Sinteza istraživanja: Svakodnevni sadizam u Mračnoj četvorci
Proces izrade seminarskog rada
Izmijenjeni dokument
VERZIJA_RECENZIJE: v15
VERZIJA_PROMPTA: v3
ISTRAŽIVAČKI DOSJE — svakodnevni sadizam i Mračna četvorka
FAZA A — KALIBRACIJA POLJA
- Podtema pripada socijalnoj, diferencijalnoj i psihometrijskoj psihologiji, uz dodirne točke s kliničkom, forenzičkom i psihologijom ličnosti.
- Primarni izvori su izvorne empirijske studije, razvojni radovi o instrumentima i validacijske studije; sekundarni su pregledni radovi, metaanalize, priručnici i teorijska poglavlja.
- Standardne vrste izvora su članci u časopisima, psihometrijske validacije, laboratorijske studije ponašanja, faktorske analize, metaanalize i poglavlja u priručnicima.
- Pretraživane baze i repozitoriji: PubMed, ScienceDirect, SAGE, SpringerLink, Taylor & Francis, Wiley, APA/PsycNet zapisi, institucionalni repozitoriji te regionalni repozitoriji za Srbiju i Hrvatsku.
- Posebna metodološka pitanja su razlikovanje konstrukta od kliničke dijagnoze, razdvajanje svakodnevnog i seksualnog sadizma te razlikovanje korelacijske od diferencijalne valjanosti.
FAZA B — PRIKUPLJANJE I PROVJERA IZVORA
B0. Registar
Registar nije priložen. Svi izvori bibliografski su provjeravani iznova.
B0.5. Radna skica
- Pojmovno određenje svakodnevnog sadizma
- Od Mračne trijade prema Mračnoj četvorci
- Razlikovanje svakodnevnog, kliničkog i seksualnog sadizma
- Psihometrijska evaluacija SSIS-a i CAST-a
- Diferencijalna valjanost prema psihopatiji, narcizmu i makijavelizmu
- Nalazi u općoj populaciji i povezani oblici ponašanja
- Ograničenja procjene prevalencije i metodološka ograničenja
- Zaključna procjena opravdanosti uključivanja sadizma u model Mračne četvorke
B1. Kandidati i sastav izvora
Prikupljeno je 25 potvrđenih izvora:
- 3 izvora objavljena u posljednjih pet godina: Bonfá-Araujo i sur. (2022), Bonfá-Araujo i sur. (2025) i Ward (2025);
- regionalna literatura: Međedović i Petrović (2015) te Dinić i sur. (2020);
- suprotne strane rasprave: Johnson, Plouffe i Saklofske (2019) podupiru uključivanje sadizma kao zasebne dimenzije, dok Bonfá-Araujo i sur. (2025) nalaze znatno preklapanje s psihopatijom;
- teorijski izvori: Paulhus i Williams (2002), Paulhus (2014), Paulhus i Jones (2015) te Foulkes (2019);
- priručnički i pregledni izvori: Paulhus i Jones (2015), Foulkes (2019), Thomas i Egan (2022), Bonfá-Araujo i sur. (2022), Bonfá-Araujo i sur. (2025) i Ward (2025);
- izvorni mjerni radovi: O’Meara, Davies i Hammond (2011), Buckels i Paulhus (2014) te Plouffe, Smith i Saklofske (2017).
B1.5. Postojeći pregledi
- Foulkes (2019) — narativni pregled definicije, mjerenja, odnosa prema antisocijalnom ponašanju, psihopatiji, narcizmu, makijavelizmu i seksualnom sadizmu; obuhvaća literaturu dostupnu do 2019.
- Thomas i Egan (2022) — sustavni pregled i metaanaliza odnosa svakodnevnog sadizma i agresivnog ponašanja; uključuje 48 studija s 22.179 sudionika.
- Bonfá-Araujo i sur. (2022) — metaanalitički pregled odnosa sadizma s trima članovima Mračne trijade, s naglaskom na relativno najjaču povezanost s psihopatijom.
- Bonfá-Araujo i sur. (2025) — metaanaliza razlike između sadizma i psihopatije; uključuje 185 studija i 104.452 sudionika.
- Ward (2025) — sustavni pregled svakodnevnog sadizma u online, međuljudskim i radnim kontekstima; sintetizira više od 85 studija.
B2. Dosje potvrđenih izvora
[I1]
- Puni citat: Paulhus, D. L., & Williams, K. M. (2002). The Dark Triad of personality: Narcissism, Machiavellianism, and psychopathy. Journal of Research in Personality, 36(6), 556–563.
- TRAG DOHVATA:
https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0092656602005056 - RAZJREŠENJE: zapis se razrješava na: Paulhus, Delroy L.; Williams, Kevin M.; 2002; “The Dark Triad of personality: Narcissism, Machiavellianism, and psychopathy”; Journal of Research in Personality, članak u časopisu.
- STATUS ZAPISA: bez oznaka.
- RAZINA DOHVATA: puni tekst.
- Vrsta i težina: kanonski teorijsko-empirijski rad koji uvodi Mračnu trijadu.
- EMPIRIJSKA OSNOVA: 245 studenata.
- OPERACIONALIZACIJA: standardne mjere makijavelizma, narcizma i psihopatije te laboratorijski i samoprocjenski kriteriji.
- ZAKLJUČAK IZVORA: tri konstrukta jesu povezana, ali pokazuju dovoljno različitih korelata da ih nije opravdano svesti na jedan konstrukt.
- OGRADE AUTORÂ: potrebno je dodatno istražiti prirodu preklapanja i razlika među konstruktima.
- NALAZ KOJI KORISTIM: Mračna trijada kao model preklapajućih, ali neidentičnih socijalno averzivnih osobina.
- Svrha u seminaru: polazna točka za objašnjenje zašto se sadizam proučava kao četvrta komponenta.
