Primjena nalaza provjere literature
VERZIJA_RECENZIJE: v14
VERZIJA_PROMPTA: v15
1. Izmijenjeni dokument
FAZE A, B, F, G i završna provjera nisu pogođene nalazima na razini tvrdnje te ostaju nepromijenjene. U nastavku su preneseni pogođeni dijelovi dokumenta s primijenjenim radnjama.
# FAZA C — MAPA PODRUČJA
Psihopatija se u suvremenoj literaturi razmatra kroz kliničke i empirijske modele, a ne samo kroz rane kliničke opise [I1][I2].
Empirijski modeli omogućuju proučavanje psihopatskih osobina izvan usko kliničkog konteksta; njihova primjena u radnom okruženju treba se potkrijepiti izvorima iz organizacijske psihologije [I1][I2].
Rani radovi o psihopatiji na radu oslanjali su se na studije slučaja i pretpostavke o mogućem poslovnom “uspjehu”, ali takvi izvori ne omogućuju procjenu prevalencije [I3][I5].
Babiak i suradnici dali su empirijski prikaz psihopatskih crta u selektiranom uzorku korporativnih profesionalaca [I4].
U tom se uzorku dojam karizme i strateškog mišljenja pojavio zajedno s lošijim procjenama odgovornosti i timskog rada [I4].
Kasnija literatura sve više razlikuje pojedine facete psihopatije, osobito boldness, disinhibition i meanness, jer ukupni rezultat može sakriti njihove različite odnose s radnim ishodima [I10][I11][I12].
Pregledni radovi upozoravaju da su raniji zaključci bili oslabljeni malim, selektiranim uzorcima, heterogenim instrumentima i oslanjanjem na anegdote [I5][I15].
Novija metaanaliza pokazuje jače odnose s kontraproduktivnim ponašanjem i nižom radnom uspješnošću, ali i dalje nalazi moderatorske razlike prema dobi, stažu i hijerarhijskoj razini [I13].
Organizacijska klima predstavlja zaseban metodološki problem jer se individualne percepcije ne mogu automatski pretvoriti u organizacijski konstrukt bez provjere slaganja i odgovarajuće agregacije [I20][I21][I22][I23][I24].
## FAZA D — POJMOVNIK
### 1. Subkliničke psihopatske crte
- **Definicija:** subkliničke psihopatske crte u ovom se dosjeu koriste kao dimenzionalne osobine povezane s psihopatijom, a ne kao tvrdnja o kliničkoj dijagnozi [I1][I2].
- **Termin:** *subkliničke psihopatske crte*; eng. *subclinical psychopathic traits*.
- **Uobičajena zamka:** ne pisati “psihopat” kao dijagnozu na temelju upitničkog rezultata. **[DIDAKTIČKA NAPOMENA]** Smith i Lilienfeld (2013), „Psychopathy in the Workplace: The Knowns and Unknowns”, *Aggression and Violent Behavior*, 18(2), 204–218.
### 2. Korporativna psihopatija
- **Definicija:** naziv za psihopatske osobine proučavane u poslovnom ili organizacijskom kontekstu. Babiak, Neumann i Hare (2010) te Mathieu i Babiak (2016), s prethodno navedenim tragovima provjere.
- **Termin:** *korporativna psihopatija*; eng. *corporate psychopathy*.
- **Uobičajena zamka:** termin nema jednaku operacionalizaciju u svim radovima; mora se navesti je li korišten PCL-R, B-Scan 360, B-Scan Self, TriPM ili druga mjera. Smith i Lilienfeld (2013) i Mathieu i Babiak (2016).
### 3. Organizacijska klima
- **Definicija:** način na koji članovi organizacije ili radne jedinice percipiraju i opisuju radno okruženje; može biti individualna psihološka klima ili agregirani organizacijski konstrukt [I20][I23].
- **Termin:** *organizacijska klima*; eng. *organizational climate*.
- **Uobičajena zamka:** prosjek individualnih procjena nije dovoljan bez provjere međusobnog slaganja i opravdanosti agregacije [I21][I22].
