Istraživanje za seminarski rad: Paradoks korporativnog uspjeha: metodološka analiza subkliničke psihopatije, organizacijske klime i odlučivanja

LITERATURNA BILJEŽNICA

Tema: Subklinička psihopatija, organizacijska klima i odlučivanje
Podtema: Metodološka procjena dokaza o prevalenciji subkliničkih psihopatskih crta među menadžerima i njihovoj povezanosti s organizacijskom klimom, etičkim odlučivanjem, dobrobiti zaposlenika i kontraproduktivnim ponašanjem
Razina i opseg: Treća godina preddiplomskog studija psihologije; približno 1500 riječi u završnom radu
Jezik: hrvatski
Registar: prazan
Pravopis: koristi se izraz subkliničke psihopatske crte, a ne dijagnoza; organizacijska klima; zajednička metodska varijanca; korporativna psihopatija samo uz jasno navedenu operacionalizaciju.

FAZA A — KALIBRACIJA POLJA

Podtema pripada organizacijskoj i industrijskoj psihologiji, uz susjedna područja psihologije ličnosti, psihometrije, socijalne psihologije i poslovne etike.
Primarni izvori u ovom području jesu empirijske studije s uzorcima zaposlenika, menadžera ili nadređeno-podređenih parova te radovi koji uvode ili validiraju mjerne instrumente.
Sekundarni izvori jesu pregledni radovi, metaanalize, teorijski modeli i metodološke rasprave.
Standardne vrste izvora uključuju presječne ankete, višestruke izvore procjene, longitudinalne ili vremenski odvojene dizajne, psihometrijske validacije i metaanalize.
Pretraživat će se PubMed, Crossref/DOI zapisi, stranice izdavača, Springer, Wiley, ScienceDirect, SAGE, Taylor & Francis, Annual Reviews te regionalni repozitorij Hrčak.
Za metodološka pitanja posebno su važni izvori iz organizacijskih istraživačkih metoda i psihometrije.
Regionalna literatura provjeravat će se izravno na Hrčku ili stranici izdavača.

FAZA B0.5 — RADNA SKICA

Pojmovno i mjerno određenje subkliničkih psihopatskih crta
Prevalencija među menadžerima i problem uzorkovanja
Samoprocjene, procjene drugih i izbor instrumenta
Organizacijska klima, razina mjerenja i agregacija podataka
Etičko odlučivanje i kriteriji poslovnog uspjeha
Dobrobit zaposlenika i kontraproduktivno ponašanje
Zajednička metodska varijanca, alternativna objašnjenja i granice zaključivanja

FAZA B — PRIKUPLJANJE I PROVJERA IZVORA

B1. Potvrđeni izvori

Prikupljeno je 28 potvrđenih izvora. Popis je zatvoren nakon provjere identiteta, vrste zapisa, dostupne razine teksta i osnovnih metodoloških podataka.

B2. Dosjei izvora

[I1] Hare i Neumann — teorijski okvir psihopatije

Puni citat: Hare, R. D., & Neumann, C. S. (2008). Psychopathy as a clinical and empirical construct. Annual Review of Clinical Psychology, 4, 217–246. https://doi.org/10.1146/annurev.clinpsy.3.022806.091452
TRAG DOHVATA: https://doi.org/10.1146/annurev.clinpsy.3.022806.091452
RAZ解RJEŠENJE: zapis se razrješava na: Robert D. Hare i Craig S. Neumann, 2008, “Psychopathy as a Clinical and Empirical Construct”, Annual Review of Clinical Psychology, članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: sažetak.
Vrsta i težina: teorijski pregled; važan za razlikovanje kliničkog konstrukta, empirijske procjene i mjernih modela.
EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo.
OPERACIONALIZACIJA: nije primjenjivo.
ZAKLJUČAK IZVORA: Psihopatija se u suvremenoj literaturi oblikuje kroz kliničku tradiciju i empirijske modele povezane s instrumentima poput PCL-R-a.
OGRADE AUTORÂ: u dostupnom zapisu nisu navedene zasebno.
NALAZ KOJI KORISTIM: razlika između kliničkog konstrukta i empirijski operacionaliziranih crta; sažetak. [SAŽETAK]
Svrha u seminaru: uvodi opreznu terminologiju i sprječava izjednačavanje subkliničkih crta s dijagnozom. (doi.org)

[I2] Paulhus i Williams — model Mračne trijade

Puni citat: Paulhus, D. L., & Williams, K. M. (2002). The Dark Triad of personality: Narcissism, Machiavellianism, and psychopathy. Journal of Research in Personality, 36(6), 556–563. https://doi.org/10.1016/S0092-6566(02)00505-6
TRAG DOHVATA: https://doi.org/10.1016/S0092-6566(02)00505-6
RAZRJEŠENJE: zapis se razrješava na: Delroy L. Paulhus i Kevin M. Williams, 2002, “The Dark Triad of Personality: Narcissism, Machiavellianism, and Psychopathy”, Journal of Research in Personality, članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: samo bibliografski zapis i sažetak zapisa.
Vrsta i težina: teorijsko-konceptualni i empirijski izvor; uvodi okvir Mračne trijade.
EMPIRIJSKA OSNOVA: broj sudionika nije potvrđen u otvorenom zapisu.
OPERACIONALIZACIJA: usporedba narcizma, makijavelizma i psihopatije kao međusobno povezanih, ali različitih osobina.
ZAKLJUČAK IZVORA: Narcizam, makijavelizam i psihopatija čine povezani, ali razlikovljivi skup društveno averzivnih osobina.
OGRADE AUTORÂ: nenavedeno u dohvaćenom zapisu.
NALAZ KOJI KORISTIM: psihopatija se ne smije automatski poistovjetiti s cijelom Mračnom trijadom. [SAŽETAK]
Svrha u seminaru: pomaže razlikovati psihopatiju od srodnih konstrukata koji mogu biti alternativna objašnjenja nalaza.

[I3] Babiak — studija slučaja industrijske psihopatije

Puni citat: Babiak, P. (1995). When psychopaths go to work: A case study of an industrial psychopath. Applied Psychology, 44, 171–188. https://doi.org/10.1111/j.1464-0597.1995.tb01073.x
TRAG DOHVATA: https://doi.org/10.1111/j.1464-0597.1995.tb01073.x
RAZRJEŠENJE: zapis se razrješava na: Paul Babiak, 1995, “When Psychopaths go to Work: A Case Study of an Industrial Psychopath”, Applied Psychology, članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: sažetak.
Vrsta i težina: studija slučaja; korisna za povijest pojma, ali slaba za procjenu prevalencije i uzročnosti.
EMPIRIJSKA OSNOVA: jedna studija slučaja.
OPERACIONALIZACIJA: procjena ponašanja na radnom mjestu pomoću PCL:SV-a, prema sažetku zapisa.
ZAKLJUČAK IZVORA: Slučaj pokazuje kako se određene psihopatske karakteristike mogu pojaviti u poslovnom kontekstu bez tipičnog kriminalnog ishoda.
OGRADE AUTORÂ: pojedinačni slučaj nije osnova za generalizaciju.
NALAZ KOJI KORISTIM: samo kao povijesni primjer i ilustraciju problema “uspješnog psihopata”; ne koristiti za prevalenciju. [SAŽETAK]
Svrha u seminaru: pokazuje zašto anegdote i studije slučaja ne mogu zamijeniti sustavno uzorkovanje. (iaap-journals.onlinelibrary.wiley.com)

[I4] Babiak, Neumann i Hare — korporativna psihopatija i menadžerske procjene

Puni citat: Babiak, P., Neumann, C. S., & Hare, R. D. (2010). Corporate psychopathy: Talking the walk. Behavioral Sciences & the Law, 28(2), 174–193. https://doi.org/10.1002/bsl.925
TRAG DOHVATA: https://doi.org/10.1002/bsl.925
RAZRJEŠENJE: zapis se razrješava na: Paul Babiak, Craig S. Neumann i Robert D. Hare, 2010, “Corporate Psychopathy: Talking the Walk”, Behavioral Sciences & the Law, članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: sažetak; dostupna je i kopija punog teksta, ali ovdje se nalaz temelji na zapisu izdavača.
Vrsta i težina: empirijska studija s menadžerskim uzorkom i višestrukim organizacijskim procjenama.
EMPIRIJSKA OSNOVA: 203 korporativna stručnjaka koje su njihove organizacije odabrale za programe razvoja menadžmenta.
OPERACIONALIZACIJA: PCL-R i PCL:SV-ekvivalent za psihopatske crte; interne 360-stupanjske procjene i procjene radne uspješnosti.
ZAKLJUČAK IZVORA: Psihopatske crte bile su povezane s višim procjenama karizme, prezentacijskih sposobnosti, kreativnosti i strateškog mišljenja, ali s nižim procjenama odgovornosti, timskog rada, menadžerskih sposobnosti i ukupnih postignuća.
OGRADE AUTORÂ: uzorak je činila selektirana skupina profesionalaca uključenih u razvojne programe; nije reprezentativan za sve menadžere.
NALAZ KOJI KORISTIM: uzorak od 203 osobe i nesklad između dojma karizme/strategijskog mišljenja i procjena odgovornosti/učinka. [SAŽETAK]
Svrha u seminaru: središnji izvor za raspravu o uzorkovanju i kriteriju “uspjeha”. (onlinelibrary.wiley.com)