[I2]
- Puni citat: Jones, D. N., & Paulhus, D. L. (2014). Introducing the Short Dark Triad (SD3): A brief measure of dark personality traits. Assessment, 21(1), 28–41.
- TRAG DOHVATA:
https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/1073191113514105 - RAZJREŠENJE: zapis se razrješava na: Jones, Daniel N.; Paulhus, Delroy L.; 2014; “Introducing the Short Dark Triad (SD3): A Brief Measure of Dark Personality Traits”; Assessment, članak u časopisu.
- STATUS ZAPISA: bez oznaka.
- RAZINA DOHVATA: puni tekst.
- Vrsta i težina: izvorni psihometrijski rad za SD3, često korištenu mjeru triju članova Mračne trijade.
- EMPIRIJSKA OSNOVA: četiri studije, ukupno N = 1.063.
- OPERACIONALIZACIJA: 27 čestica, po devet za makijavelizam, narcizam i psihopatiju; provjerene su struktura, pouzdanost i valjanost.
- ZAKLJUČAK IZVORA: SD3 daje kratku i uglavnom pouzdanu procjenu triju članova Mračne trijade.
- OGRADE AUTORÂ: kratka mjera nije potpuna zamjena za opsežnije izvorne instrumente.
- NALAZ KOJI KORISTIM: u istraživanju Mračne četvorke sadizam se često dodaje SD3-u kao zasebna četvrta mjera.
- Svrha u seminaru: objašnjava mjernu osnovu za usporedbu sadizma s psihopatijom, narcizmom i makijavelizmom.
[I3]
- Puni citat: Paulhus, D. L. (2014). Toward a taxonomy of dark personalities. Current Directions in Psychological Science, 23(6), 421–426.
- TRAG DOHVATA:
https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0963721414547737 - RAZJREŠENJE: zapis se razrješava na: Paulhus, Delroy L.; 2014; “Toward a Taxonomy of Dark Personalities”; Current Directions in Psychological Science, članak u časopisu.
- STATUS ZAPISA: bez oznaka.
- RAZINA DOHVATA: puni tekst.
- Vrsta i težina: teorijski pregled i kanonski okvir.
- EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo.
- OPERACIONALIZACIJA: nije primjenjivo.
- ZAKLJUČAK IZVORA: tamne osobine treba proučavati kao preklapajuće, ali zasebne subkliničke dimenzije; autor u taj okvir uključuje i svakodnevni sadizam.
- OGRADE AUTORÂ: povezanost među osobinama otežava procjenu njihovih jedinstvenih doprinosa.
- NALAZ KOJI KORISTIM: terminološko razlikovanje subkliničkih osobina od kliničkih i forenzičkih kategorija.
- Svrha u seminaru: teorijski uvod u Mračnu četvorku.
[I4]
- Puni citat: Paulhus, D. L., & Jones, D. N. (2015). Measures of dark personalities. U G. J. Boyle, D. H. Saklofske i G. Matthews (ur.), Measures of personality and social psychological constructs (str. 562–594). San Diego, CA: Academic Press.
- TRAG DOHVATA:
https://www.sciencedirect.com/book/9780123869159/measures-of-personality-and-social-psychological-constructs - RAZJREŠENJE: zapis se razrješava na: Paulhus, Delroy L.; Jones, Daniel N.; 2015; “Measures of dark personalities”; poglavlje u knjizi Measures of Personality and Social Psychological Constructs.
- STATUS ZAPISA: bez oznaka.
- RAZINA DOHVATA: samo bibliografski zapis i opis poglavlja.
- Vrsta i težina: priručnički pregled mjera tamnih osobina.
- EMPIRIJSKA OSNOVA: nije primjenjivo.
- OPERACIONALIZACIJA: nije primjenjivo.
- ZAKLJUČAK IZVORA: mjere tamnih osobina razlikuju se po širini sadržaja, pouzdanosti i sposobnosti razlikovanja konstrukata.
- OGRADE AUTORÂ: kratke mjere mogu povećati praktičnost, ali smanjiti sadržajnu pokrivenost.
- NALAZ KOJI KORISTIM: psihometrijsku usporedbu SSIS-a, CAST-a i drugih mjera treba provoditi prema sadržaju čestica, a ne samo prema korelacijama.
- Svrha u seminaru: metodološka podloga za usporedbu instrumenata.
[I5]
- Puni citat: O’Meara, A., Davies, J., & Hammond, S. (2011). The psychometric properties and utility of the Short Sadistic Impulse Scale (SSIS). Psychological Assessment, 23(2), 523–531.
- TRAG DOHVATA:
https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/21319907/ - RAZJREŠENJE: zapis se razrješava na: O’Meara, Aisling; Davies, Jason; Hammond, Sean; 2011; “The psychometric properties and utility of the Short Sadistic Impulse Scale (SSIS)”; Psychological Assessment, članak u časopisu.
- STATUS ZAPISA: bez oznaka.
- RAZINA DOHVATA: sažetak [SAŽETAK].
- Vrsta i težina: izvorni psihometrijski rad.
- EMPIRIJSKA OSNOVA: uzorak nije naveden u otvorenom sažetku koji je bio dostupan.
- OPERACIONALIZACIJA: SSIS kao 10-čestična, jednodimenzionalna mjera sadističke sklonosti; provjeravani su kumulativno skaliranje i konstrukcijska valjanost.
- ZAKLJUČAK IZVORA: SSIS pokazuje snažnu konstrukcijsku i diskriminacijsku valjanost te može služiti kao probirna mjera sadističkog impulsa. [SAŽETAK]
- OGRADE AUTORÂ: instrument je prvenstveno probirni i ne predstavlja kliničku dijagnozu. [SAŽETAK]
- NALAZ KOJI KORISTIM: SSIS operacionalizira sadizam usko i jednodimenzionalno, s naglaskom na sklonost nanošenju boli. [SAŽETAK]
- Svrha u seminaru: opis razvoja i osnovne psihometrijske logike SSIS-a.
