličavanja razlika. |
| I21 | PUNI_TEKST | SAŽETAK | 🔗 | nije navedeno | nije navedeno | Izvor ima objavljenu korekciju veličina uzoraka. |
| I22 | PUNI_TEKST | SAŽETAK | 🔗 | nije navedeno | nije navedeno | Studentski uzorak ograničava generalizaciju. |
| I23 | SAŽETAK | SAMO_BIBLIOGRAFSKI_ZAPIS | 🔗 | nije navedeno | nije navedeno | Ograničenja nije moguće procijeniti iz samog bibliografskog zapisa u dosjeu; neovisno je otvoren sažetak. |
PRENESENI SIGNALI
| Signal | Izvor u recenziji |
|---|
| signali_za_nacrt | A14 — nema stavki |
| razvrstavanje neslaganja po tvrdnji: empirijski odlučivo / konceptualno neodlučivo | A9, faza E dosjea |
| poglavlja s oznakom samo_sazetak: true — 2. Što pokazuju meta-analize? | B5 |
| poglavlja s oznakom samo_sazetak: true — 6. Tumačenje: evolucijsko, biosocijalno i socijalizacijsko | B5 |
NALAZI O DOSJEU
| Br. | Vrsta | Predmet | Opis |
|---|
| D1 | BROJ_IZVORA | B1/B5 | Dosje navodi 22 potvrđena izvora, ali bibliografija sadrži I1–I23, odnosno 23 bibliografske jedinice. |
| D2 | RAZLAZ_RAZINE_DOHVATA | B5 | Dosje navodi 3 puni tekst, 18 sažetak i 1 samo bibliografski zapis; provjera je dala 13 puni tekst, 10 sažetak, 0 samo bibliografski zapis i 0 nije otvoreno. |
| D3 | RAZLAZ_POKRIVENOSTI | B5.1 | Brojevi iz B5.1 ne odgovaraju stvarnim dodjelama u FAZI F: 7/4/8/9/5/8/10 nasuprot 5/3/5/4/7/4/6. |
| D4 | NEDODIJELJENI_IZVORI | I7/I18 | I7 i I18 navedeni su u dosjeu, ali nisu dodijeljeni nijednom poglavlju prijedloga strukture. |
| D5 | POGRESAN_TRAG | I23 | Trag dohvata I23 vodi na PDF rada Carter, Campbell i Muncer, a ne na Buss i Schmitt. |
| D6 | RAZLAZ_RAZINE_I23 | I23 | I23 je u dosjeu označen kao samo bibliografski zapis, ali otvoren je PubMedov sažetak izvornog članka. |
| D7 | KOREKCIJA_ZAPISA | I21 | I21 ima zasebnu korekciju iz 2009. koja ispravlja neke veličine uzoraka u tablici 1. |
| D8 | NEPOTPUNA_SAMOPROVJERA | Završna provjera | Didaktičke napomene u FAZI D imaju oznaku vrste, ali ne nose bibliografsku oznaku ni lokaciju stava. |
| D9 | NEDOSTAJE_PREGLED | B1.5 | B1.5 ne navodi Knitter, Hoffmann, Eid i Koch (2024), meta-analitičku psihometrijsku studiju kratkih mjera Mračne trijade. |
| D10 | NEISKORIŠTEN_IZVOR | I18 | I18 je potvrđen, ali se ne pojavljuje u fazama C, D, E ni F. |
KANDIDATI ZA UKLANJANJE
| Izvor | Razlog | Status |
|---|
| Nema stavki. Nijedan izvor nije uklonjen iz popisa literature, a nijedan predtisak nije zamijenjen objavljenom verzijom. |