Nacrt seminarskog rada: Svakodnevni sadizam u Mračnoj četvorci

Tekst

Pojmovno određenje i mjesto u Mračnoj četvorci

Mračna trijada obuhvaća makijavelizam, narcizam i subkliničku psihopatiju. Ta se tri konstrukta u literaturi opisuju kao povezana, ali neidentična, pa ih nije opravdano svesti na jednu osobinu (Paulhus i Williams, 2002). U kasnijim teorijskim raspravama svakodnevni sadizam pojavljuje se kao moguća četvrta komponenta tog modela (Paulhus, 2014).

Svakodnevni sadizam može se opisati kao subklinična osobina povezana s uživanjem u tuđoj boli, patnji ili poniženju. U tom se smislu razlikuje od opće agresivnosti: agresivno ponašanje bez užitka u tuđoj patnji samo po sebi nije dovoljan pokazatelj svakodnevnog sadizma (Buckels, Jones i Paulhus, 2013). Istodobno, svakodnevni sadizam ne treba izjednačavati s kliničkom dijagnozom, kriminalnošću ili seksualnim sadizmom. Riječ je o konstruktu osobine koji se proučava u subkliničkom i svakodnevnom kontekstu, a ne o dijagnostičkoj kategoriji (Paulhus, 2014; Foulkes, 2019).

Uključivanje sadizma u Mračnu četvorku zato ne znači da je njegova zasebnost ili nužnost već potvrđena. Preciznije je reći da se sadizam teorijski razmatra kao moguća dodatna dimenzija čiji odnos prema psihopatiji, narcizmu i makijavelizmu treba ispitivati empirijski.

Različite operacionalizacije sadizma

Jedno od središnjih metodoloških pitanja jest to što različiti instrumenti ne obuhvaćaju potpuno isti sadržaj. Short Sadistic Impulse Scale (SSIS) pretežno je jednodimenzionalna mjera sadističke sklonosti, s naglaskom na impuls za povređivanjem. U dosjeu se navodi i da SSIS sadržava deset čestica, ali dostupna provjera temelji se na sažetku izvornog rada, pa to nije dovoljno za cjelovitu procjenu njegove strukture, pouzdanosti i svih oblika valjanosti (O’Meara, Davies i Hammond, 2011).

Comprehensive Assessment of Sadistic Tendencies (CAST) obuhvaća verbalni, fizički i vikarijski sadizam te je stoga sadržajno širi od SSIS-a. Ipak, dostupni materijal ne omogućuje cjelovitu psihometrijsku evaluaciju CAST-a. Njegov se izvorni status u dosjeu opisuje kao neobjavljeni instrument, dok je detaljniji dostupni materijal vezan uz poglavlje Buckels (2023). Zbog toga se CAST u ovom radu može opisati prema sadržajnom opsegu, ali ne i kao instrument čija je psihometrijska kvaliteta u cijelosti potvrđena.

U literaturi se spominju i druge mjere, među njima ASP i VAST. Njihovo uvrštavanje pokazuje da se sadizam može operacionalizirati kroz različite sadržaje, primjerice izravno nanošenje štete, verbalnu okrutnost, fizičku okrutnost ili vikarijsko uživanje u nasilju. SSIS, CAST, ASP i VAST zato ne treba tretirati kao potpuno ekvivalentne mjere bez dodatne provjere. Razlike među rezultatima mogu odražavati razlike u sadržaju čestica i poddimenzijama, a ne nužno proturječne nalaze (Buckels, 2023; Pineda, Piqueras, Galán i Martínez-Martínez, 2023).

Jedan koeficijent interne konzistencije nije dovoljan za cjelovitu psihometrijsku evaluaciju. Potrebno je razmotriti strukturu mjere te različite oblike konstrukcijske, konvergentne, diskriminacijske i kriterijske valjanosti. Takva je ograda osobito važna kada se uspoređuju instrumenti različite širine i kada je jedan izvor dostupan samo u obliku sažetka.

Diferencijalna valjanost prema psihopatiji, narcizmu i makijavelizmu

Sličnost sadizma s ostalim tamnim osobinama ne znači automatski da je riječ o istom konstruktu. Međutim, ni sama različitost korelacija nije dovoljna za zaključak o diferencijalnoj valjanosti. Diferencijalna valjanost zahtijeva pokazivanje da sadizam objašnjava određeni kriterij ili obrazac ponašanja iznad onoga što već objašnjavaju psihopatija, narcizam i makijavelizam.

