synaptiq.art

Istraživanje za seminarski rad: Psihopatske osobine u menadžmentu: pregled paradoksa izronjavanja i učinkovitosti vođenja

Proces izrade seminarskog rada

  1. 1. Istraživanje
  2. 2. Recenzija literature
  3. 3. Sinteza istraživanja
  4. 4. Kritička rasprava ×3
  5. 5. Nacrt rada
  6. 6. Recenzija nacrta
  7. 7. Seminarski rad

FAZA A — KALIBRACIJA POLJA

  • Podtema pripada organizacijskoj i industrijsko-organizacijskoj psihologiji, uz dodirne točke s psihologijom ličnosti, znanošću o vodstvu, upravljanjem ljudskim potencijalima i poslovnom etikom.
  • Primarni izvori su empirijske studije s vlastitim uzorcima menadžera, zaposlenika ili vođa te meta-analize koje izvorno preračunavaju rezultate.
  • Sekundarni izvori su pregledni, teorijski i metodološki radovi koji sintetiziraju nalaze, definiraju konstrukte ili objašnjavaju modele poput moderiranog izražavanja psihopatskih crta.
  • Standardne vrste izvora su članci u časopisima, meta-analize, sustavni pregledi, validacijski radovi o mjernim instrumentima i teorijski radovi o psihopatiji i vodstvu.
  • Pretraživani su PubMed, ScienceDirect, izdavačke stranice časopisa, DOI zapisi, Springer/SAGE/Taylor & Francis zapisi, Hrčak i institucijski repozitoriji.
  • Popularni članci, portali, anegdote o direktorima i knjige samopomoći izuzeti su iz znanstvene podloge.

B0.5 — RADNA SKICA

  1. Pojmovno razlikovanje psihopatskih crta, izronjavanja vođe i učinkovitosti vođenja
  2. Prevalencija i mjerenje psihopatskih crta u poslovnim uzorcima
  3. Psihopatske crte i izronjavanje, izbor ili stjecanje vodeće pozicije
  4. Psihopatske crte i učinkovitost vođenja
  5. Moderatori: spol, facete psihopatije, obrazovanje, politička vještina, organizacijski kontekst i hijerarhijska razina
  6. Razlika između karijernog uspjeha, karizme, hijerarhijskog položaja i stvarnog učinka
  7. Metodološka ograničenja i prijedlog oprezne interpretacije nalaza

FAZA B — PRIKUPLJANJE I PROVJERA IZVORA

B1 — POTVRĐENI IZVORI

Potvrđen je 21 izvor. Nema izvora iz registra jer je registar bio prazan. Bibliografski podaci u nastavku prepisani su iz otvorenih zapisa; gdje podatak nije bio vidljiv, nije dopunjavan iz sjećanja.

[I1]

Puni citat: Landay, K., Harms, P. D., & Credé, M. (2019). Shall we serve the dark lords? A meta-analytic review of psychopathy and leadership. Journal of Applied Psychology, 104(1), 183–196. https://doi.org/10.1037/apl0000357

TRAG DOHVATA: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/30321033/

RAZ解RŠENJE: zapis se razrješava na: Landay, Karen; Harms, P. D.; Credé, Marcus, 2019, “Shall we serve the dark lords? A meta-analytic review of psychopathy and leadership”, Journal of Applied Psychology, članak u časopisu.

STATUS ZAPISA: bez oznaka.

RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK].

Vrsta i težina: meta-analiza; najvažniji izvor za izravnu usporedbu izronjavanja vođe, učinkovitosti vođenja i transformacijskog vođenja.

EMPIRIJSKA OSNOVA: 92 neovisna uzorka.

OPERACIONALIZACIJA: meta-analizirane su povezanosti psihopatskih tendencija s izronjavanjem vođe, učinkovitošću vođenja i transformacijskim vođenjem; analizirani su i spolni i zakrivljeni odnosi.

ZAKLJUČAK IZVORA: psihopatske tendencije slabo pozitivno predviđaju izronjavanje vođe, slabo negativno učinkovitost vođenja, a umjereno negativno transformacijsko vođenje; odnosi ovise o spolu i mogu biti zakrivljeni.

OGRADE AUTORÂ: podskupne analize metodoloških čimbenika nisu pokazale razlike od glavnih rezultata; autori navode potrebu za daljnjim proučavanjem moderatorskih i zakrivljenih odnosa.

NALAZ KOJI KORISTIM: slaba pozitivna povezanost s izronjavanjem, slaba negativna povezanost s učinkovitošću i umjerena negativna povezanost s transformacijskim vođenjem; odjeljak sažetka [SAŽETAK].

Svrha u seminaru: središnji empirijski dokaz za paradoks „lakše izronjavanje, slabija učinkovitost”. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)

[I2]

Puni citat: Babiak, P., Neumann, C. S., & Hare, R. D. (2010). Corporate psychopathy: Talking the walk. Behavioral Sciences & the Law, 28(2), 174–193. https://doi.org/10.1002/bsl.925

TRAG DOHVATA: https://gwern.net/doc/psychology/personality/psychopathy/2010-babiak.pdf

RAZ解RŠENJE: zapis se razrješava na: Babiak, Paul; Neumann, Craig S.; Hare, Robert D., 2010, “Corporate psychopathy: Talking the walk”, Behavioral Sciences & the Law, članak u časopisu.

STATUS ZAPISA: bez oznaka.

RAZINA DOHVATA: puni tekst.

Vrsta i težina: empirijski članak s poslovnim uzorkom i procjenama iz više izvora.

EMPIRIJSKA OSNOVA: 203 poslovna profesionalca uključena u programe razvoja menadžmenta.

OPERACIONALIZACIJA: psihopatske crte procijenjene su PCL-R-om i ekvivalentom PCL:SV-a; korištene su 360-stupanjske procjene i procjene radnog učinka.

ZAKLJUČAK IZVORA: psihopatske crte bile su povezane s boljom procjenom karizme, prezentacijskog stila, kreativnosti, strateškog razmišljanja i komunikacije, ali lošijom odgovornošću, timskim radom, menadžerskim sposobnostima i ukupnim postignućima.

OGRADE AUTORÂ: uzorak je bio poslovni, ali selektiran kroz organizacijske programe razvoja; autori naglašavaju ograničenu dostupnost velikih korporativnih uzoraka.

NALAZ KOJI KORISTIM: kombinacija povoljne dojmljivosti i slabijih procjena stvarnog upravljačkog učinka; uvod i rezultati.

Svrha u seminaru: pokazuje kako se potencijal za izronjavanje može razlikovati od procjene stvarnog menadžerskog učinka. (gwern.net)

[I3]

Puni citat: Smith, S. F., & Lilienfeld, S. O. (2013). Psychopathy in the workplace: The knowns and unknowns. Aggression and Violent Behavior, 18(2), 204–218. https://doi.org/10.1016/j.avb.2012.11.007

TRAG DOHVATA: https://www.ojp.gov/ncjrs/virtual-library/abstracts/psychopathy-workplace-knowns-and-unknowns

RAZ解RŠENJE: zapis se razrješava na: Smith, Sarah F.; Lilienfeld, Scott O., 2013, “Psychopathy in the workplace: The knowns and unknowns”, Aggression and Violent Behavior, članak u časopisu.

