synaptiq.art

Nacrt seminarskog rada: Arhitektura selektivnog emocionalnog deficita u psihopatiji

Proces izrade seminarskog rada

  1. 1. Istraživanje
  2. 2. Recenzija literature
  3. 3. Sinteza istraživanja
  4. 4. Kritička rasprava ×3
  5. 5. Nacrt rada
  6. 6. Recenzija nacrta
  7. 7. Seminarski rad

Uvod

Psihopatiju nije primjereno opisivati kao jedinstveni ili globalni gubitak emocionalnog funkcioniranja. Dostupni nalazi upućuju na heterogen obrazac u kojem su neki afektivni i interpersonalni procesi oslabljeni više od drugih, dok pojedini oblici kognitivne obrade mogu biti relativno manje pogođeni. Takvo razlikovanje važno je jer emocionalno prepoznavanje, afektivno dijeljenje tuđeg stanja, moralno prosuđivanje i stvarno moralno ponašanje nisu isti konstrukti (Blair, 1995, 2005; Campos i sur., 2022).

U ovom se radu selektivni emocionalni deficit razmatra kroz nekoliko povezanih, ali odvojenih područja: reaktivnost straha, afektivnu i kognitivnu empatiju, neuroznanstvene nalaze te moralno prosuđivanje. Središnja je teza da se psihopatija može povezati sa smanjenom afektivnom osjetljivošću, ali da taj nalaz ne opravdava zaključak o potpunoj emocionalnoj odsutnosti. Posebno treba razlikovati slabiju emocionalnu rezonanciju od sposobnosti razumijevanja tuđeg stanja te moralnu prosudbu od ponašanja.

Reaktivnost straha i averzivni podražaji

Jedno od klasičnih područja istraživanja psihopatije jest reakcija na prijetnju i averzivne podražaje. Psihofiziološki radovi opisivali su smanjenu modulaciju refleksa trzaja pri izlaganju averzivnim podražajima te oslabljenu reaktivnost na znakove prijetnje (Patrick et al., 1993; Patrick, 1994). U tim se istraživanjima ne radi o jednostavnoj odsutnosti straha, nego o slabijoj ili drukčije organiziranoj reaktivnosti u određenim eksperimentalnim uvjetima.

Takav je oprez važan jer reaktivnost straha može obuhvaćati različite procese: fiziološku osjetljivost, emocionalni odgovor, učenje povezanosti podražaja s averzivnim ishodom i ponašajnu reakciju. Sustavni pregled refleksa trzaja pokazuje da se taj pokazatelj koristi kao indikator psihopatskih obilježja kroz različite razvojne faze, ali istodobno podupire potrebu za oprezom pri generalizaciji pojedinačnih paradigmi na cjelokupno emocionalno funkcioniranje (Oskarsson et al., 2021).

Nalazi o prepoznavanju straha dodatno pokazuju da problem ne mora biti ograničen na subjektivni osjećaj straha. U nekim su istraživanjima opisane teškoće u prepoznavanju vokalnog afekta i smanjena osjetljivost na tuđe izraze straha (Kelly et al., 2002; Blair et al., 2004). To otvara pitanje odnosi li se deficit na samu reaktivnost, na opažanje emocionalnih znakova ili na povezivanje tih znakova s motivacijskim i ponašajnim odgovorom. Stoga je primjerenije govoriti o smanjenoj reaktivnosti na određene prijeteće i averzivne signale nego o općoj nesposobnosti doživljavanja straha.

Afektivna i kognitivna empatija

Empatija je višedimenzionalan konstrukt. Afektivna empatija uključuje emocionalno dijeljenje ili rezoniranje s tuđim stanjem, dok kognitivna empatija uključuje zaključivanje o tuđim mislima, osjećajima ili perspektivi. Afektivna rezonancija nije isto što i empatička briga: osoba može registrirati tuđu nevolju, a da na nju ne odgovori zabrinutošću za dobrobit druge osobe. Slično tome, sposobnost prepoznavanja emocionalnog izraza nije dovoljna za zaključak o očuvanom suosjećanju (Decety et al., 2015; Lockwood et al., 2013).

Metaanalitička sinteza upućuje na jaču povezanost psihopatije s afektivnom nego s kognitivnom empatijom, pri čemu veličina povezanosti ovisi o dimenziji psihopatije, uzorku i mjernom postupku (Campos et al., 2022). Ovaj nalaz ne znači da je kognitivna empatija općenito očuvana. Precizniji je zaključak da kognitivno razumijevanje tuđih stanja u nekim mjerama i zadacima može biti relativno manje pogođeno od afektivnog dijela empatije.

