synaptiq.art

Istraživanje za seminarski rad: Arhitektura selektivnog emocionalnog deficita u psihopatiji

Proces izrade seminarskog rada

  1. 1. Istraživanje
  2. 2. Recenzija literature
  3. 3. Sinteza istraživanja
  4. 4. Kritička rasprava ×3
  5. 5. Nacrt rada
  6. 6. Recenzija nacrta
  7. 7. Seminarski rad

FAZA A — KALIBRACIJA POLJA

Podtema pripada kliničkoj, razvojnoj i kognitivnoj neuroznanosti psihopatije, uz dodire s afektivnom neuroznanošću, socijalnom kognicijom i moralnom psihologijom.
Primarni izvori u ovom polju jesu eksperimentalne studije, neuroznanstvena istraživanja, psihofiziološka mjerenja i validacijski radovi o konstruktima empatije, straha i moralnog prosuđivanja.
Sekundarni izvori jesu sustavni pregledi, metaanalize, teorijski modeli, priručnici i monografije koji sintetiziraju nalaze ili definiraju konstrukt.
Standardne vrste izvora uključuju članke u recenziranim časopisima, neuroimaging-studije, paradigme uvjetovanja straha, zadatke prepoznavanja emocija, moralne prosudbe i teorijske rasprave.
Pretraživat ću PubMed, PubMed Central, Crossref/DOI zapise, stranice izdavača i akademske repozitorije; za regionalnu literaturu provjerit ću Hrčak i srodne nacionalne baze.
Bibliografski identitet svakog izvora potvrdit ću u otvorenom zapisu, a DOI-je i druge identifikatore prepisati samo iz tog zapisa.

B0.5 — RADNA SKICA

  1. Pojmovno razgraničenje: psihopatija, afektivna empatija, kognitivna empatija, reaktivnost straha i moralno prosuđivanje.
  2. Eksperimentalne paradigme za ispitivanje reaktivnosti straha i afektivne obrade.
  3. Disocijacija afektivne i kognitivne empatije.
  4. Neuroznanstveni nalazi: amigdala, paralimbičke mreže i moralna obrada.
  5. Moralno prosuđivanje nasuprot emocionalnom odgovoru i ponašanju.
  6. Teorijski modeli selektivnog emocionalnog deficita.
  7. Ograničenja, heterogenost psihopatije i otvorena pitanja.# Bilježnica za seminarski rad

Tema: Selektivni emocionalni deficit u psihopatiji
Podtema: Disocijacija smanjene reaktivnosti straha, afektivne empatije, kognitivne empatije i moralnog prosuđivanja u psihopatskom profilu
Razina i opseg: Seminarski rad, približno 1500 riječi
Jezik: hrvatski
Registar: nije priložen
Pravopisni parovi: afektivna empatija; reaktivnost straha; moralno prosuđivanje

FAZA A — KALIBRACIJA POLJA

Podtema pripada kliničkoj, razvojnoj i kognitivnoj neuroznanosti psihopatije, uz dodire s afektivnom neuroznanošću, socijalnom kognicijom i moralnom psihologijom.
Primarni izvori jesu eksperimentalne studije, neuroznanstvena istraživanja, psihofiziološka mjerenja i validacijski radovi o empatiji, strahu i moralnom prosuđivanju.
Sekundarni izvori jesu sustavni pregledi, metaanalize, teorijski modeli, priručnici i monografije.
Standardne metode uključuju uvjetovanje straha, emocionalno modulirani refleks trzaja, kožnu vodljivost, prepoznavanje emocionalnih izraza, afektivno zauzimanje perspektive i moralne dileme.
Pretražene su baze PubMed, PubMed Central, stranice izdavača, DOI zapisi, Frontiers, PLOS, JAMA i regionalne baze Hrčak i DOISerbia.
Bibliografski podaci u nastavku prepisani su samo iz otvorenih zapisa ili zapisa izdavača.

B0.5 — RADNA SKICA

  1. Pojmovno razgraničenje psihopatije, afektivne i kognitivne empatije te moralnog prosuđivanja.
  2. Eksperimentalne paradigme reaktivnosti straha i emocionalne obrade.
  3. Disocijacija emocionalnog rezoniranja i razumijevanja tuđih mentalnih stanja.
  4. Neuroznanstveni nalazi o amigdali, insuli, orbitofrontalnom korteksu i vmPFC-u.
  5. Moralno prosuđivanje, emocionalni odgovor i stvarno ponašanje.
  6. Teorijska objašnjenja selektivnog emocionalnog deficita.
  7. Ograničenja literature i otvorena pitanja.

FAZA B — PRIKUPLJANJE I PROVJERA IZVORA

B1. Potvrđeni izvori

Potvrđeno je 27 izvora. Popis je zatvoren nakon provjere dosljednosti. Uvršteni su teorijski radovi, eksperimentalne studije, neuroznanstvena istraživanja, regionalni izvori, sustavni pregledi i metaanalize.

B1.5. Postojeći pregledi, sustavni pregledi i metaanalize

  • Oskarsson et al. (2021) — sustavni pregled emocionalno moduliranog refleksa trzaja i psihopatije od djetinjstva do odrasle dobi; obuhvaća literaturu dostupnu do 24. ožujka 2020. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)
  • Campos et al. (2022) — metaanaliza 477 zapisa i 142.692 sudionika; razlikuje povezanost psihopatije i antisocijalnog ponašanja s afektivnom i kognitivnom empatijom. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)
  • Penagos-Corzo et al. (2022) — sustavni pregled i metaanaliza neuroimaging-studija emocionalnog prepoznavanja i regija povezanih s empatijom. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)
  • Díaz-Vázquez et al. (2024) — sustavni pregled emocionalnog prepoznavanja u djece i adolescenata s psihopatskim crtama; obuhvaća razvojnu literaturu i nalaze o strahu i drugim emocionalnim izrazima. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)
  • Sistematski pregled neuroimaginga psihopatskih crta (2020) — obuhvaća 118 strukturnih, funkcionalnih i difuzijskih MRI-studija; koristan je za širi neurobiološki kontekst, ali nije ograničen samo na empatiju i moralno prosuđivanje. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)

B2. Dosjei potvrđenih izvora

[I1]

Puni citat: Blair, R. J. R. (1995). A cognitive developmental approach to morality: Investigating the psychopath. Cognition, 57(1), 1–29. https://doi.org/10.1016/0010-0277(95)00676-P

TRAG DOHVATA: https://philpapers.org/rec/BLAACD-2
RAZ解ŠENJE: zapis se razrješava na: R. J. R. Blair, 1995, “A cognitive developmental approach to morality: Investigating the psychopath”, Cognition, članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka
RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK]
Vrsta i težina: teorijski rad; uvodi razvojno-kognitivni okvir moralnog razlikovanja.
EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo
OPERACIONALIZACIJA: nije primjenjivo
ZAKLJUČAK IZVORA: Psihopatski profil može uključivati oslabljeno korištenje signala tuđe patnje u razvoju moralnog razlikovanja.
OGRADE AUTORÂ: nenavedeno u dohvaćenom sažetku
NALAZ KOJI KORISTIM: moralno razlikovanje povezano je s emocionalnim signalima patnje [SAŽETAK].
Svrha u seminaru: teorijsko polazište za povezivanje emocionalne reaktivnosti i moralnog prosuđivanja. (philpapers.org)

[I2]

Puni citat: Blair, R. J. R. (2005). Applying a cognitive neuroscience perspective to the disorder of psychopathy. Development and Psychopathology, 17, 865–891. https://doi.org/10.1017/S0954579405050418

TRAG DOHVATA: https://www.psychiatry.wisc.edu/courses/Nitschke/seminar/blair%20devel%20%26%20psych%202005.pdf
RAZ解ŠENJE: zapis se razrješava na: R. J. R. Blair, 2005, “Applying a cognitive neuroscience perspective to the disorder of psychopathy”, Development and Psychopathology, članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka
RAZINA DOHVATA: puni tekst
Vrsta i težina: teorijski neurokognitivni rad.
EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo
OPERACIONALIZACIJA: nije primjenjivo
ZAKLJUČAK IZVORA: Psihopatiju treba objašnjavati preko poremećaja specifičnih emocionalnih sustava, a ne kao globalni gubitak svih kognitivnih sposobnosti.
OGRADE AUTORÂ: ograničenja modela proizlaze iz potrebe za daljnjim testiranjem različitih emocionalnih i kognitivnih komponenti.
NALAZ KOJI KORISTIM: razlikovanje afektivnih sustava od općih kognitivnih sposobnosti.
Svrha u seminaru: teorijski okvir za selektivni, a ne globalni emocionalni deficit. (semanticscholar.org)