[I5] Smith i Lilienfeld — pregled dokaza na radnom mjestu

Puni citat: Smith, S. F., & Lilienfeld, S. O. (2013). Psychopathy in the workplace: The knowns and unknowns. Aggression and Violent Behavior, 18(2), 204–218. https://doi.org/10.1016/j.avb.2012.11.007
TRAG DOHVATA: https://doi.org/10.1016/j.avb.2012.11.007
RAZRJEŠENJE: zapis se razrješava na: Sarah Francis Smith i Scott O. Lilienfeld, 2013, “Psychopathy in the Workplace: The Knowns and Unknowns”, Aggression and Violent Behavior, članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: puni tekst.
Vrsta i težina: pregledni i kritički rad.
EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo.
OPERACIONALIZACIJA: pregled različitih mjera psihopatije, poslovnog ponašanja, etičkog odlučivanja, agresije, kontraproduktivnog ponašanja i vodstva.
ZAKLJUČAK IZVORA: Postoje početni dokazi za negativne ishode, ali zbog metodoloških ograničenja konačne tvrdnje o štetnim ili adaptivnim učincima psihopatije na radnom mjestu nisu opravdane.
OGRADE AUTORÂ: malo studija, mali uzorci, heterogene mjere i prevelik utjecaj medijskih i anegdotalnih tvrdnji.
NALAZ KOJI KORISTIM: tvrdnja da je znanstvena baza do 2012. bila mala i metodološki neujednačena.
Svrha u seminaru: glavni kritički pregled za procjenu snage cjelokupne literature. (sciencedirect.com)

[I6] Stevens, Deuling i Armenakis — subklinička psihopatija i etičko odlučivanje

Puni citat: Stevens, G. W., Deuling, J. K., & Armenakis, A. A. (2012). Successful psychopaths: Are they unethical decision-makers and why? Journal of Business Ethics, 105(2), 139–149. https://doi.org/10.1007/s10551-011-0963-1
TRAG DOHVATA: https://doi.org/10.1007/s10551-011-0963-1
RAZRJEŠENJE: zapis se razrješava na: Gregory W. Stevens, Jacqueline K. Deuling i Achilles A. Armenakis, 2012, “Successful Psychopaths: Are They Unethical Decision-Makers and Why?”, Journal of Business Ethics, članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: sažetak.
Vrsta i težina: empirijska studija poslovne etike.
EMPIRIJSKA OSNOVA: broj sudionika nije potvrđen u otvorenom zapisu.
OPERACIONALIZACIJA: psihopatske crte i odgovori na poslovne etičke dileme; moralna neangažiranost kao posredni mehanizam.
ZAKLJUČAK IZVORA: Psihopatske crte povezane su s neetičkim odlučivanjem, a moralna neangažiranost predložena je kao objašnjenje te povezanosti.
OGRADE AUTORÂ: nenavedeno u dostupnom zapisu.
NALAZ KOJI KORISTIM: povezanost između crta i odgovora na hipotetske etičke scenarije; ne tumačiti kao dokaz stvarnog ponašanja u organizaciji. [SAŽETAK]
Svrha u seminaru: omogućuje razlikovanje mjerenja etičkih prosudbi od mjerenja stvarnog etičkog ponašanja. (researchgate.net)

[I7] Mathieu, Neumann, Hare i Babiak — dobrobit zaposlenika

Puni citat: Mathieu, C., Neumann, C. S., Hare, R. D., & Babiak, P. (2014). A dark side of leadership: Corporate psychopathy and its influence on employee well-being and job satisfaction. Personality and Individual Differences, 59, 83–88. https://doi.org/10.1016/j.paid.2013.11.010
TRAG DOHVATA: https://doi.org/10.1016/j.paid.2013.11.010
RAZRJEŠENJE: zapis se razrješava na: Cynthia Mathieu, Craig S. Neumann, Robert D. Hare i Paul Babiak, 2014, “A Dark Side of Leadership: Corporate Psychopathy and Its Influence on Employee Well-Being and Job Satisfaction”, Personality and Individual Differences, članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: puni tekst.
Vrsta i težina: empirijska studija s procjenama nadređenih od strane zaposlenika.
EMPIRIJSKA OSNOVA: dva uzorka, jedan iz javnog/civilnog, a drugi iz financijskog konteksta; u opisu faktorske analize navodi se ukupno N=591.
OPERACIONALIZACIJA: zaposlenici procjenjuju nadređene pomoću B-Scan 360; vlastita psihološka uznemirenost, sukob posao–obitelj i zadovoljstvo poslom mjere se samoprocjenama.
ZAKLJUČAK IZVORA: Više procijenjenih psihopatskih crta nadređenih izravno je povezano s nižim zadovoljstvom zaposlenika; odnosi s uznemirenošću i sukobom posao–obitelj razlikovali su se među uzorcima.
OGRADE AUTORÂ: rezultati se razlikuju između uzoraka; mjerenje se temelji na percepciji nadređenih.
NALAZ KOJI KORISTIM: B-Scan 360 i razdvajanje procjene nadređenog od samoprocjene dobrobiti zaposlenika.
Svrha u seminaru: važan za metodološku raspravu o izvoru mjerenja i mogućoj zajedničkoj metodskoj varijanci. (sciencedirect.com)

[I8] Mathieu i Babiak (2016a) — psihopatija, zlostavljajuća supervizija i stavovi zaposlenika

Puni citat: Mathieu, C., & Babiak, P. (2016a). Corporate psychopathy and abusive supervision: Their influence on employees’ job satisfaction and turnover intentions. Personality and Individual Differences, 91, 102–106. https://doi.org/10.1016/j.paid.2015.12.002
TRAG DOHVATA: https://doi.org/10.1016/j.paid.2015.12.002
RAZRJEŠENJE: zapis se razrješava na: Cynthia Mathieu i Paul Babiak, 2016, “Corporate Psychopathy and Abusive Supervision: Their Influence on Employees’ Job Satisfaction and Turnover Intentions”, Personality and Individual Differences, članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: sažetak i bibliografski zapis.
Vrsta i težina: empirijska presječna studija.
EMPIRIJSKA OSNOVA: 97 zaposlenika neprofitne organizacije.
OPERACIONALIZACIJA: zaposlenici procjenjuju izravnog nadređenog na B-Scan 360 i mjeri zlostavljajuće supervizije; samoprocjenjuju zadovoljstvo poslom i namjeru napuštanja.
ZAKLJUČAK IZVORA: Procijenjene psihopatske crte nadređenog povezane su sa zlostavljajućom supervizijom, višom namjerom napuštanja i nižim zadovoljstvom poslom; zlostavljajuća supervizija posreduje dio odnosa sa zadovoljstvom.
OGRADE AUTORÂ: mali uzorak iz jedne neprofitne organizacije i presječni dizajn.
NALAZ KOJI KORISTIM: primjer istog izvora zaposlenika za procjenu prediktora i ishoda, što povećava rizik zajedničke metodske varijance. [SAŽETAK]
Svrha u seminaru: pokazuje zašto korelaciju ne treba tumačiti kao dokaz da psihopatija uzrokuje zlostavljajuću superviziju. (sciencedirect.com)

