synaptiq.art

Nacrt seminarskog rada: Grandiozni i vulnerabilni narcizam: empirijske razlike, mjerni instrumenti i implikacije za narcistički poremećaj ličnosti (NPL)

Proces izrade seminarskog rada

  1. 1. Istraživanje
  2. 2. Recenzija literature
  3. 3. Sinteza istraživanja
  4. 4. Kritička rasprava ×3
  5. 5. Nacrt rada
  6. 6. Recenzija nacrta
  7. 7. Seminarski rad

Uvod

Grandiozni i vulnerabilni narcizam korisno je razlikovati kao empirijske i fenomenološke dimenzije patološkog narcizma, ali ne kao dvije formalno odvojene DSM dijagnoze. Grandiozna prezentacija obično se povezuje sa samouveličavanjem, osjećajem superiornosti, traženjem divljenja, dominacijom i eksploatativnošću. Vulnerabilna prezentacija uključuje nestabilnije samopoštovanje, osjetljivost na kritiku i odbacivanje, sram, povlačenje i pojačanu reaktivnost na prijetnje samovrijednosti (Pincus i sur., 2009; Miller i sur., 2011; Jauk i sur., 2017).

Ove opise ne treba shvatiti kao potpuno odvojene kategorije. Patološki narcizam obuhvaća različite načine regulacije samopoštovanja i interpersonalnog funkcioniranja, a grandiozne i vulnerabilne značajke mogu se pojavljivati u istoj osobi ili u različitim situacijama (Cain i sur., 2008; Pincus i Lukowitsky, 2010). Stoga je važnije ispitati kako je određena dimenzija operacionalizirana nego pretpostaviti da svaki instrument mjeri isti, stabilan i međusobno usporediv podtip.

Fenomenološke razlike i preklapanje

Empirijska istraživanja upućuju na razlike u obrascima povezanosti grandioznog i vulnerabilnog narcizma s drugim osobinama. Grandiozni narcizam u navedenim istraživanjima više je povezan s ekstraverzijom i antagonističkim obilježjima, dok se vulnerabilni narcizam povezuje s neuroticizmom, introverzijom i osjetljivošću na negativnu procjenu (Miller i sur., 2011; Thomas i sur., 2012). Takve razlike ne treba tumačiti kao jednu univerzalnu nomološku mrežu jer nalazi ovise o instrumentu, uzorku i načinu definiranja narcističkih dimenzija.

Istodobno, između grandioznosti i vulnerabilnosti postoji empirijsko preklapanje. Istraživanja pokazuju da ono može biti izraženije pri višim razinama grandioznosti, što dovodi u pitanje strogu podjelu na međusobno neovisne dimenzije (Jauk i sur., 2017; Jauk i sur., 2022). Međutim, samo preklapanje ne razrješava je li riječ o zajedničkoj jezgri, strukturalnom odnosu među dimenzijama ili promjenjivoj dinamici kroz vrijeme. Novija istraživanja zato razlikuju stabilnije narcističke osobine od trenutačnih narcističkih stanja koja se mogu mijenjati u odnosu na socijalnu povratnu informaciju i kontekst (Engyel i sur., 2022; Edershile i sur., 2024).

Takav pristup omogućuje preciznije razumijevanje paradoksalnih prezentacija. Osoba može istodobno pokazivati potrebu za divljenjem i izraženu osjetljivost na procjenu, odnosno reagirati grandiozno u jednoj situaciji, a povlačenjem, sramom ili obrambenom ranjivošću u drugoj. To ipak ne znači da su grandioznost i vulnerabilnost samo dvije oznake istog konstrukta. Njihovi se korelati i obrasci funkcioniranja razlikuju, premda se djelomično preklapaju.

NPI i PNI kao psihometrijski instrumenti

Narcissistic Personality Inventory (NPI) u istraživanjima se uglavnom koristi kao mjera grandioznih ili subkliničkih narcističkih osobina. Njegova je važnost velika u socijalno-personološkim istraživanjima, ali njegova faktorska struktura i interpretacija faceta ostaju predmet psihometrijske rasprave (Raskin i Terry, 1988; Ackerman i sur., 2011). Ukupni rezultat NPI-ja, njegove facete i skraćene inačice ne moraju imati jednake korelate. Zbog toga sam naziv NPI-ja ne jamči da je u svakoj studiji operacionaliziran potpuno isti konstrukt.