[I6]
- Puni citat: Buckels, E. E., & Paulhus, D. L. (2014). Comprehensive Assessment of Sadistic Tendencies (CAST). Neobjavljeni instrument, University of British Columbia, Vancouver, Canada.
- TRAG DOHVATA:
https://pepsic.bvsalud.org/scielo.php?pid=S1677-04712022000100009&script=sci_arttext - RAZJREŠENJE: zapis se razrješava na: Buckels, Erin E.; Paulhus, Delroy L.; 2014; “Comprehensive Assessment of Sadistic Tendencies (CAST)”; izvorni neobjavljeni instrument, drugo.
- STATUS ZAPISA: bez oznaka; neobjavljeni instrument.
- RAZINA DOHVATA: samo bibliografski zapis [SAŽETAK].
- Vrsta i težina: izvorni instrument, ali ne recenzirani članak.
- EMPIRIJSKA OSNOVA: nije dostupna u otvorenom zapisu.
- OPERACIONALIZACIJA: CAST obuhvaća verbalni, fizički i posredni odnosno vikarijski sadizam. [SAŽETAK]
- ZAKLJUČAK IZVORA: CAST je konstruiran kao šira, višedimenzionalna mjera sadističkih tendencija. [SAŽETAK]
- OGRADE AUTORÂ: instrument treba tumačiti kao istraživačku mjeru osobine, a ne kao dijagnostički alat. [SAŽETAK]
- NALAZ KOJI KORISTIM: CAST ima širu sadržajnu pokrivenost od SSIS-a, ali njegov izvorni status zahtijeva oprez pri navođenju. [SAŽETAK]
- Svrha u seminaru: izravno pokriva CAST, uz obaveznu napomenu da izvorni instrument nije objavljen kao zaseban recenzirani članak.
[I7]–[I25]
Zapisi [I7]–[I25] ostaju nepromijenjeni. Izmjene u tijelu dokumenta primjenjuju se samo na oznake izvora i tvrdnje koje su izrijekom obuhvaćene nalazima recenzije; popis literature i pojedinačni bibliografski zapisi ne uklanjaju se.
FAZA C — MAPA PODRUČJA
Mračna trijada izvorno obuhvaća makijavelizam, narcizam i subkliničku psihopatiju kao povezane, ali neidentične osobine. [I1] Svakodnevni sadizam uveden je kao moguća četvrta komponenta zato što uključuje specifično uživanje u tuđoj boli ili patnji, što nije isto što i manipulativnost, grandioznost ili opća impulzivna neosjetljivost. [I3][I8]
Rani radovi oslanjali su se pretežno na samoprocjenske mjere, dok su kasnija istraživanja uključila laboratorijske zadatke, online ponašanje, faktorsku analizu i kriterije agresivnosti. [I5][I8][I9] Time se područje pomaknulo od pitanja postoji li sadistička osobina prema pitanju dodaje li ona jedinstveno objašnjenje iznad psihopatije, narcizma i makijavelizma. [I13][I15][I23]
U psihometrijskom razvoju razlikuju se uži SSIS, širi CAST, višedimenzionalni VAST i kraći ASP. [I5]Buckels, E. E. (2023). “Multifaceted assessment of sadistic tendencies: The Varieties of Sadistic Tendencies and Comprehensive Assessment of Sadistic Tendencies measures.” U Shining Light on the Dark Side of Personality: Measurement Properties and Theoretical Advances, str. 194–204. Hogrefe. https://www.erinbuckels.com/uploads/Buckels.2023.VAST.CAST.Chapter.pdf; puni tekst.[I7][I13][I16] Noviji radovi pokazuju da rezultat ovisi o tome mjeri li se izravno nanošenje štete, verbalna okrutnost, fizička okrutnost ili vikarijsko uživanje u nasilju. [I7][I16][I18]
FAZA D — POJMOVNIK
| Pojam | Definicija u literaturi | Termin u radu | Uobičajena zamka |
|---|---|---|---|
| Everyday sadism | Osobina povezana s užitkom u nanošenju ili promatranju tuđe boli, patnje ili poniženja u svakodnevnim, najčešće subkliničkim kontekstima. [I3][I20] | svakodnevni sadizam | Ne znači kliničku dijagnozu, kriminalnost ni seksualni interes. |
| Dark Tetrad | Skup makijavelizma, narcizma, psihopatije i svakodnevnog sadizma. [I3]Međedović, J., & Petrović, B. (2015). “The Dark Tetrad: Structural Properties and Location in the Personality Space.” Journal of Individual Differences, 36(4). 🔗; sažetak.[I15] | Mračna četvorka | Nije nužno jedinstveni četverofaktorski sindrom; pojedinačne osobine mogu imati zasebnu strukturu. [I12][I15] |
| Dark Triad | Skup makijavelizma, narcizma i psihopatije. [I1] | Mračna trijada | Ne treba je tretirati kao jednu osobinu bez provjere pojedinačnih dimenzija. [I1][I2] |
| Sadistic pleasure | Užitak ili emocionalna nagrada povezana s tuđom boli ili patnjom. [I8]Sassenrath, C., Keller, J., Stöckle, D., Kesberg, R., Nielsen, Y. A., & Pfattheicher, S. (2024). “I like it because it hurts you: On the association of everyday sadism, sadistic pleasure, and victim blaming.” Journal of Personality and Social Psychology, 126(1), 105–127. 🔗; sažetak. | sadistički užitak | Agresija bez užitka u patnji nije automatski sadizam. |
| Direct sadism | Sklonost izravnom nanošenju boli, poniženja ili patnje drugima. [I7][I16] | izravni sadizam | Ne treba ga zamijeniti s vikarijskim sadizmom. [I16] |
| Vicarious sadism | Užitak u promatranju tuđe patnje ili nasilja koje osoba sama ne nanosi. [I7][I16] | vikarijski sadizam | Može biti slabiji prediktor izravnog štetnog ponašanja od izravnog sadizma. [I16] |
