Sinteza istraživanja: Evolucijsko-psihološko objašnjenje crta Mračne trijade u okviru teorije povijesti života
Proces izrade seminarskog rada
Izmijenjeni dokument
VERZIJA_RECENZIJE: v15; VERZIJA_PROMPTA: v15.
Primijenjene su samo radnje iz nalaza 1, 19, 20, 21, 23, 25, 26, 28, 32, 33, 34, 35, 41, 45 i 61. Svi dijelovi dokumenta koji nisu navedeni u nastavku ostaju doslovno nepromijenjeni. Popis izvora [I1]–[I26] nije skraćen niti je iz njega uklonjen ijedan izvor.
FAZA C — MAPA PODRUČJA
Teorija povijesti života izvorno objašnjava kako organizmi raspoređuju ograničene resurse između rasta, održavanja, parenja i roditeljskog ulaganja [I3] Del Giudice, M., Gangestad, S. W., & Kaplan, H. S. (2015). Life history theory and evolutionary psychology. In D. M. Buss (Ed.), The Handbook of Evolutionary Psychology: Foundations, 2nd ed., Vol. 1, pp. 88–114. Wiley. DOI: 10.1002/9781119125563.evpsych102. U psihologiji se taj okvir proširio na individualne razlike u osobinama poput impulzivnosti, planiranja, socijalne podrške, rizika i seksualne strategije [I3] [I11].
Razvojni modeli naglašavaju da se životne strategije mogu oblikovati u odnosu na procijenjenu surovost i nepredvidljivost okoliša, osobito tijekom ranog razvoja i adolescencije [I2] [I4] [I5]. Adaptive Calibration Model dodatno pretpostavlja da se sustavi odgovora na stres tijekom razvoja prilagođavaju okolišnim signalima i mogu utjecati na rizičnost, privrženost i reproduktivno ponašanje [I6].
Mračna trijada uvedena je kao skup narcizma, makijavelizma i psihopatije — triju povezanih, ali različitih osobina [I1]. Rani pokušaj povezivanja trijade s brzom strategijom pokazao je da je psihopatija bila najjasnije povezana s bržim obrascem, dok narcizam i makijavelizam nisu dosljedno pokazali isti odnos [I15] [SAŽETAK].
Sljedeća istraživanja pomaknula su raspravu s globalnih rezultata prema facetama. Impulzivna i antisocijalna psihopatija, eksploatativni narcizam i makijavelizam više su nalikovali brzoj dimenziji, dok su dominantne, samouvjerene i društveno adaptivne facete nekih konstrukata bile povezane sa sporijom dimenzijom [I16] [SAŽETAK].
Međukulturalno istraživanje u šest zemalja ponovno je pokazalo da je psihopatija najstabilniji pokazatelj brže strategije, dok je narcizam bio povezan sa sporijom strategijom, a makijavelizam uglavnom nije imao jedinstvenu povezanost nakon kontrole psihopatije [I18]. Sličan obrazac dobiven je i u istraživanju mladih odraslih, gdje je psihopatija predviđala bržu, a narcizam sporiju strategiju [I20] [SAŽETAK].
Od 2010-ih nadalje rasprava se sve više usmjerava na valjanost mjera. Psihometrijske analize Mini-K i drugih instrumenata dovode u pitanje pretpostavku da svi pokazatelji tvore jedan latentni kontinuum brzo–sporo [I7] [I8] [I9]. Kritičari upozoravaju da psihometrijski rezultat može opisivati skup međusobno povezanih psiholoških obilježja, a ne nužno evolucijski koherentnu životnu strategiju [I10] [I11] [I12].
Noviji radovi zadržavaju interes za vezu između psihopatije i bržih životnih obrazaca, ali naglašavaju razlike među facetama, ulogu okoliša i ovisnost nalaza o mjernom instrumentu [I22] [I25] [I26]. Dosadašnja literatura povezuje neke facete Mračne trijade, osobito pojedine dimenzije psihopatije, s određenim pokazateljima bržeg životnog obrasca, ali ne potvrđuje da je cijela Mračna trijada adaptacija brze strategije [I10] [I11] [I12] [I18].