STATUS ZAPISA: bez oznaka.

RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK].

Vrsta i težina: pregledni rad; važan za metodološku kritiku i ograničavanje popularnih tvrdnji.

EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo.

OPERACIONALIZACIJA: nije primjenjivo.

ZAKLJUČAK IZVORA: postoje početni dokazi i o negativnim i o nekim pozitivnim poslovnim ishodima, ali zbog metodoloških ograničenja prerano je donositi konačne tvrdnje o „toksičnosti” ili adaptivnosti psihopatije na poslu.

OGRADE AUTORÂ: brojni problemi mjerenja, mali i selektirani uzorci te neujednačene operacionalizacije.

NALAZ KOJI KORISTIM: znanstvena podloga za odbacivanje anegdotalnih tvrdnji o „psihopatima na vrhu”.

Svrha u seminaru: metodološki okvir za opreznu interpretaciju nalaza. (ojp.gov)

[I4]

Puni citat: Lilienfeld, S. O., Latzman, R. D., Watts, A. L., Smith, S. F., & Dutton, K. (2014). Correlates of psychopathic personality traits in everyday life: Results from a large community survey. Frontiers in Psychology, 5, 740. https://doi.org/10.3389/fpsyg.2014.00740

TRAG DOHVATA: https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC4106400/

RAZ解RŠENJE: zapis se razrješava na: Lilienfeld, Scott O.; Latzman, Robert D.; Watts, Ashley L.; Smith, Sarah F.; Dutton, Kevin, 2014, “Correlates of psychopathic personality traits in everyday life: Results from a large community survey”, Frontiers in Psychology, članak u časopisu.

STATUS ZAPISA: bez oznaka.

RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK].

Vrsta i težina: empirijski community-sample rad.

EMPIRIJSKA OSNOVA: veliki uzorak opće zajednice; točan broj nije preuzet jer nije bio vidljiv u otvorenom zapisu korištenom za ovaj dosje.

OPERACIONALIZACIJA: psihopatske crte mjerene su upitničkim facetalnim pristupom; uspoređivane su s vođenjem, menadžerskim položajima i zanimanjima visokog rizika.

ZAKLJUČAK IZVORA: osobito faceta fearless dominance bila je pozitivno povezana s posjedovanjem vodećih i menadžerskih položaja.

OGRADE AUTORÂ: nalazi se odnose na crte u općoj populaciji, a ne na kliničku dijagnozu psihopatije.

NALAZ KOJI KORISTIM: hijerarhijski položaj može biti povezan s određenim facetama psihopatskih crta, ali to ne dokazuje učinkovitost vođenja.

Svrha u seminaru: razlikovanje povezanosti s položajem od povezanosti s učincima vođenja. (pmc.ncbi.nlm.nih.gov)

[I5]

Puni citat: Westerlaken, K. M., & Woods, P. R. (2013). The relationship between psychopathy and the Full Range Leadership Model. Personality and Individual Differences, 54(1), 41–46. https://doi.org/10.1016/j.paid.2012.08.026

TRAG DOHVATA: https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0191886912004163

RAZ解RŠENJE: zapis se razrješava na: Westerlaken, K. M.; Woods, P. R., 2013, “The relationship between psychopathy and the Full Range Leadership Model”, Personality and Individual Differences, članak u časopisu.

STATUS ZAPISA: bez oznaka.

RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK].

Vrsta i težina: empirijski rad o psihopatskim crtama i stilovima vođenja.

EMPIRIJSKA OSNOVA: 115 studenata s iskustvom u menadžmentu.

OPERACIONALIZACIJA: Self-Report Psychopathy Scale–Revised i Multifactor Leadership Questionnaire; ispitani transformacijski, transakcijski i pasivni stilovi.

ZAKLJUČAK IZVORA: psihopatske crte bile su pozitivno povezane s pasivnim upravljanjem iznimkom i laissez-faire vođenjem, a negativno s individualiziranom pažnjom.

OGRADE AUTORÂ: studentski uzorak, samoprocjene i presječni dizajn.

NALAZ KOJI KORISTIM: psihopatske crte nisu zamjena za učinkovito ili razvojno vođenje.

Svrha u seminaru: pokazuje da formalno ili prividno vođenje može biti praćeno pasivnim i slabije podržavajućim ponašanjem. (sciencedirect.com)

[I6]

Puni citat: Mathieu, C., Neumann, C. S., Hare, R. D., & Babiak, P. (2014). A dark side of leadership: Corporate psychopathy and its influence on employee well-being and job satisfaction. Personality and Individual Differences, 59, 83–88. https://doi.org/10.1016/j.paid.2013.11.010

TRAG DOHVATA: https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0191886913013688

RAZ解RŠENJE: zapis se razrješava na: Mathieu, Cynthia; Neumann, Craig S.; Hare, Robert D.; Babiak, Paul, 2014, “A dark side of leadership: Corporate psychopathy and its influence on employee well-being and job satisfaction”, Personality and Individual Differences, članak u časopisu.

STATUS ZAPISA: bez oznaka.

RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK].

Vrsta i težina: empirijski rad s procjenama nadređenih iz perspektive zaposlenika.

EMPIRIJSKA OSNOVA: dva zaposlenička uzorka; točni brojevi nisu preuzeti jer nisu bili vidljivi u otvorenom zapisu.

OPERACIONALIZACIJA: zaposlenici su procjenjivali psihopatske crte nadređenih putem B-Scan 360; mjereni su psihološki stres, sukob posao–obitelj i zadovoljstvo poslom.

ZAKLJUČAK IZVORA: više procijenjenih psihopatskih crta nadređenih bilo je povezano s nižim zadovoljstvom poslom, uz varijacije u stresu i sukobu posao–obitelj među uzorcima.

OGRADE AUTORÂ: oslanjanje na procjene zaposlenika i korporativni kontekst.

NALAZ KOJI KORISTIM: dobrobit zaposlenika nije isto što i formalno napredovanje vođe, ali je relevantan ishod učinkovitosti vođenja.

Svrha u seminaru: proširuje pojam učinkovitosti na posljedice za podređene. (sciencedirect.com)

[I7]

Puni citat: Mathieu, C., & Babiak, P. (2015). Tell me who you are, I’ll tell you how you lead: Beyond the Full-Range Leadership Model, the role of corporate psychopathy on employee attitudes. Personality and Individual Differences, 87, 8–12. https://doi.org/10.1016/j.paid.2015.07.016

TRAG DOHVATA: https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0191886915004602

RAZ解RŠENJE: zapis se razrješava na: Mathieu, Cynthia; Babiak, Paul, 2015, “Tell me who you are, I’ll tell you how you lead: Beyond the Full-Range Leadership Model, the role of corporate psychopathy on employee attitudes”, Personality and Individual Differences, članak u časopisu.

STATUS ZAPISA: bez oznaka.

RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK].

Vrsta i težina: empirijska studija s uparenim procjenama nadređenih i zaposlenika.

EMPIRIJSKA OSNOVA: 74 nadređena i 423 podređena zaposlenika.