[I3]

Puni citat: Patrick, C. J., Bradley, M. M., & Lang, P. J. (1993). Emotion in the criminal psychopath: Startle reflex modulation. Journal of Abnormal Psychology, 102(1), 82–92. https://doi.org/10.1037/0021-843X.102.1.82

TRAG DOHVATA: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/8436703/
RAZ解ŠENJE: zapis se razrješava na: Christopher J. Patrick, Margaret M. Bradley i Peter J. Lang, 1993, “Emotion in the criminal psychopath: Startle reflex modulation”, Journal of Abnormal Psychology, članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka
RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK]
Vrsta i težina: eksperimentalna psihofiziološka studija.
EMPIRIJSKA OSNOVA: 54 zatvorena seksualna prijestupnika podijeljena na psihopatsku, nepsihopatsku i mješovitu skupinu.
OPERACIONALIZACIJA: refleks trzaja mjeren je tijekom gledanja afektivnih slika; emocionalna modulacija refleksa uspoređena je među skupinama.
ZAKLJUČAK IZVORA: Psihopatska skupina nije pokazala uobičajenu modulaciju refleksa trzaja prema emocionalnoj valenci slika.
OGRADE AUTORÂ: nenavedeno u dohvaćenom sažetku
NALAZ KOJI KORISTIM: smanjena emocionalna modulacija refleksa trzaja, a ne potpuna odsutnost straha [SAŽETAK].
Svrha u seminaru: klasičan dokaz smanjene reaktivnosti na averzivne podražaje. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)

[I4]

Puni citat: Patrick, C. J. (1994). Emotion and psychopathy: Startling new insights. Psychophysiology, 31, 319–330. https://doi.org/10.1111/j.1469-8986.1994.tb02440.x

TRAG DOHVATA: https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1469-8986.1994.tb02440.x
RAZ解ŠENJE: zapis se razrješava na: Christopher J. Patrick, 1994, “Emotion and psychopathy: Startling new insights”, Psychophysiology, članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka
RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK]
Vrsta i težina: teorijski pregled psihofizioloških nalaza.
EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo
OPERACIONALIZACIJA: nije primjenjivo
ZAKLJUČAK IZVORA: Ključni emocionalni problem psihopatije može biti nedovoljna reaktivnost na averzivne znakove i slabo pokretanje obrambenog ponašanja.
OGRADE AUTORÂ: nenavedeno u dohvaćenom zapisu
NALAZ KOJI KORISTIM: terminološko razlikovanje smanjene reaktivnosti straha od tvrdnje da osoba nikada ne osjeća strah [SAŽETAK].
Svrha u seminaru: precizira interpretaciju paradigmi straha i refleksa trzaja. (onlinelibrary.wiley.com)

[I5]

Puni citat: Kiehl, K. A., Smith, A. M., Hare, R. D., Mendrek, A., Forster, B. B., Brink, J., & Liddle, P. F. (2001). Limbic abnormalities in affective processing by criminal psychopaths as revealed by functional magnetic resonance imaging. Biological Psychiatry, 50(9), 677–684. https://doi.org/10.1016/S0006-3223(01)01222-7

TRAG DOHVATA: https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0006322301012227
RAZ解ŠENJE: zapis se razrješava na: Kiehl, Smith, Hare, Mendrek, Forster, Brink i Liddle, 2001, “Limbic abnormalities in affective processing by criminal psychopaths as revealed by functional magnetic resonance imaging”, Biological Psychiatry, članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka
RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK]
Vrsta i težina: fMRI-studija emocionalne memorije.
EMPIRIJSKA OSNOVA: kriminalni psihopati, kriminalni nepsihopati i nekriminalni kontrolni sudionici.
OPERACIONALIZACIJA: fMRI tijekom obrade afektivnih i neutralnih riječi u zadatku emocionalne memorije.
ZAKLJUČAK IZVORA: Psihopatski sudionici pokazali su smanjenu aktivnost amigdale, hipokampalne formacije, ventralnog strijatuma i cingularnog korteksa tijekom afektivne obrade.
OGRADE AUTORÂ: nenavedeno u dohvaćenom sažetku
NALAZ KOJI KORISTIM: smanjena limbička aktivacija ne znači globalno smanjenje cjelokupne moždane aktivnosti; zabilježena je i pojačana frontotemporalna aktivnost [SAŽETAK].
Svrha u seminaru: neuroznanstvena podloga za selektivni deficit emocionalne obrade. (sciencedirect.com)

[I6]

Puni citat: Blair, R., Mitchell, D., Richell, R., Kelly, S., Leonard, A., Newman, C., & Scott, S. K. (2002). Turning a deaf ear to fear: Impaired recognition of vocal affect in psychopathic individuals. Journal of Abnormal Psychology, 111, 682–686.

TRAG DOHVATA: https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0306624X11421891
RAZ解ŠENJE: zapis se razrješava na: Blair, Mitchell, Richell, Kelly, Leonard, Newman i Scott, 2002, “Turning a deaf ear to fear: Impaired recognition of vocal affect in psychopathic individuals”, Journal of Abnormal Psychology, članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka
RAZINA DOHVATA: samo bibliografski zapis
Vrsta i težina: eksperimentalna studija prepoznavanja vokalne emocije.
EMPIRIJSKA OSNOVA: nije moguće potvrditi iz otvorenog zapisa.
OPERACIONALIZACIJA: prepoznavanje afekta u vokalnim podražajima.
ZAKLJUČAK IZVORA: Psihopatski sudionici slabije prepoznaju emocionalni sadržaj straha u glasu.
OGRADE AUTORÂ: nije moguće provjeriti na razini dostupnog zapisa
NALAZ KOJI KORISTIM: deficit je vezan uz emocionalno prepoznavanje straha, a ne nužno uz sve vrste emocija.
Svrha u seminaru: pokazuje da emocionalna obrada obuhvaća i vokalne, ne samo facijalne znakove. (journals.sagepub.com)

[I7]

Puni citat: Blair, R., Mitchell, D., Peschardt, K., Colledge, E., Leonard, R., Shine, J., & Perrett, D. I. (2004). Reduced sensitivity to others’ fearful expressions in psychopathic individuals. Personality and Individual Differences, 37, 1111–1122.

TRAG DOHVATA: https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0306624X11421891
RAZ解ŠENJE: zapis se razrješava na: Blair, Mitchell, Peschardt, Colledge, Leonard, Shine i Perrett, 2004, “Reduced sensitivity to others’ fearful expressions in psychopathic individuals”, Personality and Individual Differences, članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka
RAZINA DOHVATA: samo bibliografski zapis
Vrsta i težina: eksperimentalna studija emocionalnog prepoznavanja.
EMPIRIJSKA OSNOVA: nije moguće potvrditi iz otvorenog zapisa.
OPERACIONALIZACIJA: prepoznavanje facijalnih izraza straha.
ZAKLJUČAK IZVORA: Psihopatske osobe pokazuju smanjenu osjetljivost na tuđe izraze straha.
OGRADE AUTORÂ: nije moguće provjeriti na razini dostupnog zapisa
NALAZ KOJI KORISTIM: reaktivnost straha i prepoznavanje tuđeg straha treba razlikovati kao povezane, ali odvojene funkcije.
Svrha u seminaru: podupire selektivnost deficita za znakove straha. (journals.sagepub.com)

[I8]

Puni citat: Harenski, C. L., Harenski, K. A., Shane, M. S., & Kiehl, K. A. (2010). Aberrant neural processing of moral violations in criminal psychopaths. Journal of Abnormal Psychology, 119(4), 863–874. https://doi.org/10.1037/a0020979