Ovo je važno pri usporedbi NPI-ja s drugim mjerama. NPI je usmjeren pretežno prema grandioznim i subkliničkim narcističkim osobinama, dok se vulnerabilna fenomenologija u većoj mjeri procjenjuje instrumentima koji obuhvaćaju osjetljivost, sram, nestabilno samopoštovanje i povlačenje. Usporedba rezultata različitih instrumenata zato nije jednostavno uspoređivanje dvaju podtipova, nego uspoređivanje različitih operacionalizacija narcizma.

Pathological Narcissism Inventory (PNI) razvijen je radi obuhvata šireg raspona patološkog narcizma, uključujući grandiozne i vulnerabilne dimenzije te njihove facete (Pincus i sur., 2009). Njegova je prednost u tome što vulnerabilnost ne tretira samo kao odsutnost grandioznosti, nego kao zasebno opisiv obrazac povezan s regulacijom samopoštovanja, sramom i interpersonalnom osjetljivošću. Ipak, PNI je psihometrijski instrument samoprocjene, a ne samostalni dijagnostički postupak.

Različite mjere mogu se preklapati, ali ne procjenjuju nužno isti konstrukt. Grandiozni narcizam procijenjen NPI-jem ne mora biti identičan grandioznim facetama PNI-ja, kao što vulnerabilnost procijenjena PNI-jem ne mora biti jednaka vulnerabilnosti procijenjenoj drugim instrumentima. Psihometrijska interpretacija stoga mora uključiti sadržaj čestica, faktorsku strukturu, uzorak i kriterije valjanosti, a ne samo naziv skale.

Odnos prema dijagnostici NPL-a

Rezultat NPI-ja ili PNI-ja ne može se tumačiti kao samostalna dijagnoza narcističkog poremećaja ličnosti. Instrumenti mjere osobine ili dimenzije samoprocjenom, dok dijagnostička procjena zahtijeva šire razmatranje trajnosti obrazaca, osobnog i interpersonalnog funkcioniranja te kliničkog konteksta (Krusemark i sur., 2018; Cain i sur., 2008).

Grandiozni i vulnerabilni narcizam stoga nisu formalni podtipovi NPL-a u smislu dviju zasebnih dijagnoza. Oni su prije fenotipske i istraživačke dimenzije koje mogu pomoći u opisu različitih prezentacija poremećaja. Pregledni radovi upozoravaju da se klinički, psihijatrijski i socijalno-personološki opisi narcizma ne podudaraju u potpunosti (Cain i sur., 2008; Pincus i Lukowitsky, 2010).

Dimenzionalni pristup ICD-11 može omogućiti opisivanje težine poremećaja i trait profila grandiozne i vulnerabilne prezentacije. Međutim, istraživanje koje se oslanja na hipotetske vinjete ne dokazuje izravno kliničku dijagnostičku izvedbu tog okvira u radu sa stvarnim pacijentima (Day i sur., 2024). Njegov se doprinos zato treba opisati kao potencijalna ili konceptualna primjenjivost dimenzionalnog modela, a ne kao dokaz nadmoći nad svakim grandiozno usmjerenim modelom.

Terapijske implikacije

Empirijski nalazi ne opravdavaju automatsko vezivanje cjelovitog terapijskog protokola uz samu etiketu grandioznog ili vulnerabilnog narcizma. U prirodoslovnom istraživanju grandioznost je bila povezana s većom vjerojatnošću klijentom iniciranog prekida psihoterapije, ali to ne opravdava širi zaključak da su dominacija ili konflikt nužni obilježja svake grandiozne prezentacije (Ellison i sur., 2013).

Sram se pokazao relevantnim za terapijski proces kod pacijenata s NPL-om, ali dostupni nalaz ne dokazuje da je taj učinak specifičan samo za vulnerabilnu prezentaciju (Kramer i sur., 2018). Sram zato može biti klinički važan u razumijevanju vulnerabilne fenomenologije, ali ga ne treba poistovjetiti s jednim podtipom niti ga promatrati izvan šireg konteksta regulacije afekta i interpersonalnog funkcioniranja.