[I9] Mathieu i Babiak (2016b) — B-Scan Self

Puni citat: Mathieu, C., & Babiak, P. (2016b). Validating the B-Scan Self: A self-report measure of psychopathy in the workplace. International Journal of Selection and Assessment, 24(3), 272–284. https://doi.org/10.1111/ijsa.12146
TRAG DOHVATA: https://doi.org/10.1111/ijsa.12146
RAZRJEŠENJE: zapis se razrješava na: Cynthia Mathieu i Paul Babiak, 2016, “Validating the B-Scan Self: A Self-Report Measure of Psychopathy in the Workplace”, International Journal of Selection and Assessment, članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: sažetak.
Vrsta i težina: psihometrijska validacija instrumenta.
EMPIRIJSKA OSNOVA: broj sudionika nije potvrđen u otvorenom zapisu.
OPERACIONALIZACIJA: samoprocjena psihopatskih karakteristika povezanih s radnim ponašanjem pomoću B-Scan Self.
ZAKLJUČAK IZVORA: B-Scan Self predstavlja obećavajuću mogućnost za procjenu psihopatskih obilježja putem samoprocjene radnog ponašanja, ali je potrebna dodatna validacija.
OGRADE AUTORÂ: riječ je o prvoj validacijskoj studiji instrumenta; potrebna su daljnja istraživanja.
NALAZ KOJI KORISTIM: samoprocjena može biti korisna, ali ne smije se tretirati kao zamjena za procjene drugih ili višestruke izvore. [SAŽETAK]
Svrha u seminaru: izravno pokriva pitanje samoprocjena nasuprot procjenama drugih. (onlinelibrary.wiley.com)

[I10] Blickle, Schütte i Genau — višestruki izvori i aktivacija crta

Puni citat: Blickle, G., Schütte, N., & Genau, H. A. (2018). Manager psychopathy, trait activation, and job performance: A multi-source study. European Journal of Work and Organizational Psychology, 27(4), 450–461. https://doi.org/10.1080/1359432X.2018.1475354
TRAG DOHVATA: https://doi.org/10.1080/1359432X.2018.1475354
RAZRJEŠENJE: zapis se razrješava na: Gerhard Blickle, Nora Schütte i Hanna A. Genau, 2018, “Manager Psychopathy, Trait Activation, and Job Performance: A Multi-Source Study”, European Journal of Work and Organizational Psychology, članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: sažetak.
Vrsta i težina: empirijska višestruko-izvorska studija menadžera.
EMPIRIJSKA OSNOVA: menadžeri i druge osobe koje ih procjenjuju; točan broj nije naveden u otvorenom zapisu.
OPERACIONALIZACIJA: triarhični model psihopatije, posebno mekoća/bezobzirnost (meanness), situacijski poticaji poput izgleda za napredovanje i povećanje prihoda te procjene nadzorne radne uspješnosti.
ZAKLJUČAK IZVORA: Učinci psihopatije nisu jednaki u svim situacijama; izraženiji su kada situacija aktivira predatorsku orijentaciju, a visoke psihopatske crte povezane su s nižim procjenama nadzorne uspješnosti.
OGRADE AUTORÂ: nalazi ovise o situacijskim uvjetima i načinu procjene.
NALAZ KOJI KORISTIM: višestruki izvor podataka može smanjiti prigovor da su nalazi samo proizvod jednog izvora procjene. [SAŽETAK]
Svrha u seminaru: ključan za razliku između osobine, situacijske aktivacije i rezultata rada. (tandfonline.com)

[I11] Neo, Sellbom, Smith i Lilienfeld — triarhični model i kontraproduktivno ponašanje

Puni citat: Neo, B., Sellbom, M., Smith, S. F., & Lilienfeld, S. O. (2018). Of boldness and badness: Insights into workplace malfeasance from a triarchic psychopathy model perspective. Journal of Business Ethics, 149(1), 187–205. https://doi.org/10.1007/s10551-016-3108-8
TRAG DOHVATA: https://doi.org/10.1007/s10551-016-3108-8
RAZRJEŠENJE: zapis se razrješava na: Bryan Neo, Martin Sellbom, Sarah F. Smith i Scott O. Lilienfeld, 2018, “Of Boldness and Badness: Insights into Workplace Malfeasance from a Triarchic Psychopathy Model Perspective”, Journal of Business Ethics, članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: puni tekst.
Vrsta i težina: empirijska studija i primjena triarhičnog modela.
EMPIRIJSKA OSNOVA: broj sudionika nije vidljiv u otvorenom zapisu.
OPERACIONALIZACIJA: boldness, disinhibition i meanness; kontraproduktivno radno ponašanje i pasivno vodstvo.
ZAKLJUČAK IZVORA: Disinhibicija predviđa kontraproduktivno ponašanje, a meanness pojačava taj odnos; boldness ne predstavlja nužno štetan aspekt psihopatije.
OGRADE AUTORÂ: nisu sve dimenzije psihopatije povezane s istim ishodima.
NALAZ KOJI KORISTIM: agregatna mjera psihopatije može prikriti suprotne odnose pojedinih faceta.
Svrha u seminaru: važan za izbjegavanje zaključka da svaka psihopatska crta ima jednako negativan učinak. (scottlilienfeld.com)

[I12] Preston i suradnici — psihopatske crte i različite vrste ponašanja na radu

Puni citat: Preston, O. C., Anestis, J. C., Watts, A. L., Bulla, B. A., Harrop, T. M., Laare, J. R. V., & Lilienfeld, S. O. (2022). Psychopathic personality traits in the workplace: Implications for interpersonally- and organizationally-directed counterproductive and citizenship behaviors. Journal of Psychopathology and Behavioral Assessment, 44(3), 591–607. https://doi.org/10.1007/s10862-021-09918-8
TRAG DOHVATA: https://doi.org/10.1007/s10862-021-09918-8
RAZRJEŠENJE: zapis se razrješava na: Olivia C. Preston, Joye C. Anestis, Ashley L. Watts, Brian A. Bulla, Tiffany M. Harrop, Jennifer Riemens Van Laare i Scott O. Lilienfeld, 2022, članak u Journal of Psychopathology and Behavioral Assessment.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: sažetak.
Vrsta i težina: empirijska studija zaposlenih osoba iz opće populacije.
EMPIRIJSKA OSNOVA: 352 zaposlena sudionika iz SAD-a.
OPERACIONALIZACIJA: Triarchic Psychopathy Measure i proširena Levensonova skala samoprocjene; interpersonalno i organizacijsko kontraproduktivno ponašanje te organizacijsko građansko ponašanje.
ZAKLJUČAK IZVORA: Disinhibicija i antisocijalne crte povezane su s devijantnim ponašanjem, dok boldness i egocentričnost u nekim analizama pokazuju adaptivne odnose s građanskim ponašanjem.
OGRADE AUTORÂ: odnosi se razlikuju prema facetama i vrsti kriterija.
NALAZ KOJI KORISTIM: različite dimenzije i različiti izvori kriterija daju različite rezultate. [SAŽETAK]
Svrha u seminaru: pokazuje zašto treba navesti što je točno mjereno, a ne samo koristiti ukupni naziv “psihopatija”. (researchwithrutgers.org)

[I13] Roth i Klehe — novija metaanaliza radnog ponašanja

Puni citat: Roth, L., & Klehe, U.-C. (2025). The enemy within one’s own ranks: Meta-analysis on the effects of psychopathy on workplace-related behavior. Journal of Applied Psychology, 110(7), 906–929. https://doi.org/10.1037/apl0001248
TRAG DOHVATA: https://doi.org/10.1037/apl0001248
RAZRJEŠENJE: zapis se razrješava na: Lenke Roth i Ute-Christine Klehe, 2025, “The Enemy Within One’s Own Ranks: Meta-Analysis on the Effects of Psychopathy on Workplace-Related Behavior”, Journal of Applied Psychology, članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: sažetak.
Vrsta i težina: metaanaliza.
EMPIRIJSKA OSNOVA: 166 efekata i ukupno 49.350 sudionika.
OPERACIONALIZACIJA: psihopatija u odnosu na radnu uspješnost, organizacijsko građansko ponašanje i kontraproduktivno radno ponašanje; usporedba primarne i sekundarne psihopatije te moderatorske analize.
ZAKLJUČAK IZVORA: Psihopatija je povezana s nižom radnom uspješnošću i građanskim ponašanjem te višim kontraproduktivnim ponašanjem; učinci su uglavnom izraženiji kod sekundarne psihopatije.
OGRADE AUTORÂ: odnosi variraju prema dobi, stažu i hijerarhijskoj razini; metodološki faktori ostaju važni.
NALAZ KOJI KORISTIM: noviji zbirni dokaz za ishode ponašanja, ali ne i za prevalenciju psihopatije među menadžerima. [SAŽETAK]
Svrha u seminaru: najnoviji ključni izvor za provjeru je li ranija slika slabih učinaka promijenjena. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)