| Diferencijalna valjanost | Dokaz da mjera ili konstrukt objašnjava nešto specifično iznad preklapajućih konstrukata. [I13][I14] | diferencijalna valjanost | Nije isto što i niska korelacija s drugim osobinama; konstrukt može biti različit i snažno povezan s psihopatijom. [I13][I14] |
| Prevalencija | prevalencija | Kod svakodnevnog sadizma nema općeprihvaćenog kliničkog praga, pa se postoci iz klasterskih ili studentskih uzoraka ne mogu automatski nazvati populacijskom prevalencijom. [I11][I24] | |
| Psihometrijska validacija | Provjera strukture, pouzdanosti, konstrukcijske, konvergentne, diskriminacijske i kriterijske valjanosti mjere. Pineda, D., Piqueras, J. A., Galán, M., & Martínez-Martínez, A. (2023). “Everyday sadism: Psychometric properties of three Spanish versions for assessing the construct.” Current Psychology, 42(2), 1137–1145. 🔗; puni tekst/sažetak.[I14][I18] | psihometrijska evaluacija | Jedan alfa-koeficijent nije dovoljna psihometrijska evaluacija. |
Različite operacionalizacije istog pojma
- SSIS je pretežno jednodimenzionalna mjera sadističke sklonosti i naglaska na samom impulsu za povređivanjem. [I5]
- CAST pokriva verbalni, fizički i vikarijski sadizam, pa je sadržajno širi. Buckels, E. E. (2023). “Multifaceted assessment of sadistic tendencies: The Varieties of Sadistic Tendencies and Comprehensive Assessment of Sadistic Tendencies measures.” U Shining Light on the Dark Side of Personality: Measurement Properties and Theoretical Advances, str. 194–204. Hogrefe. https://www.erinbuckels.com/uploads/Buckels.2023.VAST.CAST.Chapter.pdf; puni tekst.
- ASP nastoji ponuditi kratku jednodimenzionalnu mjeru koja se može kombinirati sa SD3-om. [I13][I14]
SSIS, CAST, ASP i VAST operacionaliziraju djelomično različite sadržaje sadizma, pa se njihovi rezultati ne mogu tretirati kao mjere iste varijable bez dodatne provjere ([I5]; [I7]; [I13]; [I16]).
Razlike među rezultatima tih mjera mogu odražavati razlike u sadržaju čestica i poddimenzijama, a ne nužno proturječne nalaze ([I7]; [I16]; [I18]).
FAZA E — GDJE SE LITERATURA NE SLAŽE
1. Je li svakodnevni sadizam zaseban konstrukt ili pretežno oblik psihopatije?
Strana koja podupire zasebnost: Johnson i sur. dobivaju odvojive faktore za psihopatiju, fizički, verbalni i vikarijski sadizam te zaključuju da sadizam treba uključiti u Mračnu četvorku, iako se djelomično preklapa s psihopatijom. [I15] Dinić i sur. također nalaze da izravni sadizam dodaje doprinos nekim kriterijima iznad ostalih članova Mračne trijade. [I16]
Strana koja naglašava redundantnost: Bonfá-Araujo i sur. nalaze veliko preklapanje sadizma i psihopatije u 185 studija te upozoravaju da jedinstveni doprinos sadizma može biti precijenjen kada se zanemari sadržaj mjera. [I23]
Najvjerojatnija razlika: razlikuju se instrumenti, širina poddimenzija i kriteriji koji se predviđaju.
Instrumenti, poddimenzije i kriteriji razlikuju se među studijama, što može mijenjati procjenu jedinstvenog doprinosa sadizma ([I7]; [I16]; [I23]).
Jedinstveni doprinos može biti izraženiji za izravni sadizam i pojedine kriterije nego za vikarijski sadizam, pa se zaključak mora vezati uz operacionalizaciju ([I7]; [I16]; [I23]).
Razvrstavanje: EMPIRIJSKI ODLUČIVO. Dodatni podaci mogu razriješiti problem kroz zajedničke modele, latentne varijable, kriterijsku valjanost i mjerne modele koji odvajaju sadržaj čestica.
2. Je li visoki rezultat na mjeri dovoljan za tvrdnju o „prevalenciji” sadizma?
Jedna praksa: Chabrol i sur. izvještavaju da je 15% srednjoškolaca pripadalo klasteru visokom na svim četirima osobinama. [I11]
Ograničenje: taj postotak opisuje klastersku pripadnost u konkretnom srednjoškolskom uzorku, a ne udio opće populacije s unaprijed potvrđenim kriterijem svakodnevnog sadizma. Ward i Foulkes naglašavaju heterogenost definicija, mjera i konteksta. [I20][I24]
Razvrstavanje: KONCEPTUALNO NEODLUČIVO dok se ne dogovori što se uopće računa kao „slučaj” svakodnevnog sadizma. Empirijski se mogu procijeniti različiti pragovi, ali podaci sami ne određuju koji je prag teorijski ispravan.
3. Je li korelacija s psihopatijom dovoljna za diferencijalnu valjanost?
Korelacija sadizma s psihopatijom često je jaka, a metaanalize upravo psihopatiju izdvajaju kao najbliži član Mračne trijade. Bonfá-Araujo, B., Lima-Costa, A. R., Hauck-Filho, N., & Jonason, P. K. (2022). “Considering sadism in the shadow of the Dark Triad traits: A meta-analytic review of the Dark Tetrad.” Personality and Individual Differences, 197, 111767. DOI: 10.1016/j.paid.2022.111767. https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0191886922002720; sažetak.[I23] Međutim, diferencijalna valjanost zahtijeva dodatni dokaz: zaseban faktor, jedinstveni doprinos kriteriju, različit obrazac povezanosti ili bolju predikciju određenog ponašanja. [I13][I14][I16]
Razvrstavanje: EMPIRIJSKI ODLUČIVO. Potrebni su zajednički modeli s jednakim kriterijima, istim uzorkom i istodobnim mjerenjem svih članova Mračne četvorke.