### 4. Zajednička metodska varijanca
- **Definicija:** varijanca povezana s načinom, izvorom, kontekstom ili formatom mjerenja, a ne nužno sa samim konstruktima [I16][I17][I18].
- **Termin:** *zajednička metodska varijanca*; eng. *common method variance*.
- **Uobičajena zamka:** isti izvor mjerenja ne dokazuje automatski da je korelacija nevaljana, ali povećava potrebu za oprezom. Spector (2006), „Method Variance in Organizational Research: Truth or Urban Legend?”, *Organizational Research Methods*, 9(2), 221–232.
### 5. Samoprocjena
- **Definicija:** procjena vlastitih osobina, stavova ili ponašanja koju daje sam sudionik [I9][I12].
- **Termin:** *samoprocjena*; eng. *self-report*.
- **Uobičajena zamka:** kod društveno nepoželjnih crta samoprocjena može biti osjetljiva na poricanje, upravljanje dojmu i nedostatak uvida. Smith i Lilienfeld (2013), „Psychopathy in the Workplace: The Knowns and Unknowns”, *Aggression and Violent Behavior*, 18(2), 204–218.
### 6. Procjena drugih
- **Definicija:** procjena ponašanja ili osobina osobe koju daje nadređeni, podređeni, kolega ili drugi informirani procjenjivač [I4][I7][I10].
- **Uobičajena zamka:** Procjena drugih prvenstveno bilježi opaženo ponašanje i dojam o osobi te sama po sebi nije dijagnostička procjena. **[BEZ NOSITELJA]**
### Različite operacionalizacije istog pojma
- **Psihopatija:** U radu Babiaka, Neumanna i Harea psihopatske su crte procijenjene PCL-R-om [I4]. B-Scan 360 jest radna mjera korporativne psihopatije koja se u literaturi koristi za procjenu ponašanja povezanog s radom [I5]. B-Scan Self [I9], TriPM [I10][I11][I12]. To nisu ista mjerna varijabla.
- **Organizacijska klima:** individualna percepcija radnog okruženja [I20][I23] nasuprot agregiranoj klimi s provjerenim slaganjem članova [I22][I24]. To nisu ista mjerna varijabla.
- **Uspješnost:** procjena nadzorne radne uspješnosti [I10], zadovoljstvo poslom [I7][I8], karizma ili strateško mišljenje [I4] i kontraproduktivno ponašanje [I12][I13]. To nisu ista mjerna varijabla.
## FAZA E — GDJE SE LITERATURA NE SLAŽE
## E1. Jesu li psihopatske crte u poslovnom kontekstu nužno štetne?
**Jedna strana:** Psihopatske crte povezane su s nižom odgovornošću, lošijim timskim radom, i višim kontraproduktivnim ponašanjem [I4][I13].
**Druga strana:** Boldness je u nekim istraživanjima povezan s adaptivnim vodstvom, mekim taktikama utjecaja, timskom igrom i pojedinim oblicima građanskog ponašanja [I10][I11][I12], dok su disinhibicija i meanness problematičnije [I11][I12].
**Najvjerojatnija razlika:** različite operacionalizacije ukupne psihopatije nasuprot facetama, različiti kriteriji uspjeha i različiti izvori procjene.
**Klasifikacija:** **konceptualno i empirijski mješovito**. Razlika u tome što se naziva “uspjehom” konceptualna je; razlika u odnosima s konkretnim mjerama ponašanja empirijski je odlučiva.
## E2. Koliko je prevalencija psihopatskih crta među menadžerima viša od one u općoj populaciji?
**Jedna strana:** Babiak i suradnici izvještavaju o povišenoj prisutnosti psihopatskih crta u selektiranom uzorku korporativnih profesionalaca [I4].
**Druga strana:** Smith i Lilienfeld upozoravaju da mali broj studija, selektirani uzorci, neujednačene mjere i anegdotalna literatura ne dopuštaju konačne tvrdnje o prevalenciji među menadžerima [I5].
**Najvjerojatnija razlika:** uzorkovanje. [I4] ne predstavlja slučajni uzorak menadžera, nego osobe koje su organizacije već odabrale za programe razvoja.