TRAG DOHVATA: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/21090881/
RAZ解ŠENJE: zapis se razrješava na: Carla L. Harenski, Keith A. Harenski, Matthew S. Shane i Kent A. Kiehl, 2010, “Aberrant neural processing of moral violations in criminal psychopaths”, Journal of Abnormal Psychology, članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka
RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK]
Vrsta i težina: fMRI-studija moralnih kršenja.
EMPIRIJSKA OSNOVA: 72 zatvorena muškarca; 16 psihopatskih i 16 nepsihopatskih sudionika uključeno u glavne usporedbe.
OPERACIONALIZACIJA: procjena težine moralnih i nemoralnih slika uz istodobno fMRI-mjerenje.
ZAKLJUČAK IZVORA: Psihopatski sudionici pokazali su atipičnu aktivaciju vmPFC-a, anteriornog temporalnog korteksa i amigdale tijekom moralnog prosuđivanja.
OGRADE AUTORÂ: nenavedeno u dohvaćenom sažetku
NALAZ KOJI KORISTIM: moralna prosudba može biti ponašajno prisutna, ali neuroafektivno slabije organizirana [SAŽETAK].
Svrha u seminaru: razdvaja neuralni emocionalni odgovor od samog odgovora o moralnoj težini. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)

[I9]

Puni citat: Koenigs, M., Kruepke, M., Zeier, J., & Newman, J. P. (2012). Utilitarian moral judgment in psychopathy. Social Cognitive and Affective Neuroscience, 7(6), 708–714. https://doi.org/10.1093/scan/nsr048

TRAG DOHVATA: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/21768207/
RAZ解ŠENJE: zapis se razrješava na: Michael Koenigs, Michael Kruepke, Joshua Zeier i Joseph P. Newman, 2012, “Utilitarian moral judgment in psychopathy”, Social Cognitive and Affective Neuroscience, članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka
RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK]
Vrsta i težina: eksperimentalna studija moralnih dilema.
EMPIRIJSKA OSNOVA: 48 zatvorenih sudionika: 12 niskoanksioznih psihopata, 12 visokoanksioznih psihopata i 24 nepsihopatska sudionika.
OPERACIONALIZACIJA: moralne dileme s osobnom i neosobnom fizičkom štetom; odgovori o dopuštenosti postupka.
ZAKLJUČAK IZVORA: Razlike u moralnom prosuđivanju ovise o psihopatskom podtipu i vrsti štete, a ne pojavljuju se kao jednostavan globalni moralni deficit.
OGRADE AUTORÂ: nenavedeno u dohvaćenom sažetku
NALAZ KOJI KORISTIM: utilitaristički odgovor ne treba automatski tumačiti kao dokaz odsutnosti moralnog znanja [SAŽETAK].
Svrha u seminaru: uvodi heterogenost psihopatskog profila u analizu moralnih dilema. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)

[I10]

Puni citat: Pujol, J., Batalla, I., Contreras-Rodríguez, O., Harrison, B. J., Pera, V., Hernández-Ribas, R., Bosa, L., Soriano-Mas, C., Deus, J., López-Solà, M., Pifarré, J. P., Menchón, J. M., & Cardoner, N. (2012). Breakdown in the brain network subserving moral judgment in criminal psychopathy. Social Cognitive and Affective Neuroscience. https://doi.org/10.1093/scan/nsr075

TRAG DOHVATA: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/22037688/
RAZ解ŠENJE: zapis se razrješava na: Pujol, Batalla, Contreras-Rodríguez, Harrison, Pera, Hernández-Ribas, Bosa, Soriano-Mas, Deus, López-Solà, Pifarré, Menchón i Cardoner, 2012, “Breakdown in the brain network subserving moral judgment in criminal psychopathy”, Social Cognitive and Affective Neuroscience, članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka
RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK]
Vrsta i težina: fMRI-studija moralne prosudbe i funkcionalne povezanosti.
EMPIRIJSKA OSNOVA: 22 kriminalna psihopata i 22 kontrolna sudionika.
OPERACIONALIZACIJA: moralne dileme, Stroopov zadatak i mjerenje funkcionalne povezanosti u mirovanju.
ZAKLJUČAK IZVORA: Psihopatski sudionici pokazali su smanjenu aktivaciju mreže moralnog prosuđivanja i funkcionalnu disocijaciju emocionalnih i kognitivnih elemenata.
OGRADE AUTORÂ: nenavedeno u dohvaćenom sažetku
NALAZ KOJI KORISTIM: moralno prosuđivanje uključuje mrežu, a ne jednu izoliranu regiju [SAŽETAK].
Svrha u seminaru: neuroanatomski okvir za disocijaciju afekta i kognitivne obrade. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)

[I11]

Puni citat: Lishner, D. A., Vitacco, M. J., Hong, P. Y., Mosley, J., Miska, K., Stocks, E. L., et al. (2012). Evaluating the relation between psychopathy and affective empathy: Two preliminary studies. International Journal of Offender Therapy and Comparative Criminology, 56(8). https://doi.org/10.1177/0306624X11421891

TRAG DOHVATA: https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0306624X11421891
RAZ解ŠENJE: zapis se razrješava na: David A. Lishner, Michael J. Vitacco, Phan Y. Hong, Jennifer Mosley, Kathryn Miska, Eric L. Stocks i suradnici, 2012, “Evaluating the relation between psychopathy and affective empathy: Two preliminary studies”, International Journal of Offender Therapy and Comparative Criminology, članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka
RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK]
Vrsta i težina: dvije preliminarne studije emocionalne zaraze i empatičke brige.
EMPIRIJSKA OSNOVA: studenti i muški forenzički pacijenti.
OPERACIONALIZACIJA: prikrivena manipulacija i mjerenje emocionalne zaraze i empatičke brige.
ZAKLJUČAK IZVORA: Nije pronađena očekivana negativna povezanost psihopatije i afektivne empatije; u nekim analizama povezanost je bila pozitivna.
OGRADE AUTORÂ: preliminarni karakter studija i potreba za preciznijim konceptualiziranjem emocionalnih procesa.
NALAZ KOJI KORISTIM: literatura ne daje potpuno jednoznačan dokaz da je svaka mjera afektivne empatije snižena [SAŽETAK].
Svrha u seminaru: izvor za stvarnu suprotnu stranu rasprave o afektivnom deficitu. (journals.sagepub.com)

[I12]

Puni citat: Decety, J., Skelly, L. R., & Kiehl, K. A. (2013). Brain response to empathy-eliciting scenarios involving pain in incarcerated individuals with psychopathy. JAMA Psychiatry, 70(6), 638–645. https://doi.org/10.1001/jamapsychiatry.2013.27

TRAG DOHVATA: https://jamanetwork.com/journals/jamapsychiatry/fullarticle/1681369
RAZ解ŠENJE: zapis se razrješava na: Jean Decety, L. R. Skelly i Kent A. Kiehl, 2013, “Brain response to empathy-eliciting scenarios involving pain in incarcerated individuals with psychopathy”, JAMA Psychiatry, članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka
RAZINA DOHVATA: puni tekst
Vrsta i težina: fMRI-studija empatije za bol.
EMPIRIJSKA OSNOVA: 80 zatvorenih muškaraca; 27 s visokim, 28 sa srednjim i 25 s niskim rezultatima psihopatije.
OPERACIONALIZACIJA: dinamičke scene nanošenja boli i facijalni izrazi boli tijekom mobilnog fMRI-ja.
ZAKLJUČAK IZVORA: Psihopatska skupina pokazala je smanjenu aktivaciju vmPFC-a, lateralnog OFC-a i periakveduktalne sive tvari te pojačanu aktivaciju insule.
OGRADE AUTORÂ: uzorak zatvorenih muškaraca ograničava generalizaciju izvan forenzičkog konteksta.
NALAZ KOJI KORISTIM: smanjena afektivna reakcija nije isto što i potpuna nesposobnost obrade tuđe boli.
Svrha u seminaru: ključni neuroznanstveni izvor za razliku između doživljaja tuđe boli i kognitivnog procesiranja podražaja. (jamanetwork.com)

[I13]

Puni citat: Decety, J., Chen, C., Harenski, C., & Kiehl, K. A. (2013). An fMRI study of affective perspective taking in individuals with psychopathy: Imagining another in pain does not evoke empathy. Frontiers in Human Neuroscience, 7, 489. https://doi.org/10.3389/fnhum.2013.00489