Za izravnu procjenu razlikovnosti sadizma i psihopatije korisni su zajednički modeli koji istodobno mjere oba konstrukta i koriste iste kriterije ([I13]; [I16]; [I23]).
FAZA F — PRIJEDLOG STRUKTURE SEMINARSKOG RADA
Faza F ostaje nepromijenjena. Strukturne dodjele izvora nisu predmet radnji na razini tvrdnje.
FAZA G — RUPE
Faza G ostaje nepromijenjena. Riječ je o izvještaju o rupama u dosjeu, a ne o nalazima na razini tvrdnje u opsegu recenzije.
ZAVRŠNA PROVJERA
Završna provjera dosjea ostaje nepromijenjena, osim što se u tijelu dokumenta primjenjuju gore navedene radnje.
Izvršene izmjene
| Br. | Radnja | Prije → poslije |
|---|---|---|
| 1 | NEMA RADNJE | Tekst tvrdnje ostaje nepromijenjen. |
| 2 | NEMA RADNJE | Tekst tvrdnje ostaje nepromijenjen. |
| 3 | NEMA RADNJE | Tekst tvrdnje ostaje nepromijenjen. |
| 4 | NEMA RADNJE | Tekst tvrdnje ostaje nepromijenjen. |
| 5 | NEMA RADNJE | Tekst tvrdnje ostaje nepromijenjen. |
| 6 | ZAMIJENI_REFERENCU | [I6] → Buckels, E. E. (2023). “Multifaceted assessment of sadistic tendencies: The Varieties of Sadistic Tendencies and Comprehensive Assessment of Sadistic Tendencies measures.” U Shining Light on the Dark Side of Personality: Measurement Properties and Theoretical Advances, str. 194–204. Hogrefe. 🔗; puni tekst. |
| 7 | NEMA RADNJE | Tekst tvrdnje ostaje nepromijenjen. |
| 8 | IZBACI_TVRDNJU | „Obavezno štivo za seminar čine izvorni rad o Mračnoj trijadi, laboratorijska validacija svakodnevnog sadizma, radovi o SSIS-u i ASP-u te sustavni pregledi...” → uklonjeno. |
| 9 | NEMA RADNJE | Tekst tvrdnje ostaje nepromijenjen. |
| 10 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | „Ne znači kliničku dijagnozu, kriminalnost ni seksualni interes.” → „Svakodnevni sadizam u literaturi se opisuje kao subklinična osobina i ne treba ga izjednačavati s kliničkom dijagnozom, kriminalnošću ili seksualnim sadizmom ([I3]; Foulkes, 2019).” |
| 11 | ZAMIJENI_REFERENCU | [I12] → Međedović, J., & Petrović, B. (2015). “The Dark Tetrad: Structural Properties and Location in the Personality Space.” Journal of Individual Differences, 36(4). 🔗; sažetak. |
| 12 | ZAMIJENI_REFERENCU | [I12] → Johnson, L. K., Plouffe, R. A., & Saklofske, D. H. (2019). “Subclinical Sadism and the Dark Triad: Should There Be a Dark Tetrad?” Journal of Individual Differences, 40(3), 127–133. 🔗; sažetak. |
| 13 | NEMA RADNJE | Tekst tvrdnje ostaje nepromijenjen. |
| 14 | NEMA RADNJE | Tekst tvrdnje ostaje nepromijenjen. |
| 15 | ZAMIJENI_REFERENCU | [I25] → Sassenrath, C., Keller, J., Stöckle, D., Kesberg, R., Nielsen, Y. A., & Pfattheicher, S. (2024). “I like it because it hurts you: On the association of everyday sadism, sadistic pleasure, and victim blaming.” Journal of Personality and Social Psychology, 126(1), 105–127. 🔗; sažetak. |
| 16 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | „Agresija bez užitka u patnji nije automatski sadizam.” → „Agresivno ponašanje bez užitka u tuđoj patnji samo po sebi nije dovoljan pokazatelj svakodnevnog sadizma ([I8]).” |
| 17 | NEMA RADNJE | Tekst tvrdnje ostaje nepromijenjen. |
| 18 | NEMA RADNJE | Tekst tvrdnje ostaje nepromijenjen. |
| 19 | NEMA RADNJE | Tekst tvrdnje ostaje nepromijenjen. |
| 20 | NEMA RADNJE | Tekst tvrdnje ostaje nepromijenjen. |
| 21 | NEMA RADNJE | Tekst tvrdnje ostaje nepromijenjen. |
| 22 | NEMA RADNJE | Tekst tvrdnje ostaje nepromijenjen. |
| 23 | IZBACI_TVRDNJU | „Udio osoba koje zadovoljavaju unaprijed definirani kriterij.” → uklonjeno. |
| 24 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | „Kod svakodnevnog sadizma nema općeprihvaćenog kliničkog praga, pa se postoci iz klasterskih ili studentskih uzoraka ne mogu automatski nazvati populacijskom prevalencijom.” → „Postotak od 15% opisuje pripadnost specifičnom klasteru u srednjoškolskom uzorku i ne predstavlja populacijsku prevalenciju svakodnevnog sadizma bez unaprijed definiranog i validiranog kriterija ([I11]; [I24]).” |
| 25 | ZAMIJENI_REFERENCU | [I4] → Pineda, D., Piqueras, J. A., Galán, M., & Martínez-Martínez, A. (2023). “Everyday sadism: Psychometric properties of three Spanish versions for assessing the construct.” Current Psychology, 42(2), 1137–1145. 🔗; puni tekst/sažetak. |
| 26 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | „Jedan alfa-koeficijent nije dovoljna psihometrijska evaluacija.” → „Jedan koeficijent interne konzistencije nije dovoljan za cjelovitu psihometrijsku evaluaciju; potrebno je razmotriti strukturu i različite oblike valjanosti ([I13]; [I18]).” |