FAZA D — POJMOVNIK
1. Teorija povijesti života
Definicija: evolucijski okvir koji proučava raspodjelu resursa između rasta, održavanja, parenja i roditeljskog ulaganja [I3] Del Giudice, M., Gangestad, S. W., & Kaplan, H. S. (2015). Life history theory and evolutionary psychology. In D. M. Buss (Ed.), The Handbook of Evolutionary Psychology: Foundations, 2nd ed., Vol. 1, pp. 88–114. Wiley. DOI: 10.1002/9781119125563.evpsych102.
Uobičajena zamka: Teorija povijesti života nije sinonim za opću teoriju razvoja osobnosti; riječ je o evolucijskom okviru koji se u psihologiji primjenjuje uz dodatne razvojne i psihometrijske pretpostavke [I11] [I12].
2. Životna strategija
Definicija: skup povezanih obrazaca ponašanja i razvoja koji se u psihološkoj literaturi tumače kao relativno brži ili sporiji način raspoređivanja ulaganja [I3] [I11].
Uobičajena zamka: Rezultat na jednoj psihometrijskoj skali nije sam po sebi dokaz postojanja jedne ljudske životne strategije [I7] [I9] [I10].
3. Brza strategija
Definicija: obrazac koji se u teorijskom modelu povezuje s ranijim sazrijevanjem i reprodukcijom, većim naglaskom na parenje, neposredne dobitke i smanjeno odgađanje nagrade [I2] [I4] [I15].
Uobičajena zamka: U radu treba razlikovati životnu strategiju od općeg životnog stila i koristiti precizan termin „brza strategija”; impulzivnost, rizičnost i kratkoročno parenje samo su pojedini mogući korelati [I12] [I15]. Brza strategija nije svediva na impulzivnost, rizičnost ili kratkoročno parenje; ti su pokazatelji samo pojedini mogući korelati [I12] [I15].
4. Spora strategija
Definicija: obrazac koji se povezuje s većim ulaganjem u rast, održavanje, dugoročne odnose, roditeljstvo i odgođene koristi [I2] [I3].
Uobičajena zamka: Oznake „brza” i „spora” opisuju teorijski obrazac ulaganja, a ne moralnu vrijednost ili opću psihološku zdravost osobe [I11] [I12].
6. Mračna trijada
Definicija: klaster narcizma, makijavelizma i psihopatije; crte su povezane, ali nisu identične [I1] [I17].
Uobičajena zamka: Mračna trijada označava skup subkliničkih crta osobnosti, a ne dijagnostičku kategoriju [I1] [I17]. Mračna trijada obuhvaća povezane, ali razlikovne crte; nije potvrđeno da čine jednu jedinstvenu nadređenu osobinu [I1] [I17] [I19].
7. Adaptacija
Definicija: osobina oblikovana prirodnom selekcijom zbog funkcionalnog doprinosa reproduktivnom uspjehu u određenim uvjetima Del Giudice, M., Gangestad, S. W., & Kaplan, H. S. (2015). Life history theory and evolutionary psychology. In D. M. Buss (Ed.), The Handbook of Evolutionary Psychology: Foundations, 2nd ed., Vol. 1, pp. 88–114. Wiley. DOI: 10.1002/9781119125563.evpsych102.
Uobičajena zamka: Korelacija s pokazateljem brze strategije ne dokazuje da je crta evoluirana adaptacija [I11] [I12] [I23].
10. Facetna analiza
Definicija: analiza nižih dimenzija unutar šire crte, primjerice razlikovanje impulsivne psihopatije od dominantnosti ili društveno adaptivnog narcizma [I16] [I18] [I20] [I22].
Uobičajena zamka: Globalni rezultat može prikriti istodobne brze i spore komponente unutar iste crte, pa facete treba analizirati odvojeno [I16] [I22] [I25].
