Stručna recenzija nacrta: Neurobiologija insomnije: hiperbudnost kao heterogeni model i uloga CBT-I-ja

1. Kontrolna lista iz debate, ispunjena

1. Prošlo. Hiperbudnost je prikazana kao heterogeni model i konstrukt, a ne kao univerzalni fiziološki fenotip. Mjesto: „Literatura hiperbudnost podupire kao važan, ali heterogen mehanistički okvir insomnije, a ne kao univerzalni uzrok svih slučajeva.”
2. Prošlo. Tekst ne tvrdi da svi pacijenti imaju povišen kortizol, stalnu simpatičku aktivaciju ili jedinstveni EEG-potpis. Mjesto: „Ne pokazuju svi pacijenti povišen kortizol, smanjenu varijabilnost srčanog ritma ili isti EEG-obrazac.”
3. Ne primjenjuje se. U tekstu nema neuroanatomskog popisa koji bi bio predstavljen kao potvrđena specifična mreža insomnije.
4. Prošlo. Neuroimaging nalazi ograničeni su na „dio osoba s insomnijom”, a tekst navodi male uzorke, heterogenu metodologiju i slabu replikabilnost.
5. Prošlo. Izraz „konsolidacija dokaza” nije upotrijebljen.
6. Prošlo. Model tri P i prospektivno istraživanje Drakea i suradnika razdvojeni su u zasebne odlomke, a tekst ne tvrdi da je svaka sastavnica modela prospektivno testirana.
7. Prošlo. Stresni događaji i kognitivna intruzija opisani su kao čimbenici rizika, bez tvrdnje o univerzalnoj uzročnosti.
8. Prošlo. Tekst ne prikazuje nedokazanu dvosmjernu fiziološku povratnu spregu kao nalaz istog istraživanja.
9. Prošlo. Nalaz o ACTH-u i kortizolu izrijekom je označen kao rezultat pojedinačne studije.
10. Prošlo. Kortizol nije prikazan kao samostalni dijagnostički test.
11. Prošlo. Mehanizmi CBT-I-ja prikazani su oprezno, uz izričitu ogradu da nisu dokazani kao nužni posrednici svakog terapijskog odgovora.
12. Prošlo. Tvrdnja o higijeni sna ograničena je na analizirane CBT-I protokole.
13. Prošlo. U odjeljku o DORA-lijekovima nema uredničke napomene o potrebi dodatnog izvora.
14. Prošlo. DORA-lijekovima nije pripisana nepokrivena mehanistička tvrdnja.
15. Prošlo. Farmakoterapija je opisana kao individualizirana opcija, a CBT-I kao početni tretman kojem se daje prednost.
16. Prošlo. Izraz „umorna, ali budna” označen je kao iskustveni opis, a ne kao fiziološka mjera.
17. Prošlo. Otvorena pitanja ne svode odnos hiperbudnosti i terapijskog poboljšanja na dvije isključive mogućnosti.
18. Prošlo. Zaključak navodi heterogenost hiperbudnosti, prednost CBT-I-ja i selektivnu ulogu farmakoterapije.
19. Prošlo. Tvrdnja o rutinskom testiranju kortizola nije prisutna.
20. Prošlo. Tvrdnja o nemogućnosti potpunog zasljepljivanja sudionika CBT-I studija nije prisutna.
21. Prošlo. Zaključak nije šire formuliran od glavnih odjeljaka u pogledu hiperbudnosti, kortizola, stresa i CBT-I-ja.

2. Poštivanje zaključanih odluka

Zaključane odluke poštuju se u tekstu. Uklonjene tvrdnje nisu pronađene u drugoj, slabijoj ili usputnoj formulaciji. Sužene tvrdnje zadržavaju suženi opseg u uvodu, glavnim odjeljcima i zaključku. Ograda uz pojedinačni nalaz ACTH-a i kortizola ostaje prisutna i u odjeljku o kortizolu i u završnom dijelu.