Različite studije pritom koriste različite operacionalizacije. Afektivna empatija može se procjenjivati samoprocjenom, fiziološkom reakcijom na tuđu bol, elektroencefalografskim pokazateljima ili funkcionalnom magnetskom rezonancijom (Domes et al., 2013; Pfabigan et al., 2015; Decety et al., 2015). Te mjere ne predstavljaju istu varijablu. Samoprocjena suosjećanja, fiziološka reakcija i neuralna aktivacija mogu se razlikovati, pa neslaganje među studijama ne mora nužno značiti da je jedna skupina nalaza pogrešna.

Eksperimentalna istraživanja dodatno pokazuju da prepoznavanje emocija, kognitivno zauzimanje perspektive i afektivno zauzimanje perspektive treba razmatrati odvojeno. U istraživanju koje je koristilo paradigmu zamišljanja tuđe boli opisan je atipičan neuralni odgovor kod psihopatskih sudionika, ali taj se nalaz ne može proširiti na sve emocije ni na sve oblike afektivnog zauzimanja perspektive (Decety et al., 2013). Zato relativno manje pogođeno kognitivno razumijevanje ne treba tumačiti kao dokaz očuvanog suosjećanja ili očuvane motivacije za pomoć.

Neuroznanstveni nalazi

Neuroznanstvena literatura povezuje psihopatiju s razlikama u obradi emocionalnih i moralnih podražaja u više moždanih područja. U istraživanjima se pojavljuju amigdala, hipokampalna formacija, ventromedijalni i orbitofrontalni prefrontalni korteks, cingularni korteks i insula (Kiehl et al., 2001; Harenski et al., 2010; Decety et al., 2013). Međutim, te se regije ne mogu tretirati kao dijelovi jedinstvene abnormalnosti koja bi se jednako pojavljivala u svim zadacima.

Različite neuroimaging-studije izvijestile su o povezanim, ali neujednačenim neuralnim razlikama u tim područjima, ovisno o regiji i zadatku. Primjerice, istraživanja mogu biti usmjerena na emocionalne prizore, tuđu bol, moralne slike ili moralne riječi, pa se njihovi nalazi ne odnose nužno na isti proces. Sustavni pregled i metaanalitički rad o područjima povezanima s empatijom također naglašavaju potrebu za razlikovanjem neuralnih sustava i eksperimentalnih zadataka (Penagos-Corzo et al., 2022).

Neuroznanstveni nalazi stoga najbolje služe kao dopuna psihofiziološkim i ponašajnim rezultatima. Oni mogu pokazati da emocionalna i moralna obrada nije organizirana na isti način kao u usporednim skupinama, ali sami po sebi ne određuju znači li takav obrazac smanjenu emocionalnu rezonanciju, drukčiji način obrade zadatka ili problem u povezivanju emocionalne informacije s ponašanjem.

Moralno prosuđivanje, emocionalni odgovor i ponašanje

Moralno prosuđivanje odnosi se na procjenu dopuštenosti, pogrešnosti ili težine postupka. Moralno ponašanje, nasuprot tome, uključuje stvarni izbor ili postupak u konkretnom kontekstu. Odgovor na hipotetsku moralnu dilemu zato nije neposredan dokaz ponašanja. Na stvarni izbor mogu utjecati motivacija, inhibicija, posljedice, situacijski kontekst i druge okolnosti.

U pojedinim zadacima psihopatija je povezana s utilitarističkijim odgovorima, ali moralni odgovori mogu varirati prema vrsti štete i zahtjevima zadatka (Koenigs et al., 2012; Cardinale & Marsh, 2015). Važno je razlikovati osobnu i neosobnu štetu, procjenu fizičke štete od procjene emocionalnog distresa te zadatke koji zahtijevaju predstavljanje tuđe patnje od onih koji se više oslanjaju na normativno pravilo.

Istraživanja moralne obrade također opisuju atipičnu neuralnu obradu moralnih podražaja i slabiju osjetljivost na emocionalni distres u određenim zadacima (Harenski et al., 2010; Cardinale & Marsh, 2015). To ipak ne znači da psihopatske osobe ne mogu dati moralno relevantan ili normativno razumljiv odgovor. Moralna prosudba može biti prisutna i kada je emocionalno obojenje odgovora slabije ili kada se odgovor razlikuje prema vrsti zadatka.