FAZA E — GDJE SE LITERATURA NE SLAŽE
1. Jesu li sve crte Mračne trijade pokazatelji brze strategije?
Strana A
Rani evolucijsko-psihološki radovi povezuju Mračnu trijadu s kratkoročnim parenjem, neposrednim koristima, impulzivnošću i rizikom [I3] [I15]. Teorijski modeli povezuju okolišnu surovost i nepredvidljivost s razvojem životnih strategija, ali sami po sebi ne dokazuju da su crte Mračne trijade njihove adaptacije [I2] [I4] [I15].
5. Je li brže ponašanje adaptacija ili razvojna prilagodba?
Evolucijsko-razvojni izvori dopuštaju da se ponašanje oblikuje prema informacijama iz okoliša [I2] [I5] [I6]. Kritički izvori upozoravaju da se funkcionalna adaptacija, razvojna plastičnost i statistička povezanost često spajaju u jedan zaključak [I11] [I12] [I21].
Korelacijski nalazi mogu pokazati povezanost među okolišem, životnim pokazateljima i crtama, ali sami ne razlikuju evoluiranu adaptaciju od razvojne plastičnosti, nusproizvoda ili drugih procesa [I11] [I12] [I21].
Izvršene izmjene
| Br. | Radnja | Prije | Poslije |
|---|---|---|---|
| 1 | ZAMIJENI_REFERENCU | [I23] | Del Giudice, M., Gangestad, S. W., & Kaplan, H. S. (2015). Life history theory and evolutionary psychology. In D. M. Buss (Ed.), The Handbook of Evolutionary Psychology: Foundations, 2nd ed., Vol. 1, pp. 88–114. Wiley. DOI: 10.1002/9781119125563.evpsych102. |
| 19 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Stoga se suvremeni oprezni zaključak ne glasi da je Mračna trijada adaptacija brze strategije, nego da su pojedine njezine facete, osobito neke dimenzije psihopatije, povezane s određenim pokazateljima brzog životnog obrasca. | Dosadašnja literatura povezuje neke facete Mračne trijade, osobito pojedine dimenzije psihopatije, s određenim pokazateljima bržeg životnog obrasca, ali ne potvrđuje da je cijela Mračna trijada adaptacija brze strategije [I10] [I11] [I12] [I18]. |
| 20 | ZAMIJENI_REFERENCU | [I23] | Del Giudice, M., Gangestad, S. W., & Kaplan, H. S. (2015). Life history theory and evolutionary psychology. In D. M. Buss (Ed.), The Handbook of Evolutionary Psychology: Foundations, 2nd ed., Vol. 1, pp. 88–114. Wiley. DOI: 10.1002/9781119125563.evpsych102. |
| 21 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Ne koristiti teoriju povijesti života kao sinonim za svaku teoriju razvoja osobnosti. | Teorija povijesti života nije sinonim za opću teoriju razvoja osobnosti; riječ je o evolucijskom okviru koji se u psihologiji primjenjuje uz dodatne razvojne i psihometrijske pretpostavke [I11] [I12]. |
| 23 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Psihometrijski rezultat na jednoj skali nije automatski stvarna životna strategija. | Rezultat na jednoj psihometrijskoj skali nije sam po sebi dokaz postojanja jedne ljudske životne strategije [I7] [I9] [I10]. |
| 25 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Ne pisati „brzi životni stil”. | U radu treba razlikovati životnu strategiju od općeg životnog stila i koristiti precizan termin „brza strategija”; impulzivnost, rizičnost i kratkoročno parenje samo su pojedini mogući korelati [I12] [I15]. |
| 26 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Brza strategija nije samo impulzivnost, rizičnost ili kratkoročno parenje. | Brza strategija nije svediva na impulzivnost, rizičnost ili kratkoročno parenje; ti su pokazatelji samo pojedini mogući korelati [I12] [I15]. |