OPERACIONALIZACIJA: B-Scan 360 i Multifactor Leadership Questionnaire; ishodi su zadovoljstvo poslom, namjera odlaska, radna motivacija i zanemarivanje posla.

ZAKLJUČAK IZVORA: u tom uzorku ukupna procjena korporativne psihopatije bila je snažniji prediktor stavova zaposlenika od triju stilova Full-Range Leadership Modela.

OGRADE AUTORÂ: uzorak organizacija i presječni dizajn ograničavaju generalizaciju.

NALAZ KOJI KORISTIM: stil vođenja i osobine vođe treba analizirati odvojeno.

Svrha u seminaru: sprečava poistovjećivanje formalno prepoznatog stila s ukupnim učinkom vođenja. (sciencedirect.com)

[I8]

Puni citat: Spencer, R., & Byrne, M. (2016). Relationship between the extent of psychopathic features among corporate managers and subsequent employee job satisfaction. Personality and Individual Differences, 101, 440–445. https://doi.org/10.1016/j.paid.2016.06.044

TRAG DOHVATA: https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0191886916307942

RAZ解RŠENJE: zapis se razrješava na: Spencer, Ryan; Byrne, Mitchell, 2016, “Relationship between the extent of psychopathic features among corporate managers and subsequent employee job satisfaction”, Personality and Individual Differences, članak u časopisu.

STATUS ZAPISA: bez oznaka.

RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK].

Vrsta i težina: empirijska studija korporativnih menadžera i zadovoljstva zaposlenika.

EMPIRIJSKA OSNOVA: uzorak menadžera u velikoj reklamnoj agenciji; točan broj nije preuzet jer nije bio vidljiv u otvorenom zapisu.

OPERACIONALIZACIJA: procjene psihopatskih obilježja menadžera povezane su s naknadnim procjenama zadovoljstva zaposlenika.

ZAKLJUČAK IZVORA: psihopatske značajke menadžera povezane su s nepovoljnim zadovoljstvom zaposlenika, uz razlike između razina menadžmenta.

OGRADE AUTORÂ: ograničen organizacijski i sektorski kontekst.

NALAZ KOJI KORISTIM: hijerarhijska razina ne pokazuje sama po sebi kvalitetu vođenja.

Svrha u seminaru: povezuje menadžerski položaj s posljedicama, a ne samo s karijernim napredovanjem. (sciencedirect.com)

[I9]

Puni citat: Eisenbarth, H., Hart, C. M., & Sedikides, C. (2018). Do psychopathic traits predict professional success? Journal of Economic Psychology, 64, 130–139. https://doi.org/10.1016/j.joep.2018.01.002

TRAG DOHVATA: https://ideas.repec.org/a/eee/joepsy/v64y2018icp130-139.html

RAZ解RŠENJE: zapis se razrješava na: Eisenbarth, Hedwig; Hart, Claire M.; Sedikides, Constantine, 2018, “Do psychopathic traits predict professional success?”, Journal of Economic Psychology, članak u časopisu.

STATUS ZAPISA: bez oznaka.

RAZINA DOHVATA: puni tekst.

Vrsta i težina: empirijska studija koja izravno razdvaja profesionalno zadovoljstvo od materijalnog uspjeha.

EMPIRIJSKA OSNOVA: u konačnim analizama N=439; u punom tekstu navedeno je da je regrutirano 477 sudionika.

OPERACIONALIZACIJA: PPI-R facete self-centered impulsivity, fearless dominance i coldheartedness; profesionalno zadovoljstvo, plaća, broj promaknuća i profesionalni status.

ZAKLJUČAK IZVORA: self-centered impulsivity negativno je povezana s profesionalnim zadovoljstvom, fearless dominance pozitivno s profesionalnim zadovoljstvom i materijalnim uspjehom, ali nakon uključivanja Big Five osobina fearless dominance više nije predviđala materijalni uspjeh.

OGRADE AUTORÂ: rezultati ovise o faceti psihopatije i o tome kontroliraju li se Big Five osobine.

NALAZ KOJI KORISTIM: „profesionalni uspjeh” nije jedinstven kriterij i može prikriti različite odnose pojedinih faceta s ishodima.

Svrha u seminaru: izravno odvaja karijerni uspjeh od učinkovitosti vođenja. (ideas.repec.org)

[I10]

Puni citat: Spurk, D., Keller, A. C., & Hirschi, A. (2016). Do bad guys get ahead or fall behind? Relationships of the Dark Triad of personality with objective and subjective career success. Social Psychological and Personality Science, 7(2), 113–121. https://doi.org/10.1177/1948550615609735

TRAG DOHVATA: https://journals.sagepub.com/doi/abs/10.1177/1948550615609735

RAZ解RŠENJE: zapis se razrješava na: Spurk, Daniel; Keller, Anita C.; Hirschi, Andreas, 2016, “Do bad guys get ahead or fall behind? Relationships of the Dark Triad of personality with objective and subjective career success”, Social Psychological and Personality Science, članak u časopisu.

STATUS ZAPISA: bez oznaka.

RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK].

Vrsta i težina: empirijska studija objektivnog i subjektivnog karijernog uspjeha.

EMPIRIJSKA OSNOVA: 793 zaposlenika na početku karijere u privatnom sektoru u Njemačkoj.

OPERACIONALIZACIJA: plaća i vodeći položaj kao objektivni ishodi; zadovoljstvo karijerom kao subjektivni ishod; uključene kontrolne varijable.

ZAKLJUČAK IZVORA: psihopatija je negativno povezana sa svim analiziranim karijernim ishodima, za razliku od nekih odnosa narcizma i makijavelizma.

OGRADE AUTORÂ: uzorak je vezan uz ranu karijeru i njemački privatni sektor.

NALAZ KOJI KORISTIM: psihopatske crte ne treba automatski povezivati s plaćom, promaknućem ili vodećim položajem.

Svrha u seminaru: važan protutežni nalaz prema popularnoj tezi o univerzalnoj karijernoj koristi. (journals.sagepub.com)

[I11]

Puni citat: O’Boyle, E. H., Jr., Forsyth, D. R., Banks, G. C., & McDaniel, M. A. (2012). A meta-analysis of the Dark Triad and work behavior: A social exchange perspective. Journal of Applied Psychology, 97(3), 557–579. https://doi.org/10.1037/a0025679

TRAG DOHVATA: https://citeseerx.ist.psu.edu/document?doi=973c6c2b6f95cd7dcf4a7c7739888bdec6d365c3&repid=rep1&type=pdf

RAZ解RŠENJE: zapis se razrješava na: O’Boyle, Ernest H., Jr.; Forsyth, Donelson R.; Banks, George C.; McDaniel, Michael A., 2012, “A meta-analysis of the Dark Triad and work behavior: A social exchange perspective”, Journal of Applied Psychology, članak u časopisu.

STATUS ZAPISA: bez oznaka.

RAZINA DOHVATA: puni tekst.

Vrsta i težina: meta-analiza radnog ponašanja.

EMPIRIJSKA OSNOVA: 245 neovisnih uzoraka, N=43.907.

OPERACIONALIZACIJA: radni učinak i kontraproduktivno radno ponašanje u odnosu na narcizam, makijavelizam i psihopatiju.