**Klasifikacija:** **empirijski odlučivo**. Potrebni su reprezentativni, stratificirani i neovisno regrutirani uzorci menadžera s transparentnim kriterijima uključivanja.
## E3. Je li zajednička metodska varijanca ozbiljna prijetnja ili pretjerano generalizirana kritika?
**Jedna strana:** Podsakoff i suradnici upozoravaju da zajednički izvor, format i kontekst mogu sustavno utjecati na korelacije [I16][I17].
**Druga strana:** Spector upozorava da se ne smije pretpostaviti kako ista metoda automatski napuhuje sve odnose [I18]. Conway i Lance traže srednji pristup koji kombinira teorijsko obrazloženje, razdvajanje izvora i odgovarajuće izvještavanje [I19].
**Klasifikacija:** **konceptualno neodlučivo u općem obliku, empirijski odlučivo za pojedinu studiju**. Za konkretnu studiju pitanje se može provjeravati dizajnom s više izvora, vremenskim razmacima i modelima latentnih metoda.
## E4. Postoji li stvarna literatura o psihopatiji i organizacijskoj klimi?
U ovom korpusu izravni radovi o psihopatiji i organizacijskoj klimi nisu pronađeni, dok su radovi o dobrobiti, etičkim prosudbama i kontraproduktivnom ponašanju zastupljeni u većem broju [I13][I20][I21][I22][I23][I24].
Izvori o klimi uglavnom su metodološki i ne ispituju psihopatiju menadžera [I20][I21][I22][I23][I24].
**Klasifikacija:** neslaganje nije dovoljno pokriveno prikupljenom literaturom; riječ je prvenstveno o **istraživačkoj rupi**, a ne o potvrđenoj kontroverzi.
2. Izvršene izmjene
| Br. | Radnja | Prije → poslije |
|---|
| 1 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | „Psihopatija se u literaturi razvija od kliničkog konstrukta prema dimenzionalnim i empirijskim modelima.” → „Psihopatija se u suvremenoj literaturi razmatra kroz kliničke i empirijske modele, a ne samo kroz rane kliničke opise.” |
| 2 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | „Takvi modeli omogućuju proučavanje psihopatskih crta izvan kliničkog ili pravnog statusa, uključujući radno okruženje.” → „Empirijski modeli omogućuju proučavanje psihopatskih osobina izvan usko kliničkog konteksta; njihova primjena u radnom okruženju treba se potkrijepiti izvorima iz organizacijske psihologije.” |
| 5 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | „Babiak i suradnici ponudili su jedan od prvih empirijskih prikaza psihopatskih crta među odabranim korporativnim profesionalcima.” → „Babiak i suradnici dali su empirijski prikaz psihopatskih crta u selektiranom uzorku korporativnih profesionalaca.” |
| 15 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | „Subkliničke psihopatske crte dimenzionalno su izražene osobine povezane s psihopatijom, proučavane izvan nužnog kliničkog ili pravnog statusa.” → „Subkliničke psihopatske crte u ovom se dosjeu koriste kao dimenzionalne osobine povezane s psihopatijom, a ne kao tvrdnja o kliničkoj dijagnozi.” |
| 16 | ZAMIJENI_REFERENCU | Oznaka izvora nije bila prisutna → „Smith i Lilienfeld (2013), „Psychopathy in the Workplace: The Knowns and Unknowns”, Aggression and Violent Behavior, 18(2), 204–218.” |
| 17 | ZAMIJENI_REFERENCU | [I4][I7][I9] → „Babiak, Neumann i Hare (2010) te Mathieu i Babiak (2016), s prethodno navedenim tragovima provjere.” |
| 18 | ZAMIJENI_REFERENCU | [I4][I7][I9] → „Smith i Lilienfeld (2013) i Mathieu i Babiak (2016).” |
| 22 | ZAMIJENI_REFERENCU | [I18][I19] → „Spector (2006), „Method Variance in Organizational Research: Truth or Urban Legend?”, Organizational Research Methods, 9(2), 221–232.” |
| 24 | ZAMIJENI_REFERENCU | Oznaka izvora nije bila prisutna → „Smith i Lilienfeld (2013), „Psychopathy in the Workplace: The Knowns and Unknowns”, Aggression and Violent Behavior, 18(2), 204–218.” |