U tom je području prisutna napetost između dvaju tumačenja. Jedna skupina nalaza podupire razmatranje sadizma kao zasebne dimenzije. Johnson, Plouffe i Saklofske (2019) izvještavaju o odvojivim faktorima psihopatije te fizičkog, verbalnog i vikarijskog sadizma. Dinić i suradnici također nalaze da izravni sadizam može dodati doprinos pojedinim kriterijima iznad ostalih članova Mračne trijade. Ti nalazi ne uklanjaju preklapanje s psihopatijom, ali ostavljaju mogućnost da sadizam ima specifičan doprinos.

Drugo tumačenje naglašava redundantnost. Bonfá-Araujo i suradnici (2022) u metaanalitičkom pregledu navode da je sadizam najjače povezan upravo s psihopatijom. U novijoj metaanalizi Bonfá-Araujo i suradnici (2025) razmatraju preklapanje sadizma i psihopatije na temelju sto osamdeset pet studija i sto četiri tisuće četiristo pedeset dva sudionika. Takvo preklapanje samo po sebi ne dokazuje potpunu redundantnost, ali upozorava da se jedinstveni doprinos sadizma može precijeniti ako se zanemari sadržaj mjera.

Zaključak zato mora biti vezan uz operacionalizaciju. Jedinstveni doprinos može biti izraženiji za izravni sadizam i pojedine kriterije nego za vikarijski sadizam. Instrumenti, poddimenzije i kriteriji razlikuju se među studijama, što može mijenjati procjenu jedinstvenog doprinosa. Za izravnu procjenu razlikovnosti sadizma i psihopatije korisni su zajednički modeli koji istodobno mjere oba konstrukta i koriste iste kriterije (Pineda i sur., 2023; Dinić i sur.; Bonfá-Araujo i sur., 2025).

Specifični uzorci i ograničenja procjene učestalosti

Pitanje učestalosti svakodnevnog sadizma zahtijeva posebnu opreznost. U dostupnom materijalu nema dovoljno osnove za tvrdnju o prevalenciji u općoj populaciji. Postotak od petnaest posto, koji se navodi uz rad Chabrola i suradnika, opisuje pripadnost specifičnom klasteru u srednjoškolskom uzorku. Ne predstavlja populacijsku prevalenciju svakodnevnog sadizma bez unaprijed definiranog i validiranog kriterija (Chabrol i sur., 2015; Ward, 2025).

Problem proizlazi iz heterogenosti definicija, instrumenata, uzoraka i kriterija. Rezultat na jednoj mjeri ne može se bez dodatne argumentacije pretvoriti u procjenu udjela osoba koje imaju svakodnevni sadizam. To osobito vrijedi kada se koriste klasterski postupci ili uzorci koji nisu opisani kao reprezentativni za opću populaciju.

Stoga je primjerenije govoriti o nalazima u specifičnim uzorcima i o ograničenjima procjene učestalosti nego o populacijskoj prevalenciji. Dostavljeni materijal omogućuje zaključak da način mjerenja i odabir uzorka utječu na dobivenu sliku konstrukta, ali ne omogućuje određivanje općeg udjela populacije koji bi se mogao označiti kao svakodnevno sadističan.

Zaključak

Svakodnevni sadizam može se konceptualizirati kao subklinična osobina povezana s Mračnom četvorkom i sadržajno različita od ostalih tamnih osobina. Ipak, njegovo razlikovanje od psihopatije i procjena njegova jedinstvenog doprinosa ovise o operacionalizaciji, kriteriju i mjernom modelu. Veliko preklapanje s psihopatijom ne znači automatski potpunu redundantnost, ali ni sama korelacijska različitost nije dovoljna za potvrdu diferencijalne valjanosti.

SSIS i CAST mogu se razlikovati prema mjernom opsegu: SSIS je uži i jednodimenzionalniji, dok CAST obuhvaća verbalni, fizički i vikarijski sadizam. Dostavljeni materijal, međutim, ne podupire njihovu cjelovitu psihometrijsku evaluaciju. Nalaz o petnaest posto odnosi se na specifični školski klaster i ne predstavlja populacijsku prevalenciju. Zbog toga svakodnevni sadizam u Mračnoj četvorci treba prikazati kao teorijski opravdanu, ali empirijski još uvijek diferencijalno otvorenu mogućnost.