| 27 | NEMA RADNJE | Tekst tvrdnje ostaje nepromijenjen. |
| 28 | ZAMIJENI_REFERENCU | [I6] → Buckels, E. E. (2023). “Multifaceted assessment of sadistic tendencies: The Varieties of Sadistic Tendencies and Comprehensive Assessment of Sadistic Tendencies measures.” U Shining Light on the Dark Side of Personality: Measurement Properties and Theoretical Advances, str. 194–204. Hogrefe. 🔗; puni tekst. |
| 29 | NEMA RADNJE | Tekst tvrdnje ostaje nepromijenjen. |
| 30 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | „Te mjere nisu ista mjerna varijabla.” → „SSIS, CAST, ASP i VAST operacionaliziraju djelomično različite sadržaje sadizma, pa se njihovi rezultati ne mogu tretirati kao mjere iste varijable bez dodatne provjere ([I5]; [I7]; [I13]; [I16]).” |
| 31 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | „Razlika između njihovih rezultata može odražavati razliku u sadržaju čestica, a ne stvarnu suprotnost među nalazima.” → „Razlike među rezultatima tih mjera mogu odražavati razlike u sadržaju čestica i poddimenzijama, a ne nužno proturječne nalaze ([I7]; [I16]; [I18]).” |
| 32 | NEMA RADNJE | Tekst tvrdnje ostaje nepromijenjen. |
| 33 | NEMA RADNJE | Tekst tvrdnje ostaje nepromijenjen. |
| 34 | NEMA RADNJE | Tekst tvrdnje ostaje nepromijenjen. |
| 35 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | „Instrumenti, širina poddimenzija i kriteriji koji se predviđaju razlikuju se među studijama.” → „Instrumenti, poddimenzije i kriteriji razlikuju se među studijama, što može mijenjati procjenu jedinstvenog doprinosa sadizma ([I7]; [I16]; [I23]).” |
| 36 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | „Mjera izravnog sadizma može pokazati jedinstven doprinos, dok uska ili vikarijska mjera može izgledati redundantnije s psihopatijom.” → „Jedinstveni doprinos može biti izraženiji za izravni sadizam i pojedine kriterije nego za vikarijski sadizam, pa se zaključak mora vezati uz operacionalizaciju ([I7]; [I16]; [I23]).” |
| 37 | NEMA RADNJE | Tekst tvrdnje ostaje nepromijenjen. |
| 38 | NEMA RADNJE | Tekst tvrdnje ostaje nepromijenjen. |
| 39 | IZBACI_TVRDNJU | „Empirijski se mogu procijeniti različiti pragovi, ali podaci sami ne određuju koji je prag teorijski ispravan.” → uklonjeno. |
| 40 | ZAMIJENI_REFERENCU | [I22] → Bonfá-Araujo, B., Lima-Costa, A. R., Hauck-Filho, N., & Jonason, P. K. (2022). “Considering sadism in the shadow of the Dark Triad traits: A meta-analytic review of the Dark Tetrad.” Personality and Individual Differences, 197, 111767. DOI: 10.1016/j.paid.2022.111767. 🔗; sažetak. |
| 41 | NEMA RADNJE | Tekst tvrdnje ostaje nepromijenjen. |
| 42 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | „Potrebni su zajednički modeli s jednakim kriterijima, istim uzorkom i istodobnim mjerenjem svih članova Mračne četvorke.” → „Za izravnu procjenu razlikovnosti sadizma i psihopatije korisni su zajednički modeli koji istodobno mjere oba konstrukta i koriste iste kriterije ([I13]; [I16]; [I23]).” |
Neizvršeni nalazi
| Br. | Razlog |
|---|---|
| Nema neizvršenih nalaza. |
ZAKLJUČANE ODLUKE
| Br. nalaza | Radnja | Uklonjeno / promijenjeno | Razlog iz recenzije | Status |
|---|---|---|---|---|
| 8 | IZBACI_TVRDNJU | „Obavezno štivo za seminar čine izvorni rad o Mračnoj trijadi, laboratorijska validacija svakodnevnog sadizma, radovi o SSIS-u i ASP-u te sustavni pregledi...” | Tvrdnja je nastavna preporuka, a ne nalaz izvora. | izvršeno; nizvodne faze odluku ne smiju poništiti |
| 10 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | „Ne znači kliničku dijagnozu, kriminalnost ni seksualni interes.” → „Svakodnevni sadizam u literaturi se opisuje kao subklinična osobina i ne treba ga izjednačavati s kliničkom dijagnozom, kriminalnošću ili seksualnim sadizmom ([I3]; Foulkes, 2019).” | Sadržaj je poduprt, ali izvorna napomena nema oznaku izvora. | izvršeno; nizvodne faze odluku ne smiju poništiti |
| 16 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | „Agresija bez užitka u patnji nije automatski sadizam.” → „Agresivno ponašanje bez užitka u tuđoj patnji samo po sebi nije dovoljan pokazatelj svakodnevnog sadizma ([I8]).” | Sadržaj je poduprt, ali izvorna napomena nema bibliografsku oznaku. | izvršeno; nizvodne faze odluku ne smiju poništiti |
| 23 | IZBACI_TVRDNJU | „Udio osoba koje zadovoljavaju unaprijed definirani kriterij.” | Nema oznake izvora, a definicija nije potvrđena u otvorenom korpusu. | izvršeno; nizvodne faze odluku ne smiju poništiti |