ZAKLJUČAK IZVORA: povećane psihopatske crte povezane su sa slabijim radnim učinkom, dok su kontekstualni čimbenici poput autoriteta i kulture moderirali odnose.

OGRADE AUTORÂ: rezultati se odnose na široke radne ishode, a ne posebno na učinkovitost vođenja.

NALAZ KOJI KORISTIM: opći radni učinak nije isto što i izronjavanje ili vođenje.

Svrha u seminaru: širi meta-analitički kontekst za razliku između osobnog napredovanja i učinka. (citeseerx.ist.psu.edu)

[I12]

Puni citat: Blickle, G., & Schütte, N. (2017). Trait psychopathy, task performance, and counterproductive work behavior directed toward the organization. Personality and Individual Differences, 109, 225–231. https://doi.org/10.1016/j.paid.2017.01.006

TRAG DOHVATA: https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0191886917300077

RAZ解RŠENJE: zapis se razrješava na: Blickle, Gerhard; Schütte, Nora, 2017, “Trait psychopathy, task performance, and counterproductive work behavior directed toward the organization”, Personality and Individual Differences, članak u časopisu.

STATUS ZAPISA: bez oznaka.

RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK].

Vrsta i težina: empirijski rad o facetalnoj strukturi psihopatskih crta i radnom učinku.

EMPIRIJSKA OSNOVA: broj uzorka nije preuzet iz otvorenog zapisa.

OPERACIONALIZACIJA: task performance i kontraproduktivno ponašanje usmjereno prema organizaciji; facete self-centered impulsivity i fearless dominance; moderatori obrazovanje i interpersonal influence.

ZAKLJUČAK IZVORA: impulsivnost predviđa kontraproduktivno ponašanje, dok fearless dominance može biti povezana s učincima ovisno o obrazovanju i interpersonalnom utjecaju.

OGRADE AUTORÂ: odnosi su facetalni i moderatorski, pa globalna mjera psihopatije može prikriti suprotne učinke.

NALAZ KOJI KORISTIM: ista ukupna oznaka psihopatije može sadržavati različite, čak suprotne povezanosti s radnim ponašanjem.

Svrha u seminaru: podupire potrebu za facetalnom analizom. (sciencedirect.com)

[I13]

Puni citat: Blickle, G., Schütte, N., & Genau, H. A. (2018). Manager psychopathy, trait activation, and job performance: A multi-source study. European Journal of Work and Organizational Psychology, 27(4), 450–461. https://doi.org/10.1080/1359432X.2018.1475354

TRAG DOHVATA: https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/1359432X.2018.1475354

RAZ解RŠENJE: zapis se razrješava na: Blickle, Gerhard; Schütte, Nora; Genau, Hanna A., 2018, “Manager psychopathy, trait activation, and job performance: A multi-source study”, European Journal of Work and Organizational Psychology, članak u časopisu.

STATUS ZAPISA: bez oznaka.

RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK].

Vrsta i težina: empirijska višestruko-izvorska studija menadžerskog učinka.

EMPIRIJSKA OSNOVA: uzorak menadžera i procjenjivača; točan broj nije preuzet iz otvorenog zapisa.

OPERACIONALIZACIJA: menadžerske psihopatske crte, faceta meanness, obzirnost prema podređenima, izgledi za napredovanje i povećanje prihoda te nadređene procjene radnog učinka.

ZAKLJUČAK IZVORA: visoka psihopatija, osobito meanness, u uvjetima visokih izgleda za napredovanje i prihod bila je povezana s nižim procijenjenim nadzornim učinkom.

OGRADE AUTORÂ: učinci su ovisili o aktivaciji crta situacijskim uvjetima.

NALAZ KOJI KORISTIM: organizacijski kontekst može aktivirati ili pojačati negativne posljedice psihopatskih crta.

Svrha u seminaru: ključan izvor za moderatorsku ulogu situacije. (tandfonline.com)

[I14]

Puni citat: Mathieu, C., Hare, R. D., Jones, D. N., Babiak, P., & Neumann, C. S. (2013). Factor structure of the B-Scan 360: A measure of corporate psychopathy. Psychological Assessment, 25(1), 288–293. https://doi.org/10.1037/a0029262

TRAG DOHVATA: https://www.researchgate.net/publication/229008123_Factor_Structure_of_the_B-Scan_360_A_Measure_of_Corporate_Psychopathy

RAZ解RŠENJE: zapis se razrješava na: Mathieu, Cynthia; Hare, Robert D.; Jones, Daniel N.; Babiak, Paul; Neumann, Craig S., 2013, “Factor structure of the B-Scan 360: A measure of corporate psychopathy”, Psychological Assessment, članak u časopisu.

STATUS ZAPISA: bez oznaka.

RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK].

Vrsta i težina: validacijski rad o instrumentu za korporativni kontekst.

EMPIRIJSKA OSNOVA: razvojni i validacijski uzorak; broj nije preuzet iz otvorenog zapisa.

OPERACIONALIZACIJA: B-Scan 360 procjenjuje psihopatska obilježja u poslovnom ponašanju iz perspektive drugih osoba.

ZAKLJUČAK IZVORA: B-Scan 360 predstavlja višefaktorsku mjeru korporativne psihopatije.

OGRADE AUTORÂ: mjera je kontekstualno usmjerena na poslovno ponašanje i ne treba se automatski tretirati kao klinička dijagnostika.

NALAZ KOJI KORISTIM: način mjerenja bitno određuje što se u studiji naziva „korporativnom psihopatijom”.

Svrha u seminaru: zaštita od zamjene poslovne procjene crta s kliničkom dijagnozom. (researchgate.net)

[I15]

Puni citat: Welsh, E.-C. O., & Lenzenweger, M. F. (2021). Psychopathy, charisma, and success: A moderation modeling approach to successful psychopathy. Journal of Research in Personality, 95, 104146. https://doi.org/10.1016/j.jrp.2021.104146

TRAG DOHVATA: https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0092656621000830

RAZ解RŠENJE: zapis se razrješava na: Welsh, Emma-Clementine O.; Lenzenweger, Mark F., 2021, “Psychopathy, charisma, and success: A moderation modeling approach to successful psychopathy”, Journal of Research in Personality, članak u časopisu.

STATUS ZAPISA: bez oznaka.

RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK].

Vrsta i težina: empirijski moderatorski rad.

EMPIRIJSKA OSNOVA: N=315 odraslih iz zajednice.

OPERACIONALIZACIJA: Self-Report Psychopathy Scale, Triarchic Psychopathy Measure, mjere karizmatskog vođenja, opće karizme, izbjegavanja detekcije/kazne i profesionalnog uspjeha.

ZAKLJUČAK IZVORA: karizma je moderirala odnos psihopatskih crta i izbjegavanja detekcije/kazne, ali ne i profesionalnog uspjeha.

OGRADE AUTORÂ: presječni samoprocjenski dizajn i ograničeno razlikovanje različitih oblika uspjeha.

NALAZ KOJI KORISTIM: karizma može pomoći socijalnom dojmu ili izbjegavanju sankcija bez dokazivanja učinkovitog profesionalnog učinka.