• Komorbiditeti i klinička procjena prikazani su bez širenja zaključka o terminologiji primarne i sekundarne insomnije.
• Hiperbudnost je dosljedno opisana kao heterogeni konstrukt, a ne kao univerzalni biomarker ili fenotip.
• EEG, autonomni, neuroendokrini i neuroimaging nalazi nisu stopljeni u jedan jedinstveni fiziološki potpis.
• Stres-dijateza model razdvojen je od nalaza prospektivnog istraživanja.
• Nalaz Vgontzasa i suradnika označen je kao pojedinačni studijski rezultat.
• Mehanizmi CBT-I-ja prikazani su kao klinički i teorijski putovi, bez tvrdnje o nužnoj medijaciji.
• Mehanističko objašnjenje DORA-lijekova uklonjeno je.
• Farmakoterapija nije prikazana ni kao apsolutna zamjena za CBT-I ni kao apsolutno neprihvatljiva opcija.

3. Nalazi

1. Blokirajući nalaz — nedostajući zapis za citat u tekstu.

   Mjesto: „U jednoj multicentričnoj pre-post studiji CBT-I bio je povezan s porastom NREM omjera delta/beta. Nalaz je zanimljiv za mehanistička istraživanja, ali ne potvrđuje standardni biomarker ni nužan posrednički mehanizam terapijskog odgovora (PMC12923678, 2026).”

   Problem: Citat „PMC12923678, 2026” pojavljuje se u tekstu, ali za njega nema odgovarajućeg zapisa u popisu literature. Završna verzija tako ne omogućuje povezivanje tvrdnje s bibliografskim zapisom.

   Kako ispraviti: Dodati odgovarajući bibliografski zapis ili ukloniti citat i tvrdnju, što pripada provjeri literature. Budući da bi dodavanje zapisa nosilo atribuciju i izvor, recenzija ne daje zamjenski tekst.

2. Blokirajući nalaz — necitirani zapis u popisu literature.

   Mjesto: zapis „American Academy of Sleep Medicine. (2017). Clinical Practice Guideline for the Pharmacologic Treatment of Chronic Insomnia in Adults.”

   Problem: Taj zapis nije citiran u tijelu teksta. U tekstu se farmakološke tvrdnje pripisuju smjernici VA/DoD iz 2025. i FDA-u iz 2019., ali ne AASM-u iz 2017.

   Kako ispraviti: Uskladiti popis literature s citatima u tekstu: zapis treba ukloniti ili ga treba povezati s relevantnom tvrdnjom, što zahtijeva odluku u provjeri literature.

3. Preporuka — naslov je širi i uzročniji od zaključaka teksta.

   Mjesto: „Neurobiologija insomnije: Zašto je mozak u stanju hiperbudnosti i kako djeluje CBT-I”

   Problem: „Zašto je mozak u stanju hiperbudnosti” pretpostavlja da je hiperbudnost opće stanje mozga kod insomnije, dok tekst kasnije naglašava heterogenost, izostanak jedinstvenog fiziološkog fenotipa i nepostojanje univerzalnog uzroka.

   Kako ispraviti: Naslov može glasiti: „Neurobiologija insomnije: hiperbudnost kao heterogeni model i uloga CBT-I-ja”.

4. Preporuka — nedosljedno uvođenje kratica.

   Mjesto: „EEG-istraživanja posebno su razmatrala beta-aktivnost...” i „Sustavni pregled i meta-analiza varijabilnosti srčanog ritma...”

   Problem: Kratice EEG i HRV pojavljuju se bez punog naziva pri prvom spominjanju, a HRV se u tekstu uvodi tek u zagradi u kasnijem odlomku: „...za varijabilnost srčanog ritma i druge kardiovaskularne mjere.”

   Kako ispraviti: Pri prvom spominjanju navesti puni naziv i kraticu, a zatim dosljedno koristiti kraticu: „elektroencefalografija (EEG)” i „varijabilnost srčanog ritma (HRV)”.

5. Preporuka — nedosljedno nazivlje za isti poremećaj.

   Mjesto: „zabrinutost zbog posljedica nesanice”

   Problem: Tekst gotovo posvuda koristi naziv „insomnija”, ali na ovom mjestu prelazi na „nesanica”. Time se miješaju stručni naziv i opći naziv bez objašnjenja razlike.

   Kako ispraviti: Za stručni i terminološki ujednačen tekst koristiti „insomnija” kroz cijeli dokument ili pri prvom spominjanju uvesti odnos „insomnija (nesanica)” i zatim odabrati jedan oblik.