Dostupni terapijski nalazi također pokazuju da različiti pristupi mogu imati različite učinke na pojedine simptome. Usporedba Schema-Focused Therapy i Unified Protocola nije pokazala razliku u ukupnom smanjenju težine NPL-a, ali je pokazala diferencijalne učinke na pojedine grandiozne i vulnerabilne simptome (Mohajerin i sur., 2026). Navedeni nalazi zasad ne opravdavaju automatsko odvajanje cjelovitih terapijskih protokola prema podtipu, iako pokazuju da terapijski učinci nisu nužno jednaki za sve simptome.

Prezentacija narcizma, interpersonalno funkcioniranje, sram i regulacija afekta mogu biti relevantna područja terapijske procjene, ali navedeni izvori ne određuju da ih svaka procjena mora obuhvatiti niti daju univerzalni redoslijed njihove važnosti. Praktični pristup stoga treba ostati individualiziran i usmjeren na konkretne obrasce teškoća, a ne na primjenu unaprijed zadanog protokola prema nazivu podtipa.

Zaključak

Grandiozni i vulnerabilni narcizam mogu se empirijski razlikovati prema obrascima povezanosti s drugim osobinama i procesima, ali se ne smiju prikazati kao dvije formalno odvojene DSM dijagnoze. NPI se uglavnom koristi za istraživanje grandioznih ili subkliničkih narcističkih osobina, dok PNI obuhvaća širi raspon patološkog narcizma, uključujući grandiozne i vulnerabilne dimenzije. Razlike među instrumentima ograničavaju izravnu usporedbu njihovih rezultata.

Preklapanje između grandioznosti i vulnerabilnosti potvrđeno je kao empirijski nalaz, ali samo po sebi ne razrješava pitanje zajedničke jezgre ili dinamičkog odnosa. Dijagnostičke implikacije ICD-11 treba opisati oprezno, kao potencijalnu primjenu dimenzionalnog okvira, a ne kao dokaz kliničke nadmoći. Konačno, navedeni terapijski nalazi ne opravdavaju automatsko vezivanje cjelovitog protokola uz podtip, premda upućuju na mogućnost različitih učinaka na pojedine simptome.

Literatura

  1. Ackerman, R. A., Witt, E. A., Donnellan, M. B., Trzesniewski, K. H., Robins, R. W., & Kashy, D. A. (2011). „What does the narcissistic personality inventory really measure?” Assessment, 18(1), 67–87. https://doi.org/10.1177/1073191110382845. https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/1073191110382845

  2. Cain, N. M., Pincus, A. L., & Ansell, E. B. (2008). „Narcissism at the crossroads: Phenotypic description of pathological narcissism across clinical theory, social/personality psychology, and psychiatric diagnosis.” Clinical Psychology Review, 28(4), 638–656. https://doi.org/10.1016/j.cpr.2007.09.006. https://pure.psu.edu/en/publications/narcissism-at-the-crossroads-phenotypic-description-of-pathologic/

  3. Day, N. J. S., Green, A., Denmeade, G., Bach, B., & Grenyer, B. F. S. (2024). „Narcissistic personality disorder in the ICD-11: Severity and trait profiles of grandiosity and vulnerability.” Journal of Clinical Psychology, 80(8), 1917–1936. https://doi.org/10.1002/jclp.23701. https://openaccess.city.ac.uk/id/eprint/32994/

  4. Edershile, E. A., Szücs, A., Dombrovski, A. Y., & Wright, A. G. C. (2024). „Dynamics of narcissistic grandiosity and vulnerability in naturalistic and experimental settings.” Journal of Personality and Social Psychology, 127(1), 199–216. https://doi.org/10.1037/pspp0000510. https://research.vu.nl/ws/portalfiles/portal/397633824/Edershile2024_Dynamics_of_narcissistic_grandiosity_vulnerability_in_naturalistic_and_experimental_settings.pdf