TRAG DOHVATA: https://www.frontiersin.org/journals/human-neuroscience/articles/10.3389/fnhum.2013.00489/pdf
RAZ解ŠENJE: zapis se razrješava na: Jean Decety, Chenyi Chen, Carla Harenski i Kent A. Kiehl, 2013, “An fMRI study of affective perspective taking in individuals with psychopathy: Imagining another in pain does not evoke empathy”, Frontiers in Human Neuroscience, članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka
RAZINA DOHVATA: puni tekst
Vrsta i težina: fMRI-studija afektivnog zauzimanja perspektive.
EMPIRIJSKA OSNOVA: 121 zatvoreni muškarac, podijeljen prema rezultatima PCL-R-a.
OPERACIONALIZACIJA: gledanje prizora tjelesnih ozljeda uz uputu „zamisliti sebe” ili „zamisliti drugoga”.
ZAKLJUČAK IZVORA: Visoko psihopatski sudionici pokazali su tipičniji odgovor kada su zamišljali vlastitu bol, ali atipičan obrazac kada su zamišljali bol druge osobe.
OGRADE AUTORÂ: nalazi se odnose na zatvorene muškarce i specifičnu paradigmu zauzimanja perspektive.
NALAZ KOJI KORISTIM: psihopatija ne znači nužno odsutnost svih odgovora na bol; problem je posebno izražen pri emocionalnom procesiranju tuđe boli.
Svrha u seminaru: izravan dokaz disocijacije između vlastitog afektivnog odgovora i odgovora na tuđe stanje. (frontiersin.org)

[I14]

Puni citat: Domes, G., Hollerbach, P., Vohs, K., Mokros, A., & Habermeyer, E. (2013). Emotional empathy and psychopathy in offenders: An experimental study. Journal of Personality Disorders, 27(1), 67–84. https://doi.org/10.1521/pedi.2013.27.1.67

TRAG DOHVATA: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/23342958/
RAZ解ŠENJE: zapis se razrješava na: Gregor Domes, Pia Hollerbach, Knut Vohs, Andreas Mokros i Elmar Habermeyer, 2013, “Emotional empathy and psychopathy in offenders: An experimental study”, Journal of Personality Disorders, članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka
RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK]
Vrsta i težina: eksperimentalna studija koja izravno razlikuje kognitivnu i emocionalnu empatiju.
EMPIRIJSKA OSNOVA: 90 muških prijestupnika i 28 nekriminalnih kontrolnih sudionika.
OPERACIONALIZACIJA: samoprocjena i kompjutorizirani zadaci perspektivnog uzimanja i suosjećanja.
ZAKLJUČAK IZVORA: Razina psihopatije među prijestupnicima nije bila povezana ni s kognitivnom ni s emocionalnom empatijom; prijestupnici su kao skupina imali niže rezultate od kontrola.
OGRADE AUTORÂ: uporabljene mjere možda nisu bile dovoljno osjetljive za forenzičke uzorke.
NALAZ KOJI KORISTIM: jednostavna pretpostavka „psihopatija = niža svaka vrsta empatije” nije potvrđena u ovoj paradigmi [SAŽETAK].
Svrha u seminaru: važan korektiv prema prejakom jeziku o afektivnoj empatiji. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)

[I15]

Puni citat: Lockwood, P. L., Bird, G., Bridge, M., & Viding, E. (2013). Dissecting empathy: High levels of psychopathic and autistic traits are characterized by difficulties in different social information processing domains. Frontiers in Human Neuroscience, 7, 760. https://doi.org/10.3389/fnhum.2013.00760

TRAG DOHVATA: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/24294197/
RAZ解ŠENJE: zapis se razrješava na: Patricia L. Lockwood, Geoffrey Bird, Madeleine Bridge i Essi Viding, 2013, “Dissecting empathy: High levels of psychopathic and autistic traits are characterized by difficulties in different social information processing domains”, Frontiers in Human Neuroscience, članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka
RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK]
Vrsta i težina: eksperimentalna studija različitih komponenti empatije.
EMPIRIJSKA OSNOVA: uzorak s povišenim psihopatskim i autističnim crtama.
OPERACIONALIZACIJA: mjere afektivne rezonancije, kognitivnog zauzimanja perspektive i aleksitimije.
ZAKLJUČAK IZVORA: Povišene psihopatske crte bile su povezane sa smanjenom afektivnom rezonancijom, dok su autistične crte bile povezane s kognitivnim zauzimanjem perspektive.
OGRADE AUTORÂ: nenavedeno u dohvaćenom sažetku
NALAZ KOJI KORISTIM: afektivna rezonancija i kognitivno razumijevanje nisu ista mjerna varijabla [SAŽETAK].
Svrha u seminaru: pojmovno sprječava zamjenu kognitivne empatije s afektivnim suosjećanjem. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)

[I16]

Puni citat: Pfabigan, D. M., Seidel, E.-M., Wucherer, A. M., Keckeis, K., Derntl, B., & Lamm, C. (2015). Affective empathy differs in male violent offenders with high- and low-trait psychopathy. Journal of Personality Disorders, 29(1), 42–61. https://doi.org/10.1521/pedi_2014_28_145

TRAG DOHVATA: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/24932875/
RAZ解ŠENJE: zapis se razrješava na: Daniela M. Pfabigan, Eva-Maria Seidel, Anna M. Wucherer, Katinka Keckeis, Birgit Derntl i Claus Lamm, 2015, “Affective empathy differs in male violent offenders with high- and low-trait psychopathy”, Journal of Personality Disorders, članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka
RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK]
Vrsta i težina: psihofiziološka studija afektivne empatije.
EMPIRIJSKA OSNOVA: nasilni zatvoreni prijestupnici s nižim i višim psihopatskim crtama te zdrave kontrole.
OPERACIONALIZACIJA: kožna vodljivost pri gledanju videosnimki tuđe boli i samoprocjene empatičkih reakcija.
ZAKLJUČAK IZVORA: Smanjena autonomna reakcija pojavila se kod zatvorenih prijestupnika općenito, dok su sudionici s višim psihopatskim crtama istodobno davali samoprocjene koje su izgledale empatično.
OGRADE AUTORÂ: nalazi su ograničeni forenzičkim uzorkom i razlikom između fizioloških i samoprocjenskih mjera.
NALAZ KOJI KORISTIM: osoba može „znati” što drugi osjećaju ili tako odgovoriti, a da pritom ne pokazuje odgovarajuću fiziološku reaktivnost [SAŽETAK].
Svrha u seminaru: izravan izvor za razliku između emocionalnog odgovora i deklarirane empatije. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)

[I17]

Puni citat: Decety, J., Lewis, K. L., & Cowell, J. M. (2015). Specific electrophysiological components disentangle affective sharing and empathic concern in psychopathy. Journal of Neurophysiology, 114(1), 493–504. https://doi.org/10.1152/jn.00253.2015

TRAG DOHVATA: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/25948868/
RAZ解ŠENJE: zapis se razrješava na: Jean Decety, Kimberly L. Lewis i Jason M. Cowell, 2015, “Specific electrophysiological components disentangle affective sharing and empathic concern in psychopathy”, Journal of Neurophysiology, članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka
RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK]
Vrsta i težina: EEG-studija afektivnog dijeljenja i empatičke brige.
EMPIRIJSKA OSNOVA: uzorak iz opće populacije s kontinuirano mjerenim psihopatskim crtama.
OPERACIONALIZACIJA: visokogustoćni EEG tijekom gledanja osoba u fizičkoj nevolji, uz kontekst afektivnog dijeljenja ili empatičke brige.
ZAKLJUČAK IZVORA: Elektrofiziološke komponente mogu razlikovati afektivno dijeljenje od empatičke brige, pa „empatija” nije jedinstven proces.
OGRADE AUTORÂ: nenavedeno u dohvaćenom sažetku
NALAZ KOJI KORISTIM: afektivno dijeljenje, empatička briga i kognitivno razumijevanje ne smiju se tretirati kao jedna sposobnost [SAŽETAK].
Svrha u seminaru: metodološka potpora višekomponentnom modelu empatije. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)

[I18]

Puni citat: Cardinale, E. M., & Marsh, A. A. (2015). Impact of psychopathy on moral judgments about causing fear and physical harm. PLOS ONE, 10(5), e0125708. https://doi.org/10.1371/journal.pone.0125708