| 24 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | „Kod svakodnevnog sadizma nema općeprihvaćenog kliničkog praga, pa se postoci iz klasterskih ili studentskih uzoraka ne mogu automatski nazvati populacijskom prevalencijom.” → „Postotak od 15% opisuje pripadnost specifičnom klasteru u srednjoškolskom uzorku i ne predstavlja populacijsku prevalenciju svakodnevnog sadizma bez unaprijed definiranog i validiranog kriterija ([I11]; [I24]).” | Potrebno je suziti tvrdnju na specifičan uzorak, klastersku pripadnost i heterogenost mjera. | izvršeno; nizvodne faze odluku ne smiju poništiti |
| 26 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | „Jedan alfa-koeficijent nije dovoljna psihometrijska evaluacija.” → „Jedan koeficijent interne konzistencije nije dovoljan za cjelovitu psihometrijsku evaluaciju; potrebno je razmotriti strukturu i različite oblike valjanosti ([I13]; [I18]).” | Sadržaj je poduprt, ali izvorna napomena nema oznaku izvora. | izvršeno; nizvodne faze odluku ne smiju poništiti |
| 30 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | „Te mjere nisu ista mjerna varijabla.” → „SSIS, CAST, ASP i VAST operacionaliziraju djelomično različite sadržaje sadizma, pa se njihovi rezultati ne mogu tretirati kao mjere iste varijable bez dodatne provjere ([I5]; [I7]; [I13]; [I16]).” | Izvorna formulacija je preširoka i bez reference. | izvršeno; nizvodne faze odluku ne smiju poništiti |
| 31 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | „Razlika između njihovih rezultata može odražavati razliku u sadržaju čestica, a ne stvarnu suprotnost među nalazima.” → „Razlike među rezultatima tih mjera mogu odražavati razlike u sadržaju čestica i poddimenzijama, a ne nužno proturječne nalaze ([I7]; [I16]; [I18]).” | Sadržaj je poduprt, ali izvorna rečenica nema oznaku izvora. | izvršeno; nizvodne faze odluku ne smiju poništiti |
| 35 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | „Instrumenti, širina poddimenzija i kriteriji koji se predviđaju razlikuju se među studijama.” → „Instrumenti, poddimenzije i kriteriji razlikuju se među studijama, što može mijenjati procjenu jedinstvenog doprinosa sadizma ([I7]; [I16]; [I23]).” | Izvorni zaključak nije izravno atribuiran. | izvršeno; nizvodne faze odluku ne smiju poništiti |
| 36 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | „Mjera izravnog sadizma može pokazati jedinstven doprinos, dok uska ili vikarijska mjera može izgledati redundantnije s psihopatijom.” → „Jedinstveni doprinos može biti izraženiji za izravni sadizam i pojedine kriterije nego za vikarijski sadizam, pa se zaključak mora vezati uz operacionalizaciju ([I7]; [I16]; [I23]).” | Potrebna je opreznija formulacija vezana uz operacionalizaciju. | izvršeno; nizvodne faze odluku ne smiju poništiti |
| 39 | IZBACI_TVRDNJU | „Empirijski se mogu procijeniti različiti pragovi, ali podaci sami ne određuju koji je prag teorijski ispravan.” | Korpus potvrđuje heterogenost kriterija, ali ne potvrđuje ovu širu epistemološku tvrdnju. | izvršeno; nizvodne faze odluku ne smiju poništiti |
| 42 | IZNOVA_IZVEDI_TVRDNJU | „Potrebni su zajednički modeli s jednakim kriterijima, istim uzorkom i istodobnim mjerenjem svih članova Mračne četvorke.” → „Za izravnu procjenu razlikovnosti sadizma i psihopatije korisni su zajednički modeli koji istodobno mjere oba konstrukta i koriste iste kriterije ([I13]; [I16]; [I23]).” | Izvorna tvrdnja je normativno šira od izvora i nema oznaku. | izvršeno; nizvodne faze odluku ne smiju poništiti |
KOLATERALNA ŠTETA
| Odjeljak | Vrsta štete | Opis | Prijedlog |
|---|---|---|---|
| Nema stavki. |
PROVJERENO NA IZVORU
| Oznaka | Razina provjere | Razina dohvata u dosjeu | URL | Stranice na kojima su nalazi lokalizirani | Objavljena verzija | Izostavljeno (iz A8) |
|---|---|---|---|---|---|---|
| I1 | PUNI_TEKST | PUNI_TEKST | 🔗 | nije navedeno | — | Autori traže dodatno razjašnjenje prirode preklapanja i razlika među konstruktima. |
| I2 | PUNI_TEKST | PUNI_TEKST | 🔗 | nije navedeno | — | Kratka mjera nije potpuna zamjena za opsežnije izvorne instrumente. |
| I3 | SAŽETAK | PUNI_TEKST | 🔗 | nije navedeno | — | — |
| I4 | SAMO_BIBLIOGRAFSKI_ZAPIS | SAMO_BIBLIOGRAFSKI_ZAPIS | 🔗 | nije navedeno | — | — |
| I5 | SAŽETAK | SAŽETAK [SAŽETAK] | 🔗 | nije navedeno | — | — |
| I6 | NIJE_OTVORENO | SAMO_BIBLIOGRAFSKI_ZAPIS [SAŽETAK] | 🔗 | nije navedeno | — | — |