Literatura

Bonfá-Araujo, B., Lima-Costa, A. R., Hauck-Filho, N., & Jonason, P. K. (2022). Considering sadism in the shadow of the Dark Triad traits: A meta-analytic review of the Dark Tetrad. Personality and Individual Differences, 197, 111767. DOI: 10.1016/j.paid.2022.111767. https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0191886922002720

Bonfá-Araujo i sur. (2025). Bibliografski zapis u dostavljenom materijalu nije potpun. https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0191886924004331

Buckels, E. E. (2023). Multifaceted assessment of sadistic tendencies: The Varieties of Sadistic Tendencies and Comprehensive Assessment of Sadistic Tendencies measures. U Shining Light on the Dark Side of Personality: Measurement Properties and Theoretical Advances (str. 194–204). Hogrefe. https://www.erinbuckels.com/uploads/Buckels.2023.VAST.CAST.Chapter.pdf

Buckels, E. E., Jones, D. N., & Paulhus, D. L. (2013). Bibliografski zapis u dostavljenom materijalu nije potpun. https://www2.psych.ubc.ca/~dpaulhus/research/DARK_TRAITS/ARTICLES/PS.2013.Buckels-Jones-Paulhus.pdf

Chabrol i sur. (2015). Bibliografski zapis u dostavljenom materijalu nije potpun. https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0191886915002366

Foulkes, L. E. (2019). Sadism: Review of an elusive construct. Personality and Individual Differences, 151, 109500. https://doi.org/10.1016/j.paid.2019.07.010

Johnson, L. K., Plouffe, R. A., & Saklofske, D. H. (2019). Subclinical Sadism and the Dark Triad: Should There Be a Dark Tetrad? Journal of Individual Differences, 40(3), 127–133. https://discovery.dundee.ac.uk/en/publications/subclinical-sadism-and-the-dark-triad-should-there-be-a-dark-tetr/

O’Meara, A., Davies, J., & Hammond, S. (2011). The psychometric properties and utility of the Short Sadistic Impulse Scale (SSIS). Psychological Assessment, 23(2), 523–531. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/21319907/

Paulhus, D. L. (2014). Toward a taxonomy of dark personalities. Current Directions in Psychological Science, 23(6), 421–426. https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0963721414547737

Paulhus, D. L., & Williams, K. M. (2002). The Dark Triad of personality: Narcissism, Machiavellianism, and psychopathy. Journal of Research in Personality, 36(6), 556–563. https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0092656602005056

Pineda, D., Piqueras, J. A., Galán, M., & Martínez-Martínez, A. (2023). Everyday sadism: Psychometric properties of three Spanish versions for assessing the construct. Current Psychology, 42(2), 1137–1145. https://dspace.umh.es/bitstream/11000/35019/1/Pineda%2C%20Piqueras%20et%20al.%2C%202023%20%281%29.pdf

Sassenrath, C., Keller, J., Stöckle, D., Kesberg, R., Nielsen, Y. A., & Pfattheicher, S. (2024). I like it because it hurts you: On the association of everyday sadism, sadistic pleasure, and victim blaming. Journal of Personality and Social Psychology, 126(1), 105–127. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/37079847/

Ward, R. (2025). Cruelty in the Everyday: A Literature Review of Everyday Sadism. Deviant Behavior. https://doi.org/10.1080/01639625.2025.2556938

PROVJERA BROJEVA

Broj u tekstu	Mjesto	Izvor
deset	Odjeljak o SSIS-u	O’Meara, Davies i Hammond (2011), dosje I5
sto osamdeset pet	Odjeljak o diferencijalnoj valjanosti	Bonfá-Araujo i sur. (2025), dosje I23
sto četiri tisuće četiristo pedeset dva	Odjeljak o diferencijalnoj valjanosti	Bonfá-Araujo i sur. (2025), dosje I23
petnaest posto	Odjeljak o učestalosti i zaključak	Chabrol i sur. (2015), dosje I11; ograda iz odluke 24
Godine, svesci, brojevi, stranice i DOI-numerički elementi u literaturi	Popis literature	Bibliografski zapisi navedeni u ulazu