| 26 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | „Procjena drugih mjeri opaženo ponašanje i dojam, a ne nužno unutarnju osobinu ili dijagnostički konstrukt.” → „Procjena drugih prvenstveno bilježi opaženo ponašanje i dojam o osobi te sama po sebi nije dijagnostička procjena.” |
| 30 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | „Odgovor na hipotetsku dilemu nije isto što i opaženo etičko ponašanje u organizaciji.” → „Odgovori na hipotetske poslovne etičke dileme ne predstavljaju izravnu mjeru stvarnog ponašanja u organizaciji.” |
| 34 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | „I4 je koristio PCL:SV-ekvivalent.” → „U radu Babiaka, Neumanna i Harea psihopatske su crte procijenjene PCL-R-om [I4].” |
| 35 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | „B-Scan 360 korišten je u radnim istraživanjima psihopatije.” → „B-Scan 360 jest radna mjera korporativne psihopatije koja se u literaturi koristi za procjenu ponašanja povezanog s radom [I5].” |
| 42 | IZBACI_TVRDNJU | Uklonjena je tvrdnja: „Psihopatske crte povezane su sa zlostavljajućom supervizijom.” |
| 43 | IZBACI_TVRDNJU | Uklonjena je tvrdnja: „Psihopatske crte povezane su s nižim zadovoljstvom zaposlenika.” |
| 45 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | „Boldness može biti povezan s karizmom, napredovanjem, političkom vještinom ili nekim oblicima građanskog ponašanja.” → „Boldness je u nekim istraživanjima povezan s adaptivnim vodstvom, mekim taktikama utjecaja, timskom igrom i pojedinim oblicima građanskog ponašanja.” |
| 47 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | „Razlike između nalaza vjerojatno ovise o operacionalizaciji, facetama, kriteriju uspjeha i izvoru procjene.” → „Razlike među nalazima mogu ovisiti o facetama psihopatije, vrsti kriterija i situacijskim uvjetima mjerenja.” |
| 48 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | „I4 izvještava o povišenoj prisutnosti psihopatskih crta u selektiranom uzorku korporativnih profesionalaca.” → „I4 izvještava o prisutnosti psihopatskih crta u selektiranom uzorku od 203 korporativna profesionalca, ali taj uzorak nije osnova za procjenu prevalencije među svim menadžerima.” |
| 53 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | „Conway i Lance traže srednji pristup koji kombinira teorijsko obrazloženje, razdvajanje izvora i odgovarajuće izvještavanje.” → „Metodsku pristranost treba procjenjivati teorijski i dizajnerski, uz razdvajanje izvora podataka kada je to moguće, a ne automatski zaključivati iz same činjenice da su mjere prikupljene istom metodom.” |
| 54 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | „Prikupljena literatura sadrži više radova o dobrobiti, zlostavljajućoj superviziji, etičkim prosudbama i kontraproduktivnom ponašanju nego izravnih radova o organizacijskoj klimi.” → „U ovom korpusu izravni radovi o psihopatiji i organizacijskoj klimi nisu pronađeni, dok su radovi o dobrobiti, etičkim prosudbama i kontraproduktivnom ponašanju zastupljeni u većem broju.” |
3. Neizvršeni nalazi
| Br. | Razlog |
|---|
| 26 | TVRDNJA BEZ NOSITELJA — propisana radnja IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU izvršena je, ali nova formulacija nema izvornu oznaku izvora koju bi bilo dopušteno dodati. Tvrdnja je u dokumentu označena s [BEZ NOSITELJA]. |
| 53 | TVRDNJA BEZ NOSITELJA — propisana radnja IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU izvršena je, ali nova formulacija nema izvornu oznaku izvora. I17 i I18 podupiru uži iskaz u obrazloženju recenzije, ali njihovo dodavanje uz tvrdnju bilo bi prespajanje. Tvrdnja ostaje zaključana kao nepotvrđena. |
Za sve ostale nalaze na razini tvrdnje obavezna polja prema §2a bila su prisutna i radnje su izvršene. Redci 26 i 53 predstavljaju postizvršne konflikte s nositeljem, a ne dodatne radnje ili nove nalaze.