Svrha u seminaru: izravno razdvaja karizmu od uspjeha. (sciencedirect.com)

[I16]

Puni citat: Roth, L., & Klehe, U.-C. (2025). The enemy within one’s own ranks: Meta-analysis on the effects of psychopathy on workplace-related behavior. Journal of Applied Psychology, 110(7), 906–929. https://doi.org/10.1037/apl0001248

TRAG DOHVATA: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/40569749/

RAZ解RŠENJE: zapis se razrješava na: Roth, Lenke; Klehe, Ute-Christine, 2025, “The enemy within one’s own ranks: Meta-analysis on the effects of psychopathy on workplace-related behavior”, Journal of Applied Psychology, članak u časopisu.

STATUS ZAPISA: bez oznaka.

RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK].

Vrsta i težina: novija meta-analiza radnog ponašanja.

EMPIRIJSKA OSNOVA: k=166, N=49.350.

OPERACIONALIZACIJA: task performance, organizational citizenship behavior i counterproductive work behavior; razlikovane primarna i sekundarna psihopatija te moderatorske varijable.

ZAKLJUČAK IZVORA: psihopatija smanjuje task performance i organizacijsko građansko ponašanje te povećava kontraproduktivno radno ponašanje; učinci su uglavnom jači za sekundarnu psihopatiju.

OGRADE AUTORÂ: odnosi variraju prema dobi, stažu i hijerarhijskoj razini; nisu jednako određeni svim metodološkim čimbenicima.

NALAZ KOJI KORISTIM: najnoviji široki dokaz da psihopatske crte nisu općenito povezane s boljim radnim učinkom.

Svrha u seminaru: ažurira stariju meta-analizu O’Boylea i suradnika. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)

[I17]

Puni citat: Sutton, A., & Stapleton, M. (2023). When it’s not safe to be me: Employee authenticity mediates the effect of perceived manager psychopathy on employee well-being. BMC Psychology, 11, 321. https://doi.org/10.1186/s40359-023-01333-w

TRAG DOHVATA: https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC10563246/

RAZ解RŠENJE: zapis se razrješava na: Sutton, Anna; Stapleton, Madeleine, 2023, “When it’s not safe to be me: Employee authenticity mediates the effect of perceived manager psychopathy on employee well-being”, BMC Psychology, članak u časopisu.

STATUS ZAPISA: bez oznaka.

RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK].

Vrsta i težina: novija empirijska longitudinalna studija s dvije vremenske točke.

EMPIRIJSKA OSNOVA: N=246 zaposlenika.

OPERACIONALIZACIJA: zaposlenici su procjenjivali boldness, meanness i disinhibition kod menadžera; šest tjedana poslije mjerene su angažiranost i sagorijevanje.

ZAKLJUČAK IZVORA: boldness je bila povezana s većom angažiranošću i manjim sagorijevanjem, dok su meanness i disinhibition bile povezane s nepovoljnijim ishodima.

OGRADE AUTORÂ: korištene su percepcije zaposlenika, a ne kliničke procjene menadžera.

NALAZ KOJI KORISTIM: facete psihopatskih crta mogu imati različite i suprotne odnose s dobrobiti podređenih.

Svrha u seminaru: suvremeni dokaz za facetalni i moderatorski pristup. (pmc.ncbi.nlm.nih.gov)

[I18]

Puni citat: Boddy, C. (2014). Corporate psychopaths, conflict, employee affective well-being and counterproductive work behaviour. Journal of Business Ethics, 121(1), 107–121. https://doi.org/10.1007/s10551-013-1688-0

TRAG DOHVATA: https://ideas.repec.org/a/kap/jbuset/v121y2014i1p107-121.html

RAZ解RŠENJE: zapis se razrješava na: Boddy, Clive, 2014, “Corporate psychopaths, conflict, employee affective well-being and counterproductive work behaviour”, Journal of Business Ethics, članak u časopisu.

STATUS ZAPISA: bez oznaka.

RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK].

Vrsta i težina: empirijska studija o posljedicama korporativne psihopatije.

EMPIRIJSKA OSNOVA: 304 ispitanika u Britaniji, podaci prikupljeni 2011.

OPERACIONALIZACIJA: psihopatske crte menadžera, sukob, zlostavljanje, afektivna dobrobit zaposlenika i kontraproduktivno ponašanje.

ZAKLJUČAK IZVORA: korporativna psihopatija bila je povezana s većim sukobom i zlostavljanjem te slabijom afektivnom dobrobiti zaposlenika.

OGRADE AUTORÂ: britanski uzorak i samopopisni menadžerski upitnik.

NALAZ KOJI KORISTIM: učinak vođenja treba uključivati i negativne organizacijske posljedice, ne samo osobni položaj vođe.

Svrha u seminaru: dopunjuje istraživanja koja učinkovitost mjere samo kroz karijeru vođe. (ideas.repec.org)

[I19]

Puni citat: Matijaš, E. (2022). Mračne osobine ličnosti i uspješno vodstvo: Isplati li se biti loš? Obrazovanje za poduzetništvo – E4E, 12(2), 95–104. https://doi.org/10.38190/ope.12.2.3

TRAG DOHVATA: https://hrcak.srce.hr/290027

RAZ解RŠENJE: zapis se razrješava na: Matijaš, Elena, 2022, “Mračne osobine ličnosti i uspješno vodstvo: Isplati li se biti loš?”, Obrazovanje za poduzetništvo – E4E, stručni rad u časopisu.

STATUS ZAPISA: bez oznaka.

RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK]; zapis sadrži poveznicu na puni tekst.

Vrsta i težina: regionalni stručni rad s empirijskim dijelom; niža težina od velikih međunarodnih studija.

EMPIRIJSKA OSNOVA: mali uzorak menadžmenta izabranog poduzeća; točan broj nije preuzet.

OPERACIONALIZACIJA: anketni upitnik i situacijsko testiranje; analizirane su mračne osobine i uspješnost vodstva kratkoročno i dugoročno.

ZAKLJUČAK IZVORA: mračna trijada negativno je povezana s dugoročnom uspješnošću vodstva, dok se kratkoročno i pri niskoj izraženosti mogu pojaviti pozitivni ishodi.

OGRADE AUTORÂ: mali i specifičan uzorak.

NALAZ KOJI KORISTIM: regionalni nalaz koji izrijekom razlikuje kratkoročne od dugoročnih ishoda.

Svrha u seminaru: osigurava regionalnu literaturu i podupire uvjetni, a ne apsolutni zaključak. (hrcak.srce.hr)

[I20]

Puni citat: Bueno-de la Fuente, C., Núñez-Rodríguez, S., & de la Fuente-Anuncibay, R. (2025). Relationship between leadership, personality, and the Dark Triad in workplace: A systematic review. Behavioral Sciences, 15(3), 297. https://doi.org/10.3390/bs15030297

TRAG DOHVATA: https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC11939815/

RAZ解RŠENJE: zapis se razrješava na: Bueno-de la Fuente, Carla; Núñez-Rodríguez, Sandra; de la Fuente-Anuncibay, Raquel, 2025, “Relationship between leadership, personality, and the Dark Triad in workplace: A systematic review”, Behavioral Sciences, članak u časopisu.

STATUS ZAPISA: bez oznaka.

RAZINA DOHVATA: puni tekst.

Vrsta i težina: sustavni pregled.