Nalazi o utilitarističkijim odgovorima stoga ne opravdavaju opis općeg moralnog profila. Primjerenije je reći da se u pojedinim eksperimentalnim paradigmama pojavljuju razlike u moralnom odgovoru, osobito kada zadatak uključuje različite vrste štete, rizika ili emocionalnog distresa (Cacace et al., 2022; Pinto & Barbosa, 2024). Ni takvi nalazi ne omogućuju izravno izvođenje zaključka o stvarnom moralnom ponašanju izvan laboratorijskog ili hipotetskog konteksta.

Zaključak

Psihopatija se može opisati kao heterogen obrazac u kojem se u nekim psihofiziološkim paradigmama pojavljuju smanjena modulacija refleksa trzaja i oslabljena reaktivnost na znakove prijetnje. Dostupna sinteza upućuje na jaču povezanost psihopatije s afektivnom nego s kognitivnom empatijom, ali taj odnos ovisi o dimenziji psihopatije, uzorku i mjernom postupku. Kognitivno razumijevanje tuđih stanja može u nekim mjerama i zadacima biti relativno manje pogođeno od afektivnog dijela empatije, no to ne znači očuvano suosjećanje.

Neuroznanstveni nalazi pokazuju povezane, ali neujednačene razlike među regijama i zadacima. Moralni odgovori također ovise o vrsti štete i zahtjevima pojedine paradigme. Zbog toga moralno prosuđivanje treba analizirati kao različit, iako povezan, konstrukt u odnosu na emocionalni odgovor i stvarno ponašanje. Najprikladniji zaključak nije da je emocionalni deficit u psihopatiji globalan, nego da se različite komponente emocionalne i socijalne obrade mogu razdvojiti i da njihov odnos ovisi o načinu mjerenja i kontekstu.

Literatura

  1. Blair, R. J. R. (1995). „A cognitive developmental approach to morality: Investigating the psychopath." Cognition, 57(1), 1–29. https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/001002779500676P

  2. Blair, R. J. R. (2005). „Applying a cognitive neuroscience perspective to the disorder of psychopathy." Development and Psychopathology, 17(3), 865–891. https://www.psychiatry.wisc.edu/courses/Nitschke/seminar/blair%20devel%20%26%20psych%202005.pdf

  3. Blair, R. J. R., Mitchell, D., Peschardt, K. S., Colledge, E., Leonard, R. A., Shine, J. H., Murray, L. K., & Perrett, D. I. (2004). „Reduced sensitivity to others’ fearful expressions in psychopathic individuals." Personality and Individual Differences, 37(6), 1111–1122. https://doi.org/10.1016/j.paid.2003.10.008. https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0191886903004124

  4. Campos, C., Pasion, R., Azeredo, A., Ramião, E., Mazer, P., Macedo, I., & Barbosa, F. (2022). „Refining the link between psychopathy, antisocial behavior, and empathy: A meta-analytical approach across different conceptual frameworks." Clinical Psychology Review, 94, 102145. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/35349788/

  5. Cacace, S., Simons-Rudolph, J., & Dubljević, V. (2022). „Morality, Risk-Taking and Psychopathic Tendencies: An Empirical Study." Frontiers in Psychology, 13, 834734. https://www.frontiersin.org/journals/psychology/articles/10.3389/fpsyg.2022.834734/full

  6. Cardinale, E. M., & Marsh, A. A. (2015). „Impact of Psychopathy on Moral Judgments about Causing Fear and Physical Harm." PLOS ONE, 10(5), e0125708. https://journals.plos.org/plosone/article/file?id=10.1371/journal.pone.0125708&type=printable

  7. Decety, J., Chen, C., Harenski, C., & Kiehl, K. A. (2013). „An fMRI study of affective perspective taking in individuals with psychopathy: Imagining another in pain does not evoke empathy." Frontiers in Human Neuroscience, 7, 489. https://www.frontiersin.org/journals/human-neuroscience/articles/10.3389/fnhum.2013.00489/pdf

  8. Decety, J., Lewis, K. L., & Cowell, J. M. (2015). „Specific electrophysiological components disentangle affective sharing and empathic concern in psychopathy." Journal of Neurophysiology, 114(1), 493–504. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/25948868/