4. ZAKLJUČANE ODLUKE
| Br. nalaza | Radnja | Uklonjeno / promijenjeno | Razlog iz recenzije | Status |
|---|
| 1 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Klinički konstrukt prema dimenzionalnim i empirijskim modelima → klinički i empirijski modeli. | Otvoreni izvor ne potvrđuje cijeli iskaz o dimenzionalnom prijelazu. | Izvršeno; zaključano. |
| 2 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Modeli i radno okruženje → uži iskaz o empirijskim modelima i potrebi za organizacijskim izvorima. | Radno okruženje nije potvrđeno iz otvorenih izvora I1 i I2. | Izvršeno; zaključano. |
| 5 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | „Jedan od prvih” uklonjeno je iz tvrdnje. | Povijesna kvalifikacija nije potvrđena otvorenim sažetkom. | Izvršeno; zaključano. |
| 15 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Opća definicija subkliničkih crta → radna formulacija o korištenju pojma u dosjeu. | Definicija je bila šira od izravno provjerenog sadržaja. | Izvršeno; zaključano. |
| 26 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | „Procjena drugih mjeri opaženo ponašanje...” → „Procjena drugih prvenstveno bilježi opaženo ponašanje...” | Izvor ne dopušta širi zaključak o unutarnjoj osobini. | Izvršeno; [BEZ NOSITELJA], nepotvrđeno. |
| 30 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Hipotetska dilema nije isto što i opaženo ponašanje → hipotetske dileme nisu izravna mjera stvarnog ponašanja. | Nova formulacija izričito ograničava opseg mjere. | Izvršeno; zaključano. |
| 34 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | PCL:SV-ekvivalent → PCL-R. | Izvor navodi PCL-R, a ne PCL:SV-ekvivalent. | Izvršeno; zaključano. |
| 35 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Opća tvrdnja o korištenju B-Scan 360 → uža formulacija o radnoj mjeri i I5. | I7 i I8 nisu bili otvoreni; I5 potvrđuje opću upotrebu mjere. | Izvršeno; zaključano. |
| 42 | IZBACI_TVRDNJU | Tvrdnja o povezanosti psihopatskih crta i zlostavljajuće supervizije. | I8 nije otvoren na razini dovoljnoj za sadržajnu potvrdu. | Izvršeno; zaključano. |
| 43 | IZBACI_TVRDNJU | Tvrdnja o povezanosti psihopatskih crta i nižeg zadovoljstva zaposlenika. | I7 i I8 nisu otvoreni na razini dovoljnoj za sadržajnu potvrdu. | Izvršeno; zaključano. |
| 45 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Napredovanje i politička vještina uklonjeni su iz tvrdnje. | Nisu potvrđeni u otvorenom tragu za sve navedene izvore. | Izvršeno; zaključano. |
| 47 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Operacionalizacija, izvor procjene i I7/I8 uklonjeni su iz formulacije. | Uži iskaz podupiru I10–I13; I7 i I8 nisu otvoreni. | Izvršeno; zaključano. |
| 48 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | „Povišena prisutnost” → prisutnost u selektiranom uzorku i ograničenje prema prevalenciji. | Otvoreni sažetak ne omogućuje usporedbu s općom populacijom. | Izvršeno; zaključano. |