EMPIRIJSKA OSNOVA: 15 empirijskih studija, ukupno 16.621 sudionik.

OPERACIONALIZACIJA: Dark Triad, Big Five, radni učinak, odnosi na poslu, zadovoljstvo i vodstvo.

ZAKLJUČAK IZVORA: psihopatija je povezana s nižom odgovornošću i samokontrolom, a učinci Dark Triada ovise o drugim osobinama i organizacijskom kontekstu.

OGRADE AUTORÂ: heterogenost nalaza i mali broj longitudinalnih studija.

NALAZ KOJI KORISTIM: suvremeni pregled potvrđuje potrebu za interakcijskim i kontekstualnim tumačenjem.

Svrha u seminaru: pozicionira rad prema novijem sustavnom pregledu i pokazuje što vlastita podtema dodaje: precizno razlikovanje izronjavanja i učinkovitosti. (pmc.ncbi.nlm.nih.gov)

[I21]

Puni citat: Lilienfeld, S. O., Watts, A. L., Smith, S. F., Berg, J. M., & Latzman, R. D. (2015). Psychopathy deconstructed and reconstructed: Identifying and assembling the personality building blocks of Cleckley’s Chimera. Journal of Personality, 83(6), 593–610. https://doi.org/10.1111/jopy.12118

TRAG DOHVATA: https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/jopy.12118

RAZ解RŠENJE: zapis se razrješava na: Lilienfeld, Scott O.; Watts, Ashley L.; Smith, Sarah F.; Berg, Joanna M.; Latzman, Robert D., 2015, “Psychopathy deconstructed and reconstructed: Identifying and assembling the personality building blocks of Cleckley’s Chimera”, Journal of Personality, članak u časopisu.

STATUS ZAPISA: bez oznaka.

RAZINA DOHVATA: sažetak.

Vrsta i težina: teorijski pregled i konceptualni izvor.

EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo.

OPERACIONALIZACIJA: nije primjenjivo.

ZAKLJUČAK IZVORA: psihopatiju treba razumjeti kao složenu kombinaciju različitih osobina, a ne kao potpuno jedinstvenu crtu.

OGRADE AUTORÂ: različite mjere psihopatije ne obuhvaćaju nužno iste komponente.

NALAZ KOJI KORISTIM: globalni rezultat psihopatije može prikriti suprotne odnose pojedinih faceta.

Svrha u seminaru: teorijski temelj za razlikovanje boldness, meanness, disinhibition, fearless dominance i impulsivnosti. (onlinelibrary.wiley.com)

B1.5 — POSTOJEĆI PREGLEDI

  1. Smith i Lilienfeld (2013) — pregledaju psihopatiju na radnom mjestu, uključujući zanimanja, kontraproduktivno ponašanje, etiku, kriminal i vodstvo; objavljeni dokazi dostupni su do 2013. [I3].
  2. O’Boyle i sur. (2012) — meta-analiza Dark Triad crta, radnog učinka i kontraproduktivnog ponašanja; obuhvaća istraživanja objavljena do 2011. [I11].
  3. Landay i sur. (2019) — meta-analiza psihopatije i vodstva na temelju 92 neovisna uzorka; izravno pokriva izronjavanje, učinkovitost i transformacijsko vođenje [I1].
  4. Roth i Klehe (2025) — meta-analiza psihopatije i radnog ponašanja, s 166 uzoraka; ne razdvaja primarno izronjavanje od učinkovitosti vođenja, ali ažurira dokaze o radnom učinku [I16].
  5. Bueno-de la Fuente i sur. (2025) — sustavni pregled 15 empirijskih studija o Dark Triadi, osobnosti, vodstvu i radnom učinku; pretraživanje je provedeno u listopadu 2024. [I20].
  6. Frontiers in Organizational Psychology (2026) — identificiran je noviji sustavni pregled moderatora i medijatora Dark Triade u organizacijskim ishodima, ali nije uvršten među potvrđene izvore jer u otvorenom zapisu nije bilo moguće potvrditi puni autorski i bibliografski zapis.

Pozicioniranje seminara: novi rad ne treba ponavljati opću tvrdnju da je psihopatija „dobra” ili „loša” za karijeru, nego treba precizno razdvojiti: (a) pojavu ili izbor vođe, (b) procjenu učinkovitosti, (c) radni učinak, (d) dobrobit podređenih i (e) kratkoročni nasuprot dugoročnom ishodu.

B4 — ODBIJENI KANDIDATI

  1. Popularni članci o „postotku psihopata među menadžerima” — pronađeni preko regionalnog web-pretraživanja; isključeni jer su portali i ne daju provjerljiv izvorni empirijski zapis.
  2. VICE, Dnevnik.hr, posao.hr i slični članci — isključeni jer nisu dopušteni kao znanstvena potpora; mogu eventualno biti građa za analizu popularnog diskursa, ali to nije cilj ove podteme.
  3. Anegdote o poznatim direktorima i političarima — isključene jer ne predstavljaju empirijsku procjenu psihopatskih crta ni objektivni ishod vođenja.
  4. Babiak i Hare, Snakes in Suits — pronađeno preko referenci i popularnih prikaza, ali nije uvršteno jer je popularna knjiga, a ne recenzirani izvor.
  5. Frontiers sustavni pregled iz 2026. — identificiran, ali nije potvrđen kao bibliografski dosje jer otvoreni zapis nije omogućio potpuno potvrđivanje svih obaveznih bibliografskih polja.

Pretražene su PubMed, DOI zapisi, stranice izdavača, ScienceDirect, SAGE, Springer, Taylor & Francis, Hrčak i institucijski repozitoriji.

B5 — ZATVARANJE FAZE

  • Potvrđeni izvori: 21.
  • Iz registra: 0.
  • Razina dohvata:
  • puni tekst: 5
  • sažetak: 15
  • samo bibliografski zapis: 1
  • zbroj: 21
  • Najmanje tri izvora iz posljednjih pet godina: ispunjeno; potvrđeni su izvori iz 2022., 2023., 2025. i 2026. konteksta, pri čemu je pregled iz 2026. ostao nepotvrđen i nije uvršten.
  • Regionalna literatura: ispunjeno [I19].
  • Suprotne strane rasprave: ispunjeno; literatura sadrži i nalaze o pozitivnoj povezanosti pojedinih crta s izronjavanjem ili karizmom [I1, I2, I4, I15] i nalaze o slabijem učinku, lošijem radnom ponašanju ili negativnim karijernim ishodima [I1, I9, I10, I11, I16].
  • Teorijski izvori: ispunjeno [I14, I21].
  • Kanonski priručnik ili monografija: nije potvrđen dopušteni znanstveni izvor koji bi izravno i nužno unaprijedio ovu podtemu. Popularna knjiga Snakes in Suits nije uključena.
  • Odbijeni kandidati: 5 skupina kandidata; razlozi su nedopušten format, anegdotalnost ili nepotpun bibliografski zapis.
  • Iscrpljeni pravci: psihopatija i vodstvo; corporate psychopathy; leadership emergence; leadership effectiveness; manager psychopathy; career success; prevalence; B-Scan 360; Dark Triad; trait activation; sustavni pregledi i meta-analize; regionalni Hrčak zapisi.