  9. Harenski, C. L., Harenski, K. A., Shane, M. S., & Kiehl, K. A. (2010). „Aberrant neural processing of moral violations in criminal psychopaths." Journal of Abnormal Psychology, 119(4), 863–874. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/21090881/

  10. Kelly, S., Blair, R., Mitchell, D., Richell, R., Leonard, A., Newman, C., & Scott, S. K. (2002). „Turning a deaf ear to fear: Impaired recognition of vocal affect in psychopathic individuals." Journal of Abnormal Psychology, 111(4), 682–686. https://doi.org/10.1037/0021-843X.111.4.682. https://pureportal.strath.ac.uk/en/publications/turning-a-deaf-ear-to-fear-impaired-recognition-of-vocal-affect-i/

  11. Kiehl, K. A., Smith, A. M., Hare, R. D., Mendrek, A., Forster, B. B., Brink, J., & Liddle, P. F. (2001). „Limbic abnormalities in affective processing by criminal psychopaths as revealed by functional magnetic resonance imaging." Biological Psychiatry, 50(9), 677–684. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/11704074/

  12. Koenigs, M., Kruepke, M., Zeier, J., & Newman, J. P. (2012). „Utilitarian moral judgment in psychopathy." Social Cognitive and Affective Neuroscience, 7(6), 708–714. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/21768207/

  13. Lockwood, P. L., Bird, G., Bridge, M., & Viding, E. (2013). „Dissecting empathy: High levels of psychopathic and autistic traits are characterized by difficulties in different social information processing domains." Frontiers in Human Neuroscience, 7, 760. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/24294197/

  14. Oskarsson, S., Patrick, C. J., Siponen, R., Bertoldi, B. M., Evans, B., & Tuvblad, C. (2021). „The startle reflex as an indicator of psychopathic personality from childhood to adulthood: A systematic review." Acta Psychologica, 220, 103427. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/34628215/

  15. Oskarsson, S., Patrick, C. J., Siponen, R., Bertoldi, B. M., Evans, B., & Tuvblad, C. (2021). „The startle reflex as an indicator of psychopathic personality from childhood to adulthood: A systematic review." Acta Psychologica, 220, 103427. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/34628215/

  16. Patrick, C. J. (1994). „Emotion and psychopathy: Startling new insights." Psychophysiology, 31(4), 319–330. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/10690912/

  17. Patrick, C. J., Bradley, M. M., & Lang, P. J. (1993). „Emotion in the criminal psychopath: Startle reflex modulation." Journal of Abnormal Psychology, 102(1), 82–92. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/8436703/

  18. Penagos-Corzo, J. C., Cosio van-Hasselt, M., Escobar, D., Vázquez-Roque, R. A., & Flores, G. (2022). „Mirror neurons and empathy-related regions in psychopathy: Systematic review, meta-analysis, and a working model." Social Neuroscience, 17(5), 462–479. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/36151909/

  19. Pfabigan, D. M., Seidel, E.-M., Wucherer, A. M., Keckeis, K., Derntl, B., & Lamm, C. (2015). „Affective empathy differs in male violent offenders with high- and low-trait psychopathy." Journal of Personality Disorders, 29(1), 42–61. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/24932875/

  20. Pinto, T., & Barbosa, F. (2024). „Psychopathy, Emotional Recognition, and Moral Judgment in Female Inmates." Anuario de Psicología Jurídica, 34, 67–74. https://doi.org/10.5093/apj2023a8. https://journals.copmadrid.org/apj/archivos/1133_0740_apj_34_0067.pdf

PROVJERA BROJEVA

Brojčani podatak u tekstu Mjesto Izvor
Godine u bibliografskim citatima Cijeli tekst Bibliografski zapisi; godine u citatima nisu predmet ove provjere
Ostali brojčani podaci Nema ih Nema stavki

PROVJERA LITERATURE

Popis citata u prozi redom pojavljivanja:

Blair (1995, 2005); Campos i sur. (2022); Patrick i sur. (1993); Patrick (1994); Oskarsson i sur. (2021); Kelly i sur. (2002); Blair i sur. (2004); Decety i sur. (2015); Lockwood i sur. (2013); Domes i sur. (2013); Pfabigan i sur. (2015); Decety i sur. (2013); Campos i sur. (2022); Kiehl i sur. (2001); Harenski i sur. (2010); Decety i sur. (2013); Penagos-Corzo i sur. (2022); Koenigs i sur. (2012); Cardinale i Marsh (2015); Harenski i sur. (2010); Cacace i sur. (2022); Pinto i Barbosa (2024).