[I14] O’Boyle i suradnici — metaanaliza Mračne trijade i radnog ponašanja

Puni citat: O’Boyle, E. H., Forsyth, D. R., Banks, G. C., & McDaniel, M. A. (2012). A meta-analysis of the Dark Triad and work behavior: A social exchange perspective. Journal of Applied Psychology, 97(3), 557–579. https://doi.org/10.1037/a0025679
TRAG DOHVATA: https://doi.org/10.1037/a0025679
RAZRJEŠENJE: zapis se razrješava na: Ernest H. O’Boyle, Donelson R. Forsyth, George C. Banks i Michael A. McDaniel, 2012, “A Meta-Analysis of the Dark Triad and Work Behavior: A Social Exchange Perspective”, Journal of Applied Psychology, članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: sažetak/bibliografski zapis.
Vrsta i težina: metaanaliza.
EMPIRIJSKA OSNOVA: podaci su agregirani iz prethodnih studija; broj studija nije vidljiv u otvorenom zapisu.
OPERACIONALIZACIJA: psihopatija, makijavelizam i narcizam u odnosu na radnu uspješnost i kontraproduktivno ponašanje.
ZAKLJUČAK IZVORA: Mračna trijada pokazuje povezanost s radnim ponašanjem, ali raniji ukupni efekti bili su značajni i slabi.
OGRADE AUTORÂ: neujednačene operacionalizacije i kontekstualni čimbenici.
NALAZ KOJI KORISTIM: kao raniju referentnu točku u usporedbi s Roth i Klehe. [SAŽETAK]
Svrha u seminaru: omogućuje prikaz promjene slike u literaturi između ranije i novije metaanalize. (zenodo.org)

[I15] Spain, Harms i LeBreton — pregled mračne strane ličnosti na radu

Puni citat: Spain, S. M., Harms, P. D., & LeBreton, J. M. (2014). The dark side of personality at work. Journal of Organizational Behavior, 35(S1), S41–S60. https://doi.org/10.1002/job.1894
TRAG DOHVATA: https://doi.org/10.1002/job.1894
RAZRJEŠENJE: zapis se razrješava na: Seth M. Spain, P. D. Harms i James M. LeBreton, 2014, “The Dark Side of Personality at Work”, Journal of Organizational Behavior, članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: sažetak/pregledni zapis.
Vrsta i težina: teorijski pregled.
EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo.
OPERACIONALIZACIJA: pregled mračnih osobina ličnosti, uključujući psihopatiju, i njihovih organizacijskih ishoda.
ZAKLJUČAK IZVORA: Mračne osobine mogu imati i štetne i prividno adaptivne posljedice, ovisno o konstruktu, situaciji i kriteriju uspjeha.
OGRADE AUTORÂ: potrebno je razlikovati kratkoročne interpersonalne prednosti od dugoročnih organizacijskih ishoda.
NALAZ KOJI KORISTIM: kriterij “uspjeha” mora biti višedimenzionalan. [SAŽETAK]
Svrha u seminaru: teorijski okvir za raspravu o tome što uopće znači “uspješan” menadžer. (annualreviews.org)

[I16] Podsakoff i suradnici — klasična kritika zajedničke metodske varijance

Puni citat: Podsakoff, P. M., MacKenzie, S. B., Lee, J.-Y., & Podsakoff, N. P. (2003). Common method biases in behavioral research: A critical review of the literature and recommended remedies. Journal of Applied Psychology, 88(5), 879–903.
TRAG DOHVATA: https://doi.org/10.1037/0021-9010.88.5.879
RAZRJEŠENJE: zapis se razrješava na: Philip M. Podsakoff, Scott B. MacKenzie, Jeong-Yoon Lee i Nathan P. Podsakoff, 2003, “Common Method Biases in Behavioral Research: A Critical Review of the Literature and Recommended Remedies”, Journal of Applied Psychology, članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: samo bibliografski zapis.
Vrsta i težina: metodološki pregled.
EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo.
OPERACIONALIZACIJA: nije primjenjivo.
ZAKLJUČAK IZVORA: Zajednička metodska varijanca može nastati iz izvora mjerenja, formata odgovora, konteksta i redoslijeda mjera te zahtijeva proceduralne i statističke kontrole.
OGRADE AUTORÂ: statističke kontrole ne mogu u potpunosti zamijeniti dobar dizajn.
NALAZ KOJI KORISTIM: isti izvor procjene za psihopatiju, klimu i ishode povećava interpretacijski rizik.
Svrha u seminaru: temeljni metodološki izvor za poglavlje o zajedničkoj metodskoj varijanci. (cambridge.org)

[I17] Podsakoff, MacKenzie i Podsakoff — izvori metodske pristranosti

Puni citat: Podsakoff, P. M., MacKenzie, S. B., & Podsakoff, N. P. (2012). Sources of method bias in social science research and recommendations on how to control it. Annual Review of Psychology, 63, 539–569. https://doi.org/10.1146/annurev-psych-120710-100452
TRAG DOHVATA: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/21838546/
RAZRJEŠENJE: zapis se razrješava na: Philip M. Podsakoff, Scott B. MacKenzie i Nathan P. Podsakoff, 2012, “Sources of Method Bias in Social Science Research and Recommendations on How to Control It”, Annual Review of Psychology, članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: sažetak.
Vrsta i težina: metodološki pregled.
EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo.
OPERACIONALIZACIJA: nije primjenjivo.
ZAKLJUČAK IZVORA: Metodske pristranosti ne djeluju jednako na sve mjere ni na sve korelacije; potrebna je kombinacija proceduralnih i statističkih rješenja.
OGRADE AUTORÂ: nema univerzalnog testa koji bi samostalno dokazao ili isključio problem metodske pristranosti.
NALAZ KOJI KORISTIM: Harmanov jednofaktorski test ne treba tretirati kao konačan dokaz odsutnosti zajedničke metodske varijance. [SAŽETAK]
Svrha u seminaru: precizira kako procjenjivati metodsku pristranost umjesto da se ona samo formalno spomene. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)

[I18] Spector — kritika automatske pretpostavke o metodskoj varijanci

Puni citat: Spector, P. E. (2006). Method variance in organizational research: Truth or urban legend? Organizational Research Methods, 9(2), 221–232. https://doi.org/10.1177/1094428105284955
TRAG DOHVATA: https://doi.org/10.1177/1094428105284955
RAZRJEŠENJE: zapis se razrješava na: Paul E. Spector, 2006, “Method Variance in Organizational Research: Truth or Urban Legend?”, Organizational Research Methods, članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: sažetak.
Vrsta i težina: metodološka kritika.
EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo.
OPERACIONALIZACIJA: nije primjenjivo.
ZAKLJUČAK IZVORA: Zajednička metoda ne napuhuje automatski sve korelacije; problem treba procjenjivati u odnosu konstrukta i metode.
OGRADE AUTORÂ: zaključci se ne mogu svesti na jednostavnu podjelu “isti izvor = nevaljan rezultat”.
NALAZ KOJI KORISTIM: jedinstveni izvor podataka predstavlja rizik, ali ne dokazuje sam po sebi da je nalaz lažan. [SAŽETAK]
Svrha u seminaru: predstavlja suprotnu stranu stvarne metodološke rasprave. (doi.org)

[I19] Conway i Lance — očekivanja prema autorima o metodskoj pristranosti

Puni citat: Conway, J. M., & Lance, C. E. (2010). What reviewers should expect from authors regarding common method bias in organizational research. Journal of Business and Psychology, 25(3), 325–334. https://doi.org/10.1007/s10869-010-9181-6
TRAG DOHVATA: https://doi.org/10.1007/s10869-010-9181-6
RAZRJEŠENJE: zapis se razrješava na: James M. Conway i Charles E. Lance, 2010, istoimeni članak u Journal of Business and Psychology, članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: samo bibliografski zapis.
Vrsta i težina: metodološki pregled i preporuke za izvještavanje.
EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo.
OPERACIONALIZACIJA: nije primjenjivo.
ZAKLJUČAK IZVORA: Recenzenti trebaju očekivati jasnu konceptualizaciju, odgovarajuće izvore podataka i obrazložene, a ne automatske postupke za kontrolu metodske pristranosti.
OGRADE AUTORÂ: statistički postupci nakon prikupljanja podataka ne mogu u potpunosti ispraviti loš dizajn.
NALAZ KOJI KORISTIM: u radu treba prijaviti tko je procjenjivao svaki konstrukt i zašto.
Svrha u seminaru: praktična kontrolna lista za procjenu kvalitete studija. (cir.nii.ac.jp)