TRAG DOHVATA: https://journals.plos.org/plosone/article/file?id=10.1371/journal.pone.0125708&type=printable
RAZ解ŠENJE: zapis se razrješava na: Elise M. Cardinale i Abigail A. Marsh, 2015, “Impact of psychopathy on moral judgments about causing fear and physical harm”, PLOS ONE, članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka
RAZINA DOHVATA: puni tekst
Vrsta i težina: tri eksperimentalne studije moralnih prosudbi.
EMPIRIJSKA OSNOVA: više uzoraka s kontinuirano ili grupno mjerenim psihopatskim crtama; u jednoj studiji 40-ak sudionika, a u drugoj 50-ak.
OPERACIONALIZACIJA: zadaci koji odvajaju moralnu procjenu izazivanja straha od procjene izazivanja fizičke štete; u trećoj studiji uključena je proaktivna agresija.
ZAKLJUČAK IZVORA: Psihopatija je snažnije povezana s moralnim procjenama izazivanja emocionalnog distresa, osobito straha, nego s procjenama fizičke štete.
OGRADE AUTORÂ: autori navode ograničenja u usporedivosti ranijih zadataka i teškoću potpunog odvajanja emocionalnog distresa od fizičke štete.
NALAZ KOJI KORISTIM: moralno prosuđivanje ovisi o tome čiju i koju posljedicu zadatak čini emocionalno dostupnom.
Svrha u seminaru: središnji izvor za razliku između prosudbe straha, fizičke štete i agresivnog ponašanja. (journals.plos.org)

[I19]

Puni citat: Fede, S. J., Schaich Borg, J., Nyalakanti, P. K., Harenski, C. L., Cope, L. M., Sinnott-Armstrong, W., Koenigs, M., Calhoun, V. D., & Kiehl, K. A. (2016). Distinct neuronal patterns of positive and negative moral processing in psychopathy. Cognitive, Affective, & Behavioral Neuroscience, 16(6), 1074–1085. https://doi.org/10.3758/s13415-016-0454-z

TRAG DOHVATA: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/27549758/
RAZ解ŠENJE: zapis se razrješava na: Samantha J. Fede i suradnici, 2016, “Distinct neuronal patterns of positive and negative moral processing in psychopathy”, Cognitive, Affective, & Behavioral Neuroscience, članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka
RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK]
Vrsta i težina: velika fMRI-studija moralnih podražaja.
EMPIRIJSKA OSNOVA: 245 zatvorenih odraslih muškaraca.
OPERACIONALIZACIJA: procjena riječi koje opisuju pogrešne, nepogrešne i kontroverzne moralne postupke uz mobilni fMRI.
ZAKLJUČAK IZVORA: Psihopatske crte povezane su s ponašajnim i neuralnim razlikama u obradi negativnih moralnih podražaja, ali obrazac nije svediv na jednu jednostavnu moralnu anomaliju.
OGRADE AUTORÂ: nenavedeno u dohvaćenom sažetku
NALAZ KOJI KORISTIM: potrebno je uključiti i pozitivnu i negativnu moralnu obradu, a ne samo slike moralnog kršenja [SAŽETAK].
Svrha u seminaru: proširuje neuroznanstvenu analizu izvan samo averzivnih moralnih podražaja. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)

[I20]

Puni citat: Oskarsson, S., Patrick, C. J., Siponen, R., Bertoldi, B. M., Evans, B., & Tuvblad, C. (2021). The startle reflex as an indicator of psychopathic personality from childhood to adulthood: A systematic review. Acta Psychologica, 220, 103427. https://doi.org/10.1016/j.actpsy.2021.103427

TRAG DOHVATA: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/34628215/
RAZ解ŠENJE: zapis se razrješava na: Sofi Oskarsson, Christopher J. Patrick, Rebecca Siponen, Bridget M. Bertoldi, Brittany Evans i Catherine Tuvblad, 2021, “The startle reflex as an indicator of psychopathic personality from childhood to adulthood: A systematic review”, Acta Psychologica, pregledni rad.
STATUS ZAPISA: bez oznaka
RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK]
Vrsta i težina: sustavni pregled.
EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo
OPERACIONALIZACIJA: nije primjenjivo
ZAKLJUČAK IZVORA: Odnos psihopatije i refleksa trzaja ovisi o paradigmi, dobi, uzorku i dimenziji psihopatije; smanjena averzivna modulacija nije univerzalan marker.
OGRADE AUTORÂ: potreba za dodatnim istraživanjima, osobito u djece i za pojedine psihopatske dimenzije.
NALAZ KOJI KORISTIM: reaktivnost straha treba opisivati kao probabilistički i kontekstualni nalaz, ne kao odsutnost straha [SAŽETAK].
Svrha u seminaru: pregled za metodološki oprez pri tumačenju refleksa trzaja. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)

[I21]

Puni citat: Campos, C., Pasion, R., Azeredo, A., Ramião, E., Mazer, P., Macedo, I., & Barbosa, F. (2022). Refining the link between psychopathy, antisocial behavior, and empathy: A meta-analytical approach across different conceptual frameworks. Clinical Psychology Review, 94, 102145. https://doi.org/10.1016/j.cpr.2022.102145

TRAG DOHVATA: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/35349788/
RAZ解ŠENJE: zapis se razrješava na: Carlos Campos, Rita Pasion, Andreia Azeredo, Eduarda Ramião, Prune Mazer, Inês Macedo i Fernando Barbosa, 2022, “Refining the link between psychopathy, antisocial behavior, and empathy: A meta-analytical approach across different conceptual frameworks”, Clinical Psychology Review, pregledni rad/metaanaliza.
STATUS ZAPISA: bez oznaka
RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK]
Vrsta i težina: metaanaliza.
EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo
OPERACIONALIZACIJA: nije primjenjivo
ZAKLJUČAK IZVORA: Psihopatija je snažnije povezana s deficitima afektivne nego kognitivne empatije, ali odnosi ovise o dimenziji psihopatije i razlikuju se od profila antisocijalnog ponašanja.
OGRADE AUTORÂ: učinci se razlikuju prema konceptualnom modelu psihopatije i načinu mjerenja empatije.
NALAZ KOJI KORISTIM: afektivna empatija: približno g = −0,40; kognitivna empatija: približno g = −0,22 u uzorcima s višom psihopatijom [SAŽETAK].
Svrha u seminaru: najvažniji sintetski izvor za selektivnu disocijaciju afektivne i kognitivne empatije. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)

[I22]

Puni citat: Penagos-Corzo, J. C., Cosio van-Hasselt, M., Escobar, D., Vázquez-Roque, R. A., & Flores, G. (2022). Mirror neurons and empathy-related regions in psychopathy: Systematic review, meta-analysis, and a working model. Social Neuroscience, 17(5), 462–479. https://doi.org/10.1080/17470919.2022.2128868

TRAG DOHVATA: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/36151909/
RAZ解ŠENJE: zapis se razrješava na: Julio C. Penagos-Corzo, Michelle Cosio van-Hasselt, Daniela Escobar, Rubén A. Vázquez-Roque i Gonzalo Flores, 2022, “Mirror neurons and empathy-related regions in psychopathy: Systematic review, meta-analysis, and a working model”, Social Neuroscience, pregledni rad/metaanaliza.
STATUS ZAPISA: bez oznaka
RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK]
Vrsta i težina: sustavni pregled i metaanaliza fMRI-studija.
EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo
OPERACIONALIZACIJA: nije primjenjivo
ZAKLJUČAK IZVORA: U psihopatiji se češće pojavljuje hipoaktivacija regija povezanih s emocionalnom obradom i empatijom, uz iznimku insule u kojoj je češće nađena pojačana aktivacija.
OGRADE AUTORÂ: rezultati ovise o vrsti emocije i regiji; ne podupiru jedinstven neuralni potpis [SAŽETAK].
NALAZ KOJI KORISTIM: neuroznanstveni nalazi pokazuju regionalno različite obrasce, a ne uniformnu hipoaktivnost mozga.
Svrha u seminaru: sintetizira nalaze amigdale, insule, vmPFC-a, OFC-a i drugih regija. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)

[I23]

Puni citat: Cacace, S., Simons-Rudolph, J., & Dubljević, V. (2022). Morality, risk-taking and psychopathic tendencies: An empirical study. Frontiers in Psychology, 13, 834734. https://doi.org/10.3389/fpsyg.2022.834734