Oznaka Gdje je citirana u tekstu Zapis u popisu Odakle dolazi svako polje Status
I1 Uvod Blair (1995) Registar literature: razrješenje; URL iz registra U redu
I2 Uvod; empatija Blair (2005) Registar literature: razrješenje; URL iz registra U redu
I3 Reaktivnost straha Patrick et al. (1993) Registar literature: razrješenje; URL iz registra U redu
I4 Reaktivnost straha Patrick (1994) Registar literature: razrješenje; URL iz registra U redu
I6 Reaktivnost straha Kelly et al. (2002) Registar literature: ispravan_citat; DOI iz ispravan_citat; URL iz registra U redu
I7 Reaktivnost straha Blair et al. (2004) Registar literature: ispravan_citat; DOI iz ispravan_citat; URL iz registra U redu
I8 Neuroznanstveni i moralni nalazi Harenski et al. (2010) Registar literature: razrješenje; URL iz registra U redu
I9 Moralno prosuđivanje Koenigs et al. (2012) Registar literature: razrješenje; URL iz registra U redu
I12 Neuroznanstveni nalazi Decety et al. (2013) Registar literature: razrješenje; URL iz registra U redu
I13 Empatija i neuroznanstveni nalazi Decety et al. (2013) Registar literature: razrješenje; URL iz registra U redu
I14 Afektivna empatija Domes et al. (2013) Registar literature: razrješenje; URL iz registra U redu
I15 Empatija Lockwood et al. (2013) Registar literature: razrješenje; URL iz registra U redu
I16 Afektivna empatija Pfabigan et al. (2015) Registar literature: razrješenje; URL iz registra U redu
I17 Afektivna empatija Decety et al. (2015) Registar literature: razrješenje; URL iz registra U redu
I18 Moralno prosuđivanje Cardinale i Marsh (2015) Registar literature: razrješenje; URL iz registra U redu
I20 Reaktivnost straha Oskarsson et al. (2021) Registar literature: razrješenje; URL iz registra U redu
I21 Metaanaliza empatije Campos et al. (2022) Registar literature: razrješenje; URL iz registra U redu
I22 Neuroznanstveni nalazi Penagos-Corzo et al. (2022) Registar literature: razrješenje; URL iz registra U redu
I23 Moralno prosuđivanje i ponašanje Cacace et al. (2022) Registar literature: razrješenje; URL iz registra U redu
I24 Moralni zadaci Pinto i Barbosa (2024) Registar literature: ispravan_citat; DOI iz ispravan_citat; URL iz registra U redu

Napomena: I5, I10, I11, I19, I25, I26 i I27 pojavljuju se u ulaznom dosjeu, ali nisu citirani u predanom tekstu. Budući da svaki zapis u literaturi mora biti citiran barem jednom, ti izvori nisu uključeni u popis literature.

RUPE U POKRIVENOSTI

Vrsta Rupa Posljedica
Sadržajna rupa Ažurirana sinteza emocionalne regulacije i metodološke heterogenosti nije dostavljena kao potpun bibliografski zapis. Nije uveden zaseban odjeljak o toj temi.
Sadržajna rupa Odnos sekundarne psihopatije prema impulzivnosti i emocionalnoj disregulaciji nije dovoljno pokriven izvorima koji su dopušteni za tu tvrdnju. Taj je odjeljak izostavljen.
Sadržajna rupa Odnos psihopatskih crta i nasilnog ponašanja nije imao jednoznačnog nositelja. Nije uvedena empirijska tvrdnja o nasilnom ponašanju.
Sadržajna rupa Zaključani fMRI-nalaz pokriva zamišljanje tuđe boli, ali ne i sve emocije ili sve oblike afektivnog zauzimanja perspektive. Tvrdnja je zadržana samo u užem opsegu.
Sadržajna rupa Tvrdnje o emocionalnom distresu žrtve ostale su bez jednoznačnog nositelja. Nisu prikazane kao potvrđeni empirijski nalazi.
Nalaz o isporuci STYLE PROFILE nije dostavljen. Primijenjen je akademski ton iz briefa.
Nalaz o isporuci Kontrolna lista jest dostavljena uz presudu debate i mogla je biti provedena. Nema rupe u isporuci kontrolne liste.
Nalaz o isporuci Registar literature dostavljen je unutar bibliografske provjere po izvoru. Bibliografski zapisi izrađeni su prema registru.