[I20] James i Jones — teorija i razine organizacijske klime

Puni citat: James, L. R., & Jones, A. P. (1974). Organizational climate: A review of theory and research. Psychological Bulletin, 81(12), 1096–1112. https://doi.org/10.1037/h0037511
TRAG DOHVATA: https://doi.org/10.1037/h0037511
RAZRJEŠENJE: zapis se razrješava na: Lawrence R. James i Allan P. Jones, 1974, “Organizational Climate: A Review of Theory and Research”, Psychological Bulletin, članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: sažetak.
Vrsta i težina: teorijski pregled.
EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo.
OPERACIONALIZACIJA: tri pristupa: organizacijska svojstva mjerena višestrukim metodama, organizacijska svojstva mjerena percepcijama i individualne percepcije radnog okruženja.
ZAKLJUČAK IZVORA: Organizacijska klima mora se razlikovati od individualne psihološke klime i odrediti na kojoj se razini nalazi konstrukt i objašnjenje.
OGRADE AUTORÂ: različiti pristupi klimi nisu međusobno potpuno zamjenjivi.
NALAZ KOJI KORISTIM: percepcija pojedinca nije automatski isto što i organizacijska klima. [SAŽETAK]
Svrha u seminaru: temelj za kritiku studija koje iz pojedinačnih procjena izvode organizacijske zaključke. (researchgate.net)

[I21] Johannesson — problemi mjerenja organizacijske klime

Puni citat: Johannesson, R. E. (1973). Some problems in the measurement of organizational climate. Organizational Behavior and Human Performance, 10(1), 118–144. https://doi.org/10.1016/0030-5073(73)90008-1
TRAG DOHVATA: https://doi.org/10.1016/0030-5073(73)90008-1
RAZRJEŠENJE: zapis se razrješava na: R. E. Johannesson, 1973, “Some Problems in the Measurement of Organizational Climate”, Organizational Behavior and Human Performance, članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: sažetak.
Vrsta i težina: metodološka empirijska studija.
EMPIRIJSKA OSNOVA: 499 zaposlenika jedne organizacije; 90 čestica organizacijske klime i dvije mjere radnih stavova.
OPERACIONALIZACIJA: perceptivne procjene klime uspoređene s mjerama radnih stavova; korištena je klaster-analiza.
ZAKLJUČAK IZVORA: Perceptivne mjere organizacijske klime mogu preklapati ono što se već mjeri kao radni stavovi.
OGRADE AUTORÂ: jedna organizacija ograničava generalizaciju.
NALAZ KOJI KORISTIM: klima i zadovoljstvo poslom ne smiju se tretirati kao potpuno različiti konstrukti bez provjere diskriminantne valjanosti. [SAŽETAK]
Svrha u seminaru: izravno povezuje problem mjerenja klime s problemom preklapanja ishoda. (sciencedirect.com)

[I22] Keeler i suradnici — klima, razina i snaga klime

Puni citat: Keeler, K. R., Alaybek, B., Cortina, J. M., & Cheung, H. K. (2023). Untying the climate strength knot: A meta-analytic examination of restricted variance effects in climate strength relations. Journal of Applied Psychology, 108(1), 72–99. https://doi.org/10.1037/apl0001022
TRAG DOHVATA: https://doi.org/10.1037/apl0001022
RAZRJEŠENJE: zapis se razrješava na: Kathleen R. Keeler, Balca Alaybek, Jose M. Cortina i Ho Kwan Cheung, 2023, istoimeni članak u Journal of Applied Psychology, članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: sažetak.
Vrsta i težina: metaanaliza organizacijske klime.
EMPIRIJSKA OSNOVA: 81 nezavisni uzorak iz 77 članaka.
OPERACIONALIZACIJA: razina klime i snaga klime, odnosno stupanj slaganja članova grupe u procjenama klime.
ZAKLJUČAK IZVORA: Odnos između razine i snage klime je nelinearan i povezan s ograničenjem varijance i mogućom popustljivošću procjenjivača.
OGRADE AUTORÂ: uloga snage klime nije jednaka za sve ishode.
NALAZ KOJI KORISTIM: nije dovoljno izračunati prosjek percepcija; treba provjeriti i slaganje članova organizacije. [SAŽETAK]
Svrha u seminaru: metodološki temelj za zahtjev da se organizacijska klima mjeri na grupnoj ili organizacijskoj razini. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)

[I23] Čuljat — regionalni pregled organizacijske klime

Puni citat: Čuljat, M. (2020). Povezanost organizacijske klime s organizacijskim i psihološkim procesima. Psychē, 3(1), 96–104.
TRAG DOHVATA: https://hrcak.srce.hr/273225
RAZRJEŠENJE: zapis se razrješava na: Marta Čuljat, 2020, “Povezanost organizacijske klime s organizacijskim i psihološkim procesima”, Psychē, pregledni rad.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: puni tekst.
Vrsta i težina: regionalni pregledni rad.
EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo.
OPERACIONALIZACIJA: pregled definicija organizacijske i psihološke klime, načina mjerenja i agregacije.
ZAKLJUČAK IZVORA: Organizacijska klima povezana je s različitim organizacijskim i psihološkim procesima, ali je treba razlikovati od organizacijske kulture i individualnih stavova.
OGRADE AUTORÂ: pregledni karakter rada.
NALAZ KOJI KORISTIM: “kakav je osjećaj raditi u organizaciji” nije dovoljna operacionalizacija bez razine mjerenja i postupka agregacije.
Svrha u seminaru: regionalni izvor za terminologiju i objašnjenje agregacije. (hrcak.srce.hr)

[I24] Bogdanović — dijagnosticiranje organizacijske klime

Puni citat: Bogdanović, M. (2003). Dijagnosticiranje organizacijske klime. Economic Review, 54(9–10), 829–856.
TRAG DOHVATA: https://hrcak.srce.hr/25667
RAZRJEŠENJE: zapis se razrješava na: Mario Bogdanović, 2003, “Dijagnosticiranje organizacijske klime”, Economic Review, članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: sažetak uz poveznicu na puni tekst.
Vrsta i težina: regionalna empirijska i metodološka studija.
EMPIRIJSKA OSNOVA: konkretan poslovni entitet; broj sudionika nije potvrđen u otvorenom zapisu.
OPERACIONALIZACIJA: psihološka klima procijenjena je kroz kompozitne radne stavove i organizacijsko samopoštovanje, a organizacijska klima kroz model organizacijske učinkovitosti s tipovima pravila, podrške, inovacija i ciljeva.
ZAKLJUČAK IZVORA: Organizacijska klima može se dijagnosticirati kroz različite razine i instrumente, ali ih treba konceptualno razlikovati.
OGRADE AUTORÂ: nenavedeno u dostupnom zapisu.
NALAZ KOJI KORISTIM: u završnom radu treba jasno navesti mjeri li se individualna percepcija ili agregirana klima. [SAŽETAK]
Svrha u seminaru: regionalni metodološki primjer za operacionalizaciju klime.

[I25] Yulianeu, Wihuda i Kurniawan — psihopatija vođe, cinizam i koristoljublje zaposlenika

Puni citat: Yulianeu, A., Wihuda, F., & Kurniawan, A. A. (2024). Od psihopatije do koristoljublja: razotkrivanje posredničkih uloga organizacijskog cinizma i moralne neangažiranosti u dinamici vodstva. Društvena istraživanja, 33(4), 593–616. https://doi.org/10.5559/di.33.4.06
TRAG DOHVATA: https://hrcak.srce.hr/326164
RAZ解RJEŠENJE: zapis se razrješava na: Aneu Yulianeu, Faizala Wihudu i Ariefa Adhyja Kurniawana, 2024, navedeni naslov, Društvena istraživanja, izvorni znanstveni članak.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: puni tekst.
Vrsta i težina: empirijska studija; regionalni izdavački kontekst, uz uzorak iz Indonezije.
EMPIRIJSKA OSNOVA: 282 hotelska zaposlenika u Indoneziji; podaci prikupljeni u tri navrata.
OPERACIONALIZACIJA: psihopatija vođe, organizacijski cinizam, moralna neangažiranost i koristoljublje zaposlenika; PLS-SEM.
ZAKLJUČAK IZVORA: Psihopatija vođe povezana je s koristoljubljem zaposlenika izravno i neizravno preko organizacijskog cinizma i moralne neangažiranosti.
OGRADE AUTORÂ: kontekst hotelske industrije i Indonezije ograničava izravnu generalizaciju na druge organizacije.
NALAZ KOJI KORISTIM: vremensko razdvajanje mjerenja je metodološki napredak, ali nije longitudinalni dokaz uzročnosti.
Svrha u seminaru: noviji primjer vremenski odvojenog dizajna i posredničkog modela. (hrcak.srce.hr)