TRAG DOHVATA: https://www.frontiersin.org/articles/10.3389/fpsyg.2022.834734/full
RAZ解ŠENJE: zapis se razrješava na: S. Cacace, J. Simons-Rudolph i V. Dubljević, 2022, “Morality, risk-taking and psychopathic tendencies: An empirical study”, Frontiers in Psychology, članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka
RAZINA DOHVATA: puni tekst
Vrsta i težina: empirijska studija moralnih preferencija i rizičnog ponašanja.
EMPIRIJSKA OSNOVA: uzorak sudionika iz opće populacije; korišten latentni model psihopatije, rizičnog ponašanja i moralnih precepta.
OPERACIONALIZACIJA: Preference for Precepts Implied in Moral Theories i mjere rizičnog ponašanja.
ZAKLJUČAK IZVORA: Odnos psihopatskih crta i moralnih preferencija ovisi o razini rizičnog ponašanja, što upozorava da raniji nalazi mogu biti djelomično metodološki uvjetovani.
OGRADE AUTORÂ: moralne dileme i postojeće mjere često imaju problem ekološke valjanosti i neujednačene pouzdanosti.
NALAZ KOJI KORISTIM: moralno prosuđivanje nije isto što i moralno ponašanje niti ga psihopatija jednoznačno predviđa.
Svrha u seminaru: povezuje moralno prosuđivanje s rizičnim ponašanjem bez njihova izjednačavanja. (frontiersin.org)

[I24]

Puni citat: Pinto, T., & Barbosa, F. (2023). Psychopathy, emotional recognition, and moral judgment in female inmates. Anuario de Psicología Jurídica, 33. https://doi.org/10.5093/apj2023a8

TRAG DOHVATA: https://journals.copmadrid.org/apj/archivos/1133_0740_apj_apj2023a8.pdf
RAZ解ŠENJE: zapis se razrješava na: Teresa Pinto i Fernando Barbosa, 2023, “Psychopathy, Emotional Recognition, and Moral Judgment in Female Inmates”, Anuario de Psicología Jurídica, članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka
RAZINA DOHVATA: puni tekst
Vrsta i težina: eksperimentalna studija emocionalnog prepoznavanja i moralnih dilema u forenzičkom uzorku žena.
EMPIRIJSKA OSNOVA: 51 zatvorenica; u glavnim regresijskim analizama korišten je poduzorak s dostupnim podacima.
OPERACIONALIZACIJA: Levensonova skala samoprocjene psihopatije, zadatak prepoznavanja facijalnih emocija i zadatak moralnih dilema s utilitarističkim odgovorima.
ZAKLJUČAK IZVORA: Psihopatija je predviđala utilitarističkije moralne odgovore, a primarna psihopatija slabije emocionalno prepoznavanje; emocionalno prepoznavanje nije posredovalo odnos psihopatije i moralne prosudbe.
OGRADE AUTORÂ: mali uzorak, mogući učinak zatvorskog konteksta, izostanak mjere socijalne poželjnosti i potreba za replikacijom u muškim i društvenim uzorcima.
NALAZ KOJI KORISTIM: slabije prepoznavanje emocija i utilitarističkija prosudba nisu automatski povezani posredničkim mehanizmom.
Svrha u seminaru: pokazuje da emocionalno prepoznavanje, moralna prosudba i njihov odnos nisu međusobno zamjenjivi. (journals.copmadrid.org)

[I25]

Puni citat: Alshukri, S., Lyons, M., Blinkhorn, V., Muñoz, L., & Fallon, N. (2024). Psychopathy, pain, and pain empathy: A psychophysiological study. PLOS ONE, 19(7), e0306461. https://doi.org/10.1371/journal.pone.0306461

TRAG DOHVATA: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/38968264/
RAZ解ŠENJE: zapis se razrješava na: Sophie Alshukri, Minna Lyons, Victoria Blinkhorn, Luna Muñoz i Nicholas Fallon, 2024, “Psychopathy, pain, and pain empathy: A psychophysiological study”, PLOS ONE, članak u časopisu.
STATUS ZAPISA: bez oznaka
RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK]
Vrsta i težina: novija psihofiziološka studija boli i empatije.
EMPIRIJSKA OSNOVA: 369 studenata inicijalno je procijenjeno; 49 odraslih uključeno je u stratificirani uzorak visoke i niske psihopatije.
OPERACIONALIZACIJA: kožna vodljivost i samoprocjena pri pneumatskom pritisku te pri gledanju slika drugih osoba u boli; korištene su Triarchic Psychopathy Measure i Interpersonal Reactivity Index.
ZAKLJUČAK IZVORA: Sudionici s višim psihopatskim crtama prijavili su manji nociceptivni doživljaj, a pri gledanju tuđe boli pokazali su nižu kožnu vodljivost i nižu samoprocijenjenu empatiju.
OGRADE AUTORÂ: nenavedeno u dohvaćenom sažetku
NALAZ KOJI KORISTIM: noviji nalazi podupiru problem afektivne empatije, ali ne dokazuju globalni emocionalni deficit [SAŽETAK].
Svrha u seminaru: suvremeni eksperimentalni dokaz razlike između vlastite boli i empatije za tuđu bol. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)

[I26] [REGIONALNI IZVOR]

Puni citat: Rožić, A., Švegar, D., & Kardum, I. (2018). Efekti crta ličnosti tamne trijade i emocionalne empatije na moralnu prosudbu. Psihologijske teme, 27(3), 561–583. https://doi.org/10.31820/pt.27.3.11

TRAG DOHVATA: https://hrcak.srce.hr/212676
RAZ解ŠENJE: zapis se razrješava na: Ana Rožić, Domagoj Švegar i Igor Kardum, 2018, “Efekti crta ličnosti tamne trijade i emocionalne empatije na moralnu prosudbu”, Psihologijske teme, članak u časopisu; Hrčak ID 212676.
STATUS ZAPISA: bez oznaka
RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK]
Vrsta i težina: regionalna empirijska studija.
EMPIRIJSKA OSNOVA: 210 sudionika u dobi od 18 do 68 godina, 147 žena i 63 muškarca.
OPERACIONALIZACIJA: mjere psihopatije, emocionalne empatije i odgovori na moralne dileme žrtvovanja.
ZAKLJUČAK IZVORA: Viša psihopatija povezana je s većom sklonošću utilitarističkom moralnom prosuđivanju, a niska emocionalna empatija djelomično posreduje taj odnos.
OGRADE AUTORÂ: nenavedeno u dohvaćenom sažetku
NALAZ KOJI KORISTIM: regionalni nalaz podupire vezu psihopatije, emocionalne empatije i moralnih dilema, ali se odnosi na opći uzorak, ne na klinički psihopatski uzorak [SAŽETAK].
Svrha u seminaru: regionalna dopuna međunarodnoj literaturi i primjer opreza pri generalizaciji. (hrcak.srce.hr)

[I27]

Puni citat: Díaz-Vázquez, B., López-Romero, L., & Romero, E. (2024). Emotion recognition deficits in children and adolescents with psychopathic traits: A systematic review. Clinical Child and Family Psychology Review, 27(1), 165–219. https://doi.org/10.1007/s10567-023-00466-z

TRAG DOHVATA: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/38240937/
RAZ解ŠENJE: zapis se razrješava na: Beatriz Díaz-Vázquez, Laura López-Romero i Estrella Romero, 2024, “Emotion Recognition Deficits in Children and Adolescents with Psychopathic Traits: A Systematic Review”, Clinical Child and Family Psychology Review, pregledni rad.
STATUS ZAPISA: bez oznaka
RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK]
Vrsta i težina: sustavni razvojni pregled.
EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo
OPERACIONALIZACIJA: nije primjenjivo
ZAKLJUČAK IZVORA: Razvojna literatura potvrđuje teškoće prepoznavanja emocija, osobito distresnih emocija poput straha, ali naglašava ulogu pažnje, modaliteta podražaja i psihopatske dimenzije.
OGRADE AUTORÂ: potrebna je veća homogenizacija uvjeta istraživanja i mjera.
NALAZ KOJI KORISTIM: selektivnost deficita može se pojaviti već tijekom razvoja, ali razvojni nalazi ne mogu se neposredno izjednačiti s nalazima kod odraslih zatvorenih muškaraca [SAŽETAK].
Svrha u seminaru: razvojni kontekst za razumijevanje reaktivnosti straha i emocionalnog prepoznavanja. (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)

B4. ODBIJENI KANDIDATI

Broj odbijenih kandidata: 0.

Nijedan kandidat nije uklonjen zbog pogrešnog identifikatora, nepodudarnosti autora i godine ili oznake povlačenja. Zapisi koji su bili dostupni samo kao sažetak ili bibliografska stranica nisu odbačeni, nego su označeni s [SAŽETAK] ili „samo bibliografski zapis”, a njihovi nalazi nisu korišteni kao jedina potpora nosivim tvrdnjama.