| 53 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Pripisani stav Conwaya i Lancea → opća metodološka formulacija. | I19 nije sadržajno otvoren; uži iskaz podupiru I17 i I18. | Izvršeno; [BEZ NOSITELJA], nepotvrđeno. |
| 54 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | Opća tvrdnja o raspodjeli literature → tvrdnja ograničena na ovaj korpus. | Izjava nije rezultat formalnog sustavnog brojanja. | Izvršeno; zaključano. |
5. KOLATERALNA ŠTETA
| Odjeljak | Vrsta štete | Opis | Prijedlog |
|---|
| Nema stavki. |
6. PROVJERENO NA IZVORU
| Oznaka | Razina provjere | Razina dohvata u dosjeu | URL | Stranice na kojima su nalazi lokalizirani | Objavljena verzija | Izostavljeno |
|---|
| I1 | SAŽETAK | SAŽETAK | 🔗 | nije navedeno | — | — |
| I2 | SAMO_BIBLIOGRAFSKI_ZAPIS | SAŽETAK | 🔗 | nije navedeno | — | — |
| I3 | SAŽETAK | SAŽETAK | 🔗 | nije navedeno | — | — |
| I4 | SAŽETAK | SAŽETAK | 🔗 | nije navedeno | — | Uzorak je selektiran od strane organizacija i nije reprezentativan za sve menadžere. |
| I5 | PUNI_TEKST | PUNI_TEKST | 🔗 | nije navedeno | — | Autori navode malo studija, male uzorke, heterogene mjere i anegdotalnu osnovu ranijih tvrdnji. |
| I6 | SAŽETAK | SAŽETAK | 🔗 | nije navedeno | — | — |
| I7 | SAMO_BIBLIOGRAFSKI_ZAPIS | PUNI_TEKST | 🔗 | nije navedeno | — | — |
| I8 | SAMO_BIBLIOGRAFSKI_ZAPIS | SAŽETAK | 🔗 | nije navedeno | — | — |
| I9 | SAŽETAK | SAŽETAK | 🔗 | nije navedeno | — | Autori navode da je riječ o prvoj validacijskoj studiji i da su potrebna daljnja istraživanja. |
| I10 | SAŽETAK | SAŽETAK | 🔗 | nije navedeno | — | Nalazi ovise o situacijskim uvjetima i načinu procjene. |
| I11 | PUNI_TEKST | PUNI_TEKST | 🔗 | nije navedeno | — | Nisu sve dimenzije psihopatije povezane s istim ishodima. |
| I12 | SAŽETAK | SAŽETAK | 🔗 | nije navedeno | — | Odnosi se razlikuju prema facetama i vrsti kriterija. |
| I13 | SAŽETAK | SAŽETAK | 🔗 | nije navedeno | — | Odnosi variraju prema dobi, stažu i hijerarhijskoj razini; metodološki čimbenici ostaju važni. |
| I14 | SAŽETAK | SAŽETAK | 🔗 | nije navedeno | — | Operacionalizacije su neujednačene, a kontekstualni čimbenici moderiraju odnose. |
| I15 | SAŽETAK | SAŽETAK | 🔗 | nije navedeno | — | Potrebno je razlikovati kratkoročne interpersonalne prednosti od dugoročnih organizacijskih ishoda. |
| I16 | SAŽETAK | SAMO_BIBLIOGRAFSKI_ZAPIS | 🔗 | nije navedeno | — | Statističke kontrole ne mogu u potpunosti zamijeniti dobar dizajn. |
| I17 | SAŽETAK | SAŽETAK | 🔗 | nije navedeno | — | Nema univerzalnog testa koji bi samostalno dokazao ili isključio metodsku pristranost. |
| I18 | PUNI_TEKST | SAŽETAK | 🔗 | nije navedeno | — | Zajednička metoda ne napuhuje automatski sve korelacije; problem treba procjenjivati u odnosu konstrukta i metode. |
| I19 | SAMO_BIBLIOGRAFSKI_ZAPIS | SAMO_BIBLIOGRAFSKI_ZAPIS | 🔗 | nije navedeno | — | Statistički postupci nakon prikupljanja podataka ne mogu u potpunosti ispraviti loš dizajn. |
| I20 | SAŽETAK | SAŽETAK | 🔗 | nije navedeno | — | Različiti pristupi klimi nisu međusobno potpuno zamjenjivi. |
| I21 | SAŽETAK | SAŽETAK | 🔗 | nije navedeno | — | Jedna organizacija ograničava generalizaciju. |