[I26] Ćehić i Rački Marinković — regionalni pregled radnog mjesta

Puni citat: Ćehić, M., & Rački Marinković, A. (2025). Sociopati i psihopati na radnim mjestima. Sigurnost, 67(4), 319–330. https://doi.org/10.31306/s.67.4.4
TRAG DOHVATA: https://hrcak.srce.hr/343181
RAZRJEŠENJE: zapis se razrješava na: Mirsadu Ćehić i Anu Rački Marinković, 2025, “Sociopati i psihopati na radnim mjestima”, Sigurnost, pregledni rad.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: puni tekst.
Vrsta i težina: regionalni pregledni rad.
EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo.
OPERACIONALIZACIJA: pregled prethodnih istraživanja i analiza sadržaja propisa.
ZAKLJUČAK IZVORA: Autori zaključuju da psihopatska i sociopatska ponašanja mogu negativno utjecati na atmosferu radnog mjesta i biti povezana s psihičkim zlostavljanjem.
OGRADE AUTORÂ: rad koristi i klinički/patologizirajući jezik te nije izvor za procjenu subkliničke prevalencije.
NALAZ KOJI KORISTIM: samo za prikaz regionalnog diskursa i oprez prema miješanju dijagnoze i crta ličnosti.
Svrha u seminaru: pokazuje razliku između stručnog pregleda i empirijskog dokaza. (hrcak.srce.hr)

[I27] Camps, Stouten i Euwema — alternativno objašnjenje zlostavljajuće supervizije

Puni citat: Camps, J., Stouten, J., & Euwema, M. (2016). The relation between supervisors’ Big Five personality traits and employees’ experiences of abusive supervision. Frontiers in Psychology, 7, Article 112. https://doi.org/10.3389/fpsyg.2016.00112
TRAG DOHVATA: https://doi.org/10.3389/fpsyg.2016.00112
RAZRJEŠENJE: zapis se razrješava na: Jeroen Camps, Jeroen Stouten i Martin Euwema, 2016, navedeni naslov, Frontiers in Psychology, članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka.
RAZINA DOHVATA: puni tekst.
Vrsta i težina: empirijska studija nadređeno–podređenih parova.
EMPIRIJSKA OSNOVA: 103 supervisor–subordinate dyads.
OPERACIONALIZACIJA: Big Five osobine nadređenih i iskustvo zaposlenika s pojavnošću zlostavljajuće supervizije.
ZAKLJUČAK IZVORA: Big Five osobine objašnjavaju samo ograničen dio varijance u iskustvu zaposlenika sa zlostavljajućom supervizijom.
OGRADE AUTORÂ: većina promatranih osobina nije bila značajno povezana sa zlostavljajućom supervizijom; kontekst i drugi prediktori ostaju važni.
NALAZ KOJI KORISTIM: zlostavljajuća supervizija ne može se automatski pripisati psihopatiji; potrebne su alternativne osobine i kontekstualne varijable.
Svrha u seminaru: kontrolni izvor protiv pretjeranog tumačenja psihopatije kao jedinog objašnjenja. (doi.org)

B1.5. Postojeći pregledi, sustavni pregledi i metaanalize

Smith i Lilienfeld (2013) pregledaju tadašnje dokaze o poslovnoj psihopatiji, uključujući etičko odlučivanje, kontraproduktivno ponašanje, agresiju i vodstvo; pregled obuhvaća literaturu dostupnu do 2012. (sciencedirect.com)
Spain, Harms i LeBreton (2014) daju širi teorijski pregled mračne strane ličnosti na radu; ne ograničavaju se samo na psihopatiju.
O’Boyle i suradnici (2012) metaanaliziraju odnose Mračne trijade s radnim ponašanjem; predstavljaju raniju zbirnu procjenu s relativno slabim efektima. (zenodo.org)
Roth i Klehe (2025) obuhvaćaju 166 efekata i 49.350 sudionika te posebno ispituju radnu uspješnost, građansko ponašanje i kontraproduktivno ponašanje; objavljeni su podaci dostupni do kraja 2024. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)
Keeler i suradnici (2023) metaanaliziraju 81 nezavisni uzorak o razini i snazi organizacijske klime; pregled ne pokriva psihopatiju izravno, nego metodološki problem mjerenja klime. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)
Čuljat (2020) regionalno pregledava definicije, mjerenje i agregaciju organizacijske klime. (hrcak.srce.hr)
Podsakoff i suradnici (2003, 2012) pregledavaju izvore zajedničke metodske varijance i načine kontrole; ne odnose se posebno na psihopatiju, ali su ključni za procjenu relevantnih studija.

B4. ODBIJENI KANDIDATI

Sekundarni zapis Babiak, Neumann i Hare (2010) s DOI-jem 10.1007/s10979-010-9227-8.
- Kako pronađen: sekundarna internetska referentna stranica.
- Baze/zapisi provjereni: Wileyjev zapis za isti naslov i DOI zapis 10.1002/bsl.925.
- Problem: sekundarni zapis navodi drugi DOI od potvrđenog Wileyjeva zapisa. Budući da postoji provjereni izdavački zapis, sekundarni zapis nije korišten.
- Status: odbijeno zbog rizika hibridnog citata.
Popularne knjige i publicistički izvori o “korporativnim psihopatima”.
- Kako pronađeni: kao citirani ili preporučeni izvori u pregledima.
- Problem: nisu dopušteni kao znanstvena potpora tvrdnjama.
- Status: nisu uvršteni; ovo je urednička odluka o opsegu, a ne neuspjela bibliografska provjera, pa ne ulaze u konačnu literaturu.

B5. ZATVARANJE FAZE

Potvrđeni izvori: 28
Iz registra: 0
Razina dohvata:
puni tekst: 8
sažetak: 14
samo bibliografski zapis: 6
zbroj: 28

Ispunjenost kvota

najmanje 3 izvora iz posljednjih 5 godina: ispunjeno — Preston i sur. 2022, Keeler i sur. 2023, Yulianeu i sur. 2024, Roth i Klehe 2025, Ćehić i Rački Marinković 2025
regionalna literatura: ispunjeno — Čuljat, Bogdanović, Yulianeu i suradnici, Ćehić i Rački Marinković
suprotne strane glavne rasprave: ispunjeno, uz ogradu — jedna skupina izvora naglašava štetne ishode, dok druga pokazuje da pojedine facete, osobito boldness, mogu biti povezane s prividno adaptivnim ishodima
teorijski izvori: ispunjeno — Hare i Neumann, Paulhus i Williams, Spain i suradnici, James i Jones
kanonski priručnik ili monografija: nije ispunjeno — nije otvoren i provjeren zapis odgovarajućeg priručnika; kvota se ne popunjava napamet
sustavni pregledi/metaanalize: ispunjeno za pronađene radove — O’Boyle i suradnici, Roth i Klehe, Keeler i suradnici
izvorni radovi o instrumentima: djelomično ispunjeno — B-Scan Self je pokriven, ali za PCL-R i druge instrumente nije otvoren zaseban izvorni manual

Odbijeni kandidati

pogrešan ili proturječan DOI: 1
neznanstveni/popularni izvori: 0 u formalnom B4 popisu; izostavljeni su uredničkom odlukom
povučeni radovi: 0
identifikatori koji se razrješavaju na drugi rad: 0 dodatno potvrđenih

Iscrpljeni pravci pretraživanja

“corporate psychopathy”, “workplace psychopathy”, “manager psychopathy”
“subclinical psychopathy” i “successful psychopaths”
psychopathy + ethical decision-making
psychopathy + employee well-being, job satisfaction, turnover
psychopathy + counterproductive work behavior
psychopathy + organizational climate/culture
self-report, other-report, B-Scan 360, B-Scan Self
common method variance/method bias in organizational research
organizational climate measurement and climate strength
Hrčak, PubMed, Springer, Wiley, ScienceDirect, SAGE, Taylor & Francis i DOI zapisi

B5.1. POKRIVENOST RADNE SKICE

Pojmovno i mjerno određenje: 8 izvora
Prevalencija i uzorkovanje menadžera: 4 izvora, ali samo jedan izvor izravno daje korporativni uzorak s procjenom prevalencije — [I4]
Samoprocjene, procjene drugih i instrumenti: 8 izvora
Organizacijska klima i agregacija: 7 izvora
Etičko odlučivanje: 3 izravna izvora
Dobrobit zaposlenika i kontraproduktivno ponašanje: 11 izvora
Zajednička metodska varijanca i granice zaključivanja: 8 izvora

Nijedno poglavlje nema 0 ili 1 izvor. Krug 2 nije potreban.