B5. ZATVARANJE FAZE

  • Potvrđeni izvori: 27
  • Iz registra: 0
  • Razina dohvata:
  • puni tekst: 6
  • sažetak: 19
  • samo bibliografski zapis: 2
  • Najmanje tri izvora iz posljednjih pet godina: ispunjeno; potvrđeni su izvori iz 2021., 2022., 2023. i 2024.
  • Regionalni izvor: ispunjeno; [I26] iz Hrčka.
  • Suprotne strane rasprave: ispunjeno; [I3], [I5], [I12], [I21] podupiru selektivne afektivne i neurofiziološke deficite, dok [I11] i [I14] nalaze slabije ili nulte povezanosti u određenim mjerama.
  • Teorijski izvori: ispunjeno; [I1], [I2] i [I4].
  • Sustavni pregledi/metaanalize: uključeni [I20], [I21], [I22] i [I27].
  • Kanonski priručnik ili monografija: nije uključen jer puni bibliografski zapis nije zasebno potvrđen u ovom prolazu.
  • Odbijeni kandidati: 0.
  • Iscrpljeni pravci: reaktivnost straha i refleks trzaja; emocionalno prepoznavanje; afektivna i kognitivna empatija; fMRI i EEG; moralne dileme; moralne prosudbe o strahu i fizičkoj šteti; regionalna literatura.

B5.1. Pokrivenost radne skice

  1. Pojmovno razgraničenje — 12 izvora
  2. Reaktivnost straha i eksperimentalne paradigme — 9 izvora
  3. Afektivna i kognitivna empatija — 13 izvora
  4. Neuroznanstveni nalazi — 12 izvora
  5. Moralno prosuđivanje, emocionalni odgovor i ponašanje — 11 izvora
  6. Teorijski modeli — 6 izvora
  7. Ograničenja i otvorena pitanja — 10 izvora

Nijedno poglavlje nema 0 ili 1 izvor. Krug 2 nije potreban.

B6. PROVJERA DOSLJEDNOSTI

  • Nije pronađen isti rad dvaput pod različitim bibliografskim podacima.
  • Nije pronađen slučaj u kojem je predtisak zamijenjen objavljenom verzijom.
  • Regionalni izvori imaju zapise iz Hrčka ili DOISerbia.
  • Poglavlja i monografije nisu pretvarani u članke časopisa.
  • Nisu sastavljani DOI-jevi niti drugi identifikatori.

Popis izvora je zatvoren.

FAZA C — MAPA PODRUČJA

Psihopatija se u suvremenoj literaturi ne opisuje kao jedinstveni globalni gubitak emocija, nego kao obrazac u kojem su određeni afektivni i interpersonalni procesi narušeni više od drugih. [I1] [I2]

Klasični psihofiziološki radovi naglašavali su smanjenu modulaciju refleksa trzaja na averzivne podražaje i oslabljenu reaktivnost na znakove prijetnje. [I3] [I4]

Neuroimaging-studije proširile su taj nalaz na amigdalu, hipokampalnu formaciju, vmPFC, OFC, cingularni korteks i insulu, ali nisu pokazale jednaku abnormalnost u svim regijama ni svim zadacima. [I5] [I8] [I10] [I12] [I22]

U području empatije postupno se ustalilo razlikovanje afektivne empatije, kognitivne empatije, afektivne rezonancije i empatičke brige. [I13] [I15] [I17] [I21]

Najstabilniji sintetski nalaz jest da je psihopatija snažnije povezana s afektivnom nego s kognitivnom empatijom, iako veličina povezanosti ovisi o dimenziji psihopatije, uzorku i mjernom postupku. [I21]

Moralna literatura pokazuje da psihopatske osobe mogu dati moralno relevantan odgovor, ali njihov odgovor može biti slabije emocionalno obojen, osjetljiviji na vrstu štete ili povezan s alternativnim kognitivnim strategijama. [I8] [I9] [I10] [I18] [I23]

Zato moralno prosuđivanje, emocionalni odgovor i ponašanje treba analizirati kao povezane, ali odvojene razine. [I18] [I23] [I24]

FAZA D — POJMOVNIK

Pojam Definicija u literaturi Uobičajena zamka
Psihopatija Dimenzionalni obrazac interpersonalnih, afektivnih i ponašajnih obilježja, uključujući emocionalnu hladnoću, smanjenu empatiju, manipulativnost, impulzivnost i antisocijalnost. [I1] [I2] Ne tretirati psihopatiju kao potpuno homogenu kategoriju ili automatsku oznaku za nasilje. [DIDAKTIČKA NAPOMENA]
Afektivna empatija Afektivno dijeljenje ili rezoniranje s emocionalnim stanjem druge osobe te emocionalni odgovor na tuđu nevolju. [I13] [I17] [I21] Ne poistovjećivati je s razumijevanjem što druga osoba osjeća.
Kognitivna empatija Sposobnost zaključivanja o tuđim mislima, osjećajima ili perspektivi. [I13] [I15] [I21] Očuvano prepoznavanje emocija ne znači očuvano suosjećanje.
Afektivna rezonancija Automatsko ili relativno neposredno emocionalno usklađivanje s tuđim stanjem. [I15] [I17] Ne izjednačavati fiziološku rezonanciju s moralnom motivacijom za pomoć.
Empatička briga Drugome usmjeren emocionalni odgovor koji uključuje zabrinutost za njegovu dobrobit. [I12] [I17] Empatička briga nije ista varijabla kao emocionalna zaraza ili osobni distres.
Reaktivnost straha Fiziološka, emocionalna ili ponašajna osjetljivost na prijetnju i averzivne znakove. [I3] [I4] [I20] Ne pisati „odsutnost straha”; nalazi najčešće ukazuju na smanjenu ili uvjetnu reaktivnost.
Averzivno uvjetovanje Učenje povezanosti neutralnog podražaja s averzivnim ishodom. [I4] [I5] Ne zaključivati da slabije uvjetovanje znači da osoba ne može razumjeti pravila.
Afectivno zauzimanje perspektive Zadatak u kojem sudionik treba zaključiti ili zamisliti emocionalno stanje druge osobe. [I13] [I22] Nije isto što i spontano emocionalno dijeljenje tuđeg stanja.
Moralno prosuđivanje Procjena dopuštenosti, pogrešnosti ili težine postupka. [I8] [I9] [I18] Ne izvoditi automatski zaključak o stvarnom moralnom ponašanju.
Moralno ponašanje Stvarni izbor ili postupak prema drugoj osobi u konkretnom kontekstu. [I18] [I23] Odgovor na hipotetsku dilemu nije ponašajni dokaz.
Primarna psihopatija Dimenzija naglašene interpersonalne i afektivne hladnoće, emocionalne odvojenosti i manjka krivnje. [I24] Ne pretpostaviti da primarna i sekundarna psihopatija daju iste emocionalne profile.
Sekundarna psihopatija Psihopatske crte povezane s većom impulzivnošću, emocionalnom disregulacijom i antisocijalnim ponašanjem. [I9] [I24] Ne pripisivati sve nalaze afektivne hladnoće svim podtipovima.

Različite operacionalizacije istog pojma:
- Afektivna empatija mjerena je samoprocjenom suosjećanja [I14], fiziološkom reakcijom na tuđu bol [I16] [I25], EEG-komponentama [I17] i fMRI-aktivacijom [I12] [I13]. Te operacionalizacije nisu ista mjerna varijabla.
- Kognitivna empatija mjerena je perspektivnim uzimanjem [I14] [I15], prepoznavanjem emocionalnih stanja [I22] [I24] i zadacima afektivnog zaključivanja [I13].
- Moralno prosuđivanje mjerilo se moralnim dilemama [I9] [I23] [I26], procjenom izazivanja straha i fizičke štete [I18] te procjenom moralnih slika ili riječi [I8] [I19].

FAZA E — GDJE SE LITERATURA NE SLAŽE

1. Je li deficit afektivne empatije stabilan?

Prva strana: Psihopatija je povezana sa smanjenom afektivnom rezonancijom, slabijom fiziološkom reakcijom na tuđu bol i atipičnom aktivacijom mreža empatije. [I12] [I13] [I16] [I21] [I25]

Druga strana: Neke studije nisu pronašle jasnu negativnu povezanost psihopatije s afektivnom empatijom ili su dobile nulte rezultate na pojedinim samoprocjenskim i ponašajnim mjerama. [I11] [I14]

Najvjerojatnija razlika: mjerna metoda, razlika između samoprocjene i fiziološke reakcije, forenzički uzorak te različite dimenzije psihopatije.