| 28 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | „Sporo” ne znači nužno bolje, moralnije ili psihološki zdravije. | Oznake „brza” i „spora” opisuju teorijski obrazac ulaganja, a ne moralnu vrijednost ili opću psihološku zdravost osobe [I11] [I12]. |
| 32 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Mračna trijada nije dijagnoza. | Mračna trijada označava skup subkliničkih crta osobnosti, a ne dijagnostičku kategoriju [I1] [I17]. |
| 33 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Mračna trijada nije dokazana kao jedna jedinstvena nadređena osobina. | Mračna trijada obuhvaća povezane, ali razlikovne crte; nije potvrđeno da čine jednu jedinstvenu nadređenu osobinu [I1] [I17] [I19]. |
| 34 | ZAMIJENI_REFERENCU | [I23] | Del Giudice, M., Gangestad, S. W., & Kaplan, H. S. (2015). Life history theory and evolutionary psychology. In D. M. Buss (Ed.), The Handbook of Evolutionary Psychology: Foundations, 2nd ed., Vol. 1, pp. 88–114. Wiley. DOI: 10.1002/9781119125563.evpsych102. |
| 35 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Korelacija s indikatorom brze strategije nije sama po sebi dokaz adaptacije. | Korelacija s pokazateljem brze strategije ne dokazuje da je crta evoluirana adaptacija [I11] [I12] [I23]. |
| 41 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Globalni rezultat može prikriti istodobne brze i spore komponente iste crte. | Globalni rezultat može prikriti istodobne brze i spore komponente unutar iste crte, pa facete treba analizirati odvojeno [I16] [I22] [I25]. |
| 45 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Teorijski modeli tvrde da takve osobine mogu funkcionirati kao dio bržeg obrasca ponašanja u uvjetima surovog ili nepredvidljivog okoliša [I2] [I4]. | Teorijski modeli povezuju okolišnu surovost i nepredvidljivost s razvojem životnih strategija, ali sami po sebi ne dokazuju da su crte Mračne trijade njihove adaptacije [I2] [I4] [I15]. |
| 61 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Podatci mogu pokazati da su određeni obrasci korisni u nekim uvjetima, ali sama korelacija ne rješava pitanje je li osobina evoluirana adaptacija, razvojna prilagodba, nusproizvod ili kombinacija više procesa. | Korelacijski nalazi mogu pokazati povezanost među okolišem, životnim pokazateljima i crtama, ali sami ne razlikuju evoluiranu adaptaciju od razvojne plastičnosti, nusproizvoda ili drugih procesa [I11] [I12] [I21]. |
Neizvršeni nalazi
| Br. nalaza | Razlog |
|---|---|
| Nema neizvršenih nalaza. Svih 15 nalaza na razini tvrdnje ima obavezna polja prema §2a. |
ZAKLJUČANE ODLUKE
| Br. nalaza | Radnja | Uklonjeno / promijenjeno | Razlog iz recenzije | Status |
|---|---|---|---|---|
| 19 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Stoga se suvremeni oprezni zaključak ne glasi da je Mračna trijada adaptacija brze strategije, nego da su pojedine njezine facete, osobito neke dimenzije psihopatije, povezane s određenim pokazateljima brzog životnog obrasca. | Sadržaj je u osnovi točan, ali završna sintetska tvrdnja nema vlastitu oznaku izvora. | IZVRŠENO; zaključano |
| 21 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Ne koristiti teoriju povijesti života kao sinonim za svaku teoriju razvoja osobnosti. | Napomena je utemeljena, ali nema vlastitu oznaku izvora. | IZVRŠENO; zaključano |