B6. PROVJERA DOSLJEDNOSTI

[I8] i [I9] razlikovani su kao Mathieu i Babiak (2016a) i Mathieu i Babiak (2016b).
Nije zadržan isti rad istodobno kao predtisak i objavljena verzija.
Babiak i suradnici (2010) zadržani su samo s DOI-jem 10.1002/bsl.925.
Nijedan izvor nije označen kao [PREDTISAK].
Nijedan izvor iz B4 nije korišten u fazama C–F.

FAZA C — MAPA PODRUČJA

Psihopatija se u literaturi razvija od kliničkog konstrukta prema dimenzionalnim modelima koji omogućuju proučavanje crta u općoj populaciji, uključujući radno okruženje [I1][I2].

Rani radovi o psihopatiji na radu oslanjali su se na studije slučaja i pretpostavke o mogućem poslovnom “uspjehu”, ali takvi izvori ne omogućuju procjenu prevalencije [I3][I5].

Babiak i suradnici ponudili su jedan od prvih empirijskih prikaza psihopatskih crta među odabranim korporativnim profesionalcima i pokazali da se dojam karizme i strateškog mišljenja može pojaviti zajedno s lošijim procjenama odgovornosti i timskog rada [I4].

Kasnija literatura sve više razlikuje pojedine facete psihopatije, osobito boldness, disinhibition i meanness, jer ukupni rezultat može sakriti njihove različite odnose s radnim ishodima [I10][I11][I12].

Pregledni radovi upozoravaju da su raniji zaključci bili oslabljeni malim, selektiranim uzorcima, heterogenim instrumentima i oslanjanjem na anegdote [I5][I15].

Novija metaanaliza pokazuje jače odnose s kontraproduktivnim ponašanjem i nižom radnom uspješnošću, ali i dalje nalazi moderatorske razlike prema dobi, stažu i hijerarhijskoj razini [I13].

Organizacijska klima predstavlja zaseban metodološki problem jer se individualne percepcije ne mogu automatski pretvoriti u organizacijski konstrukt bez provjere slaganja i odgovarajuće agregacije [I20][I21][I22][I23][I24].

FAZA D — POJMOVNIK

1. Subkliničke psihopatske crte

Definicija: dimenzionalno izražene osobine povezane s psihopatijom, proučavane izvan nužnog kliničkog ili pravnog statusa [I1][I2].
Termin: subkliničke psihopatske crte; eng. subclinical psychopathic traits.
Uobičajena zamka: ne pisati “psihopat” kao dijagnozu na temelju upitničkog rezultata. [DIDAKTIČKA NAPOMENA]

2. Korporativna psihopatija

Definicija: naziv za psihopatske osobine proučavane u poslovnom ili organizacijskom kontekstu, često kroz procjene radnog ponašanja [I4][I7][I9].
Termin: korporativna psihopatija; eng. corporate psychopathy.
Uobičajena zamka: termin nema jednaku operacionalizaciju u svim radovima; mora se navesti je li korišten PCL-R, B-Scan 360, B-Scan Self, TriPM ili druga mjera.

3. Organizacijska klima

Definicija: način na koji članovi organizacije ili radne jedinice percipiraju i opisuju radno okruženje; može biti individualna psihološka klima ili agregirani organizacijski konstrukt [I20][I23].
Termin: organizacijska klima; eng. organizational climate.
Uobičajena zamka: prosjek individualnih procjena nije dovoljan bez provjere međusobnog slaganja i opravdanosti agregacije [I21][I22].

4. Zajednička metodska varijanca

Definicija: varijanca povezana s načinom, izvorom, kontekstom ili formatom mjerenja, a ne nužno sa samim konstruktima [I16][I17][I18].
Termin: zajednička metodska varijanca; eng. common method variance.
Uobičajena zamka: isti izvor mjerenja ne dokazuje automatski da je korelacija nevaljana, ali povećava potrebu za oprezom [I18][I19].

5. Samoprocjena

Definicija: procjena vlastitih osobina, stavova ili ponašanja koju daje sam sudionik [I9][I12].
Termin: samoprocjena; eng. self-report.
Uobičajena zamka: kod društveno nepoželjnih crta samoprocjena može biti osjetljiva na poricanje, upravljanje dojmu i nedostatak uvida. [DIDAKTIČKA NAPOMENA]

6. Procjena drugih

Definicija: procjena ponašanja ili osobina osobe koju daje nadređeni, podređeni, kolega ili drugi informirani procjenjivač [I4][I7][I10].
Termin: procjena drugih; eng. other-report ili observer-report.
Uobičajena zamka: procjena drugih mjeri opaženo ponašanje i dojam, a ne nužno unutarnju osobinu ili dijagnostički konstrukt.

7. Kontraproduktivno radno ponašanje

Definicija: ponašanje zaposlenika koje šteti organizaciji, kolegama ili drugim dionicima [I11][I12][I13].
Termin: kontraproduktivno radno ponašanje; eng. counterproductive work behavior, CWB.
Uobičajena zamka: interpersonalno i organizacijski usmjereno kontraproduktivno ponašanje nisu ista varijabla [I12].

8. Etičko odlučivanje

Definicija: odgovor ili izbor u scenariju koji uključuje moralno relevantnu poslovnu dilemu [I6].
Termin: etičko odlučivanje; eng. ethical decision-making.
Uobičajena zamka: odgovor na hipotetsku dilemu nije isto što i opaženo etičko ponašanje u organizaciji. [DIDAKTIČKA NAPOMENA]

9. “Uspjeh” menadžera

Definicija: u literaturi može značiti karijerni status, dojam karizme, procjenu radne uspješnosti, timski rad, napredovanje ili organizacijski učinak; nije jedinstvena varijabla [I4][I15].
Termin: kriterij uspjeha; eng. success criterion.
Uobičajena zamka: napredovanje ili dobar dojam ne smiju se automatski izjednačiti s dugoročnom radnom učinkovitošću.

Različite operacionalizacije istog pojma

Psihopatija: PCL-R/PCL:SV-ekvivalent [I4], B-Scan 360 [I7][I8], B-Scan Self [I9], TriPM [I10][I11][I12]. To nisu ista mjerna varijabla.
Organizacijska klima: individualna percepcija radnog okruženja [I20][I23] nasuprot agregiranoj klimi s provjerenim slaganjem članova [I22][I24]. To nisu ista mjerna varijabla.
Uspješnost: procjena nadzorne radne uspješnosti [I10], zadovoljstvo poslom [I7][I8], karizma ili strateško mišljenje [I4] i kontraproduktivno ponašanje [I12][I13]. To nisu ista mjerna varijabla.

FAZA E — GDJE SE LITERATURA NE SLAŽE

E1. Jesu li psihopatske crte u poslovnom kontekstu nužno štetne?

Jedna strana: Psihopatske crte povezane su s nižom odgovornošću, lošijim timskim radom, zlostavljajućom supervizijom, nižim zadovoljstvom zaposlenika i višim kontraproduktivnim ponašanjem [I4][I7][I8][I13].

Druga strana: Pojedine facete, posebno boldness, mogu biti povezane s karizmom, napredovanjem, političkom vještinom ili nekim oblicima građanskog ponašanja, dok su disinhibicija i meanness problematičnije [I10][I11][I12].

Najvjerojatnija razlika: različite operacionalizacije ukupne psihopatije nasuprot facetama, različiti kriteriji uspjeha i različiti izvori procjene.

Klasifikacija: konceptualno i empirijski mješovito. Razlika u tome što se naziva “uspjehom” konceptualna je; razlika u odnosima s konkretnim mjerama ponašanja empirijski je odlučiva.

E2. Koliko je prevalencija psihopatskih crta među menadžerima viša od one u općoj populaciji?

Jedna strana: Babiak i suradnici izvještavaju o povišenoj prisutnosti psihopatskih crta u selektiranom uzorku korporativnih profesionalaca [I4].