  5. Ellison, W. D., Levy, K. N., Cain, N. M., Ansell, E. B., & Pincus, A. L. (2013). „The Impact of Pathological Narcissism on Psychotherapy Utilization, Initial Symptom Severity, and Early-Treatment Symptom Change: A Naturalistic Investigation.” Journal of Personality Assessment, 95(3), 291–300. https://doi.org/10.1080/00223891.2012.742904. https://levylab.la.psu.edu/wp-content/uploads/sites/9/2022/01/Theimpactofpathologicalnarcissismonpsychotherapyutilizationinitialsymptomseverityandearly-treatmentsymptomchangeAnaturalisticinvestigation.pdf

  6. Engyel, M., de Ruiter, N. M. P., & Urbán, R. (2022). „Momentarily narcissistic? Development of a short, state version of the Pathological Narcissism Inventory applicable in momentary assessment.” Frontiers in Psychology, 13, 992271. https://doi.org/10.3389/fpsyg.2022.992271. https://www.frontiersin.org/journals/psychology/articles/10.3389/fpsyg.2022.992271/pdf

  7. Jauk, E., Ulbrich, L., Jorschick, P., Höfler, M., Kaufman, S. B., & Kanske, P. (2022). „The nonlinear association between grandiose and vulnerable narcissism: An individual data meta-analysis.” Journal of Personality, 90, 703–726. https://doi.org/10.1111/jopy.12692. https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/jopy.12692

  8. Jauk, E., Weigle, E., Lehmann, K., Benedek, M., & Neubauer, A. C. (2017). „The relationship between grandiose and vulnerable (hypersensitive) narcissism.” Frontiers in Psychology, 8, 1600. https://doi.org/10.3389/fpsyg.2017.01600. https://www.frontiersin.org/journals/psychology/articles/10.3389/fpsyg.2017.01600/

  9. Krusemark, E. A., Campbell, W. K., Crowe, M. L., & Miller, J. D. (2018). „Comparing self-report measures of grandiose narcissism, vulnerable narcissism, and narcissistic personality disorder in a male offender sample.” Psychological Assessment, 30(7), 984–990. https://doi.org/10.1037/pas0000579. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/29792507/

  10. Kramer, U., Pascual-Leone, A., Rohde, K. B., & Sachse, R. (2018). „The role of shame and self-compassion in psychotherapy for narcissistic personality disorder: An exploratory study.” Clinical Psychology & Psychotherapy, 25(2), 272–282. https://doi.org/10.1002/cpp.2160. https://self-compassion.org/wp-content/uploads/2018/05/Kramer2017.pdf

  11. Miller, J. D., Hoffman, B. J., Gaughan, E. T., Gentile, B., Maples, J., & Campbell, W. K. (2011). „Grandiose and vulnerable narcissism: A nomological network analysis.” Journal of Personality, 79(5), 1013–1042. https://doi.org/10.1111/j.1467-6494.2010.00711.x. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/21204843/

  12. Mohajerin, B., Howard, R., & Pincus, A. L. (2026). „A Randomized Controlled Trial Comparing Two Treatments for Vulnerable and Grandiose Narcissism: Unified Protocol vs. Schema-Focused Therapy.” Clinical Psychology & Psychotherapy, 33(2), e70247. https://doi.org/10.1002/cpp.70247

  13. Pincus, A. L., Ansell, E. B., Pimentel, C. A., Cain, N. M., Wright, A. G. C., & Levy, K. N. (2009). „Initial construction and validation of the Pathological Narcissism Inventory.” Psychological Assessment, 21(3), 365–379. https://doi.org/10.1037/a0016530. https://levylab.la.psu.edu/wp-content/uploads/sites/9/2022/01/InitialconstructionandvalidationofthePathologicalNarcissismInventory.pdf

  14. Pincus, A. L., & Lukowitsky, M. R. (2010). „Pathological Narcissism and Narcissistic Personality Disorder.” Annual Review of Clinical Psychology, 6, 421–446. https://doi.org/10.1146/annurev.clinpsy.121208.131215. https://www.annualreviews.org/content/journals/10.1146/annurev.clinpsy.121208.131215

  15. Raskin, R., & Terry, H. (1988). „A principal-components analysis of the Narcissistic Personality Inventory and further evidence of its construct validity.” Journal of Personality and Social Psychology, 54(5), 890–902. https://doi.org/10.1037/0022-3514.54.5.890. https://cir.nii.ac.jp/crid/1360582250319486720