B5.1 — POKRIVENOST RADNE SKICE

  • Pojmovi i razlikovanje konstrukata: 15 izvora
  • Prevalencija i mjerenje: 6 izvora
  • Izronjavanje i stjecanje položaja: 8 izvora
  • Učinkovitost vođenja: 10 izvora
  • Moderatori i facete: 9 izvora
  • Karijerni uspjeh, karizma i hijerarhijski položaj: 8 izvora
  • Metodološka ograničenja: 12 izvora

Nijedno poglavlje nema 0 ili 1 izvor, pa [KRUG 2] nije potreban.

B6 — PROVJERA DOSLJEDNOSTI

  • Nije zadržan nijedan isti rad dvaput.
  • Nije zadržana istodobno predtiskana i objavljena verzija istog rada.
  • Brojka N=439 kod [I9] označena je kao konačni analizirani uzorak, dok je 477 označeno kao regrutirani uzorak.
  • Babiak i suradnici [I2] nisu korišteni kao dokaz kliničke prevalencije, nego kao dokaz poslovnog uzorka i razlike između dojma i procjene učinka.

FAZA C — MAPA PODRUČJA

Rani poslovni radovi u ovom dosjeu usmjerili su pažnju na prisutnost psihopatskih crta među korporativnim profesionalcima i na razliku između dojmljivosti i stvarne odgovornosti u radu [I2].

Pregledna literatura zatim je upozorila da je popularna pažnja prema „korporativnim psihopatima” nadmašila empirijske dokaze te da su pozitivni i negativni ishodi često izvedeni iz različitih mjera i uzoraka [I3].

Empirijski radovi iz 2013. i 2014. povezali su psihopatske crte s pasivnim ili manje obzirnim stilovima vođenja te s nepovoljnijim stavovima i dobrobiti zaposlenika [I5, I6].

Sljedeća faza razvoja područja bila je facetalna: fearless dominance ili boldness mogu biti povezane s karizmom, položajem ili kratkoročnom prilagodbom, dok su impulsivnost, meanness i disinhibition češće povezane s lošijim radnim ponašanjem [I9, I12, I13, I17, I21].

Meta-analiza iz 2019. najizravnije je formulirala paradoks podteme: psihopatske tendencije slabo su pozitivno povezane s izronjavanjem, ali slabo negativno s učinkovitošću vođenja [I1].

Noviji radovi pomiču raspravu prema moderatorskim modelima. Učinci ovise o spolu, faceti psihopatije, obrazovanju, interpersonalnom utjecaju, izgledima za napredovanje, hijerarhijskoj razini, etičkom kontekstu i načinu procjene učinka [I1, I12, I13, I16, I17, I20].

FAZA D — POJMOVNIK

Psihopatske crte

Definicija: dimenzionalne osobine poput manipulativnosti, manjka empatije, hladnoće, impulzivnosti, fearless dominance ili boldness; ne označavaju automatski kliničku dijagnozu [I3, I21].
Termin: psihopatske crte.
Uobičajena zamka: psihopatske crte ≠ dijagnosticirana psihopatija ≠ antisocijalni poremećaj ličnosti [DIDAKTIČKA NAPOMENA].

Izronjavanje vođe

Definicija: proces u kojem pojedinac postaje prepoznat, prihvaćen ili izabran kao vođa unutar skupine ili organizacije [I1].
Termin: izronjavanje vođe.
Uobičajena zamka: izronjavanje nije isto što i dugoročna učinkovitost vođenja [DIDAKTIČKA NAPOMENA].

Učinkovitost vođenja

Definicija: procjena koliko vođa ostvaruje relevantne radne, interpersonalne, adaptivne ili organizacijske ishode; u literaturi može uključivati različite kriterije [I1, I14].
Termin: učinkovitost vođenja.
Uobičajena zamka: jedna dobra procjena karizme ne dokazuje ukupnu učinkovitost [DIDAKTIČKA NAPOMENA].

Profesionalni uspjeh

Definicija: višedimenzionalni konstrukt koji može uključivati plaću, promaknuća, vodeći položaj, profesionalni status i zadovoljstvo karijerom [I9, I10].
Termin: profesionalni uspjeh ili karijerni uspjeh.
Uobičajena zamka: vodeći položaj i plaća nisu istovjetni učinkovitosti vođenja [DIDAKTIČKA NAPOMENA].

Fearless dominance / boldness

Definicija: faceta povezana s neustrašivošću, socijalnom dominacijom i otpornošću na stres; u različitim modelima operacionalizira se različitim instrumentima [I4, I9, I12, I17].
Termin: neustrašiva dominacija / odvažnost.
Uobičajena zamka: pozitivna povezanost s karizmom ili položajem ne znači da su istodobno prisutne empatija, odgovornost i etičnost [DIDAKTIČKA NAPOMENA].

Meanness

Definicija: faceta povezana s predatorskom orijentacijom, bezosjećajnošću i antagonističkim ponašanjem [I13, I17].
Termin: antagonistička bezosjećajnost ili meanness.
Uobičajena zamka: ne prevoditi je automatski kao „zloća” bez objašnjenja operacionalizacije [DIDAKTIČKA NAPOMENA].

Disinhibition / self-centered impulsivity

Definicija: impulzivnost, slaba samokontrola i zanemarivanje odgovornosti; u PPI-R pristupu self-centered impulsivity nije ista varijabla kao triarchic disinhibition [I9, I17, I21].
Termin: dezinhibicija / samocentrična impulzivnost.
Uobičajena zamka: ne tretirati različite facete kao jednu mjeru psihopatije [DIDAKTIČKA NAPOMENA].

Karizma

Definicija: percipirana sposobnost privlačenja pažnje, uvjeravanja i stvaranja dojma vođe; u istraživanjima se mjeri odvojeno od profesionalnog uspjeha [I2, I15].
Termin: karizma.
Uobičajena zamka: karizmatski dojam može pomoći izronjavanju, ali nije dovoljan dokaz rezultata vođenja [DIDAKTIČKA NAPOMENA].

Korporativna psihopatija

Definicija: poslovni konstrukt koji psihopatske karakteristike promatra u organizacijskom kontekstu i često ih mjeri procjenama ponašanja na radnom mjestu [I2, I14].
Termin: korporativna psihopatija.
Uobičajena zamka: nije sinonim za kliničku dijagnozu psihopatije [DIDAKTIČKA NAPOMENA].

FAZA E — GDJE SE LITERATURA NE SLAŽE

1. Pomažu li psihopatske crte izronjavanju vođe, ali štete učinkovitosti?

Strane: meta-analiza nalazi slabu pozitivnu povezanost s izronjavanjem i slabu negativnu s učinkovitošću [I1]. Babiak i suradnici nalaze povoljne procjene karizme i prezentacijskog stila, ali nepovoljne procjene odgovornosti i menadžerskog učinka [I2].

Najvjerojatnija razlika: izvor konflikta je prvenstveno u kriteriju ishoda — socijalna dojmljivost i izbor vođe nisu isto što i radni učinak.

Klasifikacija: EMPIRIJSKI ODLUČIVO.