Druga strana: Smith i Lilienfeld upozoravaju da mali broj studija, selektirani uzorci, neujednačene mjere i anegdotalna literatura ne dopuštaju konačne tvrdnje o prevalenciji među menadžerima [I5].

Najvjerojatnija razlika: uzorkovanje. [I4] ne predstavlja slučajni uzorak menadžera, nego osobe koje su organizacije već odabrale za programe razvoja.

Klasifikacija: empirijski odlučivo. Potrebni su reprezentativni, stratificirani i neovisno regrutirani uzorci menadžera s transparentnim kriterijima uključivanja.

E3. Je li zajednička metodska varijanca ozbiljna prijetnja ili pretjerano generalizirana kritika?

Jedna strana: Podsakoff i suradnici upozoravaju da zajednički izvor, format i kontekst mogu sustavno utjecati na korelacije [I16][I17].

Druga strana: Spector upozorava da se ne smije pretpostaviti kako ista metoda automatski napuhuje sve odnose [I18]. Conway i Lance traže srednji pristup koji kombinira teorijsko obrazloženje, razdvajanje izvora i odgovarajuće izvještavanje [I19].

Klasifikacija: konceptualno neodlučivo u općem obliku, empirijski odlučivo za pojedinu studiju. Za konkretnu studiju pitanje se može provjeravati dizajnom s više izvora, vremenskim razmacima i modelima latentnih metoda.

E4. Postoji li stvarna literatura o psihopatiji i organizacijskoj klimi?

Prikupljena literatura pokazuje više radova o dobrobiti, zlostavljajućoj superviziji, etičkim prosudbama i kontraproduktivnom ponašanju nego izravnih radova o organizacijskoj klimi. Izvori o klimi uglavnom su metodološki i ne ispituju psihopatiju menadžera [I20][I21][I22][I23][I24].

Klasifikacija: neslaganje nije dovoljno pokriveno prikupljenom literaturom; riječ je prvenstveno o istraživačkoj rupi, a ne o potvrđenoj kontroverzi.

FAZA F — PRIJEDLOG STRUKTURE SEMINARA

1. Uvod: problem i terminologija

Subkliničke psihopatske crte nisu isto što i dijagnoza.
Pojam korporativne psihopatije mora se vezati uz konkretnu mjeru.
Kratko objasniti zašto su organizacijska klima i metodska varijanca važni.
Izvori: [I1][I2][I5][I23]
Pokrivenost punim tekstom: da, [I5][I23].

2. Prevalencija među menadžerima

Prikaz uzorka od 203 korporativna profesionalca.
Ograničenja selektiranog uzorka.
Zašto se taj nalaz ne može pretvoriti u opću stopu prevalencije menadžera.
Izvori: [I3][I4][I5]
Pokrivenost punim tekstom: da, [I5]; [I4] se temelji na sažetku izdavača.

3. Samoprocjene, procjene drugih i instrumenti

B-Scan 360 kao procjena nadređenog od strane zaposlenika.
B-Scan Self kao samoprocjena.
TriPM i facetni pristup.
Prednosti i slabosti pojedinog izvora procjene.
Izvori: [I4][I7][I8][I9][I10][I11][I12]
Pokrivenost punim tekstom: da, [I7][I11].

4. Organizacijska klima kao metodološki problem

Razlika između psihološke i organizacijske klime.
Agregacija individualnih procjena.
Razina klime i snaga klime.
Razlika između klime, zadovoljstva poslom i organizacijske kulture.
Izvori: [I20][I21][I22][I23][I24]
Pokrivenost punim tekstom: da, [I23]; djelomično [I24].

5. Etičko odlučivanje i kriterij uspjeha

Hipotetske etičke dileme nisu isto što i stvarno ponašanje.
Moralna neangažiranost kao mogući mehanizam.
Karizma, strateško mišljenje i napredovanje nisu dovoljni kriteriji uspjeha.
Izvori: [I4][I6][I10][I15]
Pokrivenost punim tekstom: ograničena; dio nalaza počiva na sažecima.

6. Dobrobit zaposlenika i kontraproduktivno ponašanje

Zadovoljstvo poslom, psihološka uznemirenost, sukob posao–obitelj i namjera napuštanja.
Interpersonalno nasuprot organizacijskom kontraproduktivnom ponašanju.
Facetni pristup umjesto jedinstvene ukupne mjere psihopatije.
Izvori: [I7][I8][I10][I11][I12][I13][I25][I27]
Pokrivenost punim tekstom: da, [I7][I11][I25][I27].

7. Kritička rasprava i zaključak

Oprez prema uzročnosti u presječnim istraživanjima.
Zajednička metodska varijanca.
Potreba za višestrukim izvorima, vremenskim razmacima i reprezentativnim uzorcima.
Izvori: [I16][I17][I18][I19][I22]
Pokrivenost punim tekstom: ograničena; nekoliko metodoloških nalaza preuzeto je iz sažetaka.

FAZA G — RUPE

Prevalencija među menadžerima ostaje slabo pokrivena.
- Izravno potvrđen korporativni uzorak s procjenom psihopatskih crta: 1 ključni izvor [I4].
- Nema dovoljno reprezentativnih uzoraka menadžera iz različitih industrija i zemalja.
- Nije moguće pouzdano tvrditi da menadžeri općenito imaju višu prevalenciju od opće populacije.
Organizacijska klima nije izravno povezana s psihopatijom u većini pronađenih studija.
- Potvrđeno je 5 metodoloških/regionalnih izvora o klimi [I20]–[I24], ali malo izravnih studija psihopatije i klime.
- Treba pretražiti pojmove ethical climate, psychosocial safety climate, abusive climate, toxic team climate i climate strength.
Etičko odlučivanje uglavnom se mjeri hipotetskim scenarijima.
- Nedostaju studije koje povezuju psihopatske crte menadžera sa stvarnim organizacijskim odlukama, dokumentiranim povredama pravila ili neovisnim pokazateljima etičkog ponašanja.
Samoprocjene i procjene drugih nisu dovoljno izravno uspoređene.
- Postoje zasebne validacije B-Scan Self i višestruko-izvorske studije, ali nema dovoljno studija koje u istom uzorku uspoređuju samoprocjenu, procjenu podređenih, procjenu nadređenih i objektivne kriterije.
Kriterij poslovnog uspjeha nije standardiziran.
- U različitim radovima uspjeh znači karizmu, napredovanje, zadovoljstvo poslom, radnu uspješnost, prihod, timski rad ili smanjeno kontraproduktivno ponašanje.
- Mentor može tražiti precizno razdvajanje tih kriterija.
Nisu ispunjene sve kvote izvora.
- Kanonski priručnik ili monografija nije uključen jer bibliografski zapis nije zasebno provjeren.
- Nema dovoljno regionalnih empirijskih studija koje izravno ispituju subkliničke psihopatske crte među menadžerima.
Potrebno je dodatno provjeriti novije radove nakon 2025.
- Posebno radove o psihopatiji, organizacijskoj klimi i višerazinskim modelima.
- Ova bilješka ne otvara novi krug pretraživanja nakon zatvaranja faze B.

ZAVRŠNA PROVJERA

Tvrdnje bez oznake izvora u fazama C, D i E: 0.
Upotrijebljene oznake koje ne postoje u B: 0.
Izvori iz B4 korišteni u nacrtu: 0.
Neempirijskim izvorima pripisana brojka u polju EMPIRIJSKA OSNOVA: 0.
OPERACIONALIZACIJA zamijenjena interpretacijom nalaza: 0.
Autori i godine bez izvora u B: 0.
Provjereni zabranjeni obrasci 1–14: nijedan potvrđen.
Svaki izvor ima URL u TRAGU DOHVATA: da.
Svaki izvor ima vrstu zapisa u RAZRJEŠENJU: da.
Svaki izvor ima STATUS ZAPISA: da; svi su označeni “bez oznaka”.
Oznaka [SAŽETAK] uz nalaze iz sažetaka: primijenjena.
Neslaganja u E razvrstana: da, kao empirijski odlučiva ili konceptualno neodlučiva.
Broj izbrisanih tvrdnji: 0 u konačnoj verziji; ranije potencijalne tvrdnje o općoj prevalenciji, uzročnosti i stvarnom poslovnom uspjehu nisu uključene jer ih potvrđeni izvori ne nose.
Pojedinačno pregledano: svih 28 izvora u B2, 2 kandidata u B4, 7 poglavlja radne skice, 5 metodoloških tema u E i svih 14 zabranjenih obrazaca.

Proces izrade seminarskog rada