6. Preporuka — ponavljanje s ograničenom dodatnom vrijednošću.

   Mjesta: „Hiperbudnost nije homogena. Ne pokazuju svi pacijenti povišen kortizol, smanjenu varijabilnost srčanog ritma ili isti EEG-obrazac.”; „Kronična insomnija može se razmatrati kroz heterogeni model hiperbudnosti...”

   Problem: Heterogenost hiperbudnosti i odsutnost jedinstvenog biomarkera ponavljaju se u uvodu, odjeljku „Što nalazi ne dopuštaju zaključiti” i zaključku. Ponavljanje je funkcionalno, ali završni odlomak može biti sažetiji.

   Kako ispraviti: Prvi opširni prikaz zadržati u uvodu, a u kasnijim odjeljcima tvrdnju skratiti na jednu sažimajuću rečenicu.

4. SPOR — nalazi koji pripadaju provjeri literature

1. Širenje kortizolnog nalaza.

   Mjesto: „Prosječno povišene razine kortizola opisane su u skupinama s kroničnom insomnijom...”

   Zašto je to SPOR: Rečenica generalizira iz skupnih nalaza, dok je u popisu literature izravno naveden Vgontzas i suradnici kao pojedinačna studija. Potrebno je u provjeri literature utvrditi postoji li u odobrenom korpusu izvor koji nosi upravo taj opseg tvrdnje.

2. Neuroimaging tvrdnja bez jasno vidljivog citata.

   Mjesto: „Neuroimaging literatura opisuje slabiju deaktivaciju i promijenjenu povezanost mreža uključenih u budnost, pažnju i emocionalnu obradu kod dijela osoba s insomnijom.”

   Zašto je to SPOR: Tvrdnja se poziva na „neuroimaging literaturu”, ali uz odlomak nema preciznog citata koji bi nosio taj sadržaj. Recenzija ne utvrđuje izvorni opseg nalaza niti predlaže rad za dopunu.

3. Tvrdnja o početnoj prednosti CBT-I-ja.

   Mjesto: „Smjernice Američke akademije za medicinu spavanja i smjernica VA/DoD daju prednost CBT-I-ju kao početnom tretmanu kronične insomnije...”

   Zašto je to SPOR: Treba provjeriti nosi li bibliografski zapis AASM-a iz 2023. upravo tvrdnju o početnom tretmanu ili samo klasifikacijske kriterije. To nije moguće riješiti uredničkom intervencijom bez ponovnog otvaranja izvora.

4. Tvrdnje o relaksacijskim postupcima i higijeni sna.

   Mjesto: „Sama edukacija o higijeni sna nije pokazala nužnost za remisiju u analiziranim protokolima, a relaksacijski postupci u toj analizi nisu imali jasnu dodatnu korist.”

   Zašto je to SPOR: Opseg i modalitet tih zaključaka ovise o točnoj interpretaciji mrežne meta-analize. Recenzija ne provjerava nalaz studije niti ga preoblikuje.

5. Nedostajuća literatura

Nema novih konkretnih prijedloga radova. Područja koja bi, ako se zadržavaju postojeće tvrdnje, trebala biti pokrivena u provjeri literature:

• neuroimaging nalazi o deaktivaciji i povezanosti mreža kod osoba s insomnijom;
• skupna i meta-analitička dokazna osnova za kortizol i aktivnost osi HPA;
• točan smjernički temelj za tvrdnju da je CBT-I početni tretman prema AASM-u;
• interpretacija relativne koristi relaksacijskih postupaka i edukacije o higijeni sna u mrežnoj meta-analizi CBT-I-ja;
• bibliografski zapis za citiranu multicentričnu pre-post studiju s oznakom „PMC12923678, 2026”.

6. Odluka i popis blokirajućih nalaza

Odluka: nije spreman

Tekst poštuje kontrolnu listu iz debate i zaključane odluke te nema utvrđenu unutarnju proturječnost. Međutim, nije spreman za finalizaciju zbog završne kontrole artefakta.

Blokirajući nalazi:

1. nedostajući bibliografski zapis za citat „PMC12923678, 2026”;
2. necitrani zapis AASM-a iz 2017. u popisu literature.

Naslov, terminološka dosljednost i ponavljanje zahtijevaju uredničke izmjene, ali sami po sebi nisu blokirajući nalazi.