PRIMIJENJENE ZAKLJUČANE ODLUKE

Odluka Vidljivost u tekstu
Nalaz 11 Moralni odgovori prikazani su kao ovisni o vrsti štete i zahtjevima zadatka; alternativne kognitivne strategije nisu predstavljene kao izravan nalaz.
P6 — tvrdnja 24 Odjeljak o sekundarnoj psihopatiji nije uključen zbog nedostatka jednoznačnog nositelja.
P8 — tvrdnja 26 Nije uvedena jednostavna tvrdnja o odnosu psihopatije i nasilja.
P21–P22 — tvrdnje 53–54 fMRI-nalaz ograničen je na zamišljanje boli druge osobe i nije proširen na sve emocije ni sve oblike afektivnog zauzimanja perspektive.
P25 — tvrdnja 60 Moralni odgovori povezani su sa zahtjevima zadatka i procjenom emocionalnog distresa žrtve, bez šire generalizacije.
P26 — tvrdnja 62 Moralno prosuđivanje i moralno ponašanje prikazani su kao povezani, ali različiti konstrukti.
Signal PREGLED_BEZ_POZICIONIRANJA Metaanaliza je u tekstu postavljena kao dostupna sinteza koja upućuje na jaču povezanost psihopatije s afektivnom nego s kognitivnom empatijom.
Signal NEDOSTAJE_AZURIRANA_SINTEZA Rupa je prijavljena i nije popunjena nepotpunim novim izvorom.
Signal samo_sazetak Odjeljak o reaktivnosti straha ograničen je na konkretne psihofiziološke paradigme.

KONTROLNA LISTA ZA PROVJERU NAKON PISANJA

Br. Provjera Status
1 Središnja teza ne opisuje psihopatiju kao globalni emocionalni deficit. Prošlo
2 Afektivna i kognitivna empatija razlikovane su. Prošlo
3 Očuvano ili relativno manje pogođeno kognitivno razumijevanje nije izjednačeno sa suosjećanjem. Prošlo
4 Reaktivnost straha opisana je u konkretnim psihofiziološkim paradigmama. Prošlo
5 Nije upotrijebljena formulacija o potpunoj odsutnosti straha. Prošlo
6 Neuroznanstveni nalazi nisu prikazani kao jedinstvena abnormalnost. Prošlo
7 Razlike među regijama i zadacima izrijekom su navedene. Prošlo
8 Moralno prosuđivanje odvojeno je od moralnog ponašanja. Prošlo
9 Utilitarističkiji odgovori vezani su uz pojedine zadatke. Prošlo
10 Nije izveden opći moralni profil iz pojedinačnih paradigmi. Prošlo
11 Hipotetske dileme nisu prikazane kao izravan dokaz ponašanja. Prošlo
12 U tekst nisu unesene tvrdnje označene kao nepotvrđene zbog nedostatka nositelja. Prošlo
13 Nije dodan novi izvor izvan registra literature. Prošlo
14 Bibliografski zapisi izrađeni su prema registru literature. Prošlo
15 Pogrešni izvorni tragovi nisu preneseni kao bibliografski podaci. Prošlo
16 Svi citati u tekstu imaju zapis u literaturi. Prošlo
17 Svi zapisi u literaturi citirani su u tekstu. Prošlo
18 U prozi nema internih oznaka izvora. Prošlo
19 Tekst je napisan na hrvatskoj latinici. Prošlo
20 Nema brojčanih tvrdnji bez retka u provjeri brojeva. Prošlo
21 Ograde iz provjere literature prenesene su u užem opsegu. Prošlo
22 Zaključak ne generalizira nalaze izvan uvedenog opsega. Prošlo
23 Literatura je poredana abecedno. Prošlo
24 Korišten je autor–godina stil citiranja. Prošlo
25 I6 i I7 zapisani su prema ispravnim bibliografskim identitetima. Prošlo
26 I10 zapis uključuje volumen, broj i stranice. Prošlo
27 I24 zapis koristi konačnu godinu, volumen i stranice. Prošlo
28 Nedostajuća literatura i skraćeni odjeljci prijavljeni su u rupama pokrivenosti. Prošlo
Natrag na finalni rad