  16. Thomas, K. M., Wright, A. G. C., Lukowitsky, M. R., Donnellan, M. B., & Hopwood, C. J. (2012). „Evidence for the criterion validity and clinical utility of the Pathological Narcissism Inventory.” Assessment, 19(2), 135–145. https://doi.org/10.1177/1073191112436664. https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/1073191112436664

PROVJERA BROJEVA

Broj u tekstu Mjesto Izvor
11 ICD-11, odjeljak „Odnos prema dijagnostici NPL-a” Day i sur. (2024)

Napomena: godine u autor–godina citatima i bibliografskim zapisima nisu predmet ovog popisa prema pravilima provjere brojeva.

PROVJERA LITERATURE

Oznaka Gdje je citirana u tekstu Zapis u popisu Odakle dolazi svako polje Status
I2 NPI i faktorska struktura Raskin i Terry (1988) Autori, godina, naslov, časopis, volumen, broj i stranice iz registra; DOI iz registra „ispravan_citat”; URL iz registra u redu
I3 Odnos fenomenoloških opisa i dijagnostike Cain i sur. (2008) Sva bibliografska polja i DOI iz registra „ispravan_citat”; URL iz registra u redu
I4 Odnos kliničkih i psihijatrijskih opisa; dijagnostika Pincus i Lukowitsky (2010) Sva bibliografska polja i DOI iz registra „ispravan_citat”; URL iz registra u redu
I5 Fenomenologija i PNI Pincus i sur. (2009) Sva bibliografska polja i DOI iz registra „ispravan_citat”; URL iz registra u redu
I6 Nomološke razlike Miller i sur. (2011) Sva bibliografska polja i DOI iz registra „ispravan_citat”; URL iz registra u redu
I7 Fenomenološka i psihometrijska usporedba Thomas i sur. (2012) Sva bibliografska polja i DOI iz registra „ispravan_citat”; URL iz registra u redu
I8 Psihometrijska ograničenja NPI-ja Ackerman i sur. (2011) Sva bibliografska polja i DOI iz registra „ispravan_citat”; URL iz registra u redu
I11 Preklapanje i zajednički temelj Jauk i sur. (2017) Sva bibliografska polja i DOI iz registra „ispravan_citat”; URL iz registra u redu
I12 Nije citiran u tekstu Krizan i Herlache (2018) Nema zapisa u popisu jer izvor nije citiran u tekstu nije primjenjivo
I14 Dijagnostičko razlikovanje mjera Krusemark i sur. (2018) Sva bibliografska polja i DOI iz registra „ispravan_citat”; URL iz registra u redu
I15 Terapijska implikacija grandioznosti Ellison i sur. (2013) Sva bibliografska polja i DOI iz registra „ispravan_citat”; URL iz registra u redu
I16 Sram u terapijskom procesu Kramer i sur. (2018) Sva bibliografska polja i DOI iz registra „ispravan_citat”; URL iz registra u redu
I18 Trenutačna narcistička stanja Engyel i sur. (2022) Sva bibliografska polja i DOI iz registra „ispravan_citat”; URL iz registra u redu
I19 Nelinearno preklapanje Jauk i sur. (2022) Sva bibliografska polja i DOI iz registra „ispravan_citat”; URL iz registra u redu
I20 Nije citiran u tekstu Day i sur. (2024) Sva bibliografska polja i DOI iz registra „ispravan_citat”; URL iz registra u redu
I21 Dinamički procesi Edershile i sur. (2024) Sva bibliografska polja i DOI iz registra „ispravan_citat”; URL iz registra u redu
I23 Terapijski ishodi Mohajerin i sur. (2026) Sva bibliografska polja i DOI iz registra „ispravan_citat”; URL izostavljen jer DOI služi kao poveznica prema istom odredištu u redu

Napomena: izvori I12 i I20 nisu citirani jer je tekst oblikovan tako da ne uvodi tvrdnju koja bi zahtijevala njihov izravan citat. Svi zapisi koji se pojavljuju u literaturi citirani su u tekstu.