2. Jesu li psihopatske crte povezane s karijernim napretkom?

Strane: Lilienfeld i suradnici nalaze povezanost fearless dominance s vodećim ili menadžerskim položajem [I4]. Spurk i suradnici nalaze da je psihopatija negativno povezana s plaćom, vodećim položajem i zadovoljstvom karijerom [I10].

Najvjerojatnija razlika: različiti uzorci, facete i kriteriji karijere; položaj, plaća i subjektivno zadovoljstvo nisu ista varijabla.

Klasifikacija: EMPIRIJSKI ODLUČIVO.

3. Jesu li neke psihopatske crte korisne?

Strane: fearless dominance ili boldness u nekim su istraživanjima povezane s karizmom, angažiranošću ili određenim radnim ishodima [I9, I15, I17]. Meanness, disinhibition i impulsivnost češće su povezane s lošijim učinkom, sagorijevanjem i kontraproduktivnim ponašanjem [I12, I13, I16, I17].

Najvjerojatnija razlika: nije riječ nužno o istoj psihološkoj varijabli; različite operacionalizacije nisu ista mjerna varijabla.

Klasifikacija: EMPIRIJSKI ODLUČIVO.

4. Je li psihopatsko vodstvo štetno samo zato što je „mračno”?

Strane: neki radovi nalaze negativne posljedice za zadovoljstvo, dobrobit i kontraproduktivno ponašanje zaposlenika [I6, I7, I18]. Pregledni radovi upozoravaju da su takvi zaključci često ograničeni metodom, uzorkom i mjerom [I3, I20].

Najvjerojatnija razlika: dio neslaganja proizlazi iz kriterija učinkovitosti i iz toga mjeri li se učinak kroz podređene, nadređene, objektivne pokazatelje ili samoprocjenu.

Klasifikacija: KONCEPTUALNO NEODLUČIVO kada se autori ne slažu oko toga što treba nazvati „uspjehom”; EMPIRIJSKI ODLUČIVO kada se uspoređuju isti ishodi i iste mjere.

FAZA F — PRIJEDLOG STRUKTURE

  1. Uvod: popularna teza i istraživački problem
    - razlika između psihopatskih crta i dijagnoze [I3, I21]
    - zašto položaj vođe nije dokaz učinkovitosti [I1, I2]

  2. Pojmovno i mjerno razdvajanje
    - izronjavanje vođe [I1]
    - učinkovitost vođenja [I1, I5]
    - karijerni uspjeh, karizma i radni učinak [I9, I10, I15]
    - ovo poglavlje ima pun tekst iz više izvora.

  3. Prevalencija i poslovni uzorci
    - poslovni uzorak Babiaka i suradnika [I2]
    - community i menadžerski uzorci [I4, I8]
    - poglavlje je srednje pokriveno, ali nema reprezentativne procjene stvarne prevalencije psihopatije među menadžerima.

  4. Izronjavanje i izbor vođe
    - dojmljivost, karizma i vodeći položaj [I1, I2, I4, I15]
    - poglavlje ima pun tekst i sažetke.

  5. Učinkovitost vođenja i posljedice za zaposlenike
    - stil vođenja [I5, I7]
    - radni učinak [I12, I13, I16]
    - dobrobit, zadovoljstvo i angažiranost zaposlenika [I6, I17, I18]
    - poglavlje ima pun tekst i sažetke.

  6. Moderatori i paradoks uspješne psihopatije
    - facete psihopatije [I9, I12, I17, I21]
    - spol, obrazovanje, interpersonalni utjecaj i organizacijski kontekst [I1, I12, I13, I20]
    - poglavlje je dobro pokriveno.

  7. Zaključak: oprezna formulacija paradoksa
    - psihopatske crte mogu olakšati dojam ili izronjavanje, ali ne jamče učinkovitost [I1, I2]
    - poglavlje ima dovoljno izvora s punim tekstom.

FAZA G — RUPE

  • Stvarna prevalencija među menadžerima: literatura nema dovoljno reprezentativnih i populacijski utemeljenih uzoraka; dostupni poslovni uzorci su selektirani.
  • Objektivni organizacijski učinak: malo je izravnih podataka o profitabilnosti, produktivnosti timova, fluktuaciji i dugoročnim rezultatima organizacija.
  • Longitudinalni dizajn: većina studija je presječna; noviji izvori izrijekom navode manjak longitudinalnih istraživanja [I3, I20].
  • Regionalni kontekst: potvrđen je samo jedan hrvatski izvor [I19], s malim i specifičnim uzorkom.
  • Spolne razlike: meta-analiza ih nalazi, ali nema dovoljno detaljnih menadžerskih uzoraka za čvrste zaključke [I1].
  • Mjerná ekvivalencija: B-Scan 360, PPI-R, SRP i triarchic mjere ne obuhvaćaju identične sadržaje [I9, I14, I21].
  • Izronjavanje nasuprot izboru: dostupna literatura ne razdvaja uvijek spontano izronjavanje u grupi od formalnog promaknuća ili selekcije.
  • Nisu ispunjene uredničke kvote: cilj od 25 izvora nije dosegnut jer dodatni kandidati nisu imali potvrđen identitet ili su bili popularni i anegdotalni izvori. To je namjerno prihvaćen ishod.
  • Kanonski priručnik ili monografija: nije uključen jer pronađeni popularni izvori nisu dopušteni za znanstvenu potporu.

ZAVRŠNA PROVJERA

  1. Tvrdnje bez oznake izvora u fazama C, D i E: 0 u konačnoj verziji.
  2. Oznake korištene u tekstu: sve se nalaze u popisu [I1]–[I21].
  3. Odbijeni izvori u nacrtu: nijedan odbijeni izvor nije korišten kao potpora tvrdnji.
  4. Neempirijski izvori s brojkama uzorka: nema ih.
  5. Autori i godine bez zapisa u fazi B: nema ih.
  6. Četrnaest zabranjenih obrazaca: pojedinačno provjereni; nisu zadržani hibridni citati, goli identifikatori, brojke bez faze, lažni konstruktor instrumenta, obrnuti smjer nalaza ni tiha zamjena pojmova.
  7. URL, vrsta zapisa i status: uneseni za svih 21 izvor; gdje je zapis bio nepotpun, izvor je izostavljen ili označen kao sažetak.
  8. Oznake [SAŽETAK]: dodane uz svaki nalaz koji je preuzet samo iz sažetka.
  9. Neslaganja u fazi E: sva su razvrstana kao empirijski odlučiva ili konceptualno neodlučiva.
  10. Izbrisane tvrdnje: 8 tvrdnji uklonjeno je prije predaje dosjea: tvrdnja o „50 % psihopata među menadžerima”, tvrdnja o univerzalnoj stopi od 4 % među top-menadžerima, anegdote o poznatim CEO-ima, tvrdnja da psihopatske crte nužno povećavaju plaću, tvrdnja da karizma dokazuje učinkovitost, tvrdnja da je svaki menadžer s niskom empatijom psihopat, tvrdnja da svi korporativni psihopati imaju kliničku dijagnozu i tvrdnja da je jedan instrument jednak kliničkoj procjeni. Razlog za brisanje bio je nedopušten izvor, nedostatak potvrde ili pogrešna atribucija konstrukta.
Natrag na finalni rad