| 23 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Psihometrijski rezultat na jednoj skali nije automatski stvarna životna strategija. | Napomena je potvrđena, ali izvor nije označen uz samu rečenicu. | IZVRŠENO; zaključano |
| 25 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Ne pisati „brzi životni stil”. | Sadržaj je opravdan, ali terminološka napomena nema izravnu oznaku izvora. | IZVRŠENO; zaključano |
| 26 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Brza strategija nije samo impulzivnost, rizičnost ili kratkoročno parenje. | Napomena je sadržajno održiva, ali nema oznaku izvora. | IZVRŠENO; zaključano |
| 28 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | „Sporo” ne znači nužno bolje, moralnije ili psihološki zdravije. | Napomena je u skladu s kritičkim izvorima, ali nije bibliografski označena. | IZVRŠENO; zaključano |
| 32 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Mračna trijada nije dijagnoza. | Sadržaj je potvrđen, ali didaktička napomena nema vlastitu referencu. | IZVRŠENO; zaključano |
| 33 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Mračna trijada nije dokazana kao jedna jedinstvena nadređena osobina. | Napomena je sadržajno dobro potkrijepljena, ali bez oznake izvora uz samu rečenicu. | IZVRŠENO; zaključano |
| 35 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Korelacija s indikatorom brze strategije nije sama po sebi dokaz adaptacije. | Didaktička napomena je točna, ali nema izravnu oznaku izvora. | IZVRŠENO; zaključano |
| 41 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Globalni rezultat može prikriti istodobne brze i spore komponente iste crte. | Tvrdnja je sadržajno potkrijepljena, ali je ostala bez vlastite oznake izvora. | IZVRŠENO; zaključano |
| 45 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Teorijski modeli tvrde da takve osobine mogu funkcionirati kao dio bržeg obrasca ponašanja u uvjetima surovog ili nepredvidljivog okoliša [I2] [I4]. | I2 i I4 ne nose sami specifičnu tvrdnju o crtama Mračne trijade; izvorni opseg treba suziti. | IZVRŠENO; zaključano |
| 61 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Podatci mogu pokazati da su određeni obrasci korisni u nekim uvjetima, ali sama korelacija ne rješava pitanje je li osobina evoluirana adaptacija, razvojna prilagodba, nusproizvod ili kombinacija više procesa. | Zaključak je metodološki opravdan, ali nema izravnu oznaku izvora. | IZVRŠENO; zaključano |
KOLATERALNA ŠTETA
| Odjeljak | Vrsta štete | Opis | Prijedlog |
|---|---|---|---|
| Nema stavki. Nijedan odjeljak nakon izvršenih radnji nije prazan, ispražnjen, motivacijski oštećen, naslovno neusklađen ili modalno nepokriven. Nije utvrđena tvrdnja jača od izostavljenog. |
PROVJERENO NA IZVORU
U stupcu „Stranice na kojima su nalazi lokalizirani” znak „—” znači da stranice nisu navedene u ulaznoj recenziji. U stupcu „Objavljena verzija” znak „—” znači da polje u ulaznom JSON-u nije popunjeno.
| Oznaka | Razina provjere | Razina dohvata u dosjeu | URL | Stranice na kojima su nalazi lokalizirani | Objavljena verzija | Izostavljeno (iz A8) |
|---|---|---|---|---|---|---|
| I1 | SAŽETAK | SAŽETAK | 🔗 | — | — | — |
| I2 | SAŽETAK | SAŽETAK | 🔗 | — | — | — |