RUPE U POKRIVENOSTI

Nepokriveno područje	Posljedica za tekst
Cjelovita psihometrijska evaluacija SSIS-a	Odjeljak je ograničen na opis sadržaja i osnovne operacionalizacije jer je dostupna provjera sažetačna.
Cjelovita psihometrijska evaluacija CAST-a	Nije izvedena; CAST je opisan samo prema sadržajnom opsegu, uz napomenu o ograničenom statusu izvora.
Prevalencija svakodnevnog sadizma u općoj populaciji	Odjeljak je sužen na specifične uzorke i ograničenja procjene učestalosti.
Koherentan povijesni razvoj mjerenja	Nije prikazan kao vremenski prijelaz; tekst govori samo o različitim metodama u odabranim radovima.
Potpuna empirijska diferencijacija svakodnevnog sadizma i psihopatije	Zaključak ostaje otvoren i vezan uz operacionalizaciju, kriterije i mjerne modele.
Potpuno bibliografski razriješeni zapisi za neke izvore	Za izvore čiji potpuni podaci nisu navedeni u ulazu literatura izričito zadržava napomenu o nepotpunom zapisu.

PRIMIJENJENE ZAKLJUČANE ODLUKE

Odluka	Gdje je vidljiva u tekstu
8	Nije uvedena nastavna preporuka o obaveznom štivu.
10	U uvodnom odjeljku svakodnevni sadizam opisan je kao subklinična osobina koja se ne izjednačava s kliničkom dijagnozom, kriminalnošću ili seksualnim sadizmom.
16	Agresivno ponašanje bez užitka u tuđoj patnji opisano je kao nedovoljan pokazatelj svakodnevnog sadizma.
23	Uklonjena je tvrdnja o udjelu osoba koje zadovoljavaju unaprijed definirani kriterij.
24	Postotak je ograničen na specifični srednjoškolski klaster i nije nazvan populacijskom prevalencijom.
26	Psihometrijska evaluacija nije svedena na jedan koeficijent interne konzistencije.
30	SSIS, CAST, ASP i VAST opisani su kao mjere djelomično različitih sadržaja.
31	Razlike među rezultatima povezane su s mogućim razlikama u sadržaju čestica i poddimenzijama.
35	Procjena jedinstvenog doprinosa vezana je uz razlike među instrumentima, poddimenzijama i kriterijima.
36	Jedinstveni doprinos oprezno je vezan uz izravni i vikarijski sadizam te operacionalizaciju.
39	Uklonjena je šira tvrdnja o tome koji je prag teorijski ispravan.
42	Predloženi su zajednički modeli koji istodobno mjere sadizam i psihopatiju te koriste iste kriterije.

KONTROLNA LISTA IZ DEBATE

Stavka	Status
Status sadizma prikazan je kao moguća, a ne potvrđena četvrta komponenta.	Prošlo
SSIS i CAST nisu prikazani kao cjelovito psihometrijski evaluirani instrumenti.	Prošlo
Diferencijalna valjanost nije izjednačena s običnom korelacijskom različitošću.	Prošlo
Veliko preklapanje s psihopatijom nije prikazano kao potpuna redundantnost.	Prošlo
Nalazi iz školskog klastera nisu predstavljeni kao prevalencija opće populacije.	Prošlo
Svakodnevni, klinički i seksualni sadizam nisu izjednačeni.	Prošlo
Povijesna tvrdnja o linearnom razvoju metoda nije prenesena.	Prošlo
Ograničenja izvora za SSIS i CAST vidljiva su u odjeljku o instrumentima.	Prošlo
Zaključak ne tvrdi da je sadizam nužna ili empirijski potvrđena četvrta dimenzija.	Prošlo
Zaključak zadržava oprez prema procjeni učestalosti i diferencijalnoj valjanosti.	Prošlo
Sve reference citirane u tekstu imaju zapis u literaturi.	Prošlo
Nema nepokrivenih odjeljaka popunjenih neprovjerenim tvrdnjama.	Prošlo
Tekst je pisan hrvatskom latinicom i nema praznih podnaslova.	Prošlo