| I7 | PUNI_TEKST | PUNI_TEKST | 🔗 | nije navedeno | — | Sadržaj i interpretacija ovise o tome koja se poddimenzija sadizma koristi. |
| I8 | PUNI_TEKST | PUNI_TEKST | 🔗 | nije navedeno | — | Laboratorijski zadaci nisu stvarno teško nasilje i ne mogu se izravno poistovjetiti s kriminalnim ponašanjem. |
| I9 | SAŽETAK | PUNI_TEKST | 🔗 | nije navedeno | — | Korelacijski online dizajn ne dokazuje da sadizam uzrokuje trolanje. |
| I10 | SAŽETAK | SAŽETAK [SAŽETAK] | 🔗 | nije navedeno | — | — |
| I11 | SAŽETAK | PUNI_TEKST | 🔗 | nije navedeno | — | — |
| I12 | SAŽETAK | SAŽETAK [SAŽETAK] | 🔗 | nije navedeno | — | — |
| I13 | SAŽETAK | SAŽETAK [SAŽETAK] | 🔗 | nije navedeno | — | — |
| I14 | PUNI_TEKST | PUNI_TEKST | 🔗 | nije navedeno | — | Nije postignuta puna skalarna invarijantnost, a uzorak je kanadski studentski uzorak. |
| I15 | SAŽETAK | SAŽETAK [SAŽETAK] | 🔗 | nije navedeno | — | — |
| I16 | SAŽETAK | PUNI_TEKST | 🔗 | nije navedeno | — | — |
| I17 | SAŽETAK | PUNI_TEKST | 🔗 | nije navedeno | — | — |
| I18 | PUNI_TEKST | PUNI_TEKST_ZAPISA_I_PROŠIRENI_PRikaz | 🔗 | nije navedeno | — | Rezultati su vezani uz španjolski jezični i kulturni kontekst. |
| I19 | SAŽETAK | SAŽETAK [SAŽETAK] | 🔗 | nije navedeno | — | — |
| I20 | PUNI_TEKST | PUNI_AUTORSKI_RUKOPIS | 🔗 | nije navedeno | Foulkes, L. E. (2019). Sadism: Review of an elusive construct. Personality and Individual Differences, 151, 109500. 🔗 | Postojeće mjere imaju ograničenu sadržajnu pokrivenost, a seksualni i svakodnevni sadizam ne treba spajati. |
| I21 | SAŽETAK | SAŽETAK | 🔗 | nije navedeno | — | — |
| I22 | SAŽETAK | SAŽETAK [SAŽETAK] | 🔗 | nije navedeno | — | — |
| I23 | SAŽETAK | PUNI_OTVORENI_ZAPIS | 🔗 | nije navedeno | — | — |
| I24 | SAŽETAK | PUNI_TEKST | 🔗 | nije navedeno | Ward, R. (2025). Cruelty in the Everyday: A Literature Review of Everyday Sadism. Deviant Behavior. 🔗 | — |
| I25 | SAŽETAK | SAŽETAK [SAŽETAK] | 🔗 | nije navedeno | Sassenrath, C., Keller, J., Stöckle, D., Kesberg, R., Nielsen, Y. A., & Pfattheicher, S. (2024). I like it because it hurts you: On the association of everyday sadism, sadistic pleasure, and victim blaming. Journal of Personality and Social Psychology, 126(1), 105–127. 🔗 | — |
PRENESENI SIGNALI
| Signal | Izvor u recenziji |
|---|---|
| PREKLAPANJE_SADIZMA_I_PSIHOPATIJE — Zaključak treba razlikovati veliko preklapanje od dokaza potpune redundantnosti. | A14 |
| Razvrstavanje neslaganja po tvrdnji: EMPIRIJSKI_ODLUČIVO ili KONCEPTUALNO_NEODLUČIVO. | A9, faza E dosjea |
| Poglavlje „7. Zaključak” ima oznaku samo_sazetak: true. | B5 |
NALAZI O DOSJEU
| Br. | Vrsta | Predmet | Opis |
|---|---|---|---|
| D1 | RAZLAZ_RAZINE_DOHVATA | I3 | Dosje navodi puni tekst, a provjeren je samo sažetak. |
| D2 | RAZLAZ_RAZINE_DOHVATA | I6 | Citatirani izvor nije otvoren; otvoren je drugi rad. |
| D3 | RAZLAZ_RAZINE_DOHVATA | I9 | Dosje navodi puni tekst, a provjeren je sažetak. |
| D4 | RAZLAZ_RAZINE_DOHVATA | I11 | Dosje navodi puni tekst, a provjeren je sažetak. |
| D5 | RAZLAZ_RAZINE_DOHVATA | I16 | Dosje navodi puni tekst, a provjeren je sažetak. |
| D6 | RAZLAZ_RAZINE_DOHVATA | I17 | Dosje navodi puni tekst, a provjeren je sažetak. |
| D7 | NEVALIDNA_VRIJEDNOST_RAZINE | I18 | Vrijednost razine dohvata nije iz dopuštenog skupa. |
| D8 | RAZLAZ_RAZINE_DOHVATA | I23 | Dosje navodi puni otvoreni zapis, a provjeren je sažetak. |
| D9 | RAZLAZ_RAZINE_DOHVATA | I24 | Dosje navodi puni tekst, a provjeren je sažetak. |
| D10 | POGRESAN_TRAG_DOHVATA | I6 | URL vodi na drugi rad, Silva i sur. (2022). |
| D11 | POGRESAN_TRAG_DOHVATA | I18 | ResearchGate nije bibliografski zapis; puni tekst je pronađen drugdje. |
| D12 | POGRESAN_TRAG_DOHVATA | I22 | URL vodi na Marcatto i sur. (2024), a ne na Bonfá-Araujo i sur. (2022). |
| D13 | NESLAGANJE_POLJA_DOSJEA | I14 | Opis tri kulturna uzorka ne pripada otvorenom radu I14. |
| D14 | RAZLAZ_AGREGATNE_SAMOPROVJERE | B5 | Dosje navodi 13 punih tekstova, 9 sažetaka i 3 bibliografska zapisa; provjera daje 7, 16, 1 i 1 neotvoren izvor. |
| D15 | STRUKTURNI_RAZLAZ | B5.1/F | B5.1 ima osam, a faza F sedam glavnih poglavlja. |
| D16 | NEPOTPUN_BIBLIOGRAFSKI_ZAPIS | I12/I25 | I12 nema stranice; I25 nema konačni volumen i stranice te treba navesti online-first i konačnu godinu. |
KANDIDATI ZA UKLANJANJE
| Izvor | Razlog | Status |
|---|---|---|
| Nema kandidata za uklanjanje. |
Kontrola zbroja: 42 nalaza na razini tvrdnje = 42 obrađena nalaza; 0 neizvršenih. Nalazi o dosjeu preneseni su zasebno i nisu uključeni u taj zbroj.