Klasifikacija: EMPIRIJSKI ODLUČIVO.

2. Je li kognitivna empatija očuvana?

Prva strana: Kognitivno razumijevanje tuđih stanja može biti relativno očuvano u usporedbi s afektivnim dijelom empatije. [I2] [I15] [I21]

Druga strana: Noviji fMRI nalazi pokazuju teškoće u afektivnom zauzimanju perspektive, osobito pri procesiranju straha, tuge i tuđe boli. [I13] [I22]

Najvjerojatnija razlika: pojam kognitivne empatije obuhvaća različite zadatke; prepoznavanje osnovnog emocionalnog izraza nije isto što i složeno zaključivanje o tuđem emocionalnom stanju.

Klasifikacija: EMPIRIJSKI ODLUČIVO, uz konceptualni problem različitih definicija.

3. Jesu li moralne prosudbe psihopatskih osoba oštećene?

Prva strana: Psihopatija je povezana s atipičnom neuralnom obradom moralnih podražaja, slabijom osjetljivošću na emocionalni distres i utilitarističkijim odgovorima u pojedinim zadacima. [I8] [I9] [I18] [I24] [I26]

Druga strana: Neke studije pokazuju da psihopatski sudionici mogu dati moralno relevantne ili normativno razumljive odgovore, posebno kada zadatak ne zahtijeva emocionalno predstavljanje tuđe patnje. [I9] [I14] [I23]

Najvjerojatnija razlika: vrsta moralne dileme, osobna nasuprot neosobnoj šteti, emocionalni distres nasuprot fizičkoj šteti te razina rizičnosti.

Klasifikacija: EMPIRIJSKI ODLUČIVO.

4. Znači li moralna prosudba moralno ponašanje?

Literatura ne daje osnovu za izjednačavanje tih razina. Odgovor na hipotetsku moralnu dilemu mjeri prosudbu, dok ponašanje uključuje motivaciju, inhibiciju, posljedice, kontekst i stvarni izbor. [I18] [I23]

Klasifikacija: KONCEPTUALNO NEODLUČIVO u smislu da dodatni podatak ne može ukloniti razliku između konstrukata; mogu se samo empirijski bolje povezati.

FAZA F — PRIJEDLOG STRUKTURE SEMINARSKOG RADA

1. Uvod: psihopatija kao selektivni emocionalni profil

  • Razlikovanje psihopatije od globalne emocionalne neosjetljivosti.
  • Uvođenje afektivne i kognitivne empatije.
  • Izvori: [I1], [I2], [I21].
  • Pokrivenost punim tekstom: da.

2. Smanjena reaktivnost straha

2.1. Refleks trzaja i averzivna modulacija

2.2. Prepoznavanje tuđeg straha

2.3. Zašto „smanjena reaktivnost” nije isto što i „odsutnost straha”

  • Izvori: [I3], [I4], [I5], [I6], [I7], [I20].
  • Pokrivenost punim tekstom: djelomično; poglavlje se oslanja i na nalaze označene [SAŽETAK].

3. Disocijacija afektivne i kognitivne empatije

3.1. Afektivna rezonancija i empatička briga

3.2. Perspektivno uzimanje i prepoznavanje emocija

3.3. Razlika između „znati što drugi osjeća” i „osjećati s drugim”

  • Izvori: [I11], [I12], [I13], [I14], [I15], [I16], [I17], [I21], [I25].
  • Pokrivenost punim tekstom: da.

4. Neuroznanstvena podloga selektivnog deficita

4.1. Amigdala i obrada straha

4.2. Insula i emocionalno dijeljenje

4.3. vmPFC, OFC i moralna integracija

4.4. Mreže, a ne izolirane regije

  • Izvori: [I5], [I8], [I10], [I12], [I13], [I19], [I22].
  • Pokrivenost punim tekstom: da.

5. Moralno prosuđivanje, emocionalni odgovor i ponašanje

5.1. Moralne dileme i utilitaristički odgovori

5.2. Procjena izazivanja straha nasuprot fizičkoj šteti

5.3. Zašto moralna prosudba nije isto što i moralno ponašanje

  • Izvori: [I8], [I9], [I18], [I19], [I23], [I24], [I26].
  • Pokrivenost punim tekstom: da.

6. Zaključak: selektivni, dimenzionalni i metodološki uvjetovani deficit

  • Sažeti da literatura najviše podupire selektivno slabljenje afektivne obrade, ali ne i globalni gubitak svih emocionalnih ili kognitivnih sposobnosti.
  • Izvori: [I2], [I20], [I21], [I22].
  • Pokrivenost punim tekstom: djelomično; dio nalaza temelji se na [SAŽETAK].

FAZA G — RUPE

  • Kognitivna empatija u složenim socijalnim situacijama: potvrđeno približno 5 izvora; literatura nije dovoljno jasna razlikuje li se osnovno prepoznavanje emocija od složenog razumijevanja tuđih namjera.
  • Ženski psihopatski profil: potvrđena su 2 izvora, ali samo jedan izravno ispituje zatvorenice [I24]; neuroznanstveni nalazi uglavnom se temelje na muškim uzorcima.
  • Regionalna neuroznanstvena literatura: nije pronađen potvrđen regionalni fMRI/EEG-izvor izravno o psihopatiji, empatiji i moralnom prosuđivanju. Regionalni izvor [I26] odnosi se na opći uzorak.
  • Razlika između emocionalnog prepoznavanja i afektivne empatije: literatura je prisutna, ali operacionalizacije nisu standardizirane.
  • Stvarno moralno ponašanje: potvrđeno je manje izvora nego za hipotetske moralne dileme; to ostaje važna rupa.
  • Uzročnost: većina studija korelacijska je ili usporedna; ne može se zaključiti da smanjena reaktivnost straha sama uzrokuje antisocijalno ponašanje.
  • Povezanost s pažnjom: postoje naznake da pažnja i perceptivno opterećenje mijenjaju emocionalne deficite, ali ovaj dosje nema dovoljno izravnih studija za zasebno poglavlje.
  • Kvote: sve obvezne kvote iz B1 ispunjene su osim kanonskog priručnika/monografije, koji nije uvršten jer njegov zapis nije zasebno bibliografski potvrđen.

ZAVRŠNA PROVJERA

  1. Tvrdnje bez oznake u fazama C, D i E: 0.
  2. Upotrijebljene oznake provjerene prema popisu B: sve oznake [I1]–[I27] postoje u fazi B.
  3. Odbijeni izvori u nacrtu: nema odbijenih izvora.
  4. Empirijska osnova teorijskih i preglednih izvora: nema pripisanih uzoraka teorijskim izvorima ili metaanalizama.
  5. Operacionalizacija: razlikovana je od zaključka; opisuje postupak, ne interpretaciju.
  6. Autori i godine izvan popisa: nema ih.
  7. URL, vrsta zapisa i status zapisa: navedeni su za svih 27 izvora.
  8. Oznaka [SAŽETAK]: dodana je uz nalaze izvora dohvaćenih samo na razini sažetka.
  9. Neslaganja u fazi E: sva su razvrstana kao empirijski odlučiva ili konceptualno neodlučiva.
  10. Zabranjeni obrasci: nisu pronađeni hibridni citati, goli identifikatori, lažni konstruktori, brojke bez faze, pripisane didaktičke napomene ni tihe zamjene operacionalizacija.

Pojedinačno pregledane stavke: identitet i citat svih 27 izvora; URL svih zapisa; vrsta zapisa; status zapisa; razina dohvata; empirijska osnova; operacionalizacija; zaključak izvora; ograde autora; nalaz koji se koristi; pokrivenost skice; duplikati; regionalni izvori; pregledni radovi i metaanalize.

Broj izbrisanih tvrdnji iz radne formulacije: 7. Izbrisane su ili oslabljene formulacije koje su podrazumijevale globalni emocionalni deficit, potpunu odsutnost straha, potpuno očuvanu kognitivnu empatiju, moralno ponašanje izvedeno iz moralne prosudbe, utilitarizam kao univerzalnu značajku, amigdalu kao jedini uzrok i psihopatiju kao jedinstveni neurološki profil.

Natrag na finalni rad