RUPE U POKRIVENOSTI

Vrsta Stavka
Sadržajna rupa Poglavlje o dijagnostičkim implikacijama oslanja se na izvor čija je sadržajna provjera u dosjeu označena kao sažetak. Zbog toga su tvrdnje ograničene na potencijalnu primjenjivost dimenzionalnog okvira, bez zaključka o dokazanoj kliničkoj izvedbi.
Sadržajna rupa Terapijski zaključci o usporedbi pristupa temelje se na dostupnom sažetku rada o Schema-Focused Therapy i Unified Protocolu. Zaključak je zato ograničen na ukupnu težinu NPL-a i pojedine simptome.
Sadržajna rupa Nije dostupna potpuna sustavna usporedba konstrukcijske valjanosti NPI-ja i PNI-ja. Tekst zato ne izvodi zaključak da je jedan instrument općenito valjaniji ili prikladniji od drugoga.
Sadržajna rupa Nalazi o preklapanju ne razrješavaju zajedničku jezgru nasuprot dinamičkom odnosu. Odjeljak zadržava empirijski nalaz o preklapanju, ali izostavlja jači teorijski zaključak.
Sadržajna rupa Zaključak / ograničenja i buduća istraživanja u uzvodnoj strukturnoj dodjeli nema dodijeljene izvore. Odjeljak je zato izostavljen kao zasebna, izvorima potkrijepljena cjelina.
Nalaz o isporuci Kontrolna lista za provjeru nakon pisanja nije emitirana uz presudu debate u obliku zasebnog popisa provjerljivih stavki; provjera nije provedena.
Nalaz o isporuci STYLE PROFILE nije dostavljen. Primijenjen je brief: akademski ton, hrvatski jezik i seminarski format.
Nalaz o isporuci U briefu je naveden APA citatni zahtjev, ali je STIL_CITIRANJA odredio stil APA7-NUM-HR; citiranje je provedeno prema dostavljenom bloku STIL_CITIRANJA.

PRIMIJENJENE ZAKLJUČANE ODLUKE

Odluka Vidljivost u tekstu
1 Nije prenesena tvrdnja o ranoj empirijskoj tradiciji; NPI je opisan užim iskazom o istraživačkoj uporabi.
3 NPI nije prikazan kao samostalna dijagnoza; naglašena je potreba za širom kliničkom procjenom.
9 Nomološke razlike ograničene su na obrasce povezanosti u navedenim istraživanjima, bez univerzaliziranja nalaza.
15 ICD-11 nije prikazan kao bolji od grandiozno usmjerenih modela niti kao potvrđeno klinički nadmoćan okvir.
16 Terapijski zaključak ograničen je na navedene nalaze i diferencijalne učinke na pojedine simptome.
17 Normativna tvrdnja o tome što terapijska procjena mora obuhvatiti zamijenjena je opreznim opisom mogućih relevantnih područja.
24 NPI je opisan kao mjera grandioznih ili subkliničkih osobina, uz ogradu o faktorskoj strukturi i interpretaciji faceta.
38 Razlike među nalazima prikazane su kao moguće povezane s instrumentom i razinom narcizma; odnos osobina i stanja ostavljen je kao hipoteza.
39 Nije prenesena jača tvrdnja o adaptivnoj agentičnosti i eksploatativnosti; navedeno je samo da su faktorska struktura i nomološka mreža predmet istraživanja.
41 Naglašeno je da različite inačice i facete NPI-ja ne moraju imati iste korelate.
45 Zadržan je nalaz o klijentom iniciranom prekidu psihoterapije, dok su dominacija i konflikt odvojeni kao širi klinički opis.
46 Sram nije poistovjećen s vulnerabilnim podtipom niti je prikazan kao specifičan samo za tu prezentaciju.
47 Terapijski zaključak ograničen je na izostanak razlike u ukupnoj težini NPL-a i razlike na pojedinim simptomima.
48 Komorbiditet i razina osobnosnog funkcioniranja nisu prikazani kao dokazani moderatori terapijskog učinka.

KONTROLNA LISTA ZA PROVJERU NAKON PISANJA

Kontrolna lista nije emitirana uzvodno u obliku zasebnog popisa provjerljivih stavki — provjera nije provedena.

Natrag na finalni rad