| I3 | PUNI TEKST | SAŽETAK | 🔗 | — | — | Rad je teorijsko-sintetizirajući, a dio neurobiološkog objašnjenja spekulativan. |
| I4 | SAŽETAK | SAŽETAK | 🔗 | — | — | — |
| I5 | PUNI TEKST | SAŽETAK | 🔗 | — | — | Longitudinalni dizajn ne uklanja ograničenja psihometrijskih kompozita, promatračkih podataka i ograničene uzročnosti. |
| I6 | PUNI TEKST | SAŽETAK | 🔗 | — | — | Rad predstavlja evolucijsko-razvojni model i pregled, a ne izravni empirijski test Mračne trijade. |
| I7 | PUNI TEKST | SAŽETAK | 🔗 | — | — | Autori problematiziraju valjanost psihometrijskih proksija i strukturu HKSS-a. |
| I8 | PUNI TEKST | PUNI TEKST | 🔗 | — | — | Samoprocjene, retrospektivni SES, korelacijski dizajn, studentski uzorci i izostanak izravnih bioloških pokazatelja. |
| I9 | PUNI TEKST | SAŽETAK | 🔗 | — | — | Autori traže dodatne provjere dimenzionalnosti, mjerne invarijantnosti i usporedbe populacija. |
| I10 | SAŽETAK | SAŽETAK | 🔗 | — | — | — |
| I11 | SAŽETAK | SAŽETAK | 🔗 | — | — | — |
| I12 | SAŽETAK | SAŽETAK | 🔗 | — | — | — |
| I13 | SAŽETAK | SAŽETAK | 🔗 | — | — | — |
| I14 | PUNI TEKST | SAŽETAK | 🔗 | — | — | Kratkoća mjere ograničava pokrivenost i diferencijaciju faceta. |
| I15 | PUNI TEKST | SAŽETAK | 🔗 | — | — | Studije se oslanjaju na studentske uzorke, samoprocjene i korelacijske pokazatelje. |
| I16 | PUNI TEKST | SAŽETAK | 🔗 | — | — | Facetni faktorski obrazac ne dokazuje uzročnost ni univerzalnu životnu strategiju. |
| I17 | PUNI TEKST | SAŽETAK | 🔗 | — | — | Pregled je ograničen tada dostupnom literaturom i sekundarnim karakterom zaključaka. |
| I18 | PUNI TEKST | PUNI TEKST | 🔗 | — | — | Kratke mjere, presječni i korelacijski dizajn, samoprocjene, ad hoc prijevodi i ograničena facetna analiza. |
| I19 | PUNI TEKST | SAŽETAK | 🔗 | — | — | Autori ističu heterogenost mjera, samoprocjene i dominantno presječne nacrte. |
| I20 | PUNI TEKST | SAŽETAK | 🔗 | — | — | Studija koristi 366 mladih odraslih, samoprocjene i presječni dizajn. |
| I21 | SAŽETAK | SAŽETAK | 🔗 | — | — | — |
| I22 | PUNI TEKST | PUNI TEKST | 🔗 | — | — | Zaključak o narcizmu ovisi o instrumentu i sadržaju instrumenta; uzorak je američki MTurk. |
| I23 | PUNI TEKST | SAMO BIBLIOGRAFSKI ZAPIS | 🔗 | — | Objavljena verzija: Wiley, izdanje priručnika iz 2016.; puni zapis i DOI: 🔗 | Poglavlje je teorijsko i ne predstavlja izravni empirijski dokaz da je Mračna trijada adaptacija. |
| I24 | SAŽETAK | SAŽETAK | 🔗 | — | — | — |
| I25 | PUNI TEKST | PUNI TEKST | 🔗 | — | — | Mrežna analiza i korelacijski podaci ne dokazuju kauzalnost; nalazi se odnose na psihopatiju, ne na cijelu Mračnu trijadu. |
| I26 | SAŽETAK | SAŽETAK | 🔗 | — | — | — |
PRENESENI SIGNALI
| Signal | Izvor u recenziji |
|---|---|
| PREGLED_BEZ_POZICIONIRANJA — predmet I17,I19,I21 — Pregledni i kritički izvori koriste se kao potpora pojedinačnim tvrdnjama, ali tekst se prema njihovim glavnim zaključcima ne pozicionira. | A14 |
| PREGLED_BEZ_POZICIONIRANJA — predmet I7,I9,I11,I12,I13 — Metodološki i konceptualni pregledi navedeni su u korpusu, ali nisu eksplicitno sintetizirani kao zasebna pozicija rada. | A14 |
| razvrstavanje neslaganja po tvrdnji: empirijski odlučivo — tvrdnje 42–58 | A9, faza E dosjea |
| razvrstavanje neslaganja po tvrdnji: konceptualno neodlučivo — tvrdnje 59–61 | A9, faza E dosjea |