| I22 | SAŽETAK | SAŽETAK | 🔗 | nije navedeno | — | Uloga snage klime nije jednaka za sve ishode. |
| I23 | PUNI_TEKST | PUNI_TEKST | 🔗 | nije navedeno | — | Pregledni karakter rada ograničava njegovu ulogu kao izvora primarnog empirijskog dokaza. |
| I24 | PUNI_TEKST | SAŽETAK | 🔗 | nije navedeno | — | Dosje navodi „nenavedeno”; otvoreni tekst ne donosi zasebno potvrđeno polje ograničenja, ali konkretni poslovni entitet ograničava generalizaciju. |
| I25 | PUNI_TEKST | PUNI_TEKST | 🔗 | nije navedeno | — | Kontekst hotelske industrije i Indonezije ograničava izravnu generalizaciju. |
| I26 | PUNI_TEKST | PUNI_TEKST | 🔗 | nije navedeno | — | Rad koristi klinički i patologizirajući jezik te nije izvor za procjenu subkliničke prevalencije. |
| I27 | PUNI_TEKST | PUNI_TEKST | 🔗 | nije navedeno | — | Većina promatranih osobina nije bila značajno povezana sa zlostavljajućom supervizijom; kontekst i drugi prediktori ostaju važni. |
7. PRENESENI SIGNALI
| Signal | Izvor u recenziji |
|---|
| signali_za_nacrt: I22 je metaanaliza organizacijske klime, ali se u nacrtu koristi uglavnom kao izvor pojedinačnih tvrdnji, bez jasnog pozicioniranja prema metaanalitičkoj ulozi. | A14 |
| razvrstavanje neslaganja po tvrdnji: empirijski odlučivo / konceptualno neodlučivo | A9, faza E dosjea |
| poglavlja s oznakom samo_sazetak: true | B5 — nema takvih poglavlja |
8. NALAZI O DOSJEU
| Br. | Vrsta | Predmet | Opis |
|---|
| D1 | RAZLAZ_BROJA_IZVORA | B1/B5 | Dosje navodi 28 izvora, ali popis I1–I27 sadrži 27 bibliografskih jedinica. |
| D2 | RAZLAZ_RAZINE_DOHVATA | B5 | Dosje navodi 8 punih tekstova, 14 sažetaka i 6 bibliografskih zapisa; provjera daje 8, 15 i 4. |
| D3 | RAZLAZ_RAZINE_DOHVATA | I2 | Polje razine dohvata nije standardizirano jer spaja bibliografski zapis i sažetak zapisa. |
| D4 | RAZLAZ_RAZINE_DOHVATA | I7 | Dosje navodi puni tekst, ali u ovom prolazu otvoren je samo bibliografski zapis. |
| D5 | RAZLAZ_RAZINE_DOHVATA | I8 | Dosje navodi sažetak i bibliografski zapis, ali otvoren je samo bibliografski zapis. |
| D6 | RAZLAZ_RAZINE_DOHVATA | I16 | Dosje navodi samo bibliografski zapis, ali otvoren je PubMed sa sažetkom. |
| D7 | RAZLAZ_RAZINE_DOHVATA | I19 | I19 ostaje dostupan samo kao bibliografski zapis. |
| D8 | RAZLAZ_BROJA_IZVORA_PO_POGLAVLJU | B5.1 poglavlje 1 | Dosje navodi 8 izvora, a FAZA F dodjeljuje 4. |
| D9 | RAZLAZ_BROJA_IZVORA_PO_POGLAVLJU | B5.1 poglavlje 2 | Dosje navodi 4 izvora, a FAZA F dodjeljuje 3. |
| D10 | RAZLAZ_BROJA_IZVORA_PO_POGLAVLJU | B5.1 poglavlje 3 | Dosje navodi 8 izvora, a FAZA F dodjeljuje 7. |
| D11 | RAZLAZ_BROJA_IZVORA_PO_POGLAVLJU | B5.1 poglavlja 4–7 | Brojevi u B5.1 ne odgovaraju dodjelama u FAZI F: 7 prema 5, 3 prema 4, 11 prema 8 i 8 prema 5. |
| D12 | KONTROLNI_ISHOD | obavezna polja dosjea | Polja OPERACIONALIZACIJA, OGRADE AUTORÂ, B1.5 i razvrstavanje neslaganja u E postoje. |
9. KANDIDATI ZA UKLANJANJE
| Izvor | Razlog | Status |
|---|
| Nema stavki. Nijedan izvor nije uklonjen iz popisa literature. Nije zabilježena nadiđena verzija. |