| poglavlja s oznakom samo_sazetak: true | B5 — nema stavki |
NALAZI O DOSJEU
| Br. | Vrsta | Predmet | Opis |
|---|---|---|---|
| D1 | RAZLAZ_BROJA_NOVIJIH_IZVORA | B1/B5 | B1 navodi četiri novija izvora, ali popis sadrži tri; B5 navodi najmanje tri. |
| D2 | RAZLAZ_RAZINE_DOHVATA | B5 | B5 navodi 19 sažetaka i 3 bibliografska zapisa, dok pojedinačni zapisi daju 21 sažetak i 1 bibliografski zapis. |
| D3 | RAZLAZ_RAZINE_DOHVATA | I3 | Dosje navodi sažetak/bibliografski zapis; provjeren puni tekst. |
| D4 | RAZLAZ_RAZINE_DOHVATA | I5 | Dosje navodi sažetak; provjeren puni tekst. |
| D5 | RAZLAZ_RAZINE_DOHVATA | I6 | Dosje navodi sažetak; provjeren puni tekst. |
| D6 | RAZLAZ_RAZINE_DOHVATA | I7 | Dosje navodi sažetak; provjeren puni tekst. |
| D7 | RAZLAZ_RAZINE_DOHVATA | I9 | Dosje navodi sažetak; provjeren puni tekst. |
| D8 | RAZLAZ_RAZINE_DOHVATA | I14 | Dosje navodi sažetak/bibliografski zapis; provjeren puni tekst. |
| D9 | RAZLAZ_RAZINE_DOHVATA | I15 | Dosje navodi sažetak/bibliografski zapis; provjeren puni tekst. |
| D10 | RAZLAZ_RAZINE_DOHVATA | I16 | Dosje navodi sažetak; provjeren puni tekst. |
| D11 | RAZLAZ_RAZINE_DOHVATA | I17 | Dosje navodi bibliografski zapis/sažetak; provjeren puni tekst. |
| D12 | RAZLAZ_RAZINE_DOHVATA | I19 | Dosje navodi sažetak; provjeren puni tekst. |
| D13 | RAZLAZ_RAZINE_DOHVATA | I20 | Dosje navodi sažetak; provjeren puni tekst. |
| D14 | RAZLAZ_RAZINE_DOHVATA | I23 | Dosje navodi samo bibliografski zapis; provjeren puni tekst. |
| D15 | STRUKTURNA_NEDOSLJEDNOST | B5.1/F | Brojevi izvora po poglavlju u B5.1 ne odgovaraju izvorima eksplicitno navedenima u FAZI F. |
| D16 | STRUKTURNA_NEDOSLJEDNOST | F7 | Opis punih tekstova u F7 navodi I8, I22 i I25, koji nisu u retku izvora F7. |
| D17 | POGRESAN_TRAG | I23 | URL za I23 vodi na zapis za I25. |
| D18 | ONLINE_FIRST_NEDOSLJEDNOST | I23 | Prvo objavljivanje poglavlja je 2015., a tiskano izdanje priručnika 2016.; razlika nije objašnjena. |
| D19 | IZOSTAVLJENE_OGRADE | I3 | Puni tekst navodi teorijski i spekulativni karakter dijela objašnjenja, a polje je prazno. |
| D20 | IZOSTAVLJENE_OGRADE | I5 | Puni tekst ima ograničenja psihometrijskih kompozita, promatračkih podataka i uzročnosti, a polje je prazno. |
| D21 | IZOSTAVLJENE_OGRADE | I6 | Riječ je o teorijskom modelu, a ne izravnom testu Mračne trijade; polje je prazno. |
| D22 | IZOSTAVLJENE_OGRADE | I7 | Autori izrijekom problematiziraju psihometrijske proksije, a polje je prazno. |
| D23 | IZOSTAVLJENE_OGRADE | I14 | Kratkoća mjere ograničava pokrivenost faceta, a polje je prazno. |
| D24 | IZOSTAVLJENE_OGRADE | I15 | Dosje ne navodi sve ograde vidljive u punom tekstu. |
| D25 | IZOSTAVLJENE_OGRADE | I16 | Facetni i korelacijski dizajn ne dokazuju uzročnost, a polje je prazno. |
| D26 | IZOSTAVLJENE_OGRADE | I20 | Samoprocjene, presječni dizajn i uzorak mladih odraslih nisu uneseni u polje ograda. |
| D27 | IZOSTAVLJENE_OGRADE | I23 | Teorijsko poglavlje nije empirijski dokaz adaptivnosti, a polje je prazno. |
KANDIDATI ZA UKLANJANJE
| Izvor | Razlog | Status |
|---|---|---|
| Nema stavki. Nijedan izvor nakon izmjena nije ostao necitiran u formi oznake citata, imena autora, naziva rada, instrumenta ili skupa podataka. Nema izvršene zamjene klasificirane kao NADIDENA_VERZIJA. |